Jedan od spektakularnijih dvoraca svijeta nalazi se u francuskoj Normandiji, a izgleda kao da je ispao iz filma.

Čuveni dvorac Saint-Michel inače je okružen pijeskom, a zahvaljujući plimi i osjeki povremeno se &quot;pretvarao&quot; u ostrvce.

<img alt="dvorac" src="/media/old/5846bd7a-6bbc-46c4-a110-63e20a0a0a64-dvorac.JPG" title="dvorac" />

Čuveni dvorac Saint-Michel&nbsp;

No, Francuzi su, kako bi ga u potpunosti pretvorili u ostrvo, utro&scaron;ili 10 godina i gotovo 200 miliona eura.&nbsp;

Mnoge zgrade unutar kompleksa potiču iz 13. stoljeća i izvrstan su primjer gotičke arhitekture.

<div><iframe allowfullscreen="true" allowtransparency="true" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ffreak.it.all%2Fvideos%2F1192713800811467%2F&amp;show_text=0&amp;width=400" style="border:none;overflow:hidden" width="400"></iframe></div>

Srednjovjekovni dvorac izgrađen od granita dobro izdržava test vremena i privlači brojne turiste iz svih krajeva svijeta.&nbsp;

U francuskoj Normandiji

Saint-Michel spektakularni dvorac koji se "pretvara" u ostrvo (VIDEO)

Kakav god odmor željeli i provodili, u luksuznom hotelu ili na seoskom&nbsp;domaćinstvu, planiranje putovanja i sam odmor usrećuju ljude pa će radije negdje da otputuju nego, na primjer, da odu &quot;na sastanak&quot;, pokazalo je uz ostalo istraživanje Booking.com stranice na 17 hiljada ispitanika, prenosi B92.

Za većinu ispitanika putovanja su ključ prave sreće, pokazalo je istraživanje sprovedeno u 17 zemalja. Gotovo polovina ispitanika izjavila je da im putovanje na odmor donosi veću sreću od dana njihovog vjenčanja, dok ih vi&scaron;e od tri četvrtine (oko 77 posto) kaže da takva putovanja rezervi&scaron;u kako bi se razveselili kad im to treba.

Odmorima se 50 posto anketiranih veseli vi&scaron;e nego novom poslu, 45 posto vi&scaron;e nego vjeridbi, a 30 posto vi&scaron;e nego rođenju djeteta, dok 56 posto vi&scaron;e voli odmor od materijalnih dobara poput odjeće, nakita i tehnike, a gotovo 50 posto putovanja stavlja ispred renoviranja&nbsp;doma.

Sedam od deset ispitanika kazalo je da se najbolje provedu na odmoru kada se tamo gdje su smje&scaron;teni osjećaju kao kod kuće, a vi&scaron;e od dvije trećine najvi&scaron;e usrećuje boravak u hotelu, hostelu ili vili, dok se trećina najbolje osjeća u apartmanu ili kući s lokalnim stanovnicima.

- Emocionalni zanos koji donosi putovanje događa se u svakoj fazi procesa, od planiranja, preko rezervisanja pa sve do samog odlaska na putovanje, a čak 72 posto ispitanih ističe da su uzbuđeni već prilikom samog istraživanja gdje otići na odmor - navode iz Booking.com-a.

Podaci iz istraživanja pokazuju i vezu između uživanja u iskustvu rezervacije i sreće tokom putovanja, &scaron;to znači da je jedan od najboljih pokazatelja srećnog odmora ugodan postupak rezervacije, kao i da dobro isplanirano putovanje i jednostavna trenutna rezervacija mogu znatno povećati sreću, bez obzira na to kakvo putovanje i boravak&nbsp;putnici&nbsp;tražili.

Istraživanje pokazuje i veliku zavisnost od planiranja i rezervisanja putovanja, jer vi&scaron;e od trećine ispitanika priznaje da istražuje za odmor mjesecima, a neki i godinu dana unaprijed. Kad su već na odmoru, gotovo devet od deset ispitanika tvrdi da su im najsrećniji trenuci prvog dana odmora i trenutak kada prvi put ugledaju gdje će biti smje&scaron;teni.

Istraživanje sprovedeno na 17 hiljada ispitanika

Putovanja su ključ sreće: Više usrećuju od dana vjenčanja

Ove zimske praznike mislite iskoristiti najbolje &scaron;to možete i to na putovanje bilo gdje samo da je dalje od kuće. No, imate li veliki apetit za avanturama, va&scaron; budžet to možda neće izdržati. Ili hoće?

Niskobudžetne aviokompanije, povoljan smje&scaron;taj, jeftini aranžmani i plaćanje na rate mogu učiniti nekad nedostižno putovanje ostvarivim.

1. Niskobudžetni letovi

Cijena putovanja se može&nbsp;prepoloviti&nbsp;ako pronađete&nbsp;jeftine putne karte&nbsp;ili ih kupite dovoljno rano. Atraktivni&nbsp;povoljni letovi i akcijske cijene redovnih kompanija&nbsp;mogu vam pomoći kod odluke ako jo&scaron; tragate tragate za idealnom lokacijom.

2. Povoljan smje&scaron;taj

Kada ste odlučili na avanturu i kupili putnu kartu vrijeme je da&nbsp;rezervirate smje&scaron;taj. Kako bi va&scaron;e putovanje ostalo unutar budžeta, smje&scaron;taj je stavka na kojoj svakako možete u&scaron;tedjeti.

Cijena smje&scaron;taja često ovisi o periodu, broju osoba, lokaciji i njegovom izgledu.&nbsp;Uz va&scaron;e preference i možda pokojeg kompromisa, možete naći pristojan smje&scaron;taj koji možda nije toliko luksuzan, ali je&nbsp;uredan i čist te povoljan.

