U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje Bakirovom premijeru <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadilu Novaliću</a> i drugima u <a href="https://avaz.ba/tag/88704/afera-respiratori">aferi "Respiratori"</a>.
Osim Novalića, optuženi su i ministrica finansija FBiH <a href="https://avaz.ba/tag/8860/jelka-milicevic">Jelka Milićević</a><a href="https://avaz.ba/tag/8860/jelka-milicevic"></a>, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite <a href="https://avaz.ba/tag/5004/fahrudin-solak">Fahrudin Solak</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/3103/fikret-hodzic">Fikret Hodžić</a> vlasnik firme „Srebrena malina“.
Na današnjem ročištu tužilac Mirza Hukeljić nastavio je izvoditi materijalne dokaze među kojima su kao i na jučerašnjem ročištu bili mailovi te viber i watsapp poruke.
Prezentirana je komunikacija između Fikreta Hodžića i Kristijana Marića predstavnika "EXOTRADE" firme iz Rijeke a koja je bila posrednik u nabavci respiratora. Hukeljić je prezentirao dokaze o komunikaciji Hodžića i Mrića koje se odnose na 31. mart i 1. april 2020. Tužilaštvo smatra da je upravo ovaj moment bio ključan za određivanje jedinične cijene respiratora.

<h2>Znao s koliko državnog novca raspolaže</h2>

Tužilaštvo tvrdi da je prema porukama koje su razmjenjivali Hodžić i Marić cijena jednog respiratora HC-VE003 42.900 eura, odnosno ukupne cijene od 4,2 miliona eura bez troškova prijevoza, te da su baš ti respiratori bili u ugovoru o nabavci, ali oni nikada nisu dostavljeni, već drugi tip aparata.
U nastavku dopisivanja Marić pojašnjava razliku između invazivnih i neinvazivnih respiratora, a Hodžić to prenosi Novalićevoj sekretarici Bahri Džaki koja je svjedočila ranije.
-Invazivni su za kliničke slučajeve i velike bolnice, a neinvazivni služe za dotok zraka, odnosno za manje bolnice i ambulantna kola te nisu za teže bolesnike – piše Marić.
U jednoj od poruka Hodžić navodi Mariću: "Fadil je težak ko tuč, brate radimo posao od 10 miliona samo da vidimo šta..." 
Tužilaštvo je u svojoj tvrdnji navelo da je optuženi Hodžić prije zaključenja bilo kakvog ugovora i finalnog dogovora znao sa kolikom količinom državnog novca će raspolagati.

Marić Hodžiću šalje ponudu i za medisinsku opremu u PDF formatu sa fotografijama zaštitnih odjela, maski i naočala, a Hodžić konstatira: "Bravo brate imat ćeš samnom odličan posao" te dodaje da za sve država garantira.

Marić mu šalje fotografiju televizora na kojem se vidi Fadil Novalić i kaže: "Gdje god okreneš Fadil", a Hodžić odgovara: "Šuti, zamrzio sam ime zbog njega".
A poslije toga posrednik dodaje: "Neka tuku, isplatit će se", a Hodžić mu šalje: "Ma brate nestručni ljudi, gori nego ja, a kupuju opremu".Inače, Hodžić se porukom javio ranije Novaliću a kako je naveo u tekstu preporučio ga je izvjesni Asim:- Selam gospodine Novaliću, Asim mi je rekao da vam se javim u vezi s respiratorima, pa kad budete imali minutu.
Novalić je odgovorio "Ok" te mu poslao svoju privatnu mail adresu.
Hodžić nakon toga šalje mail i o tome SMS-om obaviještava Novalića, a ovaj mu se u odgovoru zahvaljuje i proslijeđuje sa svog privatnog maila na službeni u uredu premijera.
Tužioci su izvođenjem ovog dokaza željeli sudu pokazati namjeru i postupanje Novalića i Hodžića da nezakonito nabave respiratore i drugu medicinsku opremu.

Marić  šalje ponudu za medicinsku opremu u PDF formatu sa fotografijama zaštitnih odjela, maski i naočala, a Hodžić konstatira: "Bravo brate imat ćeš samnom odličan posao" te dodaje da za sve država garantira

Poruka Fikreta Hodžića posredniku: "Ma brate nestručni ljudi, gori nego ja, a kupuju respiratore"

U sedmoj epizodi "Slobodnog udarca" analiziramo najaktuelnije prijetnje otcjepljenjima i ratovima u Bosni i Hercegovini, dok se za to vrijeme broj umrlih od koronavirusa bliži brojci od deset hiljada, vlasti i dalje nisu u stanju kupiti vakcine, a Milorad Dodik zadužuje građane RS za 300 miliona eura po astronomskoj kamatnoj stopi od 5 posto. - Danas, nakon skoro 15 godina, kao uostalom i svih 15 godina, Dodik opet otcjepljuje Republiku Srpsku, a da to ne može bez rata opet mu poručuju Komšić i sada umjesto Silajdžića - Izetbegović. Potonji ide čak i korak dalje pa nam najavljuje da će se on lično, trezoraš kojem je jedina značajna referenca to što je sin Alije Izetbegovića, staviti na čelo naroda u slučaju rata. Nemoj Bakire, molim te. Ako nas budeš u ratu vodio ovako kako nas vodiš u miru, možemo odmah potpisati kapitulaciju. Vjerovatno bi postavio Sebiju za generala vojske, a nabavku oružja vršio preko Fikreta koji bi nam, umjesto modernog naoružanja, nabavio vazdušne puške iz Kirgistana. Kompletan komentar pogledajte u videu.

