Mi volimo dugo ispijati svoju prvu jutarnju kafu i puno shoppingirati. Zbog toga mnogi od nas, kad planiraju svoj odmor i neko putovanje, uvijek gledaju ima li u okolini dobar shoping centar u kojem bi mogli potro&scaron;iti i ne&scaron;to novca ali i uživati u omiljenom okusu kafe - sve na jednom mjestu.

<h2>Galerija Lafayette, Pariz</h2>

Ovaj shoping centar nalazi se u samom srcu Pariza. 2009. godine zabilježio je promet od bilion eura! Sam centar smje&scaron;ten je zgradi od deset spratova, a svakodnevno svojim posjetiteljima nudi besplatne revije i usluge stilista i vizažista, koji će va&scaron;e shopping iskustvo dovesti do vrhunca.

<h2>Galeria, Milano</h2>

Ovaj shoping centar smje&scaron;ten je u Milanu, europskoj prijestolnici mode. Ubrzo nakon &scaron;to je otvoren postao je vrlo popularan među turistima i poslovnim ljudima koji su ovdje dolazili na pauze. Danas se razvio u kulturnu instituciju koja uz shopping svojim posjetiteljima nudi vrhunske predstave i zabavu, a sve to ukomponovano u zadivljujuću arhitekturu.

<h2>Harrods, London</h2>

Onaj ko je ikad bio u Londonu i nije posjetio ovu robnu kuću, onda ni ne može reći da je iskusio pravu srž Londona. Definitivno najskuplja robna kuća u Europi u kojoj nema čega nema. Uz to &scaron;to je jedna od najluksuznijih robnih kuća u Europi, definitivno je i najpoznatija na svijetu.

<h2>Robna kuća Quartier 206, Berlin</h2>

Vlasnica ove robne kuće, Anne Maria Jadgfeld, jednom prilikom je rekla da je ovo jednostavno savr&scaron;en shopping centar. Ima za svakoga po ne&scaron;to. Vlasnica je proputovala cijeli svijet kako bi obogatila ponudu pa se tako ovdje mogu naći kreacije najpoznatijih svjetskih dizajnera, mladih i jo&scaron; ne toliko poznatih dizajnera, knjižara, restorana, draguljarnica, potrep&scaron;tina za kuću... Stvarno nema čega ovdje nema i sve to na samo 2.500 kvadratnih metara prodajne povr&scaron;ine.

<h2>Royal galerija, Bruxelles</h2>

Ovo je prvi shopping centar u Europi otvoren davne 1847. godine. Arhitektura ovog centra je zadivljujuća i savr&scaron;eno se uklapa u viziju grada i sliku koju &scaron;alje prema svijetu. Ne treba spomenuti da se ovdje isto tako može naći ne&scaron;to za svačiji džep. Od luksuznih torbi do prefine belgijeske čokolade.

<h2>Las Arenas, Barcelona</h2>

Nekada je ovo bila arena za borbe bikova, ali kako je rasla svijest ljudi o mučenju životinja tako su prenamjenili ovu građevinu u shopping centar. Dodu&scaron;e ponuda nije toliko &scaron;arolika kao u drugim centrima zbog činjenice da se u njemu nalazi samo 60 prodavnica, ali je zato toliko vi&scaron;e ekskluzivna.

<h2>Vulcano Buono, Napulj</h2>

Nije te&scaron;ko saznati čime su se vodili arhitekti prilikom gradnje ovog shopping centra, a on je jedan od rijetkih u Europi koji uz maloprodaju nudi i veleprodaju. Ponuda je zaista &scaron;arolika. Od mnogobrojnih radnji, restorana, obrta za izradu rukotvorina &ndash; ovdje ima svega. Pravi mali grad za sebe, jo&scaron; samo fale stanovi i to bi bilo to.

<h2>Gasometer, Beč</h2>

Hm, ovo je sve samo ne običan shoping centar. Riječ je od ispu&scaron;nom dimnjaku nekad vrlo industrijalizirane zone Beča. Od 1990. godine tim od četiri svjetski poznata arhitekta radi na tome kako bi preobrazio ovu zonu u idealno mjesto za život modernog čovjeka. Tvorničko zdanje sada je pretvoreno u stambeno naselje sa 615 stanova i koncertnom dvoranom koja može primiti oko 4.200 ljudi. Ispod svega toga nalazi se shoping centar sa sedamdesetak radnji.

<h2>Złote Tarasy, Var&scaron;ava</h2>

U prijevodu &quot;Zlatna terasa&quot; smje&scaron;tena je u samom centru Var&scaron;ave i danas je postala komercijalna, poslovna i zabavna srž cijele Poljske. Ovaj kompleks ima nekoliko vrtića za djecu koju možete ostaviti kod teta na čuvanju dok vi bezbrižno tro&scaron;ite eure. Ako ogladnite sigurni smo da ćete se zadovoljiti u jednom od 50 restorana koliko ih se ovdje nalazi, a sve to ispod budnog oka poslovnih ljudi koji, u neboderima iznad, zadovoljno trljaju ruke dok vi tro&scaron;ite.

Sve na jednom mjestu

Najbolji, najveći i najkvalitetniji shopping centri Evrope

Jeste li se ikada zapitali kako izgleda najskuplja kuća u SAD-u?

Poznato je da prosječan čovjek ne može priu&scaron;titi ni stepenice u ovoj kući. Donosimo ukratko one najbitnije i najskuplje činjenice.

Kuća se nalazi na adresi Hillsboro Beach, Florida i trenutno je najskuplja nekretnina koja je ponuđena na prodaju u Americi. Iako jo&scaron; uvijek nije u potpunosti izgrađena, već je dobila kraljevski naziv, Le Palais Royal, pi&scaron;e &quot;LA Times&quot;

Cijena je prava &quot;sitnica&quot; od 139 miliona dolara, a za taj iznos dobijete:

- stepenice od 2 miliona 
- 4.920-litreni akvarij 
- podzemnu garažu koja ima mjesta za 30 vozila 
- 145 metara dugu privatnu plažu 
- 11 spavaćih soba 
- 17 kupaonica 
- 4 metra visok vodopad 
- &bdquo;beskonačni&ldquo; bazen sa barom 
- vanjski trijem 
- IMAX kino 
- jacuzzi i pogled na okean iz glavne spavaće sobe

Donosimo najbitnije i najskuplje činjenice

Ovako izgleda najskuplja kuća u Americi, košta 139 miliona dolara

Jeste li ikada čuli za Atsinananu? Ovaj sklop nekolicine nacionalnih parkova Madagaskara je jedinstveno mjesto na na&scaron;oj Planeti koje je posebno po mnogo čemu, ali prvenstveno po životinjskim i biljnim vrstama koje postoje samo ovdje i nigdje drugo na svijetu.

Atsinanana je zapravo naziv za &scaron;est nacionalnih parkova smje&scaron;tenih na Madagaskaru, otoku koji se prije 60 miliona godina odvojio od Afrike, i od tada evoluirao i razvio vlastiti ekosistem kakvog nema nigdje na svijetu.