Imajte na umu da na putovanjima&nbsp;najmanje vremena provodite u sobi&nbsp;jer želite &scaron;to vi&scaron;e doživjeti grad ili zemlju koju ste posjetili.

3. Aranžmani

Kad rezervirate putovanja raspitajte se o dostupnim aranžmanima. Oni često uključuju prijevoz i smje&scaron;taj, a mnoga putovanja možete kupiti i uz first i last minute ponude pa ako uz njih stoji i napomena &quot;cijena za dvije osobe&quot;&nbsp;na putovanju možete u&scaron;tedjeti. Povedite prijatelja ili voljenu osobu u avanturu života, zabavite se i upoznajte druge kulture.

4. Plaćanja na rate

Nekada su putovanja iz snova ostvariva samo ako njihova cijena ne bude prežestok udarac na na&scaron; budžet. Umjesto &scaron;tednje mjesecima,&nbsp;otputujte odmah, a za putovanje&nbsp;odvajajte mjesečno manju svotu&nbsp;kako bi taj tro&scaron;ak &scaron;to bezbolnije podnjeli, pi&scaron;e portal Punkufer.hr.

Avanture koje će izdržati svaki budžet

Kako možete putovati s malo novca?

Cape Breton&nbsp;je malo ostrvo locirano na krajnjem istoku Nove &Scaron;kotske u Kanadi.

Market &quot;The Farmer&#39;s Daughter Country Market&quot;, pekara i velika radnja predstavljaju srce ovog skrivenog raja koji teži da se pro&scaron;iri. Ovo mjesto ima sve osim ljudi.

Prelijepo ostrvo sa jedinstvenom prirodom ima mnogo toga da ponudi - gradski trg, dječije igrali&scaron;te, crkvu itd.

Cape Breton&nbsp;trenutno broji oko 150.000 stanovnika, ali njihov broj je u opadanju.

<div>
<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.youtube.com/embed/PXzyQmKBHRU" width="800"></iframe></div>

Vlasnici radnji i marketa na Facebook stranicama objavili su poziv da svi zainteresovani dođu u njihov grad i oku&scaron;aju sreću u novom životu.
</div>

Svako ko je spreman da se preseli u ovaj grad dobit će posao i dva ara zemlje. Međutim, stranci ne mogu da se prijave za posao, to je jedino omogućeno samo legalnim građanima Kanade.

Ali, ne treba odustajati. Prema kanadskom zakonu, sve &scaron;to je potrebno su dva dokumenta da dobijete posao u Kanadi, a potom i poziv od Ministarstva rada i Socijalne službe Kanade koji će vam osigurati privremenu vizu, &scaron;to će vam omogućiti da posjetite i radite na ovom čarobnom mjestu.

Broj stanovnika u Cape Bretonu u opadanju

Grad u Kanadi nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih (VIDEO)

Nekad turističko mjesto Apice danas je napu&scaron;teni grad duhova. Ovaj italijanski gradić je primjer kako prirodna katastrofa može zauvijek promijeniti sudbinu jednog mjesta.

<img alt="3aa7208300000578-0-image-a-40-1479827242346" src="/media/old/583c7bb4-44e8-4c16-9c64-61d90a0a0a64-3aa7208300000578-0-image-a-40-1479827242346.jpg" title="" />

Ulice su prazne punih 36 godina, a kuće propadaju jo&scaron; od zemljotresa u kojem je poginulo 2.500 ljudi.

<img alt="3aa7206500000578-0-image-a-34-1479827242165" src="/media/old/583c7bb1-59f4-4ade-8e8a-61c60a0a0a64-3aa7206500000578-0-image-a-34-1479827242165.jpg" title="" />

Apice je sagrađen u vrijeme zlatnog doba Rima pa je zbog toga bio i popularni&nbsp;turistički centar.

<img alt="3aa7208b00000578-3961094-signs-remain-in-place-but-apice-has-been-empty-for-more-than-35-a-15-1479829204582" src="/media/old/583c7bab-4974-4352-bdf4-61b80a0a0a64-3aa7208b00000578-3961094-signs-remain-in-place-but-apice-has-been-empty-for-more-than-35-a-15-1479829204582.jpg" title="" />

Nažalost, nakon zemljotresa rijetko ko prolazi tuda.&nbsp;Započeo je proces renoviranja i poku&scaron;avaju ponovo naseliti grad, ali fotografije pokazuju da je stanje jo&scaron; prilično haotično.

<img alt="3aa720df00000578-0-image-a-43-1479827242620" src="/media/old/583c7ba8-9f90-4826-86d2-61c60a0a0a64-3aa720df00000578-0-image-a-43-1479827242620.jpg" title="" />

Prirodna katastrofa zauvijek promijenila sudbinu italijanskog mjesta

Grad duhova: Svi su otišli prije 36 godina i nikad se nisu vratili

Cape Breton je malo ostrvo locirano na krajnjem istoku Nove &Scaron;kotske, Kanada.

Market &ldquo;The Farmer&#39;s Daughter Country Market&ldquo;, pekara i velika radnja predstavljaju srce ovog skrivenog raja koji teži da se pro&scaron;iri. Ovo mjesto ima sve osim ljudi.

Prelijepo ostrvo sa jedinstvenom prirodom ima mnogo toga da ponudi; gradski trg, dječije igrali&scaron;e, crkvu itd. Cape Breton trenutno broji oko 150.000 stanovnika, ali njihov broj je u opadanju.

