U novoj epizodi serijala Hajmo igrat na Avaz TV ugostili smo jednog od najpopularnijih bh. repera, Zlatana Hajlovca Kontru.

 Uz izuzetno atraktivnu partiju Fife sa velikim brojem golova, dotakli su se mnogih tema. Kontra nam je otkrio zašto je baš Sergej Barbarez dobio počasno mjesto na njegovom posljednjem albumu i za koji engleski klub navija.
 Priznao nam je i da ne smatra domaći rep pretjerano kvalitetnim jer suviše podsjeća na folk ali da ipak ima nekoliko mladih repera vrijednih pažnje.
 Na samom kraju je poslao i poruku mladim umjetnicima koji se žele dokazati, a šta je rekao, pogledajte u videu.

Kontra nam je otkrio zašto je baš Sergej Barbarez dobio počasno mjesto na njegovom posljednjem albumu

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Sead Palić je bio otac, suprug i sin, Imao je 44 godine, nije imao poroke i bavio se sportom. A onda je otkrio da je pozitivan na koronavirus. Njegova supruga, Mirela Palić, u ispovijesti za "Avaz" opisuje zadnje dane njegovog života i svoju borbu da dođe do informacije o njegovom zdravstvenom stanju.
 
Sead i Mirela su 2013. godine iz Amerike došli u BiH. Htjeli su da im djeca odrastaju u našoj državi.
 - Mislila sam da imamo uređen zdravstveni sistem, da smo sigurni - rekla nam je.

<h2>Obavijestit ću Ambasadu SAD o svemu</h2>

Svoju priču počinje sjećanjem na osmi mart, dan kad je Sead uzeo zadnju dozu Sumameda koja mu je propisana u ambulanti, nakon što je utvrđeno da je pozitivan na koronavirus.
 

- Bio je loše, otišli smo u Hitnu pomoć, odakle su nas poslali na KCUS. Smješten je na Infektivnu kliniku, a sestrica mi je donijela njegove stvari, među kojima je bio i telefon - govori Mirela naglašavajući da je on bio u stanju u kojem je mogao komunicirati s porodicom.
 Dobila je brojeve putem kojih se može informisati o njegovom stanju.
 - U naredna tri dana sam zvala te brojeve, ali ili je bilo zauzeto ili se niko nije javljao. Među brojevima koje su mi dali bio je i broj sa Podhrastova, a on tu nije ni boravio - naglašava.
 Nakon informacije da će možda biti skinut sa kisika slijedi šok, Sead je intubiran.
 - Devetnaestog marta saznajem da će pokušavati da ga skidaju sa kisika, a naredni dan ujutru, 20. marta, saznajem da je intubiran i prebačen na Staru hirurgiju i da je na respiratoru - rekla je.
 Sead je preminuo 23. marta, a obdukcija je odbijena. Međutim, kako nam Mirela kaže, s obzirom na to da imaju dvojno državljanstvo, neće se libiti otići u Ambasadu SAD u BiH i zamoliti ih za pomoć, jer želi da se obdukcija obavi.

<h2> Kćerka je na apaurinu od 2 miligrama</h2>

Djeca su u šoku, govori nam, a mora biti jaka zbog njih. Možda njeno iskustvo, i smrt njenog Seada, objašnjava, nekome drugom pomogne da se ne nađe u istoj situaciji.
 
- Kćerka je na apaurinu od 2 miligrama, imala je blizak odnos s ocem. Sin je tri godine stariji i trudi se biti jak. A ja moram biti jaka, imam njih, imam borbu za istinu, online školu, posao, kuću i obaveze - rekla je.
 Njen osnovni motiv je da se nečiji život spasi.
 - Možda ova moja izjava i zahtjevi nekako omoguće drugim porodicama da se osvrnu i da se ovakve situacije ne dešavaju u budućnosti. Idemo do kraja - zaključila je Mirela Palić za "Avaz".
 Pogledajte video.&nbsp;

Sead je preminuo 23. marta, a obdukcija je odbijena

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Doktor Bakir Nakaš, podnositelj prijave koju je uputio u ime više osoba a zbog (ne)postupanja odgovornih osoba i teških posljedica pandemije Covid 19 po živote i zdravlje građana Bosne i Hercegovine, saslušan je danas u Tužilaštvu BiH.
Postupajući tužitelj saslušao je Nakaša na a okolnosti koje su navedene u prijavi i odnose se na navode o propustima i nečinjenju odgovornih osoba i institucija, kao i nenabavljanje potrebnih cjepiva za proces imunizacije i zaštite građana od pandemije Covid 19.Nakaš je danas potvrdio za "Avazov" portal da je dao iskaz i da je dobio poziv, kako bi pojasnio svoju krivičnu prijavu.&nbsp;- Tužioce je zanimalo iz krivične prijave koju sam podnio da protumačim na šta se ona tačno odnosila i ako imam još nešto da dodam. Moram reći da je to bio jedan fini razgovor. Sretan sam što je Tužilaštvo BiH ovako brzo reagiralo. Rekao sam im da sam se iznenadio pozivu. No, oni su se nasmijali i&nbsp; poručili da treba brže raditi neke stvari koje ne mogu da čekaju. Vidio sam da žele da se ovo sve provjeri i razjasni i vidim da žele da rade - rekao nam je Nakaš.Podsjećamo, Nakaš je 22.marta podnio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH, zbog postojanja osnova sumnje da u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva.- Njihova zloupotreba službene dužnosti ima za posljedicu nekontrolisano širenje zarazne bolesti, smrt većeg broja ljudi, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu osiguranicima zdravstvenog osiguranja i kolaps zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini - smatra podnositelj prijave.

