Ljudi su od davnina bili fascinirani životinjama. Ptice su bile predmet obožavanja svih kultura. Svatko je barem jednom u životu poželio imati krila. Želja za bijegom i odmorom od modernog svijeta nedavno je dobila novi oblik - oblik ptičijeg gnijezda.

Ptičije gnijezdo napravljeno za ljude smješteno je u divljini Kenije. Ideja je spojiti turizam i očuvanje prirode i životinjskog carstva. Gnijezdo je izgrađeno od drveta i grančica, a iz njega ljudi mogu promatrati divlje životinje i prekrasnu prirodu Kenije.

Iako je cilj maknuti se od brzog i modernog svijeta, gnijezdo ima sve potrebno za "normalan" život, a to uključuje i toplu vodu. No ovaj si užitak rijetko tko može priuštiti. Jedna noć u gnijezdu košta 1150 dolara. Nadamo se da će u skorijoj budućnosti postojati više eko-friendly ideja koje će ljude spajati s prirodom - mentalno i fizički.

Ptičije gnijezdo za ljude savršeno je mjesto za bijeg od modernog svijeta

Ukoliko i slijedećeg ljeta planirate da odete na odmor u Grčku, pripremite se, jer će vas ljetovanje u toj zemlji sasvim sigurno koštati više nego prethodnih godina. Naime, od 1. januara 2018. uvode se boravišne takse koje za desetodnevno ljetovanje mogu da iznose i do 40 eura.Grčke vlasti odlučile su da od slijedeće godine uvedu novi namet u vidu boravišne takse, čija visina će zavisiti od vrste smještaja, a računat će se kao fiksni iznos po danu i po sobi.

Kako je objavio portal "grckainfo.com", najeftinije će biti u privatnim sobama, studijima i apartmanima, gdje će koštati 0,5 eura po danu, što znači da će desetodnevno ljetovanje u toj vrsti smještaja poskupjeti za pet eura.

Toliko će koštati i boravišna taksa u hotelima sa jednom i dvije zvjezdice, dok će smještaj u hotelima sa tri zvjezdice zbog boravišne takse poskupjeti za 1,5 eura po danu, odnosno 15 u slučaju odmora do deset dana.

U hotelima sa četiri zvjezdice biće još skupljem i u njima će novi namet iznositi tri eura po danu, dok će najskuplje, očekivano, biti u hotelskom smještaju sa pet zvjezdica. U njima će boravišna taksa koštati četiri eura po danu, odnosno 40 za desetodnevno ljetovanje.

Takse će biti uključene u ukupnu cijenu boravka i gostima se neće naplaćivati posebno.

Prema pisanju portala Insider.gr, hotelska industrija Grčke smatra ovaj namet apsurdnim, jer je turizam jedan od rijetkih sektora grčke ekonomije koji je izdržao krizu. Grčka već ima najveće poreske stope za turističke usluge u poređenju sa ostalim konkurentskim mediteranskim zemljama.

Najniži porezi u Turskoj

Turska primjenjuje najniži stepen poreza od osam posto, Kipar ima porez od devet posto za sve hotelske usluge, a Italija i Španija primjenjuju porez od deset posto.

Prema nedavnom istraživanju Instituta za turistička preduzeća SETE, na 100 eura koje jedan hotel od četiri zvjezdice u Grčkoj dobije od gosta, 33.4 eura odlazi na poreze i doprinose za socijalno osiguranje. Na Kipru je ta cifra mnogo manja i iznosi 16.1 eura.

Zbog svega ovoga hoteli su prisiljeni da posluju sa znatno nižim maržama kako bi poboljšali svoju konkurentnost.

Zbog novih nameta u Grčkoj ljetovanje će koštati od pet do 40 eura više

Postoje desetine država koje vam nude državljanstvo, naravno uz određenu novčanu kompenzaciju. Za sve nas koji nemamo milione, ovo su države koje nude državljanstvo za manje novca, piše CNBC.com.&nbsp; 
Malta je bila u centru pažnje prošle sedmice kada je parlament odobrio da se državljanstvo može kupiti za 900.000 dolara. Pasoš dolazi sa punim beneficijama EU, a ovaj pasoš je i također najmanje restriktivan za sve one koji vole putovati.

Da biste imali pravo na duži boravak u Portugalu morate uložiti 675.000 dolara u neku nekretninu, ali to vam i dalje ne daje puno državljanstvo.

Početkom ljeta Irska je smanjila investicijski zahtjev za 50 posto, što znači da sada za 675.000 dolara možete dobiti prebivalište, a uz malo strpljenja i pet godina čekanja i pasoš.

Bolju opciju nudi Latvija gdje možete dobiti petogodišnje državljanstvo za samo 96.000 dolara, kojim dobijate pristup državama Šengena.

Bugarska je na spisku država koje nude puno državljanstvo za 500.000 dolara, a ukoliko ipak više volite Makedoniju, državljanstvo će vas koštati isto, s tim da morate zaposliti i 10 ljudi.

Pasoše zemalja Bliskog Istoka je skoro nemoguće dobiti, ali ima izuzetaka. U Dubaiju, koji pripada Ujedinjenim Arapskim Emiratima zahtjev za državljanstvo možete predati samo kada kupite imovinu u vrijednosti od 273.000 dolara.

Ako ipak volite malo egzotičnije krajeve, Karipska ostrva Antigua i Barbuda nude pravo prebivališta za skromni ulog u nekretnine od 400.000 dolara. Ovom ponudom dobijete i pravo putovanja u 131 državu bez dodatnih viza.