Vlasnici radnji i marketa na Facebook stranicama objavili su poziv da svi zainteresovani dođu u njihov grad i da oku&scaron;aju sreću u novom životu.

<img alt="ke0ktkqturbxy84ody5nwexntm1ngzjyjgxndhkode5m2u3owm5mwuzyi5qcgvnkzuczqjsamld" src="/media/old/583c48a4-1f08-486f-93e5-3a680a0a0a64-ke0ktkqturbxy84ody5nwexntm1ngzjyjgxndhkode5m2u3owm5mwuzyi5qcgvnkzuczqjsamld.jpg" title="ke0ktkqturbxy84ody5nwexntm1ngzjyjgxndhkode5m2u3owm5mwuzyi5qcgvnkzuczqjsamld" />

Svako ko je spreman da se preseli u ovaj grad dobiće posao i dva kilometra kvadratna&nbsp;zemlje. Međutim, stranci ne mogu da se prijave za posao, to&nbsp;omogućeno samo legalnim građanima Kanade.

Ali, ne treba odustajati. Prema kanadskom zakonu, sve &scaron;to je potrebno su dva dokumenta da dobijete posao u Kanadi, a potom i poziv od Ministarstva rada i Socijalne službe Kanade koji će vam obezbediti privremenu vizu, &scaron;to će vam omogućiti da posjetite i radite na ovom čarobnom mjestu, javlja Noizz.

&nbsp;

&nbsp;

Ponuda koja se ne odbija

Ovaj kanadski gradić nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih

Daniel Klein cijenjen je &scaron;ef i aktivista koji je proputovao dvanaest zemalja u 14 mjeseci kako bi napravio jedinstven dokumentarac. Njegovo posljednje odredi&scaron;te bila je Etiopija.

Za njih je kafa vi&scaron;e od zrna i napitka. Za njih je miris pržene kafe miris sreće, a blagoslov izriču željom: &quot;Neka ti Bog podari miris pržene kafe&quot;.

Cijela kultura ispijanja kafe koja je obojila svijet započinje legendom kako je jednom živio pastir koji je primijetio kako jedna koza jede određenu&nbsp;sortu biljaka. Upravo je ta bila mnogo veća od ostalih pa je odlučio i sam ku&scaron;ati tu biljku. Svidjela mu se i od tada započinje priča o kafi. Ili barem tako vjeruju u Etiopiji.

Za njih, a nedvojbeno i puno &scaron;ire, možemo reći da je kafa užitak, a njena aroma miris života i sreće. Naporno branje kafe postaje jednostavno uz zajednički rad i pjesmu.

- Kad napravi&scaron; ne&scaron;to sam, nije ni približno vrijedno kao kad si isto&nbsp;stekao zajedničkim snagama. To je ono pravo... - zaključili su izvorni ljubitelji kafe.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" mozallowfullscreen="" scrolling="no" src="https://player.vimeo.com/video/108126747" webkitallowfullscreen="" width="800"></iframe></div>

Dokumentarac iz Etiopije

Gdje je započela priča o kafi? (VIDEO)

Frank Haughom (47) i njegov sin Simen Haughom (17), koji žive u Sirdalu u južnoj Norve&scaron;koj, iskoristili su slobodno vrijeme kako bi zabilježili nevjerovatnu prirodnu ljepotu svoje domovine.

<img alt="snimak" src="/media/old/58372658-bb70-4615-895d-2e510a0a0a64-snimak.jpg" title="" />

Naoružani kamerom i dronom, njih dvojica objavili su brojne fotografije i snimke koji otkrivaju čari prelijepe Norve&scaron;ke, pi&scaron;e National Geographic.

Njihov video postao je prava internet senzacija, a snimak na Facebooku je do sada pregledan skoro dva miliona puta.

<div><iframe allowfullscreen="true" allowtransparency="true" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Filovesirdal%2Fvideos%2F897825717009509%2F&amp;show_text=0&amp;width=560" style="border:none;overflow:hidden" width="800"></iframe></div>

Remek-djelo sina i oca

Najljepši snimak Norveške koji ste ikad vidjeli: Veličanstveni Kjerag iz vazduha (FOTO/VIDEO)

Island je daleko i rijetko ko će odlučiti da ga posjeti turistički, kamoli da se preseli za stalno. Ipak, jedna od najmanjih evropskih prestonica&nbsp;je itekako&nbsp;živahna i nudi sve &scaron;to je neophodno za život, javlja punkufer.hr.&nbsp;

Sa samo 120 hiljada stanovnika, Rejkjavik je&nbsp;jedan&nbsp;od najmanjih glavnih gradova&nbsp;starog kontinenta. Međutim, ako se uzme u obzir da ukupna populacija na Islandu iznosi ne&scaron;to vi&scaron;e od 300 hiljada, postaje jasno za&scaron;to se glavni grad Islanda smatra velikim gradom.

- Živa muzika, prijatni kafići, &scaron;arene kuće i slatke mačke koje prolaze ulicama su deo onoga &scaron;to ima Rejkjavik, a sve to doprinosi njegovom &scaron;armu - smatra Amerikanka&nbsp;koja u islandskoj prestonici živi od 2014, kada se doselila iz Oregona.

<img alt="stock-iceland-reykjavik" src="/media/old/58286061-8374-4473-ae04-36f10a0a0a64-stock-iceland-reykjavik.jpg" title="stock-iceland-reykjavik" />

Duga u Rejkjaviku

U odnosu na svoju veličinu, grad ima neuobičajeno živ noćni život. Čini se da tokom vikenda ne spava, a &nbsp;zahvaljujući vrijednim, nezavisnim i prijateljski nastrojenim ljudima, u Rejkjaviku vlada opu&scaron;tena hipsterska atmosfera.