Poručeno mi je da treba brže raditi neke stvari koje ne mogu da čekaju i da žele da se ovo sve provjeri i razjasni , kaže Nakaš

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

<a href="https://avaz.ba/tag/66033/slobodan-udarac">U današnjem izdanju emisije "Slobodni udarac" novinar "Avaza" Danijal Hadžović</a> postavlja 10 pitanja direktorici KCUS-a Sebije Izetbegović, nakon što su za vikend objavljena dva pisma koja su uzburkala javnost. - Na Vašu žalost, Vaš neprijatelj nije samo Danijal Hadžović. Uvijek će ostati jedno pero i uvijek će neko reći ne. Ali, vi nemate problem s jednim perom. Vi imate problema sa stotinama pera, s hiljadama ljudi čiji su najmiliji umrli i sa stotinama hiljada građana koji vam govore NE, i neće više trpiti vaš porodični teror, iživljavanje, poniženja i uništavanje ove zemlje koje traje tri decenije. A prije svega, imate problem s istinom i onim što se saznaje o vašim nedjelima.&nbsp;E toga se vi bojite. S pravom.

Uvijek će ostati jedno pero i uvijek će neko reći ne

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

<a href="https://avaz.ba/tag/445/sebija-izetbegovic">Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a</a>, danas je održala još jednu press konferenciju za pamćenje.&nbsp; Njene konferencije su naprosto zabavne i to uvijek treba snimati.&nbsp; - Imate Audi 4, Audi 6, Škoda Fabia... ja ću zaboraviti šta ste pitali, koliko je to dugo - samo su neke od izjava Bakirove Sebije.&nbsp; Širok je dijapazon nebuloznih izjava, a Avaz TV donosi najzanimljivije.&nbsp; Pogledajte, poslušajte.&nbsp;

Njene konferencije su naprosto zabavne i to uvijek treba snimati

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

<a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) dao je ekskluzivni intervju „Dnevnom avazu“, u kojem je govorio o posljednjim izjavama ruskog ambasadora u našoj zemlji, a koje su vezane za NATO put Bosne i Hercegovine, zatim o novom visokom predstavniku, izmjenama Izbornog zakona, korupciji, za koju kaže da je rak-rana bh. društva...</a>

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov nedavno je izjavio da je približavanje BiH i NATO-a neprijateljski korak prema Rusiji. Kako Vi to komentirate? - Moj odgovor - umjesto da govorim o prijetnjama, govorit ću o saradnji sa saveznicima. SAD i Evropska unija su saveznici NATO-a, svi mi nudimo BiH čvrsto partnerstvo, otvorenu ruku, partnerstvo posvećeno reformama i napretku u Bosni i Hercegovini. Partnerstvo NATO-a i BiH godinama je već važno, napravljen je novi korak naprijed dok idemo ka programu reformi, gdje BiH ima priliku da definira napredak koji želi postići uz podršku saveznika. Taj napredak i reforme su u skladu s reformama koje su neophodne za napredak na putu ka EU.Program reformi je vodič za SAD i druge saveznike da reagiraju i da daju pomoć BiH, onu koja joj je najviše potrebna. Znači, nastojanja NATO-a da ovoj zemlji pomognu da napreduje i dalje se nastavljaju. To je pomoć koja se nudi otvorene ruke. Alijansa je skup saveznika. To je organizacija zasnovana na konsenzusu i za nas je važno da tako i radimo. Jasno je da priznajemo i konsenzus u BiH.Taj konsenzus vidim kao široku podršku za efikasno partnerstvo s NATO-om. Čvrsto shvatanje pomoći koju saveznici NATO-a daju i mogu dati da zemlja ide naprijed i priznavanje mira koji je NATO donio regiji i BiH i šansu da pomoć NATO-a u ovim reformama može ojačati sigurnost, vladavinu zakona, prosperitet i privući investicije.

Može li Rusija utjecati na put BiH u NATO? Odnosno, kako i kada BiH može do eventualnog članstva u NATO-u?-Vrata NATO-a ostaju otvorena. Put kroz ta otvorena vrata jeste put ka članstvu. To je put koji ima puno važnih dijelova koji definiraju reforme i progres koji BiH treba da ostvari, progres u tome da se podignu standardi za sigurnost, za vladavinu zakona, za upravu, za odgovornost, standardi koji se odnose na borbu protiv korupcije, standardi za modernizaciju odbrane.Sav taj napredak, sve su ovo dijelovi puta na kojem mi podržavamo BiH u kretanju naprijed, da bi jednoga dana došla do tih otvorenih vrata i odlučila, kada i saveznici, također, konsenzusom odluče da je BiH spremna, da je dobrodošla i tada, kada konsenzus među građanima BiH u vlasti bude čvrst da je to partnerstvo, da je to savez koji ima smisla za BiH, koji će osigurati trajni prosperitet, trajnu sigurnost za ovu zemlju i njene susjede, kao što to imaju i sve članice NATO-a u Evropi i preko Atlantika.Želim još jednom naglasiti, BiH je suverena zemlja. O brzini kojom se kreće na tom putu odlučuje ona sam. Odluke za priključenje Alijansi donosi BiH. To je suverena zemlja i nijedna druga zemlja ne može joj reći šta treba biti njen cilj. Ali mi shvatamo koji je cilj građana, mi razumijemo da građani traže čvršću vladavinu zakona, da žele prosperitet i sigurnost i to je ono što ćemo mi podržati, taj kontinuirani napredak u poboljšanju u ovim područjima.