Ako nas budeš u ratu vodio ovako kako nas vodiš u miru, možemo odmah potpisati kapitulaciju

"Slobodan udarac": Bakire, nemoj me, molim te, ti braniti!

U <a href="https://avaz.ba/tag/579/sud-bih">Sudu BiH</a> danas je nastavljeno suđenje Bakirovom premijeru <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadilu Novaliću</a> i drugima u <a href="https://avaz.ba/tag/89926/afera-respiratori">aferi "Respiratori"</a>.
 Novinar portala "Avaza" bio je u sudnici.&nbsp; Osim Novalića, optuženi su i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite <a href="https://avaz.ba/tag/5004/fahrudin-solak">Fahrudin Solak</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/3103/fikret-hodzic">Fikret Hodžić</a> vlasnik firme „Srebrena malina“.
 Na današnjem ročištu tužilac Džermin Pašić izveo je nekoliko setova dokaza među kojima su bili malovi te viber poruke. Radilo se o komunikaciji između Novalića, Hasana Ganibegovića i Edite Kalajdžić. U viber grupi pod nazivom Gensek čiji su članovi Novalić, Ganibegović i Kalajdžić pisali su o smjeni Federalnog kriznog štaba CZ.
 U jednoj poruci Novalić kaže: "Ako Solak ne promjeni poslovnik, možemo se slikati".
 Ganibegović na to kaže za Solaka: "Ograničen je ko balkon, a vozi Tuarega".

Novalić dodaje: "On jadan i ne zna da ne odlučuje ni o ničemu. Mogu misliti šta Hrvati misle, još jedan glupi Bošnjak".
 Kalajdžić piše: "Mujica se prodaje za 100 maraka". 
 Radi se o porukama od 24. marta 2020. u kojima je prema stavu Tužilaštva BiH vidljivo iniciranje Novalića da smjeni Federalni krizni štab jer, kako je naveo u jednoj od prepiski, "ima previše mekušaca". 
 - Solak ima najbolji budžet u državi, a Jelka se pita za sve - naveo je u jednoj od poruka Novalić, a na to mu Kalajdžić odgovara: "Mi moramo sve izmjeniti u Kriznom štabu i preglasati sve što treba".

Novalić je dodao: "Treba i Solaka smijeniti". Nakon toga je Novalić konstatirao "da ja imam na raspolaganju 20 miliona rasporedio bih ih po kantonima i smirio situaciju".
 
Tužilac Pašić je prezentirao i izvod iz "whatsapp" prepiske Hodžića i svjedokinje inicijala K.M.

- Daj mi odmah za ovo ponudu - šalje Hodžić K.M., a u prilogu poruke se nalazi plan potreba FZZJ u PDF formatu koju je Novalić proslijedio vlasniku "Srebrene maline".
 K. M. mu odgovara: "Evo idemo,idemo".
 Komentar tužioca Pašića na ove dokaze bio: "Časni sude, u ovom periodu Hodžić na stanju u svojoj firmi nije imao ništa od medicinske opreme".
 Zanimljiva je bila i komunikacija od 3. aprila 2020. između Ganibegovića i Solaka, a koju su izuzeli istražitelji SIPA-e. 
 - Bio mi je Fikret jutros, gledali smo i ovo svakako nije dobro izračunato, nije 3.399.000, već 4.212.000. Ne treba nam ovo sve, jer sam kupio vizire i ne trebaju nam naočale - napisao je Ganibegović Solaku.

Tužilac je naveo da ovaj posao nije realiziran jer je isti dan potpisan ugovor sa "Srebrenom malinom" za nabavku respiratora. 
Razmjena poruka od 27. aprila između Ganibegovića i Novalića otkriva njihovo interesovanje da li je novac prebačen Civilnoj zaštiti. 
Ganibegović u poruci pita Novalića: "Hoćemo li prebaciti pare za zaštitnu opremu", a ovaj odgovara: "Zar nije prebačeno". 
 - Možda jeste Civilnoj zaštiti, a nije "Malini" - kaže Ganibegović, a Novalić odgovara: "Ček da provjerim sa Solakovim ljudima", a potom šalje poruku: "Nije prebačeno".

U jednoj poruci Novalić kaže: "Ako Solak ne promjeni poslovnik, možemo se slikati", a Ganibegović na to kaže: "Ograničen je ko balkon, a vozi Tuarega"

Kako akteri afere "Respiratori" na viberu tračaju jedni druge: "Bio mi je Fikret jutros, nije dobro izračunato"

Svakodnevno mediji u BiH objavljuju šokantne ispovijesti građana koji su imali tu nesreću da se liječe od posljedica zaraze koronavirusom <a href="https://avaz.ba/tag/230/kcus">na Kliničkom centru Univetziteta u Sarajevu (KCUS).</a>

<h2>Jedina medicinska ustanova u BiH</h2>

<a href="https://avaz.ba/tag/62792/respiratori">Podsjećamo, KCUS je jedina medicinska ustanova u BiH koja je prihvatila da koristi tzv. „malina respiratore“</a>koje je prošle godine nabavila Vlada FBiH na čelu <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">s premijerom Fadilom Novalićem (SDA)</a>, a zbog čega se danas održava ročište pred Sudom BiH.
 