Inače, u okolini grada snimane su pojedine epizode popularne serije &quot;Game of thrones&quot;. Sudeći po odgovorima lokalnog stanovni&scaron;tva, kako biste doživeli sve čari Rejkjavika, trebalo bi da živite u njegovom centru. To je dobra, ali dosta skupa ideja, s obzirom na to da su cijene u centru u stalnom porastu.

Ipak,&nbsp;ako nemate novca, uvijek možete iznajmiti ne&scaron;to na poluostrvu Seltjarnarnes, smje&scaron;tenom samo 5 kilometara od glavnog grada. Skoro svi stanovnici žive u stanovima, a čak su i kuće većinom podjeljene na nekoliko stambenih jedinica. Također, izajmljivanje stanova nije česta pojava jer većina ljudi ima svoje domove, ali, u ovom gradu i nije sve ba&scaron; tako bajkovito.

Grad je skup, a istraživanje uglednog portala Expatistan.com smjestilo ga je na 35. mjesto po skupoći svih gradova na svijetu. Ipak, za Island se isplati &scaron;tedjeti, jer ako propustite da posjetite ovaj biser na sjeverozapadu Evrope, kad tad ćete zažaliti.

Glavni grad Islanda

Sitan, ali dinamitan: Rejkjavik ima  sve što vam u životu treba

Hong Kong najskuplji je grad u svijetu za doseljenike, navodi se u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju globalne konsultantske kompanije &quot;Mercer&quot;.

Istraživanje, koje je obuhvatilo 209 različitih gradova, odnosilo se na tro&scaron;kove stanovanja, hrane i zabave.

Kako se navodi, mjesečna kirija nenamje&scaron;tenog dvosobnog stana u elitnom dijelu Hong Konga iznosi preko 6.800 dolara mjesečno, &scaron;to je mnogo skuplje nego recimo u Londonu (4.600 dolara) ili u Tokiju (4.000 dolara).

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="//players.brightcove.net/293884104/SJa0Thl7_default/index.html?videoId=4296336599001" width="800"></iframe></div>

&Scaron;oljica kafe u Hong Kongu ko&scaron;ta skoro 8 dolara, &scaron;to je duplo vi&scaron;e nego u Londonu (4,4 dolara) i Tokiju (4 dolara).

U Top pet najskupljih gradova po doseljenike osim Hong Konga ubrajaju se jo&scaron; i Luanda (glavni grad Angole), Zurich, Singapur i Tokio.

Na &scaron;estom mjestu je Kinshasa (glavni grad DR Kongo), a slijede je Shanghai, Geneva, N&#39;Djamena (glavni grad ČAD-a) i Peking.

Istraživanje kompanije "Mercer"

U ovom gradu cijene su "žara": Šoljica kafe 8, mjesečna kirija preko 6.800 dolara

Nakon &scaron;to su građanke marokanskog grada Chefchaouena odlučile da ga urede, ovo mjesto pretvorilo se u jednu od najuspje&scaron;nijih turističkih destinacija u Maroku, pi&scaron;e BBC.

Srednjovjekovni grad Chefchaouen je jednom bio mjesto kroz koje se samo prolazilo usput. Žene u gradu do&scaron;le su na ideju da ga oboje u plavo i tako su ga učinile zanimljivim turistima.

- Plavo u Chefchaoenu započelo je tek prije 20 godina. Tradicionalno, samo jedna oblast u gradu je bila plava, stari jevrejski dio grada. Sada se cijeli stari grad boji tri puta godi&scaron;nje -&nbsp;rekao je lokalni vodič Abdeslam Mouden.

<img alt="grad" src="/media/old/58122727-82ec-4aaa-83eb-49d80a0a0a64-grad.jpg" title="Chefchaouen" />

Niko nije siguran za&scaron;to je ovaj planinski grad obojen ba&scaron; u plavo. Neki kažu da je to spiritualna boja jevreja i muslimana, dok drugi vjeruju da je to priznanje planinskom izvoru koji je omogućio naseljavanje.

Alternativno poja&scaron;njenje je da plavo tjera komarce, &scaron;to je posebno korisno.

<img alt="grad-2" src="/media/old/58122724-6254-4495-95c7-49c70a0a0a64-grad-2.jpg" title="Chefchaouen" />

Žene grad boje ručno, najče&scaron;će tokom noći, dok drugi spavaju. Međutim, nije cijeli grad plav. Gradska tvrđava i dalje je crvenkasto-narandžasta, a džamija ostaje bijela, ali to je zato &scaron;to ih niko jo&scaron; nije obojio, tvrde mje&scaron;tani.

Žene grad boje ručno

Najuspješnija turistička destinacija Maroka: Grad Chefchaouen tri puta godišnje boje u plavo

Lido de Jesolo&nbsp;je turistički grad u&nbsp;italijanskoj&nbsp;regiji&nbsp;Veneto, broji 23.988 stanovnika.

Grad leži sjeveroistočno od&nbsp;Venecije, između&nbsp;Cavallina-Treporti&nbsp;i&nbsp;Eracleje, na istočnom rubu&nbsp;Venecijanske lagune.

Uspon&nbsp;Jesola

Teritorij općine proteže se ravnicom duž&nbsp;jadranske&nbsp;obale, omeđen Lagunom di Jesolo i rijekama&nbsp;Sile&nbsp;i&nbsp;Piave, i predstavlja neku vrstu ostrva.

Teren uz obalu Jadrana je danas 15 kilometara duga pje&scaron;čana plaža (Lido), koja do prije 50 godina i uređenja nije bila duža od 500 metara.