Pra&scaron;ume su nakon odcjepljenja Madagaskara od kopna odigrale ključnu ulogu u odvijanju ekolo&scaron;kih i biolo&scaron;kih procesa, kao i ostrvske biolo&scaron;ke raznolikosti, koja uključuje izniman broj ugroženih vrsta, poput velikog broja primata i lemura.

Oko 80 do 90 posto svih biljnih i životinjskih vrsta u pra&scaron;umama Atsinanana su endemi i ugrožene vrste jer su nastale i mogu obitavati samo u ovom jedinstvenom pra&scaron;umskom biotopu.

Od 123 vrste sisavaca na Madagaskaru njih 78 živi u za&scaron;tićenom području parkova, a 72 su na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a. Također su ovi nacionalni parkovi poznati po &quot;megaraznolikosti&quot;, te u njima živi oko 1.200 vrsta biljaka, pet vrsta primata, sve vrste lemura, sedam vrsta glodara, &scaron;est vrsta sisavaca mesoždera i nekoliko vrsta &scaron;i&scaron;mi&scaron;a.

Atsinananu čine nacionalni parkovi Andohehela (760 km2), Andringitra (31,16 km2), Masoala (2.400 km2), Marojejy (555 km2), Ranomafana (416 km2) i Zahamena (643 km2).

Cijelo područje Atsinanane je 2009. godine uvr&scaron;teno na UNESCO-v popis Svjetske ba&scaron;tine, a i brojne druge organizacije brinu za očuvanje stani&scaron;ta koja su zbog eksploatacije resursa danas veoma ugrožena, pi&scaron;e Punkufer.hr.

Dakle, ako ste obožavatelji lemura, crtanog serijala, speleologije i predivnih neotkrivenih prostranstava - znate koja vam je sjedeća destinacija! Detalje pogledajte u galeriji...

Ovaj otok ima vlastiti ekosistem kakvog nema nigdje na svijetu

Madagaskar: Predivna izgubljena oaza

Jordan je najpoznatiji po tri stvari, a to su Petra &ndash; drevni grad smje&scaron;ten u srcu planinske pustinje, Amman &ndash; metropola po mjeri svakog čovjeka te kraljica Ranija &ndash; po mnogima najelegantnija žena na svijetu.

Iako zbog ratne situacije u Izraelu, Libanonu i Siriji mnogi odgađaju svoje putovanje u Jordan, u nastavku vam donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći pri planiranju putovanja na ovu prekrasnu destinaciju.

<h2>Rent-a-car</h2>

Jordan je relativno mala država te će vam od Ammana do Mrtvog mora trebati svega dva sata vožnje automobilom. Razmislite o opciji rentanja vozila jer će vam to u&scaron;tedjeti puno vremena, a i ako uporedimo cijene rent-a-cara u Jordanu s nekom europskom destinacijom &ndash; vidjet ćete kako su ovdje daleko niže. Automobilom možete posjetiti na Mrtvo more, Aquabu koja se nalazi na obali Jordana, Jerash s ostacima drevnih gradova ili Fenyan u kojem možete upoznati pravu Beduinsku kulturu. Možete posjetiti i Mount Nebo ili se zaputiti u Petru &ndash; drevni grad Nabatanaca.

<h2>Obucite se konzervativno</h2>

Iako ste turisti, morate znati jedno &ndash; vi ste gosti, na tuđoj teritoriju. Nemojte misliti kako ćete u kratkim hlačicama ili minicama proći neopaženo. Upravo suprotno &ndash; svi će vas gledati, ali zbog totalno krivih razloga. Nemojte misliti da se dive va&scaron;im nogama - mnogi od njih će se osjećati uvrijeđeno.

<h2>Izađite van grada</h2>

Nemojte otići u Jordan, a da ne posjetiti jednu od pustinja ili prirodnih rezervata. Jordan je puno vi&scaron;e od Petre i Ammana. Preporučujemo vam posjetu za&scaron;tićenom rezervatu Dana u kojem raste preko 700 biljnih vrsta, te živi 215 vrsta ptica i 38 životinjskih vrsta.

<h2>Istražite tradicionalni, ali i moderni Jordan</h2>

Iako se na prvu ne čini, Jordan je jako razvijena država. Amman je prava svjetska metropola u kojoj su mladi isti kao i u Londonu ili nekoj drugoj metropoli. Provedite se u jednom od brojnih noćnih klubova, ili zapalite &scaron;i&scaron;u u jednom od nargila barova koje ćete pronaći na svakom koraku.

<h2>Nemojte se brijati prije odlaska na Mrtvo more</h2>

Da, i pri tome ne mislimo samo na brijanje brade - cure, ovo vrijedi i za vas! Ako se planirate kupati u ovom najslanijem moru na svijetu morate znati da ako se obrijete, možete očekivati da će vam slana voda nadražiti kožu pa ćete imati osjećaj da gorite.

<h2>Imajte novac za vizu na granici</h2>

Za ulazak u Jordan potrebna vam je viza. Iako procedura za dobivanje vize i nije ba&scaron; komplicirana (kupujete je na granici ili aerodromu), može vam biti problem ako kod sebe nemate - novca. Ne brinite se pretjerano, ona stoji svega deset eura, pi&scaron;e Punkufer.hr.

Posjetite Petru, drevni grad smješten u srcu planinske pustinje

Jordan: Kombinacija drevnog i modernog doba

Možda polako upadate u jesenju letargiju, budući da nema sumnje da je ljetu do&scaron;ao kraj. Međutim, fotografije ovog grada popravit će vam raspoloženje, jer ćete o njemu sigurno dugo ma&scaron;tati.

Maleni italijanski gradić Tropea u Tirenskom moru ima sve &scaron;to je potrebno svakom zaljubljeniku u ljeto: prelijepe plaže, božanstvenu arhitekturu i mnogo sunčanih dana godi&scaron;nje.

Tropea nije poznata samo po ljepoti, nego i po sreći, jer je bio spa&scaron;en za vrijeme Drgog svjetskog rata, te nije pretrpio &scaron;tetu.

Grad ima i poseban sladoled, koji se, vjerovali ili ne, pravi od crnog luka i zove se &ldquo;cipolla di Tropea&rdquo;, prenosi B92.

Fotografije ovog grada popravit će vam raspoloženje

Grad koji će učiniti da još dugo maštate o ljetu

Brojni filmovi od glumaca i reditelja prave velike zvijezde, čak i od onih koji su godinama bili anonimusi. Osim njih, neki gradovi i posebna čarobna mjesta gdje su te priče snimane postaju prave turističke atrakcije. Danas turističke agencije tu priču koriste kao pun pogodak za posjećivanje sličnih atraktivnih lokacija, koje su &quot;slavu&quot; stekle zahvaljujući filmu.

Petra - Jordan

<img alt="sveti-gral-indijana" src="/media/old/5428176b-f724-4faa-aa3f-61d4b0765237-sveti-gral-indijana.JPG" title="sveti-gral-indijana" />

Iz filma &ldquo;Indijana Džons i posljednji krsta&scaron;ki pohod&rdquo;

Nezaboravna je scena iz filma &quot;Indijana Džons i posljednji krsta&scaron;ki pohod&quot;, kada Indijana i njegov otac moraju odvesti grupu nacista na lokaciju Svetog grala. Ova građevina u jordanskom gradu Petra pokazivala je mjesto gdje je Sveti gral bio sakriven, a otkako je film snimljen, broj turista na mjesečnom nivou popeo se s nekoliko hiljada na milion.