Ukoliko želite besplatnu varijantu postoji Paragvaj. Ova zemlja u Južnoj Americi nudi državljanstvo svim osobama koje su tu provele najmanje tri godine.

Kupujete državljanstvo? Evo u kojim državama je najjeftinije

Turisti koji bi željeli da zagrabe šaku pijeska za uspomenu sa italijanskih plaža i da ga odnesu kući mogli bi da se suoče sa kaznom koja ide čak do 3 hiljade eura.

Nacionalna turistička zajednica saopštila je da se specifična pravila, kao i visina kazni, razlikuju od jednog do drugog italijanskog regiona.

Na primjer, vlada na Siciliji nedavno je pooštrila zakon i zabranila odnošenje pijeska čak i u malim količinama, kao i kamenčića, kvarca i školjki.

Kako se navodi, prema zakonu uvedenom ovog ljeta, svako ko "uzme, zadrži ili prodaje male količine bez dozvole" suočiće se sa kaznom između 500 i 3.000 eura, a ta mjera je rezultat činjenice da se pijesak u velikim količinama odnosio sa plaža.

Prema pisanju BBC-a, samo u u tri ljetna mjeseca 2015. skoro pet tona pijeska je zadržano na aerodromu Elmas.

- Uzimanje male bočice pijeska ne izgleda puno ali ako milioni turista to učine, tone i tone će svake godine nestajati, - navode italijanske vlasti.

Kazna za krađu pijeska sa plaže 3.000 eura

Velik broj ljudi će vam reći da je Dubai najuzbudljiviji grad na svijetu - sa svim tim luksuznim neboderima, tonama zlata, skupocjenim automobilima, bajkovitim restoranima i ludim noćnim klubovima, piše Express.hr.&nbsp;No, to je slika koja se servira turistima koji ispijaju koktele kraj bazena prije nego odu u zlatom optočene wc-e... No, Dubai ima i svoju znatno mračniju stranu, a ona se prije svega odnosi na ograničavanje ljudskih sloboda. Te stvari će svakako teže pasti turistima sa Zapada, osobito onima koji su neupućeni, a naizgled normalnim i drugdje u svijetu prihvaćenim ponašanjem mogu zaraditi osudu u javnosti, financijske globe, pa čak i zatvorske kazne.&nbsp;Koliko posjećivanje Dubaija može biti riskantan put, otkriva i nedavni slučaj britanskog turiste Džejmija Harona (Jamie Harron), koji je uhapšen zbog "javne nepristojnosti".Prema njemu, riječ je bila o čistom nesporazumu - on je stavio svoj dlan na nekoga kako bi izbjegao prolijevanje svog pića dok je pokušavao proći kroz natrpani kafić, piše Independent. No, bijes muškarca kojeg je dotakao&nbsp; bio je dovoljan da se Haronu zabrani izlazi iz Dubaija dok se policijska saga ne okonča, zbog čega je dobio i ogromne pravne troškove jer je morao unajmiti oadvokata čije su cijene tamo paprene.&nbsp;Njegovi su roditelji apelirali na druge svjetske putnike da svakako izbjegavaju taj grad. Ovo su još neke od stvari zbog kojih biste se mogli naći ili završiti u nevolji.Pažljivo se pakirajte!&nbsp;Unošenje pornografskih materijala, svinjetine i droge može vas dovesti u ozbiljne neprilike. Primjerice, japanski je inženjer, koji je poslom putovao u Dubai, uhapšen jer su policajci na aerodromu u njegovoj koferu našli pornografske DVD-e koje je uzeo da&nbsp; "prikrati" vrijeme. Čak i unošenje analgetika može biti opasno, upozoravaju znalci.&nbsp;Zatvor zbog ljubljenja u javnosti&nbsp;Ljudi u Dubaiju su većinom muslimani, što znači da se pravila, a osobito ona o intimnosti, strogo provode. Sve one cool slike s Instagrama lako mogu zavarati prikazujući ga liberalnim mjestom, no to je najveća greška koju čovjek može napraviti prije posjete tamo. Ne samo da je zabranjeno ljubljenje, već je i ilegalno držati se za ruke u javnosti - a turisti koji prekrše ta pravila plaćaju ogromne kazne.Odluče li se pobuniti, čak im i prijeti kazna zatvorom. Nije potrebno niti isticati kako su seksualni odnosi prije braka zabranjeni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pa je i takvo ponašanje velik rizik.&nbsp;Preko dana konzerve, po noći "raspašoj"&nbsp;Iako su zakoni strogi po pitanju alkohola, droge i seksa, pravila ne vrijede uvijek. Djevojka se može naći u nevolji samo ako korača ulicom nepokrivenih ruku, no, kad zapadne noć - sve se mijenja. Najstarija profesija na svijetu cvate u Dubaiju - postoji više od 30.000 prostitutki koje otvoreno pokazuju svoju kožu i naplaćuju 500 dolara po satu.&nbsp;No, to nije glavni problem. Najveći je problem što poduzetnici i moćnici podržavaju prostituciju i na tome zarađuju, a bijelo je roblje prljava javna tajna Dubaija na koju policija žmiri. Tako za ženu koja sama stoji navečer u baru će većina pomisliti da se prodaje, pa se ne treba čuditi ako vam neki biznismen pristupi u toj situaciji.&nbsp;Deportacija zbog negativne kritike&nbsp;Sloboda govora je mit. Ko god javno iznosi mišljenje s kojim se moćnici ne slažu, dobiva telefonski poziv od tzv. tajne policije Dubaija. Vrlo direktno, oni daju dva izbora - zašutjeti ili izgubiti sve što imaju.&nbsp;Osim toga, čak 80 posto stanovnika su useljenici, a zakon je tako kompliciran da se punopravnim građaninom ne može postati bez gomile novca i strpljenja, bez obzira živite li tamo 10 ili 50 godina.&nbsp;Ako stranac progovori nešto loše - jednostavno ga deportiraju.&nbsp;Ne jedite u javnosti&nbsp;Zabranjeno je jesti ili piti u javnosti tokom svetog mjeseca Ramazana, nevezano za to jesi li musliman ili nisi. Strane parove tako često kažnjavaju i zbog pijenja soka na benzinskim pumpama i sličnim mjestima. Ipak, ta se pravila često krše u hotelima, pa se oni smatraju "sigurnim zonama".

