Neki od podataka koje su ove godine zabilježili naučnici pokrenuli su novi val zabrinutosti oko globalnog zagrijavanja - a zabilježili su rekordno visoke temperature na Aljasci, ispodprosječnji snježni pokrivač &scaron;irom Arktika i preveliko topljenje leda tokom ljeta na Grenlandu, pi&scaron;e AFP.

Godi&scaron;nji izvje&scaron;taj &quot;Arctic Card&quot; koji sastavljaju 63 naučnika iz 13 zemalja od 2006. ažurira se svake godine, a ovogodi&scaron;nji je objavljen u srijedu.

Temperature zraka na Arktiku nastavile su rasti u odnosu na prosjek posljednjih 30 godina, a temperature zraka pokazatelj su regionalnih i globalnih promjena.

Dolazi do promjena u stani&scaron;tima polarnih medvjeda koji se bore za opstanak u uvjetima s manje leda.

&quot;Klimatske promjene imaju nerazmjeran učinak na Arktik. U posljednjih 30 godina postao je zeleniji, topliji, dostupniji za utovar, ekstrakciju energije i ribolov&quot;, objasnio je Craig McLean i dodao kako te promjene zbog porasta stakleničkih plinova stvaraju velike izazove.

U posljednjem izvje&scaron;taju koje je obuhvatilo razdoblje od oktobra 2013. do septembra 2014. zabilježene su, među ostalim, krajnje niske temperature na istoku Sjeverne Amerike i u sredi&scaron;njoj Rusiji, ali i neobično topli zrak na Aljasci i u sjevernoj Europi.

Godišnji izvještaj "Arctic Card"

Zabrinjavajući dokazi: Planeta se zagrijava

Izgledati prosječno često se smatra lo&scaron;im obilježjem, no američko-nizozemsko znanstveno istraživanje pokazalo je da je upravo takav izgled lica presudan u odluci hoćemo li toj osobi vjerovati.

Istraživanje pokazuje da se, iako se prosječno lice ne smatra najprivlačnijim, ono smatra najvjerodostojnijim.

Naučnici sa univerziteta Princeton i Radboud su u okviru istraživanja digitalno stvorili jedno tipično lice objedinjavanjem 92 ženska lica i drugo atraktivno lice kao digitalni prosjek 12 lica lijepih žena.

Potom su kombinirali dva lica u jedno i stvorili devet varijacija koje su imale različite stepeni atraktivnosti i prosječnosti. Rezultat je bio niz od 11 lica koji se protezao od najmanje lijepih do najljep&scaron;ih, a u sredini niza su bila prosječna lica.

Ispitanicama su potom predočene slike koje su morale rangirati po ljepoti i vjeorodostojnosti.

&Scaron;to je lice bilo bliže sredini niza to je bilo procijenjeno kao vjerodostojnije. To pravilo nije važilo kad se procjenjivala atraktivnost lica. Najatraktivnija su bila udaljena od sredine niza slika. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Psychological Science.

Istraživanje pokazalo

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Nova igračka američke mornarice razvijena je u sklopu Project Silent NEMO, kojem je cilj istražiti sve moguće koristi podvodnih dronova. Težak je oko 45 kilograma i dug oko metar i po, čime je zapravo sličniji tuni nego morskom psu, prenosi sfgate.com.

Ghost Swimmer može zaroniti na dubine i do 100 metara, stoji u priopćenju američke mornarice.

Posljednjih nekoliko sedmica taj je dron prikupljao podatke o plimi i osjeki, morskim strujama i vremenskim uvjetima pored mornaričke baze Little Creek-Fort Story na Virginia Beachu.

&quot;Ghost Swimmer će omogućiti mornarici da ima ima uspjeh u vi&scaron;e tipova misija, dok će istovremeno na&scaron;i ronioci i mornari biti sigurni&quot;, istaknuo je Michael Rufo, direktor tvrtke Boston Engineering Advanced Systems Group, koja je napravila taj podvodni dron.