Dvorac &ldquo;Doune&rdquo;

Tokom 70-ih i 80-ih montipajtonovci su stvorili &scaron;iroku bazu fanova, a jedan od njihovih najpopularnijih filmova je &quot;Monti Pajton i Sveti gral&quot;, satirični prikaz kralja Artura i njegovih vitezova u potrazi za neuhvatljivim Svetim gralom. Film je snimljen u &Scaron;kotskoj, a producenti su izabrali dvorac &ldquo;Doune&rdquo; za neke od scena.

Angkor Vat

Poznato je da je Anđelina Đoli (Angelina Jolie) sina Medoksa (Madox) usvojila u Kambodži. Manje je poznato da je razlog taj &scaron;to je dosta vremena provela u Angkoru za vrijeme snimanja filma &quot;Lara Kroft: Pljačka&scaron; grobnica&quot;. Film je ovu siroma&scaron;nu i ratom razorenu zemlju stavio na turističku mapu svijeta i Kambodža je od izolirane zemlje postala veoma tražena azijska turistička destinacija. Možda najbolja stvar u filmu &quot;Lara Kroft: Pljačka&scaron; grobnica&quot; je sam Angkor Vat, džinovski kompleks hramova.

Čatsvort haus

Ono &scaron;to engleske seoske pejzaže čini dobrom filmskom scenografijom su nepregledne zelene povr&scaron;ine i kuće koje se naziru u daljinama. Takvo mjesto je i Čatsvort haus u Darbi&scaron;iru, ogromno imanje koje je nekada pripadalo vojvodi od Devona. Ne samo da je kori&scaron;ten kao pozadina za mnoge filmove nego je i Džejn Ostin (Jan Austen) spomenula imanje u knjizi &quot;Ponos i predrasude&quot;. Vjerovatno iz tog razloga producenti filma odlučili su da ovo imanje &quot;odigra ulogu&quot; lijepog doma gospodina Darsija. Kuća je otvorena za turističke posjete.

Rokijeve stepenice

Nekada miran i uspavan gradić Filadelfija danas je prenatrpan turistima koji dolaze da vide čuvene &quot;Rokijeve stepenice&quot;. Silvester Stalone (Sylvester Stallone), koji u filmu igra boksera Rokija Balboa, u jednoj sceni trči uz ove stepenice. Zahvaljujući filmu, ova 72 stepenika postala su toliko popularna da je bronzana statua slavnog boksera postavljena u blizini.

Forks i &quot;Sumrak&quot;

Onima koji nisu ispratili filmove iz &quot;Sumrak&quot; serijala Forks je stvarni grad. Iako se film nije tamo snimao, izgled podsjeća na onaj s filmskog platna. Broj stanovni&scaron;tva ovog grada ne prema&scaron;uje 4.000, ali zbog ogromne popularnosti filma, u gradu se može vidjeti svakog dana vi&scaron;e turista nego lokalnog stanovni&scaron;tva koji posjećuju &scaron;ume, plaže, rijeke...

&ldquo;Alnvik&rdquo; dvorac

Zahvaljujući kompjuterskoj grafici i nevjerovatnoj filmskoj fotografiji, dvorac &ldquo;Alnvik&rdquo; pretvoren je u &scaron;kolu čarobnjaka Hogvarts za potrebe snimanja filma o Hariju Poteru. I zahvaljujući malom čarobnjaku, ovaj dvorac iz 1096. godi&scaron;nje posjeti i do 800.000 turista.

Novi Zeland

<img alt="novi-zeland-100" src="/media/old/5428176d-9128-4771-9e82-636db0765237-novi-zeland-100.JPG" title="novi-zeland-100" />

&ldquo;Gospodar prstenova&rdquo; i vječiti Novi Zeland

Nekada slabo naseljen, s vi&scaron;e grla goveda nego ljudi, danas Novi Zeland može da zahvali Piteru Džeksonu (Peter Jackson) na novostečenoj popularnosti. Reditelj &quot;Gospodara prstenova&quot; je odabrao ovu zemlju da bi najvjernije prikazao specifičnost lokaliteta same priče. Danas Novozelanđani pozdravljaju milione turista koji ovu zemlju posjećuju da bi otkrili sva mjesta na kojima se film snimao.

TURISTIČKE ATRAKCIJE Lokacije koje su postale poznate nakon snimanja filma

Od Svetog grala do Novog Zelanda

Četiri udarca bila su dovoljna gradonačelniku Minhena Diteru Riteru (Dieter Reiter) da otvori prvo bure piva i uz povik: &quot;O&#39;zapft is!&quot; (Otvoreno je!) i označi početak ovogodi&scaron;njeg Oktoberfesta, 181. po redu. Ovaj svojevrsni bavarski brend i jedan od najvećih festivala na svijetu počeo je 20. septembra, a trajat će do 5. oktobra.

Terezine livade

Kao i svaki put, brojni posjetioci iz svih dijelova svijeta imaju priliku uživati u gurmanskim delicijama - od pečenih volova, kobasica i koljenica, do licitarskih srca, mirisnih slatki&scaron;a i drugih bavarskih specijaliteta dok atraktivne bavarske konobarice, noseći i po desetak krigli u rukama, odu&scaron;evljavaju istinske pivopije.

Oktoberfest, važan dio bavarske kulture, održava se skoro dva stoljeća, a njegova tradicija seže do 1810. godine i velike konjičke trke na svadbi prijestolonasljednika Ludviga Bavarskog (Ludwig) i princeze Tereze Saksonske (Therese of Saxe-Hildburghausen), zbog čega se poljana na kojoj se održava naziva &quot;Terezine livade&quot;.

Postojala je ideja da se svake godine održava zabava u znak sjećanja na ovo vjenčanje koja bi trajala nekoliko dana. Ona je do dana&scaron;njeg dana preinačena u &scaron;esnaestodnevni festival koji lokalno stanovni&scaron;tvo jednostavno naziva &quot;Wiesn&quot;.

Do 1819. na njemu su održavane konjske trke, a konzumacija piva bila je dozvoljena samo izvan same manifestacije. Nakon te godine, odlučeno je da se trke ukinu, a njih su zamijenili pivski &scaron;tandovi. I dok ga mnogi zbog toga tumače kao festival piva, Oktoberfest zapravo je narodni festival koji, prvenstveno, slavi bavarske tradicije.

Jedna od njih upravo je i prepoznatljivo pivo koje se za festival proizvodi isključivo u pivovarama koje se nalaze u Minhenu, a izdvaja se većim udjelom alkohola, od 6 do 8 posto.

U ne&scaron;to vi&scaron;e od 200 godina koliko egzistira, Oktoberfest nije održan 24 puta. To se 1854. i 1873. godine desilo zbog velike epidemije kolere, jednom zbog Francusko-pruskog rata 1870. godine i nekoliko godina tokom i nakon dva svjetska rata.