Mračna pravila Dubaija: S ovim se riskira zatvor

Nemanja Lendić, budući profesor historije iz Bosanske Gradiške, u svojoj nastavničkoj karijeri imat će itekako šta da priča učenicima. Nakon biciklističkog osvajanja Atine i Rima, Nemanja se početkom juna ove godine uputio na biciklistički maraton, koji je već sada duži od 8.500 kilometara.&nbsp; Trenutno se nalazi u okolici Kijeva, a prije Ukrajine, biciklom je od Bosanske Gradiške, odakle je krenuo 1. juna, prošao našu zemlju, potom Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Tursku, Gruziju i Rusiju.

Teško do viza 

- Najveći izazov na ovom putovanju bio mi je proći kroz kavkaski kalifat. Čak sam noćio kod bivšeg čečenskog borca - kaže Lendić.

Nemanja je prvobitno krenuo na put dug 20.000 kilometara, do Tokija, ali su ga birokratske zavrzlame s vizama i nedostatak sredstava primorali da promijeni smjer i da preko Ukrajine krene ka centralnoj Evropi.

- Kada sam imao novca, bilo je teško doći do viza, a bez novca, to je skoro nemoguća misija. Pomoć je izostala i iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Kada sam im predao zahtjev za ovaj projekt i tražio pomoć u osiguravanju viza, kontaktirao sam sa tri osobe koje su prebacivale odgovornost jedni na druge i to je trajalo danima - ogorčen je Nemanja.

Povratak kući 

Očekuje da će se u rodnu Bosansku Gradišku vratiti krajem novembra, a tek će onda sve utiske sabrati u pisano štivo. Kaže da ga je svijet iznenadio svojom ljepotom, naročito toplinom ljudi.

- Svijet je, zaista, sjajno mjesto. To posebno vrijedi za Tursku i Rusiju, gdje su ljudi srdačni, dobronamjerni i uvijek rado pomognu - govori najveći bh. avanturista, koji će do povratka kući na svom biciklu ostvariti nevjerovatnih 12.000 kilometara.

<h2>Želi posjetiti Černobil&nbsp;</h2>

Ovaj apsolvent Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci tokom svog putovanja pravi snimke i sklapa zanimljive priče o ljudima, gradovima i mjestima kroz koja prođe.&nbsp;Trenutno čeka dozvolu iz Kijeva da uđe u Černobil i snimi film o ovom gradu duhova, nekadašnjem poprištu velikog nuklearnog incidenta.


<h2>Ugoste ga prijatelji 
</h2>

Nemanja na biciklu nosi mnoštvo opreme, od šatora, gorionika i pribora za kuhanje, do rezervnih dijelova, garderobe i drugih potrepština.&nbsp;Popravljao je kvarove u Turskoj i drugim zemljama, a bilo je dana kada nije ni rasklapao šator za spavanje.


- U mnogim gradovima u Rumuniji, Turskoj, Gruziji i Rusiji spavao sam kod prijatelja, zaljubljenika u biciklizam. Nevjerovatno je da me je prilikom ulaska u Gruziju dočekao moj prijatelj iz rodnog grada, inače preduzetnik, koji tamo trenutno izvodi radove - rekao je Lendić.

Za četiri mjeseca biciklom prošao 8.500 kilometara kroz osam država

Prelijepa priroda, raskošne plaže, idealne temperature, samo su neki od epiteta kojima se mogu opisati ove nevjerovatne destinacije.

Britanski Djevičanski otoci
Plavetnilo Djevičanskih otoka je toliko jedinstveno pa se ovi otoci konstantno visoko kotiraju i nalaze na listama kao top-destinacija na Karibima. Kao i drugi otoci imaju bijeli pjesak i ljepote koje nam mogu ponuditi, ali tajna ovih otoka je u tome što ovdje nema velikih gužvi i nisu pretrpana velikim luksuznim odmaralištima.

Kostarika

Kostarika se odlikuje tropskim prašumama, vulkanskim planinama, čarobnim plažama i divljim rezervatima, ova zemlja u Centralnoj Americi privlači avanturiste i ljubitelje životinja. Obavezno istražite ljepotu udaljenog Nikoja poluotoka i suočite se sa zapajujuće lijepim pejzažima.