Znači, u NATO samo uz konsenzus svih u BiH... - NATO je koalicija partnera koji to žele biti. A odluka da se priključi NATO-u zahtijevat će konsenzus među liderima BiH. Jer trebaju nam lideri koji vide, uviđaju vrijednosti ove vrste partnerstva i koji su spremni nadograđivati se na to i proizvoditi bolje rezultate za građane. To će biti odluka lidera. To je izrečeni cilj BiH i mi podržavamo taj cilj. Ali znamo da ne želimo člana koji baš i ne želi biti član. Mi znamo, i ja sam siguran, dok ovo partnerstvo napreduje, dok reforme se budu provodile, da će taj konsenzus biti jak.
Nakon što je Džo Bajden (Joe Biden) izabran za predsjednika SAD sve češće se u javnosti spominje jači angažman američke administracije u BiH. Govori se i mogućoj inicijativi za promjene Dejtonskog ustava BiH, a sve u cilju funkcionalnijeg uređenja države BiH. Koliko su očekivanja javnosti i građana BiH realna?
- Prije svega, svaka promjena administracije u Americi donosi novu energiju, nove perspektive, novi fokus u Bijelu kuću. Predsjednik Bajden sa sobom nosi decenije iskustva u vanjskoj politici i iskustvo i znanje iz prve ruke o zapadnom Balkanu i BiH. On zna koji su izazovi, on zna koliki su ti izazovi tu i koliko je teška bila historija u BiH.
Potcrtavam, također, da je, bez obzira na administraciju, a nadam se da to svi građani ove zemlje shvataju i uključuju u svoja očekivanja, važna dosljedna podrška iz Vašingtona, dvostranačka podrška. Iz godine i godinu Kongres SAD, obje stranke, podržavaju i posvećuju, odnosno odvajaju sredstva za napredak BiH. Dakle, to se vrlo malo mijenjalo. I dalje podržavamo uspjeh BiH.
Očekivanje građana - ja mislim da je pismo državnog sekretara Blinkena Predsjedništvu BiH od jučer (prekjučer, op. a.) dobra referentna tačka da ljudi shvate šta administracija predsjednika Bajdena smatra pitanjima u BiH za 2021. godinu i mogućnostima, i prije svega mislim da je državni sekretar potvrdio da su SAD uz građane. SAD slušaju i podržavaju ono što su težnje bh. građana, šta su očekivanja u smislu sigurnosti, mira, napretka i vladavine prava.
I to su očekivanja koja se u ovom trenutku ne ispunjavaju u BiH, ne ostvaruju. Znamo, ima puno nedostataka u dejtonskom ustavu. I sudovi su jasno to kazali. Dakle, ti nedostaci trebaju se riješiti i, kao što je državni sekretar Blinken rekao, oni se mogu rješavati kroz ozbiljan dijalog, svrsishodan značajan kompromis i konsenzus u smislu rješavanja reformi, uključujući i ograničenu ustavnu reformu u BiH da bi naredni izbori 2022. godine bili pravični i da svi građani imaju jednaku šansu da budu kandidati na tim izborima i da svi građani smatraju da je njihov glas bitan.

Iz pisma državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) da se primijetiti da neće biti radikalnih promjena Ustava, nego da se uz razgovore i konsenzus ide u postepenu promjenu Ustava BiH...- Upravo tako. Ja mislim da je to ključna poruka pisma sekretara Blinkena. Vi ste mi dali priliku da ga citiram. Državni sekretar je primijetio da se teški i kompleksni problemi mogu rješavati kroz pregovore, korak po korak, što će zahtijevati kompromis i dijalog. Mi znamo da to može funkcionirati, jer prošle godine je to funkcioniralo, kad smo riješili dugogodišnju blokadu kada je riječ o izborima u Mostaru.SAD smatraju da je 2021. godina prilika, mogućnosti. Nije izborna godina. Ovo je godina kad treba rješavati ozbiljne reforme i provoditi ih. Ako pokušamo riješiti sve odjednom, vjerovatno nećemo uspjeti. Ako kažemo da jedino savršeno rješenje je rješenje, onda nećemo uspjeti. Ali, ako se možemo fokusirati na to šta se može postepeno unaprijediti ove godine po pitanju top prioriteta, za koje mi smatramo da su dobro naznačeni u 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropske unije i u agendi 5+2, dakle to se dešava paralelno i to je komplementarno, ovdje se radi o postepenim promjenama.Kao što je državni sekretar rekao, fokus je na provedbi ograničenih, ali značajnih izbornih, ustavnih, ekonomskih i reformi u oblasti vladavine zakona da bi se osiguralo da se prava svih građana u izbornom procesu štite, da se unaprijedi integritet pravosuđa, da se smanji mogućnost, obim za korupciju, da se poboljšava ekonomski oporavak i da se počne vraćati povjerenje među građane.To jeste dug spisak, jer spisak stvari koje građani žele da se poprave je čak i duži, ali to je spisak gdje mi vidimo stvarne mogućnosti za napredak u ovoj godini ukoliko se politički lideri ozbiljno angažiraju kroz dijalog, izraze spremnost da postignu neophodne kompromise, da se pomogne ovoj zemlji da napreduje za dobrobit svih njenih građana.

U toku su pregovori SDA i HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona. HDZ insistira na rješavanju „legitimnog predstavljanja Hrvata“. Kako Vi komentirate te pregovore? Treba li u pregovore o Izbornom zakonu uključiti i druge političke aktere i razgovarati i o drugim očiglednim problemima i nedostacima izbornog procesa, o sprečavanju izbornih krađa, o uvođenju, naprimjer, elektronskog glasanja i slično? - Reforme koje BiH treba da provede u 2021. zahtijevaju ozbiljan dijalog, kompromis i konsenzus. Ta vrsta ozbiljnog dijaloga će podrazumijevati viši stepen transparentnosti. Sve stranke moraju sudjelovati i također će biti neophodna institucionalna podrška. Ovdje se ne radi o većoj spremnosti jedne stranke u odnosu na neku drugu. Ovdje se radi o više stranaka koje će sjesti, razgovarati i postići kompromis o izbornoj reformi iznad svega. I koji je paket koji će biti neophodan za dovoljno stranaka da to podrže, da se dogovore o izbornoj reformi da bi se postigao taj cilj, koji sam spomenuo za 2022., koja će biti godina slobodnijih izbora u kojima će se svi građani moći kandidirati i gdje će svaki građanin smatrati da je njegov glas bitan.