No, Ghost Swimmer nije jedini podvodni uređaj kojim Pentagon želi opona&scaron;ati morska stvorenja kako bi postigao maksimalni učinak u skrivanju od neprijatelja.

Pentagon eksperimentira i s dronovima koji se kreću poput jegulja.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/w0poH-pqqOU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

U sklopu Project Silent NEMO

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija je uspje&scaron;no ispalila svoju novu raketu i bespilotnu kapsulu, koja bi mogla da prenosi astronaute u svemir.

Lansiranje rakete mase 630 tona izvr&scaron;eno je iz &Scaron;rikariote u državi Andra Prade&scaron; na jugu Indije.

Nova raketa moći će da nosi teže satelite u svemir.

Indija je u proteklih nekoliko godina lansirala lak&scaron;e satelite, ali se suočavala sa problemima kada je riječ o težem teretu.

Nova raketa moći će da nosi komunikacione satelite te&scaron;ke 4.000 kilograma, &scaron;to znači da se Indija vi&scaron;e neće oslanjati na strane lansere.

Glavni teret na raketi je kapsula domaće proizvodnje koja može da nosi dva do tri astronauta u svemir.

Moći će da nosi teže satelite u svemir

Indija uspješno lansirala novu raketu

Ne&scaron;to sasvim osvježavajuće svakog septembra kad temperature počnu opadati tjera nas da sjednemo s &scaron;oljicom kafe za stol i započnemo nove projekte, bilo da je riječ o &scaron;koli, poslu ili na&scaron;im individualnim kreativnim poduhvatima.

Sada postoji istraživanje koje podupire misao da je jesen vrijeme povećane produktivnosti. Ekonomisti sa Sveučili&scaron;ta Illinois i Berkeley otkrili su da visoke temperature zapravo samnjuju va&scaron;u radnu učinkovitost, osobito ako temperature prelaze 15 stepeni Celzija.

Otkrili su da ljudi tad rade manje i zarađuju manje novca te da to utječe i na ekonomiju, čineći stvari gorima tokom vrućih ljetnih dana, prenosi Medical Daily.

Istraživanja, koja je objavio američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, otkriva da temperatura od oko 25 stepeni vani zapravo smanjuje prihode prosječnog Amerikanca za pet dolara na dan. Isto tako, svakih otprilike pola stepena Celzija iznad 15 stepeni prosječna ekonomska produktivnost pada za jedan posto.

Konstatacija je sasvim jasna i direktno se veže na klimatske promjene pa istraživanje tvrdi ako se nastavi s globalnim zagrijavanjem da će to dati negativan efekt na ekonomiju.

Ipak, postoji jedan izuzetak, jer istraživanja nisu predata na naučnu recenziju pa je ne treba uzeti zdravo za gotovo. Jedni ekonomisti tvrde da je smeće, a drugi da je riječ o revolucionarnom otkriću.

Isto tako, naučnici jo&scaron; ne mogu utvrditi za&scaron;to postoji veza između klimatskih promjena i produktivnosti, ali možda je bit u tome da nas je lak&scaron;e omesti na lijep i sunčan dan.

Objavljuje američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

NASA već neko vrijeme pu&scaron;ta prijenos uživo s vanjskih kamera na ISS-u, a jedan video koji je objavljen na YouTubeu i koji prikazuje pogled s ISS-a na Zemlju, na djelić sekunde uhvatio je i lasersku zraku pored stanice.

Snimka je nastala 5. decembra u 9:20 sati po srednjeeuropskom vremenu, a neki NLO entuzijasti &scaron;pekulirali su o tome da je riječ o signalima kojeg su vanzemaljci poslali iz letjelice u orbiti na Zemlju, prenosi TechTimes.

No istog dana, istog trenutka, iz Europskog južnog opservatoija (ESO), odnosno njegovog VLT teleskopa (Very Large Telescope) ispaljena je laserska zraka u svemir da bi se stvorila vje&scaron;tačka zvijezda na nebu. Riječ je o najnovijem sistemu laserske komunikacije i, svakako, nikakvom NLO-u.