Za&nbsp;rimskih&nbsp;vremena se dana&scaron;nji &quot;Jesolo&quot; zvao Equilium, to je bio vicus (selo) na ostrvu delte rijeke Piave. Uspon Jesola, počeo je raspadom Rimskog carstva, kad je većina rimskih stanovnika iz unutra&scaron;njosti oko lagune, potražila utoči&scaron;te na ostrvima&nbsp;lagune.

Već dugi niz godina Lido di Jesolo nosi epitet evropskog Miamija, kako zbog izuzetnih turističkih usluga, tako i zbog prelepih plaža, sunca i izuzetnog noćnog života!&nbsp;

Fantastična destinacija

Lido&nbsp;di Jesolo je zaista fantastična destinacija za odmor, koja na jednom mestu pruža toliko raznolikosti da prosto ne znate &scaron;ta da odaberete. U svakom slučaju, &scaron;ta god odabrali bićete očarani ljepotom i bogatstvom ove regije i sigurni smo da ćete poželjeti da dodjete ponovo.

Kada je riječ o provodu u samom Lidu di Jesolu u letnjim mjesecima ćete zabavu svakako pronaći, dok je u zimskom periodu dosta mirno. Jedan od najboljih klubova na Lidu je&nbsp;Il&nbsp;Muretto&nbsp;u kojem često gostuju i &nbsp;mnogi DJ-evi sa svjetske muzičke scene.&nbsp;Marina&nbsp;klub je takođe zanimljiv klub sa podijumom za igru u neobičnom specifičnom ambijentu.

U baru ovog kluba se možete osvježiti ili pojesti lagani obrok.&nbsp;Splash&nbsp;noćni klub okuplja ljude iz čitave regije. Posjeduje veliki podijum za igru i otvoren je do ranih jutarnjih sati.

Turistički grad u italijanskoj regiji Veneto

Savršena destinacija: Posjetite Lido de Jesolo, evropski Miami

Kanibalizam je za većinu nas jedna od najstra&scaron;nijih pojava koje se uop&scaron;te može zamisliti, ali za pripadnike plemena Korovai sa Nove Gvineje, jela od ljudskog mesa imaju posebno mjesto u njihovoj kulturi.

Australijski novinar Paul Raffaele se prije nekoliko godina zaputio na ekspediciju da bi u susretu sa ovim plemenom poku&scaron;ao da shvati razloge ovog drevnog rituala. On je postao prvi čovjek sa Zapada koji je pre&scaron;ao preko granice koja razdvaja teritorije njihovih klanova duboko u pra&scaron;umi. Dok su naseobine koje se nalaze nizvodno do sada bivale izložene zapadnoj kulturi, one malo dalje uzvodno jo&scaron; uvek opstaju u izolovanim grupama i po&scaron;tuju običaje koji postoje već hiljadama godina.

Čak ni policija Indonezije, ni Kornelijus (Paulov vodič koji je godinama živeo sa Korovaji plemenom) nisu za&scaron;li tako duboko u pra&scaron;umu zbog straha od klanova koji svim do&scaron;ljacima prijete smrću. Nakon nekoliko momenata od kojih se diže kosa na glavi, kada se najiskrenije upla&scaron;io za goli život, Paul je konačno uspio da se probije u unutra&scaron;njost. Ovo je njegov intervju za Vice.

Kako si uspio da se približi&scaron; plemenu?

Preko mog vodiča, Kornelijusa. On je porijeklom sa Sumatre i prije deset godina je oti&scaron;ao da poseti Korovaje odlučan da ih &scaron;to bolje upozna. Stavili su ga na probu da bi vidjeli da li zaslužuje da ostane ili ne. Jedne noći su mu dali neko mesa i rekli mu da je ljudsko. Rečeno mu je da mora da ga pojede ako želi da ostane s njima, a ako odbije, moraće da ode. Pojeo je meso i tako su se zbližili.

Kako si se osjećao kao prvi bijelac koji je pre&scaron;ao granicu koja razdvaja plemena?

Na&scaron; plan je bio da posjetimo &nbsp;klan Letin koji nikada do tada nije vidio stranca. Čak ni Kornelijus nikada nije oti&scaron;ao tako daleko uzvodno iz straha da ne bude ubijen. Upali smo u zasjedu. Plovili smo uzvodno rekom Nderijam Kabur u kanuu izdeljanom od debla drveta i naletjeli na buljuk golih mu&scaron;karaca naoružanih lukovima i strijelama. Ti ljudi nisu očekivali da nas tu zateknu i stoga su se odlučili za napad. Bilo je to u sumrak i oni su urlali na nas. Shvatio sam &scaron;ta treba da radim ako počnu da nas gađaju strijelama. Spremao sam se da skočim u rijeku i poku&scaron;am da otplivam nizvodno do Janirume, &scaron;to bi potrajalo par dana ako nas u međuvremenu ne bi smazao neki krokodil.

Pa &scaron;ta ste uradili?

<img alt="1" src="/media/old/5809f173-1174-4bfa-92d7-50460a0a0a64-1.png" title="1" />

Kornelijus govori jezikom Korovajia pa je uspio da se nagodi sa njima tako &scaron;to su se dovikivali preko rijeke. Rekli su nam da smo uvrijedili riječnog boga i da to moramo da platimo. Da bismo pro&scaron;li dalje tražio nam je indonežanske rupije u vrijednosti od nekih trideset dolara. Ja sam mu platio i pustili su nas da nastavimo uzvodno.

Da li si otkrio za&scaron;to su pripadnici ovog plemena kanibali?