Podsjećamo i na izjavu <a href="https://avaz.ba/tag/445/sebija-izetbegovic">direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović (SDA)</a> koju jer dala novinarima 5. aprila ove godine.
 - Ne želimo snositi odgovornost i plaćati odštetu Narodnoj Republici Kini koja sutra može da nas tuži i da kaže vi ste naše respiratore proglasili nevažećim usprkos svim certifikatima od zvaničnih institucija koje ste dobili – izjavila je direktorica Izetbegović.
 Koliko je nesuvisla odluka da se iz upotrebe ne povuku „malina respiratori“ pokazuje i primjer američke savezne države Florida, a gdje je prije nekoliko dana uništen je veliki broj kineskih respiratora ACM812A, koji su u Bosni i Hercegovini postali poznati pod nazivom “malina respiratori”.
 I, zašto bi uostalom Kina tužila, kada je već dobila naš budžetski novac za bofl proizvode neke njihove privatne firme?! Video uništavanja respiratora ACM812A, koje proizvodi kineska kompanija „Beijing Aerospace ChangFeng Ltd“, snimljen je prošle sedmice u Majamiju, dok su istovarani na odlagalište otpada.

<h2>Američka agencija za lijekove i hranu</h2>

Razlog je taj što model ACM812A nije bio na listi od 86 modela respiratora koje je FDA (Američka agencija za lijekove i hranu) odobrila za hitnu upotrebu za Covid pacijente.
 
Iz agencije je rečeno da se bilo koji medicinski uređaj bez odobrenja ne smije koristiti, pa su ostale mogućnosti ili ga iznijeti iz zemlje ili odnijeti na uništavanje. Zaključak je da je jeftinije bilo uništiti respiratore.
 Ostaje pitanje, kako to da se SAD ne boji tužbe Kine za uništavanje respiratora, a s druge strane direktorica Izetbegović korištenje "malina respiratora" pravda strahom od tužbe Kine.&nbsp;

I, zašto bi uostalom Kina tužila, kada je već dobila naš budžetski novac za bofl proizvode neke njihove privatne firme?!

Sebija Izetbegović na konferenciji za novianre kazala da neće snositi posljedice zbog tužbe Kine

Sebija se boji povući "malina respiratore" zbog tužbe iz Kine, a Amerikanci ih bacili u smeće

Iako film "Quo Vadis, Aida?" rediteljice Jasmile Žbanić ipak nije osvojio Oskara, glumačka ekipa, koja je dodjelu pratila u Narodnom pozorištu Sarajevo, ističe da ne osjeća razočarenje, već ponos.Oni su podijelili svoje prve reakcije s medijima naglašavajući da je ovaj film jako bitan, kako za BiH, tako i za svijet te da je to svojevrsni omaž Srebrenici. - Ne treba osjećati poraz i gorčinu, trebamo biti ponosni - kazao je, između ostalog, Izudin Bajrović, koji je igrao jednu od glavnih uloga u bh. ostvarenju.Glumica Minka Muftić poručila je da ne želi da bilo ko od ekipe filma se osjeća kao da nije ispunio očekivanja.- Nisam razločaran. Je li mi žao? Žao mi je. Ali ovaj film će dugo živjeti. Ovo nije samo film, već omaž žrtvama Srebrenice - poručio je Alban Ukaj, između ostalog.Pogledajte video.

Ovo nije samo film, već omaž žrtvama Srebrenice, poručio je Alban Ukaj, između ostalog

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac, kontroverzni novosadski biznismen, i dugogodišnji ljubavni partner pjevačice Goce Božinovske, gost je u emisiji „Đir s Memom“&nbsp; na Avaz TV.
 
Memi Haljevcu, autoru i voditelju jedne od najgledanijih emisija na ovim prostorima, Žabac je otkrio velike tajne iz svijeta estrade.
 Memo je u Beograd, gdje je razgovarao sa Tubićem ponio baklave.&nbsp; Kako mu je rekao, uz baklavu ima bolje pamćenje.&nbsp; - Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ - kazao je, između ostalog, Žabac. Spominjao je i Nasera Orića, legendarnog komandatna odbrane Srebrenice. Pogledajte video.&nbsp;

Memo je u Beograd, gdje je razgovarao sa Tubićem ponio baklave

Nebojđa Tubić Žabac u razgovoru sa Memom

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

<a href="https://avaz.ba/tag/113284/nusret-laufer-show">U novoj emisiji Nusret Laufer Show</a> gošća je transrodna pjevačica Electra Elite.&nbsp; Priznala je Nusretu da se i danas bavi najstarijim zanatom u svijetu.&nbsp; - Jesi li varala muža dok ste bili u braku - upitao je Nusret Electru.&nbsp; - Misliš, ženu - odgovorila je Electra.&nbsp; - Da, da, ma ja ženu - ispravio se nespretni Nusret, slobodni strijelac koji je karijeru šmekera gradio u italijanskoj Padovi.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Priznala je Nusretu da se i danas bavi najstarijim zanatom u svijetu

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

U Olimpijskoj dvorani Huan Antonio Samaran – Zetra danas je počela masovna vakcinacija protiv koronavirusa stanovnika Kantona Sarajevo. Prvo će se vakcinisati stanovnici stariji od od 75 godina, a proces vakcinacije će se odvijati u dvije smjene.Jasminka Ćeremida nam je kazala da je oduševljena organizacijom.- Ovo je pripremljeno na svjetskom nivou. Organizacija je odlična. Volim da putujem i jedva čekam da ovo prođe - rekla nam je.