To je potvrdio i Per Matthew Abrahamson, voditelj misije Optical Payload for Lasercomm Science (OPALS) u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju (JPL).

NLO entuzijasti i teoretičari zavjera morat će pričekati neki autentičniji događaj za kojeg NASA, ESA, JAXA, Roskosmos, ISRO ili druge svemirske agencije nemaju nikakvo logično ili činjenično obja&scaron;njenje.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/YUidL-nw-xU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Per Matthew Abrahamsonvoditelj misije Optical Payload for Lasercomm Science

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Prilikom povratka na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice, astronaut Mike Hopkins snimio je kako izgleda pogled iz kapsule Soyuz na brzini 27.358 kilometara na sat.

Kratko nakon snimljenog prizora, otvorila su se četiri padobrana, a kapsula je počela plutati prema povr&scaron;ini Zemlje brzinom od 800 kilometara na sat.

NASA-in astronaut snimio je to iskustvo i snimku objavio na internetu, javlja Independent.

Gledajući ovu snimku, lak&scaron;e je shvatiti s kakvim se glavoboljama, vrtoglavicama i mučninama suočavaju astronauti prilikom slijetanja.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/kLTE-96zy7E" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Iz  kapsule Soyuz

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

&nbsp;

Uprkos tome &scaron;to sve vi&scaron;e raste broj oboljelih od raznih vrsta raka, dijabetesa, srčanih bolesti, ni&scaron;ta od svega ne predstavlja čovječanstvu toliku prijetnju kao problem koji nam prijeti zbog na&scaron;e sopstvene neopreznosti.

Vjerovali ili ne, posljedice dana&scaron;nje prekomjerne (zlo)upotrebe antibiotika, &scaron;to će nas dovesti do otpornosti na ovu vrstu lijekova, biće prvi uzrok smrti u svijetu 2050. godine. Umiraćemo od doskora izlečivih bakterijskih infekcija poput zaraze klepsijelom, e&scaron;erihijom koli i stafilokokom, ali i od opake tuberkuloze, pa čak i najobičnije prehlade!

Grupa naučnika, koju je angažovala britanska vlada, tvrdi da će rezistentnost na antibotike 2050. godine prevazići maligna oboljenja, koja su sada&scaron;nji glavni uzrok smrti u svijetu, prenose agencije.

Kako se navodi, zbog rezistentnosti na antibiotike godi&scaron;nje će na globalnom nivou stradati preko 10 miliona ljudi, najvi&scaron;e u Aziji i Africi. Za Evropu autori studije očekuju da otpornost na ove lijekove bude uzrok smrti u oko 390.000 slučajeva, u SAD 317.000.

Kancer, kao drugi uzrok smrti, od 2050. godi&scaron;nje će odnositi na oko 8,2 miliona ljudi, &scaron;ećerna bolest 1,5 miliona, dijareja 1,4 miliona i nesreće na putevima 1,2 miliona, predviđaju stručnjaci.

U studiji se precizira da će u narednih 35 godina, zbog otpornosti na antibiotike, u svijetu prerano umreti oko 300 miliona ljudi, dok danas zbog istog uzročnika godi&scaron;nje život izgubi oko 700 hiljada ljudi, od kojih 50 hiljada u Evropi i SAD.

Studija dalje otkriva da je svjetska potro&scaron;nja antibiotika porasla 40 odsto u periodu između 2000. i 2010. godine.

Problem koji nam prijeti zbog naše sopstvene neopreznosti

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

NASA tvrdi kako je prona&scaron;la moguće dokaze o životu na Marsu. Jedan od instrumenata NASA-inog rovera Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana u atmosferi, koji se ne može geolo&scaron;ki objasniti, ili pak nekom drugom teorijom, prenosi Independent.