<img alt="oktoberfest-1" src="/media/old/54281f9c-a070-43e3-a858-6ea2b0765237-oktoberfest-1.JPG" title="oktoberfest-1" />

Njegovo održavanje dovedeno je u pitanje i 2001. nakon terorističkih napada na Njujork i Va&scaron;ington 11. septembra te godine. Tada se nametnula dilema može li se uopće slaviti ili zbog solidarnosti i sigurnosti treba izbjeći manifestaciju i masovno okupljanje ljudi, koje bi bilo zgodna meta za napad.

- Slavlje radosti života ne može se otkazati - izrazila je tada odluku da se festival, ipak, održi Gabrijela Vajsheupl (Gabriele Weish&auml;upl), koja je kao &scaron;efica turizma bila odgovorna i za Oktoberfest do 2012. godine.

Djelo terora

Strah je, vjerovatno, bio uzrokovan i sjećanjem na nemili događaj iz 1980. kada je 26. septembra 13 osoba poginulo, a stotine povrijeđeno nakon eksplozije improvizirane naprave na glavnom ulazu na Oktoberfest. Jedno od najpogubnijih djela terora u njemačkoj poslijeratnoj historiji pripisano je desničarskom ekstremisti i studentu Gundolfu Keleru (K&ouml;hler), no jo&scaron; izaziva kontroverze.

Uspje&scaron;nost festivala svake godine mjeri se posjećeno&scaron;ću, ali i litrima popijenog piva, vina i drugih napitaka, hiljadama pari pojedenih kobasica te pilića, ribe i volova. Zbog toga zanimljivi su podaci iz 2004., u novijoj historiji jedne od najuspje&scaron;nijih godina za festival.

Te godine tokom 16 dana popilo se 5,5 miliona litara piva, 35 hiljada litara vina, 20 hiljada boca &scaron;ampanjca, 200 hiljada &scaron;oljica kafe i čaja te 700 hiljada boca vode i limunade. Pojedeno je 200 hiljada pari kobasica, 500 hiljada pilića, 50 hiljada kilograma ribe i 89 pečenih volova.

Kakvi će biti rezultati ovogodi&scaron;njeg Oktoberfesta ostaje da se vidi poslije 5. oktobra, kada festival zatvara vrata za goste do naredne godine.

<h2>Zvanični logo</h2>

Svake godine posjetioci Oktoberfesta kući mogu ponijeti raznovrsne suvenire koji se nude na prodaju tokom trajanja festivala. Među njima najzanimljivija je svakako Oktoberfest &scaron;olja sa zvaničnim logom koja privlači pažnju strastvenih kolekcionara.

Ovogodi&scaron;nji logo &quot;Bussi&quot; dizajnirao je Krisl Bihlmajer (Christl Bichlmeier), učenik umjetničke &scaron;kole za dizajn iz Minhena.

<h2>Brojke</h2>

<ul>
	<li>68 eura na dan u prosjeku potro&scaron;i posjetilac na Oktoberfestu.</li>
	<li>10 eura ove godine ko&scaron;ta jedna tradicionalna jednolitarska krigla piva.</li>
	<li>780 hiljada litara piva točit će se ove godine.</li>
	<li>1,1 milijardu eura prihoda festival donese lokalnoj ekonomiji.</li>
</ul>

Jedan od najvećih narodnih festivala na svijetu

Oktoberfest: Slavlje života na bavarski način

Ovaj dalek i dobrim dijelom neistražen kontinent za mnoge je destinacija iz snova. Ono &scaron;to pruža ne može se uporediti s ostalim turističkim destinacijama svijeta, a iskustvo i doživljaje koje ćete tokom putovanja steći ostat će urezani u va&scaron;em sjećanju do kraja života. S tropskim &scaron;umama, velebnim Andama i raznolikim krajolicima Južna Amerika je idealno mjesto za avanturistički odmor.

<h2>Amazonska pra&scaron;uma, Peru</h2>

Najveća svjetska pra&scaron;uma zauzima gotovo jednu trećinu Južne Amerike oko rijeke Amazon. To je ujedno i područje s najvećom svjetskom bioraznoliko&scaron;ću, a proteže se kroz devet država, a čak 60 posto se nalazi u Brazilu. Pra&scaron;uma je dom brojnim domorodačkim indijanskim plemenima koja se često mogu susresti prilikom avanturističkog putovanja.

Cijena: cijena varira o turi, ali kreće se oko 200 američkih dolara po osobi za dvodnevni izlet.

<h2>Cesta Smrti, Bolivija</h2>

Bolivija je država koja graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom ki&scaron;nim &scaron;umama. Bolivija je nadaleko poznata i po neobičnoj turističkoj atrakciji &bdquo;Cesti smrti&ldquo; koja se smatra jednom od najopasnijih cesta na svijetu.

To je cesta duga svega oko 60 kilometara, ali godi&scaron;nje uzme od 200 do 300 života! Cesta povezuje La Paz i Coroico i jedna je od rijetkih saobraćajnica koje povezuju pra&scaron;umu Amazona i Yungas, sjevernu regiju Bolivije te njen glavni grad.

Cijena: Cijena se kreće oko 60 američkih dolara po osobi, manje ako putujete u grupi.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/G4PVeqj2Nqg" width="560"></iframe></div>

<h2>Iguazu vodopadi, Argentina</h2>

Vodopad koji rijeku Iguaz&uacute; dijeli na gornji i donji tok spada među najveće i najspektakularnije vodopade na svijetu. Ovo mjesto je progla&scaron;eno svjetskom ba&scaron;tinom, a kako i ne bi - ovi su vodopadi zaista predivni. Vodopadi se nalaze u nacionalnim parkovima Iguaz&uacute; u Argentini i Igua&ccedil;u u Brazilu, i sastoje su od 275 slapova visine do 70 metara, duž 2,7 kilometara. Neki individualci su visoki 82 metra, dok je većina visoka &scaron;ezdesetak metara. Od 2,7 kilometara kanjona, samo 900 nije prekriveno vodopadima.

Cijena: Ulaz u nacionalni park stoji 100 dolara po osobi.

<h2>Treking u izgubljeni grad u Kolumbiji</h2>

Probudite svoju avanturističku stranu i istražite kolumbijski Izgubljeni grad poznatiji pod imenom Ciudad Perdida. Grad se smjestio u kolumbijskoj pra&scaron;umi nedaleko Karipskog mora, a otkriven je sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, iako su lokalna plemena i ranije znala za njegovo postojanje. Okuplja brojne ostatke civilizacije indijanskog plemena Tayrona koje datiraju iz 8. stoljeća. Ovo predivno arheolo&scaron;ko čudo, sastoji se od niza terasa urezanih u planine, popločanih cesta i nekoliko malih kružnih trgova, pi&scaron;e Punkufer.hr.

Cijena: Cijena obilaska je od 315 američkih dolara navi&scaron;e.