Tahiti, Francuska Polinezija

Od luksuznih bungalova raspoređenih po plavetnilu kristalno čiste tirkizne vode, do bogate vegetacije i vodopada, na Tahitiju se sve vrti oko živopisnih pejzaža. Najveći otok u Francuskoj Polineziji je idealno za one koji tragaju za usamljeničkim mjestima. Srdačni Tahiti je mjesto gdje morate uživati sporo u svemu - od spektakularnih laguna pa do vrhunskih kulinarskih specijaliteta.

San Sebastijan, Španija

San Sebastijan je grad koji zaslužuje da se nađe na listi želja svih svjetskih putnika. Prepoznatljiv je po divnim plažama, jedinstvenoj kulturi, fantastičnim restoranima. Ovaj grad je stvoren za prave ljubitelje gastronomije i jedan je od najljepših evropskih gradova. On ujedno nudi najljepše i najukusnije specijalitete, piše LuxLife.rs. 

Puket, Tajland

Najveći otok na Tajlandu, je toliko jedinstven da ovdje možete pronaći široke pješčane plaže, krečnjačke pećine i prepoznatljive kamene formacije nalik vajarskim skulpturama. Na ovom otoku postoji dovoljan broj SPA centara, odličnih restorana, luksuznih hotela i umjetničkih galerija koje će vas impresionirati. Puket je mjesto koje je važno obići tokom suhe sezone koja traje u periodu od novembra do aprila.Serengeti Nacionalni park, Tanzanija

Nacionalni park Serengeti nalazi se na sjeveru Tanzanije i dom je godišnjoj selidbi miliona životinja, tačnije gnua i zebri koje su u potrazi za hranom. Ovdje možete da se sretnete sa gazelama, babunima pa i hijenama. Smatra se da se u parku Serengiti nalazi najbrojnija populacija afričkih lavova.

Bali, Indonzija

Indonežanski otok nudi najljepše plaže na svijetu, planine vulkanskog porijekla, hramove posvećene slonovima i užitak u odmaralištima sa pet zvjezdica. Ovdje ćete doživjeti jedinstveno iskustvo budući da je Bali sinonim za egzotiku. Obilje zabave, sportova na vodi, odličan šoping, izvrsna hrana, uzbudljiv noćni život sve vas to čeka na Baliju.

Ovdje će vam biti toplo čak i zimi

Kada prosječan stanovnik planete Zemlje čuje riječ "Venecija" momentalno sebe zamišlja kako, zavaljen u gondoli, klizi niz Grand-kanal dok sluša gondolijera kako pjeva neku italijansku kanconu. Nema nikakve sumnje da je gondola simbol Venecije, iako svako ko je posjetio "Kraljicu Jadrana" i "Nevjestu mora" zna da ova romantična slika ne odgovara realnosti.

Do početka XVI stoljeća u prijestolnici ondašnje Mletačke republike bilo oko 10.000 gondola koje su plovile po njenim kanalima i prevozile uglednike, zvaničnike, trgovce i robu. Međutim, gondolijeri su vrlo brzo stekli lošu reputaciju: međusobno su se sukobljavali oko teritorija i mušterija, kockali su se, otimali pare od putnika uz prijetnju oružjem, čak pribjegavali i fizičkom nasilju. Zato su bogati Mleci kupovali sopstvene gondole i zapošljavali po dvojicu gondolijera koji su ih vozikali po gradu i održavali čamac.

Gondola je tako postala statusni simbol, opremljena u skladu sa potrebama privatnog vlasnika, bogato ukrašena, rezbarena, pozlaćena, sa kabinom ušuškanom u svili i kadifi iza zavjese, razmetljivo obojena iz želje da privuče pažnju i pokaže da je njen posjednik imalac ukusa i pratilac mode.

Neka vas ne zbuni to što su danas sve gondole obojene u crno: to je posljedica jedne odluke mletačkih vlasti iz 1562. godine po kome sve gondole u Serenisimi, izuzev ceremonijalnih, moraju da budu crne kako bi se izbjegla ekstravagancija. Naravno, najbogatiji su Mlečići radije plaćali kazne čime su dodatno isticali svoj superiorni status.

Današnji oblik gondola je dobila u XIX stoljeću, iako su se gondole razvijale sve do sredine XX stoljeća kada su gradske vlasti zabranile dalje modificiranje.

U prošlosti, svaka je gondola izrađivana u malom porodičnom brodogradilištu koji se zvao "skvero"; sa oca na sina pa na unuka i praunuka, i tako dalje, učilo se kako da se izabere drvo najboljeg kvaliteta, a koristila se bukva, trešnja, jela, ariš, lipa, mahagonij, hrast ili orah.

Većina od 500 sati koliko je bilo potrebno za izradu jedne jedine gondole otpadalo je na posljednju etapu proizvodnje: lakiranje vodootpornom glazurom. Svaka porodica je imala svoj tajni recept koji je ljubomorno čuvala, a glazura se nanosila više puta.

Kada je sve bilo gotovo, i dalje nije sve bilo gotovo. Tada su na scenu stupali proizvođači dodatnih dijelova, ako tako možemo da se izrazimo: specijalizirane zanatlije snabdijevali su svoje gondolotvoračke kolege kabinama, ornamentima i svim drugim sitnicama koje "život" znače.

Izrađivači vesala postali su vremenom njihovi nerazdvojni partneri. Raskošno rezbareni naslon za veslo, "forcola", počeo je kao krajnje jednostavna i svedena viljuška ali je evoluirao u vrlo preciznu alatku koja gondolijeru omogućava da veslom barata na bezbroj načina te tako manipulira čamcem i snalazi se u gužvi uskih mletačkih kanala.