 
Naučnici ne mogu biti sigurni &scaron;to je uzrokovalo ovaj iznenadni porast, ali moguće je da je riječ o vrlo malom živom bakterijskom organizmu.

Ako plin proizvode živa bića, odnosno mikrobi, to bi označilo da je čovječanstvo stiglo do jednog od najvećih otkrića u historiji. 
 
Na Zemlji, 95 posto metana dolazi iz mikrobnih organizama.

Prija&scaron;nje satelitske snimke otkrile su neobične &quot;oblačiće&quot; metana u atmosferi, ali nikada ovako iznenadan rast koncentracije kao ovaj izmjeren u Galeovom krateru, mjestu na kojem je, prema ranije otkrivenim dokazima, prije nekoliko milijarda godina bilo tekuće vode. 
 
Naučnici su do otkrića do&scaron;li uz pomoć posebnih instrumenata na roveru Curiosity koji su posljednjih 20 mjeseci uzimali i analizirali uzorke atmosfere.

Krajem 2013. i početkom 2014. u četiri navrata razina metana je na dva mjesta udaljena svega 200 do 300 metara iznosila 7,2 čestica na milijardu volumena, a prije i poslije tih iznenadnih skokova, koncentracija metana iznosila je svega jednu desetinu te razine. 
 
Rover Curiosity od kolovoza 2012. godine istražuje 150 kilometara &scaron;irok krater Gale na Marsu nastao udarom asteroida, gdje je NASA-in robot izbu&scaron;io i nekoliko rupa u povr&scaron;ini Crvenog planeta.

Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo, a jo&scaron; 256 milijuna pati od nekog oblika o&scaron;tećenja vida. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se oko 80 posto&nbsp;navedenih slučajeva moglo spriječiti da su ti ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenoj, tj. vizualnoj brigi, prenosi Geek.

Dovođenje potrebne oftalmolo&scaron;ke opreme za siroma&scaron;ne u udaljenim područjima uskoro bi moglo postati puno lak&scaron;e s razvojem uređaja&nbsp;Peek Retina&ndash; prijenosnog uređaja za pregled vida. Ovaj uređaj, koji je trenutno jo&scaron; u fazi razvoja, osmislila je firma Peek Vision, a povezivat će se sa smartphoneom i na taj način omogućiti doktorima da lako i brzo obave pregled vida.

Peek Retina&nbsp;postavlja se na fotoaparat pametnih telefona i omogućava liječnicima da pregledaju mrežnjaču, koristeći odgovarajuću količinu svjetla pod određenim uglom. Budući da je povezana s kamerom, rezultira visokokvalitetnim slikama koje se kasnije mogu koristiti kako bi pacijenti mogli dobiti drugo mi&scaron;ljenje ili kako bi pratili vlastiti napredak.

Također, uređaj pomaže u identificiranju stanja poput glaukoma i katarakte, omogućujući pacijentima da se na vrijeme počnu liječiti, te uspore ili u potpunosti izliječe bolest.&nbsp;Peek Retina&nbsp;može se koristiti i za identifikaciju komplikacija nastalih uslijed dijabetesa, malarije i meningitisa, a koje mogu utjecati na vid izazivajući oticanje mozga. Vrlo je važno imati potpun uvid u zdravlje pacijenta jer upravo to može odrediti smjer u kojem će doktori nastaviti s tretmanima i terapijama.

Tokom&nbsp;posljednje dvije godine doktori su testirali prototip uređaja u udaljenim mjestima kao &scaron;to su Mali, Bocvana i Kenija, i to s ohrabrujućim rezultatima. Stoga, firma &nbsp;Peek Vision&nbsp;predviđa da će zdravstveni radnici ovom tehnologijom u prosjeku moći obavljati oko 1000 pregleda sedmično. Ali, osim u udaljenim mjestima, uređaj je sjajan i za upotrebu u industrijskim područjima u zatvorima ili staračkim domovima.