Ovaj dalek i neistražen kontinent za mnoge je destinacija iz snova

Adrenalinsko istraživanje Južne Amerike

Gradovi koji privlače turiste možda imaju bogat noćni život, ali putnici mogu povremeno da primijete da neobično malo lokalnog stanovni&scaron;tva u njemu učestvuje.

Istraživanje koje je provela firma Queensland researchers pokazala je da život na rajskim destinacijama nije ni najmanje bajkovit.

- Kada ljudi govore o turizmu, obično spominju njegove ekonomske koristi, ali na&scaron;e istraživanje bilo je fokusirano na dru&scaron;tvenu komponentu blagostanja - kaže Elena Konovalov, sa James Cook univerziteta koja je sa kolegama provodila studiju.

Oni su otkrili da su stanovnici razvijenih turističkih mjesta ponosni &scaron;to mnogi ljudi prelaze ogromne razdaljine, kako bi ih posjetili. Također, oni su zbog toga imali vi&scaron;e prilika za posao, a u mjestima u kojima žive otvoreno je i mnogo kafića i restorana.

Međutim, oni koji žive u gradovima koje posjećuje mnogo turista, osjećaju se i otuđeno od sopstvene zajednice.

Istraživanje nije tražilo odgovor na pitanje za&scaron;to se to de&scaron;ava, ali Konovalov kaže da je možda jedan od razloga to &scaron;to turistička mjesta imaju uglavnom tranzitnu populaciju.

Konovalov ističe da to otežava realizovanje projekata zajednice i njen napredak.

Malo lokalnog stanovništva učestvuje u turističkim atrakcijama

Kako je živjeti na rajskim destinacijama?

Evropski koncern za proizvodnju aviona &quot;Airbus&quot; i američka korporacija &quot;Aerion&quot; prave novi supersonični avion &quot;Aerion AS2&quot; koji će rekornom brzinom povezivati gradove na raznim kontinentima.

Udaljenost između Frankfurta na Majni i Čikaga novi avion bit će u stanju da pređe za pet sati i osam minuta.

Običnom savremenom avionu za obavljanje tog leta sada je potrebno osam sati i petnaest minuta.

&quot;Aerion AS2&quot; u početku će biti dostupan samo onima sa dubljim džepovima, jer je predviđeno da prevozi svega 12 putnika.

Kako se očekuje, prvi let bit će obavljen 2019., a prevoz putnika počet će najkasnije 2021. godine.

Novi supersonični avion "Aerion AS2"

Za pet sati od Frankfurta do Čikaga!

&Scaron;panija, zemlja bogate historije, jo&scaron; bogatijih prirodnih lepota, dobila je svojih sedam prirodnih čuda.

U posljednjoj fazi kampanje, koju organizuje kompanija za putno osiguranje Allianz Global Assistance, a u kojoj je učestvovalo 82.000 ljudi, bit će odabran tim &quot;istraživača&quot; koji će imati priliku da prvi prođu novim turističkim rutama na odabranim lokacijama.

Na listi prirodnih čuda &Scaron;panije nalaze se Gastallugase, malo stjenovito ostrvo, Somijedo park prirode, Kabo de Gata &ndash; Nihar park prirode, Las Medulas drevni rudnik zlata, Lagunas de Rudiera park prirode, Fuente De selo i As Katedrais plaža.

U izboru učestvovalo 82.000 ljudi

Sedam prirodnih čuda Španije

Svaki put kada zaposleni na aerodromu najavi da je do&scaron;ao trenutak da se putnici ukrcaju u avionu de&scaron;ava se sljedeće &ndash; nervozni putnici počinju da se guraju ka kapiji samo kako bi otkrili da je pred njima jo&scaron; čekanja dok se avion puni ljudima od straga prema prednjoj strani, pi&scaron;e &quot;Daily Mail&quot;.

Naravno, stvari se mogu dodatno pogor&scaron;ati usljed onih koji poku&scaron;avaju da se proguraju preko reda dok se ostatak putnika u avionu bori za prostor u odjeljcima za odlaganje stvari.

Za sve one koji su ubijeđeni da postoji bolji i efikasniji način ulaska u avion, test popularne emisije &bdquo;Myth Busters&ldquo; pokazao je da su u pravu.

Serija je otkrila da sistem ukrcavanja koji koristi najveći broj avio-kompanija &ndash; prvo biznis klasa a potom zone sa kraja aviona, predstavlja najsporiji način od &scaron;est isprobanih tehnika.

Koristeći repliku aviona sa 173 sjedi&scaron;ta, bilo je potrebno 24 minuta i 29 sekundi da svi putnici sjednu na svoje mjesto koristeći standardni sistem.

Sa druge strane, najbrži metod ukrcavanja uključivao je karte sa neobilježenim sjedi&scaron;tima. Za 14 minuta i 7 sekundi prvo je napunjena biznis klasa, a potom su do svog sjedi&scaron;ta do&scaron;li i drugi putnici koji su nasumice birali svoja sjedi&scaron;ta po ulasku u avion.

Iako je ovo bio najbrži metod, on je imao najmanje zabilježeno zadovoljstvo putnika.

Metod &quot;obrnute piramide&quot; imao je najveće zadovoljstvo putnika. Putnici ekonomske klase ukrcali su se u avion od repa aviona ka kokpitu. U pitanju je bilo treće najbrže ukrcavanje sa vremenom od 15 minuta i 10 sekundi.

&quot;Vilma&quot; metod je postigao drugo najbolje vrijeme sa 14 minuta i 55 sekundi. U pitanju je sistem po kojem se prvo zauzimaju mjesta pored prozora, srednja sjedi&scaron;ta i na kraju mjesta pored prolaza.

Kombinacija &quot;Vilma&quot; metoda i zona &ndash; četvrti najbrži scenario, napunio je avion za 15 minuta i 7 sekundi, dok je peti najbrži metod uključivao slobodan ulazak putnika u avion sa obilježenim sjedi&scaron;tima (17 minuta i 15 sekundi).

Profesionalno osoblje aviona usmjeravalo je putnike prema njihovim sjedi&scaron;tima i pomagalo sa ručnim prtljagom koji je trebalo da bude odložen u odjeljke za prtljag ili je morao da bude čekiran jer je bio prevelik.

Tokom istraživanja, 5 posto putnika dobilo je instrukcije da usporava proces ukrcavanja kako bi simulacija bila &scaron;to vjernija pravom iskustvu, prenosi B92.

Test popularne emisije „Myth Busters“

Ovo je najbrži način ukrcavanja u avion

Znam da kada se spomene Luksemburg, jedna od najrazvijenijih zemalja na svijetu, na tromeđi s Francuskom i Njemačkom, većini je to asocijacija na &Scaron;engenski sporazum, iz čega su proistekle i pogodnosti da građani vi&scaron;e zemalja mogu putovati u zemlje obuhvaćene &Scaron;engenskim sporazumom bez vize. Eto i nas je &bdquo;zapala&ldquo; ta sreća.