Krajem XIX stoljeća izrađivači gondola počeli su da lijevu stranu čamca prave širom od desne, kao kontrabalans sili koju stvara jedan gondolijer, a koja je njima omogućila da upravljaju plovilom samo s desne strane i bez dizanja vesla iz vode.

Naravno, tehnološki napredak je doveo do toga da danas postoji samo oko 400 gondola u Veneciji čije usluge po paprenim cijenama koriste isključivo turisti. Rođeni Mleci su prešli na savremenije oblike transporta po svojim kanalima, poput glisera i motornih čamaca. Da nije nesnosnih turista, gondole bi izumrle.

Čudesna historija gondola: Ovako je Venecija dobila svoj simbol

Šetalište unutar kraljevske palate Deoksu, kameni put dug 1,1 kilometar, otvoreno je za javnost nakon 60 godina i posjetiocima će pružiti uvid u posljednje kraljevstvo Južne Koreje.

Sto godina nakon smrti kralja Gojonga, pretposljednjeg vladara posljednjeg korejskog kraljevstva Džoseon, u srcu Seula je otvorena čuvena staza uz kameni zid koji okružuje palatu.

Na zapadnoj granici tog zida nalazila se britanska ambasada u Seulu, zbog čega je na šetalištu od 1950. godine postojao prekid od 170 metara.

Nakon tri godine rada sa vladom Seula, britanska ambasada se odrekla 100 metara blokiranog puta, pa je šetalište, poznato i kao Doldamgil, otvoreno za javnost nakon renoviranja.

Legenda kaže da će svaki par koji prošeta tom stazom raskinuti svoju vezu ili brak.

Vjeruje se da legenda potiče od vremena kada je seulski Porodični sud bio uz pješačku stazu, navodi agencija Jonap.

Da li biste prošetali ukletom stazom?

Ako se odlučite za fotografiranje na nekima od ovih mjesta, možda ćete dobiti visoku novčanu kaznu ili čak završiti iza rešetaka.
Na nekima od njih vjerovatno ćete proći samo sa mnoštvom uvreda, ali bi, u svakom slučaju, trebalo da se trudite da tamo ne vadite fotoaparat i da se “ne pravite pametni” kad ih posjetite.
Amsterdam

U glavnom gradu Holandije “grijeh” je fotografirati u Četvrti crvenih fenjera, poznatoj po mnogobrojnim bordelima.&nbsp;Njihovi vlasnici preziru slikanje prostitutki u izlozima, tako da ako se odlučite na fotografisanje, a slučajno vas neko uhvati u tome, budite spremni na to da će vam neko razbiti fotoaparat ili, u gorem slučaju, možda i vas.

Južna Koreja

Zemlja u kojoj je zabranjeno slikati žene u bilo kojem javnom prostoru, bez njihovog pristanka. Kršenje tog pravila može da se protumači kao seksualno agresivno ponašanje, što može rezultirati novčanom kaznom i do 7.000 eura. U najgoroj varijanti, možete biti kažnjeni zatvorskom kaznom u trajanju do pet godina.

Sjedinjene Američke Države

U zemlji “slobodnih” nećete proći kao u Južnoj Koreji. Ipak, Amerikanci su najosjetljiviji na slikanje privatnog vlasništva (prvenstveno nekretnina), pa bi bilo dobro dobiti dozvolu od vlasnika prije nego što se odlučite na slikanje.&nbsp;Najvažnije od svega je da poštujete znake zabrane.

Ujedinjeni Arapski Emirati

Slikanje zabranjenih stvari smjestit će vas u zatvor do tri mjeseca i olakšati vam novčanik za oko 1.500 eura. Na mnogim lokacijama zabranjena je upotreba kamere. Uz to, neka vam ne pada na pamet da slikate vladine zgrade, mostove i palate šeika.&nbsp;Zabrana slikanja palata je čak i zakonom propisana.

Sjeverna Koreja

Vrlo jednostavno – bez dozvole zabranjeno je slikati apsolutno sve. Ali, ako ste se već odlučili za posjetu sjevernijoj od dvije Koreje, budite spremni da poštujete pravila. Iz hotela ne izlazite bez vodiča i ne slikajte bez njegove dozvole, jer biste u suprotnom mogli da snosite vrlo neprijatne posljedice.

Engleska

Možete da fotografirate šta god hoćete, osim ako fotografije želite da koristite u komercijalne svrhe. Za to morate da dobijete posebnu dozvolu. Naprimjer, Trg Trafalgar i Parlament u komercijalne svrhe možete da fotografirate samo uz dozvolu gradonačelnika Londona.

Japan

U Zemlji izlazećeg sunca zabranjeno je fotografiranje određenih hramova i statua Bude. U nekim hramovima zabrana važi samo tokom manjeg dijela godine, dok je u drugima zabrana stalna. Zato je potrebno čitati natpise.

Alžir

Prilično konzervativna zemlja, naročito njen južni dio, pa je fotografiranje moguće jedino uz dozvolu.&nbsp;Da biste slikali žene, morate da tražite dozvolu njihovih muževa ili očeva. Također, najstrožije je zabranjeno slikanje mostova i vojnih objekata.