Dakle, ta vrsta reforme će zahtijevati ne samo legislativnu promjenu. Same izmjene Izbornog zakona neće riješiti pitanje slučaja ''Sejdić - Finci'' i drugih odluka Evropskog suda za ljudska prava. I to treba riješiti. Dakle, imamo reformu Izbornog zakona, to je jedan paket, odnosno jedna stvar koju treba riješiti. Drugi paket je ''Sejdić - Finci'' i odluke Evropskog suda za ljudska prava koje identificiraju nedostatke u izbornom procesu. I to će zahtijevati ograničenu ustavnu reformu. I treća grupa nastojanje da dođemo do pravičnijih izbora koji će više zadovoljiti građane, a tu se radi o reformi izbora, provedbi preporuka Ureda za ljudska prava i demokratiju, OSCE-a, GRECO-a, Vijeća Evrope, o ključnim nedostacima u izbornom procesu u BiH.Dakle, to je ključni element, također. Element koji je neophodan kako bi dobili podršku od svih stranaka i od svih građana i kako bi to sve imalo smisla i kako bi došli do korektnih izbora. Želim dodati da ovdje postoje važna komponenta i neki uvjeti. Jedno je - ovo nije samo rad političkih stranaka nego institucija. To počinje s političkim strankama koje razmišljaju o idejama da bi postigle konsenzus. Ali se završava u Parlamentu, gdje se glasa. Znači, svi ovi prijedlozi postat će stvarnost kada prođu Parlament. Parlament će imati konačnu riječ. A provedba će tražiti institucije i njihov angažman, iznad svega Centralnu izbornu komisiju (CIK). Učešće CIK-a u ovom procesu je od fundamentalne važnosti.

SAD su podrška ovom procesu. To je proces koji je vođen u mnogim zemljama i pristup njemu zahtijeva da CIK bude uključen. Jer kako možete reformirati izbore i izborni sistem ako ne uključujete CIK? Mi to smatramo važnim. Mislim da je njihov glas značajan, značajno je njihovo učešće. Sve stranke treba da učestvuju, a uvjet SAD jeste sljedeći: sve ove promjene Ustava ili Izbornog zakona trebaju biti koraci naprijed. Nismo ovdje da bismo pomagali ili podržavali promjene koje će zemlju povesti unazad, koje ne vode zemlju naprijed na njenom putu ka približavanju EU, koje ne daju veću moć građanima i poboljšavaju integritet njihovog glasa, jednako učešće svih građana u izbornom procesu.

To je jasan uvjet koji SAD imaju što se tiče našeg razumijevanja kako ova reforma treba izgledati, onoga što mislimo da građani očajnički žele i što vjerujemo da je moguće postići.

Korupcija se godinama navodi kao rak-rana bh. društva. Čini se da je eskalirala tokom pandemije koronavirusa. Vi o tome redovno govorite u javnim nastupima. Smatrate li da se dovoljno radi u borbi protiv korupcije i šta je potrebno uraditi da se BiH konačno uhvati ukoštac s ovom pošasti? - Sviđa mi se vaš opis korupcije. I ja je opisujem kao rak-ranu u BiH. Korupcija jeste rak-rana u bilo kojem demokratskom društvu. Korupcija je žila kucavica u autokratskom društvu. U demokratiji to je rak-rana i mora ju se napasti. Mora ju se umanjiti. Mora se boriti protiv nje. Nastojanja u BiH da se riješi pitanje korupcije nisu adekvatna. Bojim se da rak-rana pobjeđuje. Znam mnoge građane koji imaju isti osjećaj. Mislim da vidimo to zaista na ozbiljan, sumoran način, u egzodusu porodica koje odustaju i idu negdje drugo da traže svoje šanse, odlaze u zemlje članice euroatlantske zajednice, gdje znaju da je vladavina zakona jaka, da postoje šanse, da postoji sigurnost, da su garantirana prava pojedinca.

Korupciju se mora napadati. I to treba biti prioritet. Želim spomenuti nekoliko načina za koje SAD misle da se adekvatni u borbi protiv nje. Jedna je na visokom nivou. Imate 14 ključnih prioriteta EU. Vrlo je jak naglasak na jačanju vladavine zakona. Specifične mete za jačanje vladavine zakona uključuju Zakon o sukobu interesa, koji zadovoljava standarde EU, reforme Zakona o VSTV-u, koji će donijeti integritet toj problematičnoj instituciji, zatim važne reforme kao što je prijava imovine.U 14 ključnih prioriteta postoji i usvajanje zakona o javnim nabavkama da bi se ograničio neprihvatljivi nivo korupcije u javnim nabavkama. Sada postoji zakon koji Vijeće ministara jeste odobrilo, koji je Delegacija EU procijenila i smatra da zadovoljava standarde EU. Važno je da taj zakon ne bude razvodnjen u Parlamentu. Već ima nekoliko amandmana kojima se pokušava razvodniti.Znači, to su tri reforme koje treba uraditi u 2021. da bi se borilo protiv korupcije, da bi se počelo boriti protiv te rak-rane. Također ju treba svakodnevno napadati. Nekoliko je načina na koji se to može uraditi. A to je da građani osjećaju da imaju više moći i ovlasti, da novinari imaju više moći, a pomoć USAID-a je usmjerena da podrži istraživačko novinarstvo da bi se došlo do toga. Ali, također, i rad s lokalnim vlastima koje su spremne da se ozbiljno bore protiv korupcije time što će slijediti model koji smo vidjeli da je prilično efikasan, a to je Ured za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.