Među prvim građanima koji su se vakcinisali je Azra Bobić.&nbsp;Kako nam je rekla došla je sa suprugom.- Došli smo oboje na vakcinaciju. Na ovaj korak smo se odlučili zbog naše sigurnosti i predostrožnosti. Oboje se osjećamo super - rekla nam je.Pogledajte video.

Azra je u Zetru došla da se vakciniše sa suprugom

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

U novoj epizodi serijala <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hajmo%20igrat&amp;">Hajmo igrat</a>&nbsp;na Avaz TV ugostili smo jednog od najboljih bh. gitarista, Dinu Šukala. Uz napetu partiju FIFA-e gdje su obojica branili boje bh. reprezentacije, prisjetili smo se muzike "Indexa" i uporedili muziku nekad i sada.

Otkrio nam je kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan", pričali smo i o novom selektoru reprezentacije Zmajeva, ali i saznali jednu malo poznatu činjenicu o reprezentativnoj karijeri Seada Kolašinca.
Pogledajte video.

Pričali smo i o novom selektoru reprezentacije Zmajeva

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Nakon što su građani prijavili da je u posljednjih 20 dana sve više migranata na mostu u blizini „Otoka Shopping Centra“ u <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevu</a>, danas je na lice mjesta izašla inspekcija <a href="https://avaz.ba/tag/18589/inspekcija">Kantonalne uprave za inspekcijske poslove</a> Kantona Sarajevo i uz podršku pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova KS, uklonila migrante s ove lokacije. 
<a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">Migranti</a> danima na ovoj lokaciji prodaju kozmetiku, higijenske potrepštine i odjeću.
 - Sve po marku, sve po marku - vikali su migranti kada smo jučer prolazili pored „štanda“.

Na betonu, gajbama i plastičnim kesama izložili su šampone, kupke, gelove za brijanje, dječiju hranu, pelene, hlače i patike. Kako su nam rekli robu su dobili od humanitarne pomoći, ali je ne koriste, te su na ovaj način odlučili zaraditi novac.
 
Kako je to izgledalo pogledajte u videoprilogu i fotogaleriji.

Na betonu, gajbama i plastičnim kesama izložili su šampone, kupke, gelove za brijanje, dječiju hranu, pelene, hlače i patike

Migranti danima prodaju humanitarnu pomoć

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

Energoinvest danas obilježava 70. godišnjicu od osnivanja. Na današnji dan, 19. aprila 1951. godine pod genijalnim vizionarstvom <a href="https://avaz.ba/tag/23706/emerik-blum">Emerika Bluma</a> osnovan je Energoprojekt-Energoinvest, koji je od malog projektnog biroa izrastao u giganta koji je poslovao u cijelom svijetu.U šestoj epizodi „Slobodnog udarca“ novinar Danijal Hadžović donosi priču o Emeriku Blumu, legendarnom direktoru Energoinvesta i bivišem gradonačelniku Sarajeva.&nbsp;- Zamislite da danas u BiH postoji kompanija koja upošljava 20.000 ljudi. Zamislite da ta kompanija posluje po čitavom svijetu i gradi dobar dio Afrike i Bliskog istoka. Iako to danas zvuči kao bajka, BiH je zaista imala takvu kompaniju i takvog direktora. Firma se zvala „Energoinvest“, a direktor je bio Emerik Blum.Kompletan komentar pogledajte u videu.

Zamislite da danas u BiH postoji kompanija koja upošljava 20.000 ljudi. Zamislite da ta kompanija posluje po čitavom svijetu i gradi dobar dio Afrike i Bliskog istoka

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Taksista&amp;">Taksista Mirnes Osmanović</a> kojeg je djevojka iz Sarajeva prijavila da ju je silovao u vikendici u Semizovcu, danas je predat u dalju nadležnost Kantonlnom tužilaštvu Sarajevo. Podsjećamo, on je u prisustvu svog branioca dao izjavu u MUP-u KS da se brani šutnjom. On će sutra dati punu izjavu u prostorijama Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Osmanovića zastupa sarajevski advokat Aleksandar Remić.

On je u prisustvu svog branioca dao izjavu u MUP-u KS da se brani šutnjom

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Somuni&amp;">Somuni</a> su neizostavni dio svakog ramazana. Ni jedan iftar ne može proći bez somuna.&nbsp; Jasmin Aljević, vlasnik pekare u Starom Gradu, otkrio nam je detalje pravljenja somuna. On kaže da njegova pekara postoji preko 50 godina. 
- Moj je otac pokrenuo ovaj biznis. Naslijedio sam posao pravljenja somuna u zadnjih deset godina – kaže Aljević.
Kao i u mnogim drugim zanimanjima, tako i na pekare je utjecala pojava koronavirusa.
- Mnogo manje posla ima, nego prethodnih godina. Ljudi ne dolaze, odlučuju da ostanu u kućama. Ali, mi smo tu, imaju kontakt brojeve telefona, mi vozilima dostavljamo somune – kaže Aljević.

On dodaje da je tradicija ostala ista.

- Radimo somune na krušnoj peći, na bukovim drvima. Normalno, za Ramazan se stavlja čurokot, koji ide na somune i to je mnogo stara tradicija, koju smo naslijedili i tako će ostati ako Bog da – rekao je Aljević.
Ekipa „Avaza“ danas je ušla u pekaru te smo iz prve ruke mogli vidjeti kako ide proces pravljenja sarajevskih somuna.
Više pogledajte u našem videu.