Novčana kazna ili zatvor za nepoštivanje: U ovim svjetskim destinacijama zabranjeno je fotografiranje

Veliki okenaski put nalazi se na listi australskih nacionalnih blaga, a mnogi ga smatraju i najdužim ratnim spomenikom na svijetu. Izgradnja ovog puta, za koji kažu da pruža najveći užitak vožnje na svijetu, započeta je odmah nakon Prvog svjetskog rata i trajala je punih 13 godina.Osim simboličnog i ekonomskog značaja, izgradnja puta je osigurala radna mjesta mnogim nezaposlenim Australcima tokom teških godina Velike depresije.Osim toga što pruža jedinstven panoramski pogled, ova saobraćajnica je i spomenik posvećen žrtvama Prvog svjetskog rata, a u njenoj izgradnji je učestvovalo 3.000 vojnih povratnika. Putni pravac, dužine od 243 kilometra, proteže se duž Južne obale Australije i ručno je prokopan kroz krševitu i gustom šumom obraslu obalu.
Neki od najljepših krajolika i nacionalnih parkova Australije nalaze se tik uz ovaj putni pravac.Put prolazi kroz nacionalni park Grejt otvej i njegovu veliku šumu, da bi potom izbio na čuvenu formaciju krečnjačkih stijena, koja oduzima dah, poznatu pod imenom "Dvanaest apostola".To su monumentalni krečnjački stubovi koji su nekada bili integralni dio stjenovite obale, ali su se vremenom i erozivnim procesima izdvojili od nje i sada usamljeni izranjaju iz zatalasane vode okeana, piše National Geographic.

Veliki okeanski put: 243 kilometra fascinantne historije i najljepših krajolika Australije

Austrijska metropola, Beč, na putu je da, pored toga što je već glavni grad u oblasti kulture, postane digitalna prijestolnica Evrope.&nbsp;Beč je, pored toga što je i u samom vrhu gradova sa najboljim kvalitetom života u svijetu, najveći univerzitetski grad na njemačko govornom području sa više od 200.000 studenata. Sada Beč ide korak dalje i teži da posane digitalni glavni grad Evrope, kako je konstatovano na konferenciji "DigitalDays 2017".&nbsp;- Tehnologija i digitalizacija nude mnoge mogućnosti za grad i stanovništvo svih starosnih grupa - kazao je gradonačelnik Beča, Mihael Hojpl (Michael Häupl), na otvaranju i istakao značaj digitalnog obrazovanja.&nbsp;- Moramo se boriti protiv digitalne nepismenosti a digitalizacija ne smije da bude projekat za elite. Digitalno obrazovanje je važan element za opstanak na tržištu rada - rekao je on ukazujući na inicijativu "DigitalCity Wien".&nbsp;Prema njegovim riječima za sam grad od posebne važnosti je nova vrsta saradnje između preduzeća i javne iprave, zbog čega će programiranije biti delatnost koja će u budućnosti biti još značajnija. IT preduzeća, koja su učestvovala na konferenciji, ukazala su da postoji stalna potreba za kvalifikovanom radnom snagom.&nbsp;Inicijativu "DigitalCity Wien" osnovali su 2014. godine preduzetnici i uprava Grada Beča kao posljedicu nedostatka stručnog kadra, sa ciljem da Beč postane vodeći u Evropi u oblasti digitalne scene, prenose agencije.&nbsp;

Beč na putu da postane digitalni glavni grad Evrope

Lagati nije lijepo, ali tokom putovanja postoje situacije kada je laž – opravdana. Turisti, a naročito solo putnici, ne treba da uvijek budu iskreni, jer mogu da imaju problema. Zbog toga je najbolje neke podatke prešutjeti ili uljepšati.

PRVI PUT

Taksisti nikada ne treba priznati da ste prvi put u nekom gradu jer će dobiti ''zeleno svijetlo'' da vas vozi okolnim putevima.

NEMAM MOMKA
Nikada na putu u nepoznatom gradu djevojka ne treba da se hvali da je slobodna, niti dvije prijateljice treba da ističu da putuju same jer mogu da imaju neprijatnosti. Nove drugare najbezbjednije je upoznati u hotelu, na grupnoj ekskurziji ili časovima za turiste.

NE ZNAM IME HOTELA

Tokom putovanja se lako sklapaju prijateljstva, ali uvijek treba biti na oprezu. Ukoliko poslije izvjesnog vremena novi poznanici insistiraju da doznaju ime vašeg hotela ili hostela, najpametnije je pretvarati se da ime niste zapamtili.

''NOU INGLIŠ''
U svim gradovima postoje džeparoši koji najčešće izgledaju kao prijateljski nastrojeni lokalci ili prodavci đinđuva. Najmudrije je izbjegavati sumnjive ljude, a to se najbolje postiže tako što ćete reći da ne govorite engleski.

Laži kojima morate da se služite na putovanju

Čiloe je najveći otok u istoimenom arhipelagu u Tihom okeanu i nalazi se u južnom dijelu Čilea.&nbsp; Poznat je po divnim pejzažima i proizvodnji vune, ali i kao mjesto rođenja industrije lososa.

Ali to nije sve. Ovaj otok je jedinstven i po neobičnom načinu izgradnje crkava.

Jezuiti su svojim dolaskom na ove prostore u XVII stoljeću donijeli drugačiji arhitektonski stil u izgradnji crkava. Kombinujući građevinske tehnike iz Španije sa načinom izgradnje drvenih brodova predaka s ovih prostora, nastao je jedinstveni stil koji se najbolje vidi u izgradnji crkava bez eksera.