To je međunarodni sporazum koji je 14. juna 1985. godine potpisalo pet evropskih država:&nbsp;Belgija, Francuska, Njemačka i Luksemburg. Sporazum je potpisan na brodu &quot;Princeza-Mari Astrid&quot;, na rijeci&nbsp;Mozel, pored &Scaron;engena, malog mjesta koje od Francuske i Njemačke dijeli samo most preko rijeke Mozel. Ovaj sporazum je potpisalo 30 zemalja.

&Scaron;engen je, ustvari, bilo selo. Vrijedni i mudri ljudi u &Scaron;engenu su vidjeli mogućnost da iskoriste činjenicu da je ovdje potpisan čuveni sporazum. &Scaron;engen je izgrađen, a otvorili su i muzej, govorio mi je Faruk Ličina, predsjednik Bo&scaron;njačke kulturne zajednice (BKZ) Luksemburga, koji je bio moj oficijelni domaćin i koji me je i dovezao u &Scaron;engen. Objasnio mi je da su ovdje postavljeni stubovi prvih zemalja koje su potpisale sporazum, a onda su na njih dodavane zvjezdice zemalja koje su kasnije potpisivale sporazum. Kako mi reče Faruk, interesantno je da su ovdje postavili i blok nekada&scaron;njeg Berlinskog zida, koji je, dok nije sru&scaron;en, razdvajao Istočnu od Zapadne Njemačke.

Mercedes i Ferrari 
&nbsp; 
Ovo je jedina zemlja u svijetu u kojoj se če&scaron;će viđaju i voze najnoviji modeli Mercedesa ili Ferrarija nego motori ili bicikli. Luksemburg je najbogatija evropska država, poznata po bankarstvu i proizvodnji odličnog vina - mozel. 
&nbsp; 
Glavni grad ove države je Luksemburg, koji važi za jedan od najbogatijih gradova Evrope. Nalazi se na nadmorskoj visini od 334 metra i ima neobičan položaj: sagrađen je na liticama, tako da izgleda kao da se sastoji iz dva nivoa, nižeg i vi&scaron;eg. Jedan je od najrazvijenijih gradova Evrope, čuva veliki broj kulturno-historijskih spomenika, među kojima se ističe katedrala Notre Dame, koja se smatra simbolom grada.

Luksemburg je jedna od zemalja s najvi&scaron;im životnim standardom. Interesantan je podatak da je on 2007. godine, među 70 evropskih gradova srednje veličine, izabran za &quot;najpametniji evropski grad&quot;. Prilikom izbora u obzir su uzimane kategorije:&nbsp;ekonomija, stanovni&scaron;tvo, sistem upravljanja, mobilnost, okolina i kvalitet života.

U ovoj zemlji živi ne&scaron;to vi&scaron;e od 600 hiljada stanovnika i oko 180 nacija. I niko nikome ne smeta. Ima veliki broj Bo&scaron;njaka i ljudi s područja biv&scaron;e Jugoslavije. Oni su imali sreću da se zaustave ovdje, gdje je život ugodan i osiguran im je posao.

Imao sam, zaista, sreću da sam pozvan da budem gost Bo&scaron;njačke kulturne zajednice Luksemburga povodom obilježavanja genocida u Srebrenici. Odavno nisam prisustvovao dostojanstvenijem skupu vi&scaron;e od 500 ljudi. Sve je bilo bez gre&scaron;ke, s programom koji ne umara, a kazuje svu bol Srebrenice, uveličano prisustvom brojnih zvaničnika ove i okolnih zemalja i ambasadorice Bisere Turković. Nju ljudi u dijaspori posebno cijene.

Meni je ovaj &scaron;estodnevni boravak u Luksemburgu značio mnogo. Vidio sam kako se može lijepo živjeti, tamo gdje je sloga i gdje ljudi ne smetaju jedni drugima. Osim mojih domaćina Faruka Ličine i Muhameda Ćemana, imao sam sreću da su mi dru&scaron;tvo pravila dva divna čovjeka, dva umjetnika, književnik Faiz Softić i pjesnik Ferid Muratović. I onda Zehra Muratović, vlasnica predivnog restorana, koji je i u ovakvom Luksemburgu na vrhu vrhova.

Vidio sam i Spomenik američkim vojnicima koji su poginuli u vrijeme ofanzive u Normandiji i spomenik generalu Patonu, cijenjenom američkom generalu koji je poginuo pod sumnjivim okolnostima u saobraćajnoj nesreći. On je insistirao da bude sahranjen sa svojim vojnicima u Luksemburgu.

Kapija života

Ovo je bila i prilika da izvrsni književnik Faiz Softić pred 500 ljudi promovira moju drugu knjigu &bdquo;Kapiju života&ldquo;. Na kraju je kazao: &bdquo;Bravo, majstore&ldquo;. To se od Faiza Softića, izuzetnog književnika, ne može često čuti. On je visoko podigao ljestvicu u ovoj umjetnosti. Slučajno sam imao i nekoliko primjeraka tek objavljenog trećeg romana &bdquo;Ispod duge&ldquo; koji sam podijelio prijateljima. Stjecajem okolnosti, uvaženi Faiz Softić je 2011. godine također u ovoj zemlji promovirao moj prvijenac &ldquo;Suza na mezaru&ldquo;. I jedna i druga knjiga, a izgleda i ova treća obići će Evropu. To me, svakako, raduje.

Ipak, kada govorim o Luksemburgu, najradije ću kazivati o onome &scaron;to je meni najvažnije, ljudima. Bogatstvo je i privilegija imati za prijatelje Faiza Softića, Ferida Muratovića, Zehru Muratovićč, Faruka Ličinu, Muhameda Ćemana i jo&scaron; vi&scaron;e njih.

Kada se prisjetim Luksemburga, prvo na njih pomislim. I posebno sam zahvalan Feridu Muratoviću. On je, jednostavno, poželio da mi posveti pjesmu. I napisao je. Ponosan sam na pjesmu i na Ferida. A malo i na sebe. Treba zaraditi da ti neko pokloni pjesmu.

Kako Zavičajni klub &bdquo;Bihor&ldquo; pomaže Bosni

Osim BKZ Luksemburga, u ovoj zemlji se posebno ističe Zavičajni klub &bdquo;Bihor&ldquo;. Oni imaju i svoj magazin &bdquo;Bihor&ldquo;, koji može stajati rame uz rame drugim sličnim stranim magazinima. Osim na bosanskom, &scaron;tampa se i na francuskom jeziku. Urednik je vrsni književnik Faiz Softić, koji je okupio ekipu koja svojim kvalitetnim rukopisima obogaćuje ovo prvo bo&scaron;njačko glasilo u Luksemburgu. Zavičajni klub &bdquo;Bihor&ldquo; je poznat i po brojnim akcijama kojima pomaže svoje u domovini. Za vrijeme poplava u Bosni kamioni robe i značajna novčana sredstva oti&scaron;li su onima koje je sna&scaron;la nevolja. Organiziranost na&scaron;e dijaspore u ovoj prebogatoj zemlji primjer je kako se život i u tuđini može učiniti ljep&scaron;im.

BILJEŠKE S PUTOVANJA Luksemburg, jedno od najbogatijih mjesta u svijetu

Zemlja sretnih ljudi

Vatikan je, osim &scaron;to je najmanja država na svijetu, izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima - Papa. To je sredi&scaron;te Katoličke crkve, a u cijeloj državi živi svega 800 stanovnika. Otkrit ćemo vam neke sitnice koje će vas sigurno zanimati.