To je prvi Ured i vrlo je efikasan. Efikasni su bili protiv tog raka, protiv te zloćudne bolesti, jer taj model, koji nadamo se da možemo proširiti na više kantona i jurisdikcija u BiH, prihvata da tu zloćudnu bolest treba napasti snagama za provedbu zakona, pravosuđa, ali i samih institucija.Ured za borbu protiv korupcije radi da osigura da postoje administrativne kazne, sistemi, transparentnost i kontrole kako bi se obeshrabrila korupcija i kaznila prije nego što treba da dođe do tužioca. Jer, vraćam se samim tim na pravosuđe i rat koji gubimo protiv tog raka ovdje, u BiH. Dakle, tužilac, u vašoj analogiji, mora biti hirurg da ukloni taj tumor iz tijela. Ne vidimo previše tužilaca u ovoj zemlji koji su spremni da to preuzmu na sebe. Ima ih nekoliko, ali premalo.Naša pomoć ciljano ide onima koji su napadnuti, kao Ured za borbu protiv korupcije, mi se pokušavamo boriti za naše interese, da ovlastimo ljude na njihovom poslu. A pravosuđe, nažalost, nije još aktivno u tom ratu. Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman i građani to vide. I to je ono što u građanima ubija nadu. I zato smatramo da je 2021. važna godina u kojoj se to treba rješavati.Neće se to riješiti preko noći. Ali svaka politička stranka, svaka vladina institucija, svaki građanin treba doći do onog trenutka kada će reći - dosta! Vrijeme je da se nešto poduzme. Vrijeme je za borbu protiv korupcije. I treba staviti korupciju tamo gdje pripada. Ili ćete se riješiti tog tumora u potpunosti, ili se boriti protiv njega dobrim lijekovima. I, naravno, trebate imati visok stepen transparentnosti kao neki rendgen-snimak koji ćete koristiti.

<h2>BiH nije zadovoljila kriterije da bi se okončao rad OHR-a</h2>

Sve češće se govori i o dolasku novog visokog predstavnika u BiH, a kao kandidat se spominje Kristijan Šmit (Christian Schmidt) iz Njemačke. Je li američka administracija uključena u razgovore o imenovanju novog visokog predstavnika? Ko bi to mogao biti i šta možemo očekivati od novog visokog predstavnika? - Prije svega, SAD podržavaju Ured visokog predstavnika i sposobnost da ispuni svoj mandat, a to je potpuna provedba civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR, jasno je, ima još važnu, ključnu ulogu koju treba igrati u BiH. Ustvari, BiH nije zadovoljila kriterije da bi se završila međunarodna supervizija, koji su 2008. godine definirani od Vijeća za implementaciju mira. Jer, jednostavno rečeno, bili su definirani kao 5+2. Pet ciljeva i dva uvjeta koje je Vijeće za implementaciju mira opisalo kao spremnost BiH kada se to ispuni da se završi međunarodna supervizija.
Napredak u vezi s tom agendom do sada je bio vrlo razočaravajući, ne zbog toga što nije djelovao visoki predstavnik ili međunarodna zajednica, nego očekivali smo odgovornost na lokalnom nivou za taj napredak, ali nje nije bilo puno. A to je ono što će visoki predstavnik i SAD nastaviti podržavati. Znači, predstavnik koji ima ovlasti i koji je angažiran da govori ko su odgovorni, da pomogne ovoj zemlji, da se kreće, da ide naprijed, da se završi međunarodna supervizija. Jer rezultat do sada nije adekvatan. Mislim da je to vrlo očigledno u slabom funkcioniranju države.
Što se tiče razgovora o promjeni osobe koja će biti visoki predstavnik, SAD smatraju da u svakoj instituciji mora doći do promjene onih koji su na određenim pozicijama. Mi podržavamo kontinuitet, efikasnost i to da visoki predstavnik bude sposoban da ispuni svoj mandat i ostvari rezultate koje Vijeće za implementaciju mira očekuje. Ja mislim i znam da građani to očekuju.

<h2>Postoje navodi o ozbiljnoj korupciji u vrijeme pandemije</h2>

Nadležni u BiH kao argument za nenabavku vakcina protiv COVID-19 najčešće pronalaze u problemu sa zakonima o javnim nabavkama. Je li to legitiman argument? Je li urađeno dovoljno u vezi s ovim pitanjem? -Poteškoće kojima svjedočimo s nabavkom vakcina za vrijeme pandemije su nam primjer kako zakon nije adekvatan. S jedne strane, postoje navodi o ozbiljnoj korupciji, koja, nažalost, košta i života u ovoj vrlo važnoj borbi protiv pandemije. Ali čak i činjenica da ta nabavka ne može ići transparentno je indikator da treba unaprijediti Zakon o javnim nabavkama, da sistem ne osigurava konkurenciju, da ne ograničava sukob interesa, da nema dovoljno transparentnosti. Sve to treba ojačati.Jer to sprečava vlast da radi svoj posao. Troši se prevelik novac i uzrokuje odgađanje koje može izazvati gubitak života. Ja mislim da ovo jeste primjer gdje sadašnji zakoni o javnoj nabavci, uključujući i ovaj na državnom nivou, nisu adekvatni.

<h2>Sve reforme koje će SAD podržavati zasnovane su na Dejtonu</h2>

- Smatram da je važno isticati, kada ljudi razgovaraju, koje su to ograničene ustavne reforme i kako će to izgledati, potvrditi da sve ove reforme koje će SAD podržavati jesu zasnovane na toj platformi dejtonskog ustava. Fundamentalno prepoznajući i priznajući principe Dejtona, da je BiH suverena zemlja s teritorijalnim integritetom, multietnička zemlja koja se sastoji od dva entiteta i tri naroda. Dakle, ja to uvijek ističem. To je konstanta.