Kad neko padne iz kuće na drvetu ili pogine u borbi, Korovajima je prilično jasno za&scaron;to je umro. Ali oni ne shvaćaju mikrobe i bacile (od kojih pra&scaron;ume naprosto vrve), pa kad neko umre na za njih tako misteriozan način, to jest od bolesti, oni vjeruju da je to djelo ve&scaron;taca, kakua, koji dolaze iz podzemnog svijeta. Kakue imaju tijela mu&scaron;karca (i nikada ne mogu biti žene) i uz pomoć magija se hrane utrobom ljudi, a prema vjerovanjima domorodaca Melanezije, treba im se odužiti istom mjerom. Oni moraju da pojedu kakuu isto kao &scaron;to je on pojeo umrlu osobu. To je način na koji se u njihovom svijetu dijeli pravda.

Braća Kili-Kili i Bailom su prva dva pripadnika plemena Korovaji koja si upoznao. Može&scaron; li da opi&scaron;e&scaron; prvi susret sa njima?

Jo&scaron; je bila noć kada smo stigli do sela veslajući uzvodno. Sjeli smo pored male logorske vatre u jednoj kolibi bez vrata iz koje se pružao pogled na rijeku. Kroz polumrak su nam pri&scaron;la dvojica mu&scaron;karaca, jedan u &scaron;orcu, a drugi potpuno go, sa ogrlicom od zuba vepra i lista zamotanog oko vrha penisa. &bdquo;Ovo je Kili-Kili&quot;, rekao je moj vodič, &bdquo;najčuveniji ubica kakua&quot;. Pitali su me da li želim da vidim lobanju posljednjeg čovjeka kojeg su ubili. Odlično su ga poznavali i bio im je dobar prijatelj. Ja sam rekao da hoću i oni su je izvadili. Dali su mi je i mada nisam želeo da je dodirnem, drugog izbora nije bilo.

Svjetlost je bila jeziva, a lobanja hladna na dodir i zaista nisam htio ni da je pipnem, ali onda ne bih stekao njihovo povjerenje. Kili-Kili je već samo po sebi sumanuto ime, zar ne? Posebno kad se radi o nekome ko je ubio i pojeo 23 ljudi. Vrh lobanje su odrubili da bi mogli da dopru do mozga, najveće poslastice za njih.

Da li kuhaju ljude ili ih jedu žive?

Oni sve to kuhaju na pari, u nekoj vrsti peći od kamenja i li&scaron;ća, isto kao &scaron;to rade i sa mesom svinje. Prvo odsjeku noge i umotaju ih u li&scaron;će banane. Onda odsjeku glavu i daju je onome koji je prvi prona&scaron;ao kakuu. Eto otkud ona lobanja kod Kili-Kilija. Desnu ruku i rebra s desne strane odsjeku u jednom komadu, a lijevu u drugom. Kada sam ih pitao kakvog je ukusa, mada smo svi često čuli za ono tako ra&scaron;ireno i pogre&scaron;no shvatanje da je kao svinjetina, rekli su mi da najvi&scaron;e podsjeća na kazuari &ndash; pticu koja živi na Novoj Gvineji i na sjeveru Australije i koja liči na noja ili na emua.

Da li jedu sve?

Sve osim kose, noktiju i penisa. Djeci ispod trinaest godina nije dozvoljeno da jedu po&scaron;to vjeruju da je meso kakue veoma opasno za njih &ndash; svuda okolo ima zlih duhova a djeca su posebno ranjiva.

Kanibalizam je, uz incest, ne&scaron;to &scaron;to najveći deo čovečanstva ispunjava neopisivom stravom. Za&scaron;to Korovaji nisu podjednako zgroženi kao mi?

Kada sam ih pitao za&scaron;to se hrane ljudski mesom, odgovorili su mi: &bdquo;Ne jedemo mi ljude, nego kakue.&quot; Oni kakue ne smatraju ljudima čak ni ako se radi o stricu ili bratu ili rođaku.

Da li može&scaron; da kaže&scaron; ne&scaron;to o Va-Vi?

Kad smo bili u Kili-Kilijevom selu, Kornelijus mi je pri&scaron;ao i rekao mi: &bdquo;Ima ovde jedan dječak koji je prognan iz ovog plemena i zove se Va-Va. Nakon smrti oca i majke, klan je posumnjao da ih je on ubio uz pomoć crne magije, kao kakua. I sve dok ne napuni četrnaest godina, neće mu ni&scaron;ta&quot;. Bilo je dovoljno pogledati ga i vidjeti prestravljenost i užas u očima tog djeteta.

Kornelijus i ja smo razgovarali o tome duboko u noć. Ne mogu sad da ulazim u detalje jer sam obećao da neću reći gdje se nalazi, ali dječak je spa&scaron;en. U drugačijim okolnostima se ne bih odlučio na takav potez jer mislim da djeca treba da ostanu u kulturama u kojima su odrasla, ali ovaj slučaj je bio drugačiji jer mi je njegova porodica rekla da mu je život u opasnosti.

Da li si nekad brinuo da će i od tebe pomisliti da si kakua?

Ne, to nije moguće. Kakua može biti samo neko iz plemena. Da budem iskren, onda nisam znao, ali svejedno me nije bilo strah. Strah pomrači um čovjeku, a u takvim situacijama glava treba da je sasvim bistra. Treba primetiti svaki detalj i govor tijela za slučaj da nastane neki problem.

Kanibalizam u Novoj Gvineji

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Pro&scaron;etajte predivnim predgrađem Pariza, poznatom po&nbsp;kraljevskoj palati Versaj (Versailles), u koju svake godine kroči vi&scaron;e od tri miliona turista.