Radimo somune na krušnoj peći, na bukovim drvima, otkriva Jasmin Aljević

Somuni su neizostavni dio svakog ramazana

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Jedan od najpoznatijih svjetskih novinara, Amerikanac <a href="https://avaz.ba/tag/80104/peter-maass">Piter Mas (Peter Maass)</a>, viši urednik časopisa „The Intercept“, u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ otkrio je svoje mišljenje i predviđanja za film „<a href="https://avaz.ba/tag/109357/quo-vadis-aida">Quo Vadis, Aida</a>?“ i dodjelu Oskara. 
 Ovogodišnja dodjela zlatnih kipića Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti održat će se 26. aprila, a „Quo Vadis, Aida?“ je nominiran u kategoriji za najbolji internacionalni film.&nbsp;

Krajem marta „The Intercept“ objavio je detaljan tekst u kojem se postavlja pitanje i analizira to može li saga o genocidu u Bosni i Hercegovini zaista osvojiti Oskara. 
 
Vi ste već pisali o filmu „Quo Vadis, Aida?“ i konstatirali ste da se ovogodišnji žiri susreće s velikim izazovom? 
 - Veliki je izazov jer se čini da je vodeći u ovoj kategoriji film iz Danske „Još jedan krug“, koji je, s moje tačke gledišta, sjajan, ugodan film o četvorici Danaca. Vrlo dobro je urađen i veoma dobro je odglumljeno. A, s druge strane, tu je i „Quo Vadis, Aida?“. Znate da je ovo upravo suprotan film, koji nije nužno ugodan za gledanje i nije baš, u tradicionalnom smislu, toliko zabavan. Nevjerovatno ozbiljan, na neki način i težak, ali nevjerovatno potreban film o genocidu u <a href="https://avaz.ba/tag/106/srebrenica">Srebrenici</a>. I ovo definitivno nije tradicionalan oskarovski film. Naročito kada se poredi s filmom „Još jedan krug“. Ovo je film koji je režirala žena, a žene rediteljice tradicionalno ne osvajaju puno Oskara. Radi se o žrtvama rata, a ne o vojnicima koji su borci u ratu. 
 Prema Vašem mišljenju, ko ima veću šansu da osvoji ovogodišnjeg Oskara?
 - Na dodjeli Oskara uvijek postoje iznenađenja, tako da se nikada ne zna. Reditelj filma „Još jedan krug“ veoma je poznat u svijetu i to mu može donijeti veću prednost za osvajanje Oskara od Jasmile Žbanić. S druge strane, u posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci, „Quo Vadis, Aida?“ privukao je mnogo pažnje svjetskih medija i filmskih kritičara. Ko će osvojiti Oskara, niko ne može predvidjeti, ali dosadašnje ankete pokazale su da „Još jedan krug“ ima veću podršku. 
 Vi ste 1992. bili jedan od svjetskih novinara koji je izvještavao o ratu u BiH. Bili ste na licu mjesta, svojim očima ste vidjeli šta se dešavalo. Iz Vaše perspektive, koliko je vjerodostojno film prikazao samo djelić tog užasa?
 - Ono što je, zapravo, manje važno jeste moje mišljenje o tome koliko film tačno prikazuje dešavanja u Srebrenici naspram mišljenja onih koji su taj genocid preživjeli. Mislim da se ljudi u Sarajevu i oni koji su preživjeli Srebrenicu univerzalno slažu u tome da je film nevjerovatno precizan. I to su glasovi koji su najvažniji, njihova mišljenja o tome koliko je film tačan. Ja se slažem s njima. Iako se film fokusira na civilne žrtve genocida i one koji su ga preživjeli, izuzetno dobro su prikazani i krivica UN-a i okretanje njihovih leđa žrtvama, dok je, s druge strane, sjajno prikazano i koliko su počinioci genocida, srpska vojska, s Ratkom Mladićem na čelu, također krivi. Nevjerovatno težak posao bio je to sve uklopiti u jednu priču. Sve glavne aktere genocida - UN, Srbe, Bosance i, naravno, narod Srebrenice.&nbsp;

<h2>"Voli svoj komšiluk. Priča o ratu."</h2>

Kada je u pitanju ratno Sarajevo, šta Vam je najviše ostalo u sjećanju? Vjerujem da, nažalost, ima mnogo scena koje su se urezale u pamćenje?
 