Sekretar Blinken je primijetio da se teški i kompleksni problemi mogu rješavati kroz pregovore, korak po korak

Nelson: SAD smatraju da je 2021. godina prilika, mogućnosti

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

<a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PLEfHNKsAeJm0GD14vLYsZbQd3i6Hbdd7Q">U produkciji Avaz TV</a> od večeras emitujemo novi serijal "Nusret Laufer Show".&nbsp; Muzičke i glumačke zvijezde, čaršijske legende, tik tokeri, youtuberi, obični ljudi koji imaju nešto da kažu i poruče... svi oni će se naći u društvu Nusreta Laufera.&nbsp; U prvoj emisiji Nusret je u posjeti Visokom gdje je razgovarao sa tik tokerima Rasemom i Boškom.&nbsp; Za one koji nemaju tik tok, Boško i Rasema su apsolutni hit na ovoj mreži i njihove svakodnevne anegdote gledaju hiljade pratilaca.&nbsp; - Boško je poludi, tik tok mu je u glavi spržio sve - rekla je ekskluzivno Nusretu Rasema. Nije krila simpatije prema našem voditelju i potpuno mu se otvorila.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

U prvoj emisiji Nusret je u posjeti Visokom gdje je razgovarao sa tik tokerima Rasemom i Boškom

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">U novoj epizodi ekskluzivnog serijala Đir sa Memom</a> gošća je Zerina Hećo, rijaliti zvijezda.&nbsp; Zanimljivo je da je upravo Zerina Hećo bila prva gošća serijala "Đir sa Memom" prije dvije godine.&nbsp; U međuvremenu se dosta toga izdešavalo ovoj Sarajki. Najnovija epizoda u turbulentnom životu Zerine Hećo jeste boravak u Zadruzi 4, srbijanskom rijalitiju.&nbsp; - Očekivala sam veću piodršku od Kenana i Rialde. Razočarala sam se u njih. Kristijan Golubović je faca ali sa mnom nije mogao. Šta reći za MIljianu Kulić, pa ona je psihički slučaj - kazala je Zerina.&nbsp; Otkrila je kakve muškarce voli ali ima nešto što psoebno voli.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Najnovija epizoda u turbulentnom životu Zerine Hećo jeste boravak u Zadruzi 4, srbijanskom rijalitiju

{Đir sa Memom} / Zerina: Miljana je psihički slučaj, a Kristijan se odbio od ovu jaku Sarajku

Svjedočenjem Bahre Džake, uposlenice u uredu optuženog Izetbegovićevog premijera <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadila Novalića</a> danas je u <a href="https://avaz.ba/tag/579/sud-bih">Sudu BiH</a> nastavljen glavni pretres u aferi “<a href="https://avaz.ba/tag/62792/respiratori">Respiratori</a>". 
 Za spornu nabavku respiratora koja je teška 10.530.000‬ KM optuženi su i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, suspendovani direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik preduzeća "Srebrena malina" Fikret Hodžić.
 Džaka je zatražila da svjedoči po zaštitiom, odnosno da se medijima zabrani objava njenog imena ali joj sutkinja Džemila Begović nije udovoljila jer za to prosto nije bilo zakonskog osnova.

Prije saslušanja svjedokinje, izbila je polemika između tužilaca i odbrane oko dokaza koji nisu najavljeni za ovo ročište zbog čega su odbrane optuženi prigovarale smatrajući da bi čitav set dokaza uključujući i iskaz Džake mogao biti "plod otrovne voćke" odnosno nezakonito. Sutkinja Begović naglasila je da će se o prigovorima očitovati u hodu, odnosno kako tužioci budu ulagali dokaze, ali su odbrane potcrtale da se dovodi u pitanje pravičnost postupka. 
 Džaka je na pitanja tužioca Mirze Hukeljića pojasnila s kim je po nalogu Novalića komunicirala putem telefona, vibera i maila.
 Fikret Hodžić je slao ponude za respiratore na službeni mail ureda premijera, a Džaka je s njim i privatno razgovarala, jer kako je navela željela je biti informirana ako Novalić od nje zatraži informaciju. Svjedokinja je nedvosmisleno potvrdila da je nezvanično s Hodžićem jer su je lično, a ne profesionalno, interesovale specifikacije respiratora da bi o materiji bolje upoznala premijera. Kazala je da je samoinicijativno pojedine ponude iz istog razloga slala i prijateljici koja je doktorica u Travniku kao i izvjesnoj Vildani, koja je sekretarica Sebije Izetbegović.

Tužilac Hukeljić podsjedtio ju je na njen iskaz koji je dala u istrazi, a tada je tvrdila da je svu komunikaciju obavljala po naredbi Novalića. 
 Tužilac Hukeljić prezentirao je svjedokinji mail koji je dobila od Hodžića, a u kojem se sadržana ponuda za kompletnu medicinsku opremu. U prilogu je bilo vidljivo da Hodžić nudi invazivne i neinvazivne respiratore.

Također nije joj bilo poznato da li su Hodžić i Novalić međusobno komunicirali.
 Između ostalog svjedokinji je tužilac prezentirao viber poruku između nje i Novalića, a prije toga ju je pitao da li je upoznata je li eventualno stigla neka druga ponuda za respiratore osim Hodžićeve. 
 "Dobro jutro, ponuda Kanada je jučer otišla u 8 i nalazi se na stolu profesorice Izetbegović".
 Novalić na to odgovara sa "OK", a u nastavku piše "Otišlo Fikretu, sve ok".
 Svjedokinja je kazala da ne zna šta je "ponuda Kanada" i da je taj papir greškom otišao u KCUS greškom sa stola Novalića putem kurira. Navela je i da se privatno raspitivala kod svoje prijateljice Aide Čorbeg, koja je ljekar o kakvoj vrsti respiratora se radi. Raspitivala se kako kaže i kod sekretarice Sebije Izetbegović, supruge predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, ali nikada nije dobila povratnu informaciju.

Ispitivanje ove svjedokinje bit će nastavljeno 7. aprila kada će i odbrana imati mogućnost za unakrsno ispitivanje.
 Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
 Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.&nbsp;Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi.