Ovaj francuski grad najpoznatiji je po palati konstruisanoj u XVII stoljeću. Ovo zdanje&nbsp;bilo je sjedi&scaron;te kraljeva u doba Louisa&nbsp;XIV, Louisa&nbsp;XV i Louisa&nbsp;XVI.

Versajska palata se i danas održava i privlači pažnju turista.

Ukoliko niste posjetili dvorac u Versaju, uživajte u prelijepom pogledu na ovo zdanje, koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske ba&scaron;tine, ali i na prizor samog grada.

Ovaj snimak zabilježen je pomoću drona, a ptičija perspektiva otkriva nam impresivan pogled, uređene ba&scaron;te i historijsku arhitekturu, pi&scaron;e portal Nationalgeographic.rs.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.youtube.com/embed/wi3NlaiwjP4" width="800"></iframe>

Pariski dvorac konstruisan u XVII stoljeću

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Berlin je&nbsp;najveći i&nbsp;glavni grad&nbsp;Njemačke&nbsp;s 3.392.026 stanovnika i nakon&nbsp;Londona&nbsp;drugi najveći grad&nbsp;Evropske unije. Prije&nbsp;Drugog svjetskog rata&nbsp;imao je 4,5 miliona stanovnika, a u vrijeme&nbsp;Hladnog rata od&nbsp;1949. do&nbsp;1990. bio je podijeljen na&nbsp;Istočni Berlin&nbsp;i&nbsp;Zapadni Berlin.

Berlin je smje&scaron;ten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja, sa svih strana okružen saveznom zemljom&nbsp;Brandenburg.

Ukoliko ovaj grad odlučite da posjetite krajem septembra, imat ćete priliku da budete svjedok (ako niste učesnik) Berlinskog maratona, ili da na Aleksanderplacu uživate u Oktoberfestu.&nbsp;

Svake jeseni ovdje je spektakularni Festival svjetlosti. Na par dana sve znamenitosti Berlina dobiju novo ruho, obasjane su reflektorima, svjetlosnim mapama i umjetničkim projekcijama. Jedinstven spektakl koji Berlin obasja u sumornu i hladnu jesen.

Gradski saobraćaj je vrlo dobar, grad je dobro povezan pa se jednom stanicom metroa od Aleksanderplaca stižete do stanice Hake&scaron;er market, a u &scaron;etnji okolnim ulicama sigurno ćete uživati.

Mno&scaron;tvo haustora koji se pretvore u lavirint uskih hodnika punih grafita i murala, s&nbsp;puno dizajnerskih radnji i skrivenih kafića. Ako tragate za vintidž komadima, obavezno pro&scaron;etajte do ove živopisne četvrti.&nbsp;

Skriveni dijelovi grada će vam pokazati ono &scaron;to Berlin zaista jeste. Uzburkan, alternativan i divlji grad u kome di&scaron;ete punim plućima. Nije sterilan i pretjerano čist, niti je na&scaron;minkan, ali ima upadljivu kosmopolitsku atmosferu.

Ljude koji žive u Berlinu prepoznat ćete po neobičnom stilu i opu&scaron;tenosti, ne prate trendove. Ovo je jedan od rijetkih gradova u kojem vas obezbjeđenje neće pustiti u klub jer ste previ&scaron;e skockani i sređeni za opu&scaron;tenu atmosferu kluba. Njeguju se individualnost, sloboda i umjetnički duh.

Na obali rijeke Spreeje možete sjedeti i uživati u suncu ili sjesti na neki od lokalnih brodića, ploviti i razgledati grad iz drugog ugla.

Zelenih povr&scaron;ina u ovom gradu ima mnogo, možete iznajmiti bicikl i voziti ili &scaron;etati se kroz Tiergarten park koji se na jednoj strani graniči sa Zoo-vrtom a na drugoj strani je Brandenburgska kapija. U samom parku ima puno staza, skrivenih mjesta, jezera. Na jednom od njih možete sjesti u neki od čamaca koji se nalaze na obodu jezera i besplatno se provozati okolinom ili sjesti u jedan od kafića koji se nalazi na obali i uživati.

O noćnom provodu u Berlinu pričaju svi, ne morate da se zateknete u nekom od klubova da biste slu&scaron;ali najbolje DJ-ejeve.

Inače žurke ovde mogu da traju i 48 sati neprekidno. Ovdje noćni život nema kraja.

Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh.

Najveći i glavni grad Njemačke

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Ima tako slučajeva koji čovjeka odvedu na mjesta o kojima može samo sanjati. Recimo Sirakuza. Kome bi ovaj drevni grad na Siciliji pao napamet za provesti odmor, posjetiti ga da nije pukog slučaja.

Novinar Dnevnog avaza imao je tu prigodu isključivo jer su vispreni&nbsp;Italijani nekoć odredili ovo mjesto da se tamo igra rukometna utakmica između Italije i BiH. &Scaron;to, niko ne zna. Mogli su komotno izabrati Trst.

<img alt="dina2" src="/media/old/57e6cc43-3e04-4b56-9056-11480a0a0a64-dina2.JPG" title="dina2" />

Niko tu pojma ni o čemu nije imao, ni ko smo ni &scaron;ta smo, ni odakle. Svoje prehrambene preferencije rukometa&scaron;i i ono malo novinara morali su crtati, čak su se i pri izgovoru OK lomili jezici, ali prizori koje tamo susretnete u ono pola dana &scaron;to imate na raspolaganju istisnu sve druge neugodnosti. Informacije o ozbiljnosti također. Jer Sirakuza je, riječima Valerijana Žuje, ozbiljan grad.

Slično je kad imate povi&scaron;enu temperaturu, a slučaj vas dovede na najveću pje&scaron;čanu dinu u Evropi. Dunu de Pyla.