- Ne mogu reći da se jedne stvari najviše sjećam, jer sam, nažalost, za tako kratko vrijeme svjedočio brojnim događajima. S jedne strane, na samom početku posjetio sam srpske koncentracione logore u sjevernoj Bosni, kada su jedne prilike Srbi pustili unutra nekolicinu novinara. Ta mjesta su bila užasna, a u Evropi nisu viđena generacijama. A Sarajevo.... tu su bili hladnoća, bijeda, lišavanje slobode, klanje. Vidio sam da su ljudi ubijani dok su posjećivali svoju teško povrijeđenu rodbinu u bolnici u Sarajevu, zato što su Srbi redovno bombardirali bolnicu. Ovo je nešto što je bilo nezamislivo u svijetu za koji smo se nadali da je civiliziran, ali očigledno to nije bio slučaj. Slučajno sam bio prisutan kada je generalni sekretar UN-a Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali) bio u posjeti Sarajevu. Sjećam se ljutih i ogorčenih Sarajlija, koji su u nekoliko navrata, kada je Butros-Gali imao javne nastupe, uzvikivali „ubico“ i oni su se tada, zaista, tako osjećali. I to je nešto što se jednostavno ne može zaboraviti.
 Napisali ste 1996. godine i objavili knjigu o ratu u BiH pod nazivom "Voli svoj komšiluk. Priča o ratu." (Love thy neighbourgh. A story of war). Ali ovo nije bila klasična ratna reportaža, nego ste se više osvrnuli na činjenicu da su dojučerašnje komšije stale na ratnu crtu i bile spremne ubijati jedni druge? - Pa, iz perspektive jednog Amerikanca, ratovi s kojima sam bio upoznat kroz časove historije u školi i čitajući knjige bili su ratovi vojske protiv vojske. Ili, s druge strane, vojske protiv civila, jer se kroz historiju desilo mnogo genocida i masakara nad civilima. Ali ono za šta, pretpostavljam, nisam bio dovoljno spreman ili toga svjestan bio je scenarij u kojem ljudi koji su živjeli u istom selu ili gradu na kraju ubijaju jedni druge. I ovdje snage nisu bile ravnopravne. S jedne strane ste imali Srbe koji su napadali Hrvate i Bosance, a s druge strane Hrvate koji su napadali Bošnjake. Postojale su različite verzije ovoga na koje ja nisam bio spreman. Ljudi koji su živjeli zajedno u miru, onoliko mirno koliko se može živjeti u bilo kojem društvu s uobičajenim tenzijama, postali su glavni elementi rata. I to je bilo nešto što je, također, čudesno ubačeno u film „Quo Vadis, Aida?“, gdje glavnu ulogu igra Aida, koja je bila profesorica, i u jednoj od scena nju prepoznaje bivši učenik, prijatelj njenog sina koji je Srbin, na strani srpskih snaga koje su učestvovale u zatvaranju muslimanskih civila i genocidu. I ovo je bio jedan od intimnih aspekata koje sam uočio u filmu, a koji je bilo zastrašujuće vidjeti, a zatim shvatiti da je to nešto što nije svojstveno Bosni i da se to može dogoditi bilo gdje. Vrlo tužno otkriće bilo je ono o stanju i sklonostima čovječanstva u trenucima krize i manipulacije.
 Na kraju filma, kada se Aida vrati u Srebrenicu da radi kao učiteljica, održava se školska predstava. I među publikom možete vidjeti Srbe koji su bili dio vojske i koji su ubili njene sinove i supruga, a ona nekoliko godina kasnije uči njihovu djecu.... 
 - Ovo je bio jedan od vrlo snažnih i genijalnih trenutaka filma. Mislim da je ovakav završni čin, čija je radnja smještena u Srebrenici nekoliko godina nakon rata, bio neočekivan. Postoji i velika dvosmislenost u tom kraju, u posljednjih trenucima, u pogledu šta će se dogoditi, a to još ne znamo... sve zavisi od suživota preživjelih i novih, budućih generacija.
 Prije nekoliko godina Vi ste među prvima reagirali kada ste čuli za dodjelu Nobelove nagrade za književnost Piteru Handkeu, negatoru genocida?
 - Mislim da je to bio šokantan trenutak za mene jer su, očito, ljudi koji žive u Bosni itekako svjesni negiranja jer žive s tim. Budući da je rukovodstvo bosanskih Srba najizraženiji negator genocida, to je nešto s čime morate živjeti svaki dan, podsjetnikom na negiranje koje je itekako živo. Živim u Njujorku, s tim se očito ne suočavam na dnevnoj, sedmičnoj ili mjesečnoj bazi. Nekako sam osjećao da je međunarodno negiranje genocida izvan Bosne diskreditirano. Ali, zapravo, nisam bio svjestan činjenice da je ispod površine negiranje izvan granica Bosne, bivše Jugoslavije zapravo itekako živo. Toliko živo i prisutno da je negatoru genocida, austrijskom piscu Piteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost od Švedske akademije, koja bira dobitnike. Kada mu je dodijeljena nagrada, ja sam počeo da ga istražujem i da pišem o njemu. Jer vjerujem da brojni ljudi, uključujući i članove te akademije nisu bili u potpunosti svjesni njegovog negiranja genocida. Iako su trebali biti, posebno kad se dodjeljuje ovako značajna nagrada. Treba se detaljnije istražiti njihova biografija, historija i da tačno znate za šta se oni zalažu, šta njihove knjige opisuju i jesu li one u skladu s historijom. Neko taj posao nije uradio, nekoga nije bilo briga za muslimane, to je stajalište očigledno mnogih ljudi u Evropi. Ja sam otišao i u Štokholm na ceremoniju dodjele nagrada, gdje sam imao priliku postaviti Handkeu pitanje o njegovom negiranju genocida. Jednostavno sam osjećao potrebu da se tome posvetim i o tome da pišem, kako bi što više Amerikanaca, ali i ljudi iz drugih dijelova svijeta upoznao s ovom tematikom.

Kako komentirate da se toliko godina nakon Srebrenice i svih presuda Haškog tribunala negira genocid u većem dijelu BiH i regiona?
 