Bahra Džaka je na pitanja tužioca Mirze Hukeljića pojasnila s kim je po nalogu Novalića komunicirala putem telefona, vibera i maila

Svjedočenje sekretarice Fadila Novalića (SDA) u Sudu BiH: "Otišlo Fikretu, sve ok"

Čitatelji portala "Avaza" poslali su nam video snimljen u Grbavičkoj ulici.&nbsp;Naime, dok nekoliko građana ispred jedne radnje ćaskaju, a jedan od njih mete ulicu, u kontra smjeru velikom brzinom nalijeće automobil Chrysler.&nbsp;Muškarac koji je čistio ulicu, je poskočio na trotoar.&nbsp;Kako je kazao naš čitatelj, čula se i škripa kočnica.&nbsp;- Imao je diplomatske tablice. Eto kako se ponašaju u našoj državi - kaže naš sagovornik.&nbsp;

Muškarac koji je čistio ulicu, je poskočio na trotoar

Pogledajte video: Vozio u kontra smjeru velikom brzinom, čitatelji tvrde da je imao diplomatske tablice

Novi skandalozni slučaj birokratije i tobože zakona dolazi iz Bosne i Hercegovine. Ovoga puta su službenici "Šumarije Jajce" oduzeli "ukradena drva" od djeda Sulje Halabe koji ima 90 godina i živi u selu Šibenica kod Jajca.&nbsp; - Pogledajte sramotu. Dok u Jajcu se kradu šticari drva, "Šumarija" od djeda koji je dao sina svog u ratu, izuzimaju dvoja kolica drva - napisao je Suljin unuk Emir.&nbsp; Šumari su tako došli po pola metra drva, neko ih je poslao. Inače, djed Suljo je u ratu izgubio sina Rasima koji je stradao 1995. godine.&nbsp; Nakon Fikreta Dedića iz Bužima, koji je robijao zbog dva metra drva, ovo je nova sramota bh. društva!

Šumari su tako došli po pola metra drva, neko ih je poslao

Kakva sramota: Dedi Sulji, koji je izgubio sina u agresiji na BiH, šumari oduzeli pola metra drva!

Njemačka farmaceutska kompanija BioNTech zajedno sa američkom kompanijom Pfizer među prvima je napravila efikasnu vakcinu protiv COVID – 19. Kompletan proces razvoja vakcine koji je pratio sve etičke i naučne standarde trajao je otprilike 10 mjeseci. 
 Njihov pogon za proizvodnju u Marburgu broji čak 400 radnika, od kojih 200 radi bez prestanka. Sam proces proizvodnje se sastoji od impresivnih 50 000 različitih koraka, a postoje i tri 3 pojedinačne i odvojene kontrole kvaliteta kako bi se osigurala proizvodnja sigurne i visokokvalitetne vakcine.

Jučer je stigla još jedna dobra vijest, a to je da je Pfizer - BioNTech vakcina sigurna i za djecu u dobi između 12 i 15 godina. U idućim sedmicama od američke Agencije za hranu i lijekove te od evropskih regulatora planiraju tražiti da se po hitnom postupku odobri njihova vakcinu protiv covida za djecu stariju od 12 godina.

U nastavku pogledajte kako izgleda njihov proizvodni pogon.

Zaposleno je 400 radnika, a proces proizvodnje se sastoji od 50.000 različitih koraka

BioNTech pogon za proizvodnju u Margurgu, Njemačka

Ekskluzivno: Pogledajte kako se proizvode Pfizer vakcine u Marburgu

U novoj epizodi emisije 35 pitanja, gošća je sarajevska glumica nove generacije Alisa Čajić.&nbsp; Odgovorila je na mnogo škakljivih pitanja bez zadrške.&nbsp; - Prijatelji me opisuju kao živčanu, ludu i otkačenu osobu - kaže Alisa Čajić.&nbsp; Kaže da je tek nedavno formirala mišljenje o slobodi govora na društbenim mrežama i moći društvenih mreža.&nbsp; Pogledajte ovaj zanimljivi video.&nbsp;

Odgovorila je na mnogo škakljivih pitanja bez zadrške

35 pitanja / Alisa Čajić: Prijatelji kažu da sam otkačena i luda

<a href="https://avaz.ba/tag/27224/buba-corelli">Buba Corelli prije nekoliko sati objavio je pjesmu "Gluh i nijem" koju i on i Jala Brat danima na Instagramu najavljuju.</a>Za tri sata pjesma ima 210.000 pregleda te je samo pitanje trenutka kada će ući u trending i pokoriti ga.Ekipa "Avaza" prisustvovala je na snimanju spota prilikom čega smo ekskluzivno razgovarali s jednim od najpopularnijih repera u regionu.Priznao nam je Buba da nije lako biti na vrhu, ali nam je otkrio i šta sve fanovi mogu očekivati u narednom periodu, kako od njega, tako i od Jale Brata.Jednostavno, jedan bez drugog ne idu.- Ima i dvije godine da sam solo projekt izbacio, ali uspio sam za te dvije godine snimiti pjesmu. Šalim se. Snimio sam cijeli album - rekao nam je odlično raspoloženi sarajevski reper.I na njih, kao i na sve ostale, utjecala je pandemija koronavirusa, pa često na njihovim Instagram profilima možemo vidjeti kako objavljuju snimke s nastupa od ranije.&nbsp;-&nbsp;Od stare slave se živi. Šta ćemo. Nemamo novog materijala, korona je, tu je šta je. Nadamo se boljem vremenu, nadamo se da će nastupi uskoro krenuti - iskren je bio Buba Corelli.Pogledajte video i saznajte sve o muzici sarajevskog dvojca.

Priznao nam je Buba da nije lako biti na vrhu, ali nam je otkrio i šta sve fanovi mogu očekivati u narednom periodu, kako od njega, tako i od Jale Brata

"Avaz" na snimanju spota Bube Corellija: Od stare slave se živi

U <a href="https://avaz.ba/tag/579/sud-bih">Sudu BiH</a> jutros je održano ročište po prijedlogu Tužilaštva BiH da se izručenom <a href="https://avaz.ba/tag/12660/darko-elez">Darku Elezu</a> produži pritvor za još dva mjeseca. Tužilac Dubravko Čampara tokom obrazlaganja prijedloga zatražio je da se ova mjera Elezu produži jer još postoji strah od bjekstva, utjecaja na svjedoke i njihovo zastrašivanje.
On je u prijedlogu kazao da je Elez organizirao kriminalnu grupu u BiH i Srbiji s ciljem počinjenja mnogih krivičnog djela.