Iskreno, ovaj novinar u životu nije pomislio ni na jednu dinu. Mogao bi se napraviti budalom pa o njoj besjediti, izgledati poput poznavaoca opće prakse, da ga takvi poznavaoci prilično ne nerviraju.

Poznavaoci koji sažimaju znanje o broju obrtaja pri najmanjoj potro&scaron;nji, ekvatorijalnoj klimi, hijerarhiji činova u vojsci, pje&scaron;čanim dinama, 3-2-1 rukometnoj odbrani ili pak političkoj mudrosti Bože Petrova.

Saznavao je također ovaj novinar o razlozima prosperiteta u recimo Njemačkoj, &Scaron;vedskoj... Tamo ljudi koji prave ča&scaron;u, prave ča&scaron;u. Ne treba im, ne zanima ih niti se bakću s pravljenjem fla&scaron;e. Nemoj pametovati, radi to &scaron;to radi&scaron;, fokusiraj se i bit će&scaron; sretan.

Međutim, razlika je kada kročite negdje &ndash; poslalo vas &ndash; pa vas zainteresiraju neke stvari i poželite saznati kako ovo, &scaron;ta.

I tako, kao da je izgubljena u prostoru i na krivom kontinentu, veličanstvena pje&scaron;čana dina&nbsp;Dune du Pyla&nbsp;smjestila se&nbsp;u&nbsp;zaljevu Arcachon&nbsp;u jugozapadnoj Francuskoj, 60 kilometara od&nbsp;Bordeauxa.&nbsp;

<img alt="dina3" src="/media/old/57e6cc54-5eb0-43a8-b9df-11480a0a0a64-dina3.JPG" title="dina3" />

Borova &scaron;uma posađena je iza dine kako bi zaustavila njeno &scaron;irenje i pomicanje na kopno. Unatoč tome dina se polako kreće sve vi&scaron;e prema unutra&scaron;njosti zemlje prekrivajući &scaron;umu, a kod jakog vjetra i ceste u blizini!&nbsp;

Ovo mjesto odakle se pruža pogled na hiroviti Atlanski okean stoga je turistička atrakcija par exellance.

Dina je dugačka 500 metara, &scaron;iroka 3km i visoka 107metara s čijeg se vrha pruža romantični pogled na zaljev i borove &scaron;ume u zaleđu. Dok se &scaron;iri na svom putu ne &scaron;tedi nikoga. Kažu da je već progutala mno&scaron;tvo kuća, puteva i &scaron;uma.&nbsp;

<img alt="dina-4" src="/media/old/57e6cc75-3d78-4e49-a377-11af0a0a0a64-dina-4.JPG" title="dina-4" />

Ljudima koji se zateknu blizu dine zna se činiti kao da su u Sahari, velikoj afričkoj pustinji, a ne usred Evrope. I dok se popenjete stotinjak metara uz stepenice za koje je također enigma kako ih je tu neko posadio, suočit ćete se s prizorom kojeg ćete se vječno sjećati pa makar i sa povi&scaron;enom unatra&scaron;njom temperaturom.

Definitivno je: Dina du Pyla jedno je od najneobičnijih i najčudnijih mjesta u Evropi.

Može se konzumirati i uz stihove &bdquo;Kamo dalje rođače, iz pijeska vire krunisne glave&hellip;&ldquo;

Saint-Michel spektakularni dvorac koji se "pretvara" u ostrvo (VIDEO)

Putovanja su ključ sreće: Više usrećuju od dana vjenčanja

Kako možete putovati s malo novca?

Grad u Kanadi nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih (VIDEO)

Grad duhova: Svi su otišli prije 36 godina i nikad se nisu vratili

Ovaj kanadski gradić nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih

Gdje je započela priča o kafi? (VIDEO)

Najljepši snimak Norveške koji ste ikad vidjeli: Veličanstveni Kjerag iz vazduha (FOTO/VIDEO)

Sitan, ali dinamitan: Rejkjavik ima sve što vam u životu treba

U ovom gradu cijene su "žara": Šoljica kafe 8, mjesečna kirija preko 6.800 dolara

Najuspješnija turistička destinacija Maroka: Grad Chefchaouen tri puta godišnje boje u plavo

Savršena destinacija: Posjetite Lido de Jesolo, evropski Miami

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Priča o pukom slučaju i čudu prirode: Avaz.ba na najvećoj evropskoj pješčanoj dini u Evropi

Putovanja

Saint-Michel spektakularni dvorac koji se "pretvara" u ostrvo (VIDEO)

Putovanja su ključ sreće: Više usrećuju od dana vjenčanja

Kako možete putovati s malo novca?

Grad u Kanadi nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih (VIDEO)

Grad duhova: Svi su otišli prije 36 godina i nikad se nisu vratili

Ovaj kanadski gradić nudi posao i zemlju svakome ko želi da se preseli kod njih

Gdje je započela priča o kafi? (VIDEO)

Najljepši snimak Norveške koji ste ikad vidjeli: Veličanstveni Kjerag iz vazduha (FOTO/VIDEO)

Sitan, ali dinamitan: Rejkjavik ima sve što vam u životu treba

U ovom gradu cijene su "žara": Šoljica kafe 8, mjesečna kirija preko 6.800 dolara

Najuspješnija turistička destinacija Maroka: Grad Chefchaouen tri puta godišnje boje u plavo

Savršena destinacija: Posjetite Lido de Jesolo, evropski Miami

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Priča o pukom slučaju i čudu prirode: Avaz.ba na najvećoj evropskoj pješčanoj dini u Evropi