- Znate da rasizam i predrasude nikada ne nestaju. I kao što znate, mi u Americi smo u skorije vrijeme naučili da negiranje činjenica nije nešto što će nestati, da će ljudi i dalje imati uvjerenja suprotna istini. Zašto ljudi u Evropi vjeruju u negiranje, zašto padaju na to... oni stavljaju svoje predrasude ispred ljudi drugih vjera, nacija i mislim da je to ključ. I, također, predrasude koje ih sprečavaju da se ne brinu o drugim ljudima, da jednostavno ne mare dovoljno kako bi saznali pravu istinu. To su stvari koje dozvoljavaju predrasude, da smatramo da druga grupa ljudi nije dostojna naše brige, vremena da razumijemo njih i njihovu historiju. To nisu neke nove tendencije u Evropi i Americi, naivno je bilo od nas da mislimo da će pisanja novinara, snimanja filmova i dokazivanje činjenica biti dovoljni da se to promijeni. Čak se i danas, dosta godina kasnije, i dalje svađamo oko holokausta, a kroz historiju taj genocid je detaljno zabilježen brojnim dokazima koji se nalaze u muzejima, knjigama, pričama... A mi se i dalje svađamo oko njega i moramo dokazivati ljudima da se desio genocid, a njima nikada nijedan dokaz neće biti dovoljan.

Tradicionalno, američka publika, kao i Akademija preferiraju ratne filmove o vojnicima. Bez obzira na to jesu li to vojnici koji su heroji ili žrtve. Ne preferiraju filmove o najvećim žrtvama rata, civilima. A onda, to je, naravno, i film koji se prvenstveno odnosi na muslimanske žrtve ovog genocida. I to je opet kategorija koja nije tradicionalna u smislu Oskara. Brojni kritičari i ljudi koji su upoznati s tematikom „Quo Vadis, Aida?“ izjavili su da je film precizno tačan, izvrsno odrađen i da je nevjerovatno dobro odglumljen.

Nekako sam osjećao da je međunarodno negiranje genocida izvan Bosne diskreditirano. Ali, zapravo, nisam bio svjestan činjenice da je ispod površine negiranje izvan granica Bosne, bivše Jugoslavije zapravo itekako živo.

Sjećam se ljutih i ogorčenih Sarajlija, koji su u nekoliko navrata, kada je Butros-Gali imao javne nastupe, uzvikivali „ubico“ i oni su se tada zaista tako osjećali

Piter Mas:  Na dodjeli Oskara uvijek postoje iznenađenja

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/40577/angelina">Srbijanska pjevačica Angelina</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/102352/andela-vujovic">pravog imena Anđela Vujović</a>, u Sarajevu je snimala spot za novu pjesmu, koja bi svjetlost dana trebala ugledati uskoro. Kako nam je otkrila, riječ je o duetu s bh. umjetnikom Belminom, koji, inače, živi u Austriji.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ koji je realiziran u „Avaz Twist Toweru“, najvišem tornju u regionu, Angelina nam je govorila o novoj saradnji, kako je došlo do nje, ali i o vremenu u kojem živimo, a to je pandemija koronavirusa te kako se ona bori s tim. Prije nekoliko dana ona je održala online koncert putem platforme You Box. - U Sarajevu sam jako lijepim povodom. Ovdje sam treći put i nikada nisam stigla malo više grad da vidim, ali sada sam ovdje snimala spot, zato sam i došla. Mogla sam da vidim više i oduševljena sam Sarajevom. Možda oni koji žive ovdje ne prepoznaju to što imaju. Fenomenalan je grad, ne mogu da vjerujem, nalazi se između planina, ima dosta prirode, ali i grada, i tu je neka mješavina raznih stilova. Baš mi se dopada, ima neki šmek i dopada mi se energija. Stvarno su me svi lijepo dočekali i ugostili. Svi ste divni. I ćevapi. Dolazit ću ovdje barem jednom mjesečno, samo zbog ćevapa ili mi ih šaljite nekako - kroz smijeh nam govori Angelina.

Dodala je da je dio spota sniman i u Beogradu.- Moji dijelovi su ovdje u Sarajevu, njegovi tamo. Pjesma je ljubavna i mislim da će se mnogima dopasti i da će mnogi moći da se pronađu u toj priči. Zato smo se i odlučili za Sarajevo. Pjesma se uklapa u moj fazon, a grad je dodao još sebe u to sve. Tako da je to miks nas dvoje - kaže Angelina.Kada je u pitanju pandemija koronavirusa, priznaje da je sve to utjecalo na nju.- Negativno, vjerujem da je tako i na sve. Jer niko nije navikao da se takvo nešto dešava. Odjednom je cijeli svijet stao. Prvo sam se odmarala pa sam bila tužna jer nisam više mogla da izdržim bez nastupa. Mnogo mi je nedostajala ta energija, što je i najljepše u mom poslu, a to su live nastupi i svirke. Nakon toga sam riješila, u fazonu: “OK, sad ću prestati da očajavam. Ovo je takvo stanje i to je to. Dat ću sve od sebe da ubrzam kraj ovoga.“Vakcinisala sam se, nosila sam masku, nosim je i sada, trudim se da ne budem na većim okupljanjima i nadam se da će to sve uskoro da se završi - ističe Angelina.Kaže da je u jednom momentu shvatila da je dosta očajavanja. Tada je riješila da radi i da se posveti svojoj muzici.- Bila sam vrijedna i tokom pandemije sam izbacila nekoliko pjesama, jer sam spremala album. Nekako je sve funkcioniralo. Ja sam tek počela, a onda se desilo to zatvaranje. Ali sam odlučila da objavim, iako to možda nije bilo najpametnije za mene i moj posao. Imala sam inspiracije, a i spremila sam vam još dosta pjesama - otkriva Angelina.