Umjesto eksera stavljani&nbsp; su ojačani drveni spojevi, imitirajući tehniku koja je korištena za konstrukciju brodova. Crkve su pravljene od čempresa i ariša sa otoka Čiloe.

Sveukupno, na ovom otoku je izgrađeno 70 crkava bez eksera, a danas ih je preostalo 16. One najjače su uspjele da prežive požare, zemljotres i druge vremenske katastrofe. Uostalom, i izgrađene su kako bi mogle da odole nepogodama, a njihov položaj (izgrađene su uglavnom na uzvišicama) i ulaz s južne strane su doprinijeli da budu bolje zaštićene od kiša i poplava.

Od 2000. godine, na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine&nbsp; nalaze se crkve Achao, Quinchao, Castro, Rilán, Nercón, Aldachildo, Ichuac, Detif, Vilupulli, Chonchi, Tenaún, Colo, San Juan, Dalcahue, Chellín i Caguach.

Ove crkve bez eksera&nbsp; prepoznatljive su i po živopisnim fasadama poput jarkožute crkve Kastro ili plave crkve Čonči.

Ne mogu im vjekovi ništa: Neobične crkve sagrađene bez ijednog eksera

Prokoško jezero na planini Vranici, udaljeno 22 kilometra od Fojnice, na nadmorskoj visini od 1.635 metara, prema mišljenju mnogih, jedno je od najljepših ledničkih jezera u Evropi.&nbsp; 
Mještani ga zovu Gorsko oko, a nekada mirno stočarsko selo koje leži na obalama ovog jezera, već odavno je neizbježna destinacija hiljadama turista.

Vožnja od Fojnice do Prokoškog jezera makadamskim putem traje četrdesetak minuta. Iako je put prilično loš, ovaj biser prirode svakako vrijedi posjetiti, jer prizor koji vas dočeka dok prilazite jezeru ostavlja bez daha. 

Spremna zimnica

Kraj septembra za mještane sela uz Prokoško jezero znači i pripreme za polazak. Polako se spremaju da napuste svoje katune i spuštaju se prema Fojnici prije prvih mrazeva. Sead Bureković kaže nam da su zime na Prokoškom jezeru teške i duge te da će se i posljednji među njima za desetak dana spustiti niže. Niko od njih tamo ne ostaje zimi, jer je izrazito hladno, a oni koji imaju terence, ponekad obiđu imanja da provjere je li sve uredu.

- Zimnicu smo već spremili, malo zahvaljujući zaradi od turista, a malo i našim radom na njivama. Osigurali smo se za zimu, jer bilo je dosta gostiju ovog ljeta – rekao je Bureković.

Cijeli kraj se iz godine u godinu mijenja, dolazi sve više ljudi, a svake sezone na obalama Prokoškog jezera niče nekoliko novih koliba. Bureković govori da je prije rata tu bilo svega dvadesetak koliba, a sada ih ima više od 330.

Pored jezera smo sreli grupu turista, a kako kažu mještani, oni su možda i među posljednjima za ovu sezonu. Četvorica prijatelja iz Saudijske Arabije uživala su u prelijepom pogledu na jezero. Jedan od njih kazao nam je da su tu stigli prije dva dana, a ostat će još nekoliko dana.

Srdačni ljudi 

- Fascinira nas ljepota prirode, a i ljudi su srdačni. Svi su domaćinski raspoloženi. Želimo iskoristiti svaki trenutak da se odmorimo, jer ovako nešto nemamo u našoj zemlji – rekao nam je Faleh Kaled.

Veliki broj turista mještanima donosi dobru zaradu, cijene smještaja su do 100 KM za jednu noć, a u ponudi je i domaća hrana. Potrebno je, kako kažu, spriječiti divlju gradnju, odnosno uvesti rigoroznije mjere zaštite jezera, napraviti kvalitetnu infrastrukturu pa će ovaj prirodni dragulj biti očuvan i za neke buduće generacije.

<h2>Triton kao vjerni čuvar&nbsp;&nbsp;</h2>

Prokoško jezero poznato je i kao stanište tritona, endemičnog vodozemca. Seljani ga još zovu i vjernim čuvarom tajne jezera. Iako mnogi tvrde da u jezeru više nema tritona zbog nelegalne gradnje i onečišćenja, mještani kažu da ih još ima i da ih vide s vremena na vrijeme.

Prokoško jezero, prirodni dragulj na Vranici, već početkom jeseni ostaje pusto: I posljednji mještani napustit će svoje katune prije prvog mraza

Atlanta je najveći grad u Americi, državi Džordžiji. Ima nešto manje od pola miliona stanovnika, malo više od Sarajeva, ali na barem deset puta većem prostoru, dok, kako se to tamo kaže, čitav prostor koji gravitira ovoj metropoli, broji skoro šest miliona stanovnika.&nbsp;&nbsp;

<h2>Aerodromski metro 
</h2>

Aerodrom je nešto što Evropljanina, naprimjer, prvo dočeka u Atlanti. Ogroman je, kao i sve u ovoj ogromnoj zemlji, i sada je postao glavna zračna luka za saobraćaj Amerike s Evropom i Afrikom i najveći putnički aerodrom na svijetu. Preuzeo je taj primat od Njujorka, čija su tri aerodroma bila preopterećena što međunarodnim, što domaćim letovima. 


A aerodrom, izgrađen za Olimpijadu 1996., zapravo je pravi grad. Na svakom ćošku su hoteli, restorani, prodavnice, a da bi se sve obišlo, koristi se aerodromski metro, koji ima osam stanica. 