Vatikan je kao država poznat tek od ne tako davne 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države koja je postojala od 756. do 1870. Vatikan je smje&scaron;ten u zapadnom dijelu centra Rima, svega nekoliko stotina metara od rijeke Tiber.

Granice prema Italiji u potpunosti slijede gradske zidine, koje su izgrađene da bi za&scaron;titile Papu. Granice prestaju pratiti zidine na Trgu sv. Petra gdje granica slijedi Berninijeve kolonade, pi&scaron;e Punkufer.hr.

U nastavku vam donosimo neke od zanimljivosti koje sigurno niste znali o Vatikanu:

1. Stato della Citta del Vaticano je službeni naziv Vatikanske države 
2. U Vatikanu postoji telekomunikacijski sistem, astronomski opservatorij, radijska stanica, po&scaron;tanski ured i banka, a sve nabrojeno je u vlasni&scaron;tvu države 
3. U Vatikanu postoji ukupno &scaron;est ulaza, ali građani i turisti mogu koristiti samo tri ulaza 
4. Vatikan uvozi drvo, vodu, struju i plin jer ne posjeduje te resurse 
5. Stanovnici Rima vi&scaron;e preferiraju vatikansku po&scaron;tu od talijanske, jer je puno brža i sigurnija 
6. Vatikan nema vojnu snagu. Vatikanu vojnu za&scaron;titu pruža Italija 
7. Papa, Kardinali i članovi &Scaron;vicarske vojske posjeduju Vatikanski paso&scaron; 
8. U Vatikanu ne postoji diplomatski paso&scaron; 
9. Vatikan se nalazi pod UNESCO-ovom za&scaron;titom, i time je jedina država koja je to u potpunosti 
10. Procjenjuje se kako bi vam bilo potrebno čak 4 godine da pogledate svaku sliku (na jedan minut) koja se nalazi u čuvenom vatikanskom muzeju 
11. Pismenost stanovni&scaron;tva u Vatikanu je 100 posto 
12. Papa u Vatikanu ima potpunu moć 
13. Na bankomatima &scaron;irom Vatikana možete podići gotovinu s automata na kojem je cijelo uputstvo napisano na latinskom jeziku

U cijeloj državi živi svega 800 stanovnika

Trinaest stvari koje definitivno niste znali o Vatikanu

&ldquo;Posjetio sam 93 zemlje svijeta do sada, ali Stari most u Mostaru je najlje&scaron;i most koji sam ikada vidio&rdquo;,&nbsp; poručio je jedan od najpoznatijih svjetskih beskućnika Endi Li Grejem (Andy Lee Graham). Bio je iznenađen i brojem turista pa u jednom videu ističe da je Mostar jedna od destinacija u kojoj je vidio najvi&scaron;e turista na jednom mjestu.

Prihvatio izazov

Endi Li Grejem jedan je od najznačajnijih putnika dana&scaron;njice, osnivač popularne stranice Hobotraveler.com, na kojoj je napisao hiljade komentara o gradovima koje je posjetio, a iz kojih je, ujedno, objavio i niz fotografija te vi&scaron;e od 1.000 videouradaka.

Autor je knjige &ldquo;The Rules of Travel&rdquo; i jedan je od najpraćenijih blogera, a posljednjih dana hiljadama fanova koji ga svakodnevno prate na njegovoj stranici i dru&scaron;tvenim mrežama, Grejem je govorio o Mostaru i Sarajevu.

Njegova životna misija su putovanja, na koja se iz Indijane, gdje je do tada imao stalni boravak, otisnuo 1998. godine.

- Ja nisam luda, ja sam svjetski građanin. Beskrajno sam znatiželjna osoba, ne trebaju mi kuća, auto i dnevna rutina da bih bio sretan. Za razumnu cijenu mogu naći mjesto za život u bilo kojem gradu na planeti. Želim uživati u životu i svemu &scaron;to on pruža - tvrdi Grejem na popularnom turističkom sajtu. &nbsp;

<img alt="andy-lee-graham-133" src="/media/old/541ee0e2-f500-4b10-8244-026bb0765237-andy-lee-graham-133.jpg" title="andy-lee-graham-133" />

Grejem: Na svoju kartu ucrtao i BiH 

Top-putopisac i fotograf dana&scaron;njice ne pravi velike planove i vi&scaron;e bi se moglo reći da luta planetom. Tako je u i BiH stigao ne zato &scaron;to je o njoj ranije ma&scaron;tao nego da bi odgovorio na izazov posjetioca njegovog bloga, koji mu je rekao da ne može preživjeti jedan dan za pet dolara i pri tome ne biti gladan.

Dokaz da je život s tako malo novca moguć potražio je u Mostaru, gdje je uspje&scaron;no i obavio svoj zadatak.

U svom prvom desetominutnom videu Endi se osvrnuo na životni standard i ističe da ovdje mnogo ljudi ne posjeduje automobile i da su trgovine smje&scaron;tene u centar grada, dok je u Americi situacija sasvim obrnuta. Informacija pažnje vrijedna je i ta da ovdje turisti ne moraju tro&scaron;iti novac na vodu za piće.

Koristeći kameru kao svjedoka, Endi je u Mostaru jedan grozd i bananu za doručak platio manje od jednog dolara. Za ručak je odabrao pecivo i sir, na &scaron;ta je potro&scaron;io skoro 3,65 KM. Pojeo je i kebab za 3 KM i sve je pokrilo 5,08 dolara.

Plaćeni oglasi

Nakon &scaron;to je napustio Mostar, zaputio se u Sarajevo, pro&scaron;etao glavnim ulicama i, kako kaže, želio je upravo to - hodati naokolo i upoznati ljude. Zanimljivu scenu imao je sa jednom novinarskom ekipom na koju je nai&scaron;ao dok je bila na zadatku, ali se njihova komunikacija odvijala te&scaron;ko, pomalo i smije&scaron;no.

- Prelazio sam raskrsnicu u Sarajevu i &ldquo;Al Jazeera&rdquo; je snimala prolaznike pa sam oti&scaron;ao do njih da ih zadirkujem, ali oni zaista ne govore engleski - napisao je Endi ispod videa koji je na svom blogu objavio u petak, a već jučer otputovao je u Beograd.

Ovaj 55-godi&scaron;nji Amerikanac putuje svijetom 365 dana u godini i u svojim audio i videodokumentima obja&scaron;njava geopolitičke i kulturolo&scaron;ke razlike na koje nailazi. Finansira se od prihoda s &quot;Google Adsensea&quot;, odnosno plaćenih oglasa koji se plasiraju uz njegove priče. Jedan je od rijetkih vječnih putnika bez ikakvog krova nad glavom i nerijetko je izložen ekstremnim situacijama. Bivao je na mjestima gdje je veća vjerovatnoća da će stradati nego preživjeti. Samo dva mjeseca nakon &scaron;to se okončao te&scaron;ki rat 2003. godine, posjetio je Irak, a samo dvije sedmice prije stra&scaron;nog cunamija boravio je na Haitiju.