Iako ima samo 23 godine, njena popularnost je velika, što se vidi i po pregledima na YouTubeu. - Moja popularnost ne utječe na mene. To je sve u glavi, to riješiš tako, baviš se javnim poslom i tvoj jedini zadatak je da ostaneš u glavi kako treba. Nema potrebe da se u tom momentu bilo šta mijenja. Umjetnička sam duša, ne bavim se pričama. Za mene je to površno, ali se trudim da ostanem čista i ista u glavu. Ne smetaju mi nikakve priče. A to, kao javan život, pa svi sve znaju, mislim da je to do osobe, koliko ona dozvoli da se zna. Trudim se da akcent bude samo na muzici. Privatni život krijem koliko mogu, mada se i ne trudim. Živim normalno, pa ako se šta sazna, ništa strašno ne radim - kaže Angelina.Naširoko se govorilo o njenoj saradnji s Eminom Jahović.- Stopirano je zbog korone. Velika mi je čast da sam dio njenog projekta jer je veoma cijenim kao umjetnika. Također, napisala sam pjesmu za dvije legende, Acu Lukasa i Sašu Matića. I to jedva čekam da izađe, pošto je stvarno predivna pjesma, duet - zaključila je Angelina.

- Različite situacije doživljavam. Ljudima skoro svih godina se dopada moja muzika, što mi je posebno drago. Meni je lijepo jer mi je potvrda, ako mi neko priđe i kaže dobro je, znači da ima svoju publiku i da je sve zapravo kako treba - govori Angelina.

Angelina je istaknula da je do saradnje nje i Belmina došlo tako što joj se javio na Instagramu. - Čitala sam poruke na Instagramu i vidim njegovu. Čitam: „Imamo pjesmu, stvarno nije ništa bezveze. Molim te, pogledaj.“ Ja uvijek volim da pogledam kada mi se neko tako javi, prosto volim da čujem šta neko ima da ponudi, da pomognem ako mogu na neki način. I vidim to sve i oduševila sam se. Dečko je pretalentiran, pjeva prelijepo i mlađi je, divan. Očekujem od njega veliki uspjeh - zaključuje Angelina.

Dolazit ću u Sarajevo, barem jednom mjesečno, samo zbog ćevapa

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

U <a href="https://avaz.ba/tag/579/sud-bih">Sudu BiH</a> nastavljeno je suđenje Bakirovom premijeru Federacije BiH <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadilu Novaliću</a> i drugima u <a href="https://avaz.ba/tag/88704/afera-respiratori">aferi "Respiratori"</a>.

 Osim Novalića, optuženi su i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak te Fikret Hodžić vlasnik firme "Srebrena malina". Oni se terete za nabavku 100 respiratora iz Kine u vrijednosti 10,5 miliona KM, kao i za nabavku medicinske opreme od 2,9 miliona KM.
 Svjedočila je Aida Čorbeg, anesteziolog iz Travnika. Ona je pojasnila okolnosti komunikacije sa Novalićevom sekretaricom Bahrom Džakom, koja je od nje tražila mišljenje o kvaliteti pojedinih vrsta respiratora. 
 - U mailu sam dobila sliku respiratora "Gorej 3.000" za koji sam kazala da je dobar i da traže u tom smjeru. Rekla je da nema redovne tenderske procedure i da je vanredno stanje, tako sam je shvatila iz razgovora. Za transportne respiratore sam rekla da nisu uredu i da to ne razmatraju - navela je Čorbeg.
 Ona je posvjedočila da se pri davanju mišljenja vodila isključivo specifikacijom aparata.
 - U jednoj poruci dobila sam sliku transportnog respiratora za koji sam kazala da ne dolazi u obzir, a Bahra je odgovorila: „Upoznat ću premijera, a on neka odluči“. Dobivala sam slike i specifikacije više respiratora, samo sam gledala one koji se mogu iskoristiti u jedinicama intenzivnog liječenja - rekla je Čorbeg.
 Čorbeg je također rekla da je u poruci od Džake dobila i specifikacija respiratora "ICU Ventilator" koji prema njenom mišljenju zadovoljava kriterije za liječenje oboljelih od korone. 
 Također je kako je rekla putem vibera poslala Džaki kontakte firmi koje se bave nabavkom respiratora da bi olakšala proces, a u jednoj od poruka Džaka joj je napisala: "Ne znam što je premijer uzeo ovo da radi, sve je prebacio na kabinet“.

U jednoj od poruka Džaka je napisala svjedokinji Čorbeg: "Ne znam što je premijer uzeo ovo da radi, sve je prebacio na kabinet“.

Bakirov premijer Federacije BiH Fadil Novalić

Poruka Fikreta Hodžića posredniku: "Ma brate nestručni ljudi, gori nego ja, a kupuju respiratore"

"Slobodan udarac": Bakire, nemoj me, molim te, ti braniti!

Kako akteri afere "Respiratori" na viberu tračaju jedni druge: "Bio mi je Fikret jutros, nije dobro izračunato"

Sebija se boji povući "malina respiratore" zbog tužbe iz Kine, a Amerikanci ih bacili u smeće

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

Afera Respiratori: Bahra je odgovorila „upoznat ću premijera, a on neka odluči"

Poruka Fikreta Hodžića posredniku: "Ma brate nestručni ljudi, gori nego ja, a kupuju respiratore"

"Slobodan udarac": Bakire, nemoj me, molim te, ti braniti!

Kako akteri afere "Respiratori" na viberu tračaju jedni druge: "Bio mi je Fikret jutros, nije dobro izračunato"

Sebija se boji povući "malina respiratore" zbog tužbe iz Kine, a Amerikanci ih bacili u smeće

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

Afera Respiratori: Bahra je odgovorila „upoznat ću premijera, a on neka odluči"