Džordžija je američki Jug. Klima je, pogotovo ljeti, suptropska, vlažna, idealna za, naprimjer, uzgajanje pamuka na velikim plantažama, kojih više nema, kao što nema ni robova koji su radili kao berači pamuka. 


Atlanta je nekada bila najveći grad u Sjedinjenim Američkim Državama koji je imao gradonačelnika afričko-američkog porijekla. U međuvremenu je i Barak Obama (Barack) postao predsjednik Amerike pa to čudo iz Atlante više nije čudo. Dugo vremena bila je to i jedina američka metropola u kojoj više od polovine stanovnika čine crnci. 


Nema plantaža pamuka, ali ima kikirikija. Tako još jedan bivši predsjednik SAD Džimi Karter (Jimmy Carter), koji je rođen u gradiću Plains pokraj Atlante, ima ogromnu farmu, na kojoj uzgaja kikiriki, za kojim su Amerikanci prosto ludi.

Patriotska dužnost



U Atlanti je sjedište CNN-a, nekadašnjeg globalnog lidera u infomativno-političkim vijestima. Gledali smo kako se pripremaju emisije koje se emitiraju uživo, kako, zapravo, radi desk jedne svjetske televizije...



Druga važna stvar koju vam domaćini u Atlanti odmah spominju je “koka-kola”. Decenijama najveća američka firma ima sjedište u ovom gradu, a zapravo je Atlanta, barem ova današnja, i izgrađena mahom novcem od prodaje ovog gaziranog, a sada i niskokaloričnog pića širom svijeta. 



I gdje god u Atlanti da naručite “kolu”, dobit ćete, naravno, onu pravu, rekli bismo domaću, nikada “pepsi” ili neku sličnu, jer toga tamo, zapravo, nema. Ima, naravno, ali se svi trude da svoje, domaće piće ponude i serviraju, smatrajući to svojom skoro pa patriotskom dužnošću. 




<h2>Martin Luter King
</h2>

Iako to svi imalo upućeniji posjetioci Atlante znaju, domaćini, naravno, ne propuštaju da napomenu da je u ovom gradu rođen Martin Luter King (Martin Luther King Jr), borac za ljudska prava, prije svega crnačkog stanovništva u SAD, ali i svih drugih širom svijeta. 




Lik i djelo ovog američkog baptističkog svećenika, ubijenog davne 1968. godine u Memfisu, i danas su veoma prisutni u Atlanti, Džordžiji, ali i širom SAD, pa je svakodnevno veliki broj ljudi koji obilaze njegovu rodnu kuću, muzej i mjesto gdje je sahranjen.

Ptičije gnijezdo za ljude savršeno je mjesto za bijeg od modernog svijeta

Zbog novih nameta u Grčkoj ljetovanje će koštati od pet do 40 eura više

Kupujete državljanstvo? Evo u kojim državama je najjeftinije

Kazna za krađu pijeska sa plaže 3.000 eura

Mračna pravila Dubaija: S ovim se riskira zatvor

Za četiri mjeseca biciklom prošao 8.500 kilometara kroz osam država

Ovdje će vam biti toplo čak i zimi

Čudesna historija gondola: Ovako je Venecija dobila svoj simbol

Da li biste prošetali ukletom stazom?

Novčana kazna ili zatvor za nepoštivanje: U ovim svjetskim destinacijama zabranjeno je fotografiranje

Veliki okeanski put: 243 kilometra fascinantne historije i najljepših krajolika Australije

Beč na putu da postane digitalni glavni grad Evrope

Laži kojima morate da se služite na putovanju

Ne mogu im vjekovi ništa: Neobične crkve sagrađene bez ijednog eksera

Prokoško jezero, prirodni dragulj na Vranici, već početkom jeseni ostaje pusto: I posljednji mještani napustit će svoje katune prije prvog mraza

Atlanta, glavni grad američke države Džordžije: Mjesto gdje je CNN lokalna televizija, a "koka-kola" domaće piće

Putovanja

Ptičije gnijezdo za ljude savršeno je mjesto za bijeg od modernog svijeta

Zbog novih nameta u Grčkoj ljetovanje će koštati od pet do 40 eura više

Kupujete državljanstvo? Evo u kojim državama je najjeftinije

Kazna za krađu pijeska sa plaže 3.000 eura

Mračna pravila Dubaija: S ovim se riskira zatvor

Za četiri mjeseca biciklom prošao 8.500 kilometara kroz osam država

Ovdje će vam biti toplo čak i zimi

Čudesna historija gondola: Ovako je Venecija dobila svoj simbol

Da li biste prošetali ukletom stazom?

Novčana kazna ili zatvor za nepoštivanje: U ovim svjetskim destinacijama zabranjeno je fotografiranje

Veliki okeanski put: 243 kilometra fascinantne historije i najljepših krajolika Australije

Beč na putu da postane digitalni glavni grad Evrope

Laži kojima morate da se služite na putovanju

Ne mogu im vjekovi ništa: Neobične crkve sagrađene bez ijednog eksera

Prokoško jezero, prirodni dragulj na Vranici, već početkom jeseni ostaje pusto: I posljednji mještani napustit će svoje katune prije prvog mraza

Atlanta, glavni grad američke države Džordžije: Mjesto gdje je CNN lokalna televizija, a "koka-kola" domaće piće