Tužilaštvo BiH ga zvanično sumnjiči za likvidacije Siniše Miličevića Tigra 2018. i Miloša Ostojića u Istočnom Sarajevu 2019., dva pokušaja ubistva u Bijeljini i tri krivična djela iznude.
- Elezova grupa sarađuje s klanovima iz Srbije, BiH, Crne Gore, ima ih od Grčke do Ukrajine. Iz presretnutih razgovora jasno je da može preći granicu kada god to želi - naveo je Čampara.
Objasnio je da je jedan svjedok dobio prijetnje smrću. Prijetio mu je policajac koji je rekao da će biti ubijen ako svjedoči protiv Eleza, naveo je Čampara.
- Elez je poslao <a href="https://avaz.ba/tag/63494/dorde-zdrale">Đorđu Ždrali</a> svoju fotografiju iz parka Gavrila Principa u Istočnom Sarajevu. Ta poruka je Ždrali stigla u zatvor uz poruku "ostala su još trojica". Radi se o Miroslavu Škobi Mikiju, Đorđu Ždrali Đoki i Milutinu Daniloviću Mići koji trebaju biti ubijeni - naveo je Čampara.
Također, Čampara je naveo da je Elez putem teleona pozivao policajce iz Istočnog Sarajeva te im je prijetio da će ih likvidirati ukoliko budu radili protiv njega.

Elezov branilac Senad Kreho kazao je da njega NATO ne bi mogao pomjeriti iz Beograda da je u vezi s Veljkom Belivukom i Dijanom Hrkalović, a kamoli da je navodno pokušao ubiti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. On je dodao da će Srbija uložiti protestnu notu jer se Elez pominje u kontekstu krivičnih djela za koje je ona kao država garantirala da neće biti terećen.

Sudu se obratio i osumnjičeni Elez koji je naveo da u obrazločenju tužioca kojim traži da mu se produži pritvor stoji dosta imena koja nemaju veze sa krivičnim djelima zbog kojih je izručen iz Srbije.

- Evo tri mjeseca i 10 dana nema ništa novo u ovom postupku. Citiraju se neke poruke koje nemaju veze s predmetnom istragom. Odgovorno tvrdim da mi MUP RS na čelu sa Šehovcem pakuje. Dobio sam informaciju da ću biti uhapšen, a Šehovac se hvalio da je sve on to organizirao. Mogao sam pobjeći, ali ostao sam, jer bit će šta će biti. Znam svoju poziciju u Srbiji i BiH – kazao je u sudnici Elez.

Elez je poslao Đorđu Ždrali svoju fotografiju iz parka Gavrila Principa u Istočnom Sarajevu, ta poruka je Ždrali stigla u zatvor uz poruku "ostala su još trojica", kazao je tužilac Čampara

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Citiraju se neke poruke

Na portalu "Avaza" svake srijede možete pratiti kulinarski serijal <a href="https://avaz.ba/tag/87357/kuhajmo-zajedno">"Kuhajmo zajedno"</a> u 20 sati.Sarajevski kuhar i predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić za ovu epizodu pripremio je pečenu pastrmku sa povrćem.Za recept&nbsp; za dvije osobe vam je potrebno:2 pastrmkeCrveni luk2 tikviceCherry paradajz1/2 patlidžana1/2 limunaMladi lukPapričice5 čehni bijelog lukaSoUlje Riba je prema svim istraživanjima namirnica koja sa pravom zaslužuje epitet “zdrava hrana”. Kao izvor proteina riba je uporediva sa mesom domaćih životinja, ali nutritivno gledano mnogo je zdravija, prvenstveno jer sadrži&nbsp; omega 3 masnih kiselina koje su dokazano dobre za zdravlje kardiovaskularnog sistema. Ako niste neki ljubitelj ribe, možda je vrijeme da saznate šta propuštate.Kako bi smanjili rizike po vaše zdravstveno stanje, prije svega bolesti srca i mozga, opća je preporuka da bar dva obroka sedmično sadrže ribu, 160-200 gr. u prosjeku.

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

{Đir sa Memom} / Zerina: Miljana je psihički slučaj, a Kristijan se odbio od ovu jaku Sarajku

Svjedočenje sekretarice Fadila Novalića (SDA) u Sudu BiH: "Otišlo Fikretu, sve ok"

Pogledajte video: Vozio u kontra smjeru velikom brzinom, čitatelji tvrde da je imao diplomatske tablice

Kakva sramota: Dedi Sulji, koji je izgubio sina u agresiji na BiH, šumari oduzeli pola metra drva!

Ekskluzivno: Pogledajte kako se proizvode Pfizer vakcine u Marburgu

35 pitanja / Alisa Čajić: Prijatelji kažu da sam otkačena i luda

"Avaz" na snimanju spota Bube Corellija: Od stare slave se živi

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Citiraju se neke poruke

Pod kuharskom palicom Nermina Hodžića: Kuhajmo zajedno / Pečena pastrmka sa povrćem

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

{Đir sa Memom} / Zerina: Miljana je psihički slučaj, a Kristijan se odbio od ovu jaku Sarajku

Svjedočenje sekretarice Fadila Novalića (SDA) u Sudu BiH: "Otišlo Fikretu, sve ok"

Pogledajte video: Vozio u kontra smjeru velikom brzinom, čitatelji tvrde da je imao diplomatske tablice

Kakva sramota: Dedi Sulji, koji je izgubio sina u agresiji na BiH, šumari oduzeli pola metra drva!

Ekskluzivno: Pogledajte kako se proizvode Pfizer vakcine u Marburgu

35 pitanja / Alisa Čajić: Prijatelji kažu da sam otkačena i luda

"Avaz" na snimanju spota Bube Corellija: Od stare slave se živi

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Citiraju se neke poruke

Pod kuharskom palicom Nermina Hodžića: Kuhajmo zajedno / Pečena pastrmka sa povrćem