Endi Li Grejem, poznati svjetski beskućnik, boravio u BiH

Pokazao da je u Mostaru moguće biti sit za 5 dolara

Većina nas živi &bdquo;dru&scaron;tveno prihvatljivim&ldquo; načinom života ni ne sluteći da ispod povr&scaron;ine zemlje žive mnogi ljudi. Neki od njih su dole svojim izborom, dok drugi ustvari drugog izbora ni nemaju. Svima je zajedničko samo jedno, a to je da su u nekom trenutku svog života prihvatili dom ispod povr&scaron;ine Zemlje. Sramotno je da na&scaron;e dru&scaron;tvo nije ni svjesno svijeta koji se nalazi nama ispod nogu, niti čini i&scaron;ta da ga vrati na povr&scaron;inu.

<h2>Bukure&scaron;t, Rumunija</h2>

<img alt="2230892423-ae846d4fb8" src="/media/old/541c3535-34c0-4340-97a8-47f3b0765237-2230892423-ae846d4fb8.jpg" title="2230892423-ae846d4fb8" />

Ispod ulica glavnog Rumunskog grada nalazi se cijela mreža tunela koji daju skloni&scaron;te povećoj grupi ljudi, većinom ovisnika o te&scaron;kim drogama, te odbačenoj i usamljenoj djeci. Vođa ove skupine, odnosno očinska figura, oslovljava sebe sa &bdquo;Bruce Lee&ldquo; i pod svoje okrilje uzima odbačene pripadnike dru&scaron;tva. Svoj život posvetio je tome da ovu djecu makne s ulica velikoga grada kako bi im pružio koliko-toliko siguran dom, ali većina njih koristi ga samo kao mjesto gdje u miru mogu uzimati drogu.

<h2>Ulan Bator, Mongolija</h2>

<img alt="mongolians-living-underground-18" src="/media/old/541c36ab-5214-4e37-818e-497bb0765237-mongolians-living-underground-18.jpg" title="mongolians-living-underground-18" />

Dok je Mongolija prelazila iz Sovjetskog socijalizma u kapitalizam, mnogi njeni građani ostali su bez posla i svojih domova. Rezultat toga je činjenica da su mnogi roditelji morali napustiti svoju djecu. I dok se zimske temperature spu&scaron;taju debelo ispod nule, pa i do -34 stepena, 4.000 djece svoje utoči&scaron;te traži u kanalizacijskim tunelima koji se nalaze ispod povr&scaron;ine grada od 2,5 miliona stanovnika. Uz napor međunarodnih dobrotvornih udruženja poku&scaron;ava ih se spasiti i pružiti im nekakav stabilan dom, ali ipak ostaje činjenica da ispod povr&scaron;ine Zemlje, uz djecu, žive i hiljade odraslih osoba koje isto tako nemaju drugi krov nad glavom.

<h2>Kazan, Rusija</h2>

<img alt="3404312498-d70900de47" src="/media/old/541c3559-86b4-45bf-9437-47ddb0765237-3404312498-d70900de47.jpg" title="3404312498-d70900de47" />

Prilikom istrage terorističkog napada u kojem je svoj život izgubio jedan sve&scaron;tenik, policija je prona&scaron;la bunker od osam nivoa ispod džamije u Kazanu. Tamo su prona&scaron;li Islamsku sektu od 27 djece i 38 odraslih osoba. Mnoga od te djece nikada nisu bila na povr&scaron;ini, i&scaron;la u &scaron;kolu, ili pak posjetila doktora. Ovaj bunker u obliku labirinta djelo je 83 godi&scaron;njeg Faizrakhama Satarova koji je, nakon &scaron;to je vidio kako iskre frcaju iz tramvajskog kabla, i protumačio to kao božji znak, odlučio ispod džamije sagraditi bunker u koji je smjestio svoju vjersku &scaron;kolu.

<h2>Pariz, Francuska</h2>

<img alt="4935083064-5ac12ea0b7" src="/media/old/541c35ef-bf98-47bf-9ef9-47f9b0765237-4935083064-5ac12ea0b7.jpg" title="4935083064-5ac12ea0b7" />

Poznatije kao kraljevstvo mrtvih, katakombe u Parizu su veoma impresivno, 320 kilometara dugo groblje. To je vječno počivali&scaron;te za preko &scaron;est miliona du&scaron;a. Ali, manje poznata činjenica je da se unutar tih katakombi nalazi cijeli jedan mali grad s restoranima, kinom i barovima. Prilikom istrage jednog ubistva pari&scaron;ki policajci prona&scaron;li su tajni ulaz u ove tunele i zapanjili se onime &scaron;to su unutra na&scaron;li. Bar u potpunosti opremljen sa TV-om, telefonskim linijama i raznim pićima., kino dvorana s projektorom i sjedalima izrezbarenim od kamena... Na ulazu u tunel bila je postavljena kamera koja je snimala svaki ulazak. Kada su nakon nekoliko dana policajci vratili kako bi bolje istražili ovo područje na&scaron;li su napu&scaron;tene tunele i poruku na kojoj je pisalo: &bdquo;Nemojte nas vi&scaron;e poku&scaron;ati tražiti&quot;, pi&scaron;e Punkufer.hr

Najbolji, najveći i najkvalitetniji shopping centri Evrope

Ovako izgleda najskuplja kuća u Americi, košta 139 miliona dolara

Madagaskar: Predivna izgubljena oaza

Jordan: Kombinacija drevnog i modernog doba

Grad koji će učiniti da još dugo maštate o ljetu

Od Svetog grala do Novog Zelanda

Oktoberfest: Slavlje života na bavarski način

Adrenalinsko istraživanje Južne Amerike

Kako je živjeti na rajskim destinacijama?

Za pet sati od Frankfurta do Čikaga!

Sedam prirodnih čuda Španije

Ovo je najbrži način ukrcavanja u avion

Zemlja sretnih ljudi

Trinaest stvari koje definitivno niste znali o Vatikanu

Pokazao da je u Mostaru moguće biti sit za 5 dolara

Najjeziviji i najstrašniji podzemni gradovi svijeta

Putovanja

Najbolji, najveći i najkvalitetniji shopping centri Evrope

Ovako izgleda najskuplja kuća u Americi, košta 139 miliona dolara

Madagaskar: Predivna izgubljena oaza

Jordan: Kombinacija drevnog i modernog doba

Grad koji će učiniti da još dugo maštate o ljetu

Od Svetog grala do Novog Zelanda

Oktoberfest: Slavlje života na bavarski način

Adrenalinsko istraživanje Južne Amerike

Kako je živjeti na rajskim destinacijama?

Za pet sati od Frankfurta do Čikaga!

Sedam prirodnih čuda Španije

Ovo je najbrži način ukrcavanja u avion

Zemlja sretnih ljudi

Trinaest stvari koje definitivno niste znali o Vatikanu

Pokazao da je u Mostaru moguće biti sit za 5 dolara

Najjeziviji i najstrašniji podzemni gradovi svijeta