Peek Vision&nbsp;je pokrenuo crowdfunding kampanju želeći prikupiti potrebnih 110 000 dolara kako bi mogli razviti alate potrebne za proizvodnju&nbsp;Peek Retine&nbsp;u većim količinama, te se nadaju započeti s distribucijom u oktobru 2015. godine. U početku bi svaki pojedinačni uređaj ko&scaron;tao oko 95 dolara, ali cijena će vjerojatno padati s vremenom kako se bude proizvodilo vi&scaron;e uređaja.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/BKjOuSAaZp4?rel=0" width="560"></iframe> 
&nbsp;

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski je najznačajniji jezik, a onda slijedi grupa veoma značajnih jezika &nbsp;- njemački, ruski, francuski i portugalski, navode naučnici.&nbsp;

Oni su predložili novu metodu ocjenjivanja globalnog značaja jezika, odnosno onih jezika koje za komunikaciju koristi značajan broj ljudi u čitavom svijetu.&nbsp;

Istraživači su napravili kartu kontakata glavnih jezika planete.&nbsp;

Ispostavilo se da kineski i arapski, bez obzira na ogroman broj ljudi koji govore ovim jezicima, nisu u nivou engleskog i jo&scaron; nekih evropskih &nbsp;jezika.

Međusobnu vezu svjetskih jezika naučnici su odredili na osnovu tri vrste podataka.&nbsp;

To su podaci o 2,2 miliona knjiga koje su prevedene od 1979. do 2011. godine, zatim o akterima u pisanju članaka na nekoliko jezika (obrađeno je 2,5 miliona urednika koji su radili na 382 miliona članaka)&nbsp;te podaci o milijardi postova na Tviteru.

Ispostavilo se da globalna karta uticaja jezika ima hijerarhijsku strukturu:&nbsp;

Centralni komunikacioni &quot;čvor&quot; (hub) jeste engleski koji je okružen &quot;čvorovima drugog reda&quot; &ndash; njemačkim, francuskim, ruskim i portugalskim.&nbsp;

Nova metoda ocjenjivanja globalnog značaja jezika

Engleski najvažniji, slijede njemački,  ruski...

&nbsp;

Period od januara do novembra 2014. bio je najtopliji registriran na planeti od početka mjerenja temperature 1880. godine, objavila je Američka agencija za okeane i atmosferu.

NOAA predviđa da će se, kada stignu i svi podaci za decembar, pokazati da je 2014. biti rekordno topla. 
 
Ipak, ovogodi&scaron;nji novembar je s temperaturom koja je bila 0,65 stepeni Celzija iznad prosječne za 20. vijek, bio tek sedmi najtopliji do sada, navela je agencija. 
 
U prvih deset mjeseci ove godine prosječna temperatura povr&scaron;ine okeana i kopna bila je 0,70 stepeni iznad prosječne temperature u pro&scaron;lom vijeku i najtoplija od 1880. Prethodni rekord iz 2005. je prema&scaron;en za 0,01 stepen. 
 
Prosječna povr&scaron;ina arktičkog leda u novembru bila je 5,7 posto (6.216 kvadratnih kilometara) manja od prosječne izmjerene od 1981. do 2010. godine, navela je NOAA. 
 
Povr&scaron;ina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979., od kada se prave satelitski snimci, saopćio je američki Nacionalni centar za snijeg i led (NSIDC). 
 
Na Antarktiku povr&scaron;ina leda u novembru bila je 2,0 posto (3.367 kvadratnih kilometara) veća od prosječne mjerene između 1981. i 2010. godine. To je osma po veličini najveća povr&scaron;ina leda ikad izmjerena.

Površina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979.

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Nova istraživanja zakomplikovala su ideju da su komete zaslužne za stvaranje okeana na Zemlji, pi&scaron;e The Daily Beast.&nbsp;

Naime, jedno od najče&scaron;ćih obja&scaron;njenja je da su vodu u Zemljnim okeanima donijeli kometi koji su &quot;bombardirali&quot; planet. No, nova istraživanja objavljena u časopisu Science tvrde kako se voda na kometi 67P/Churyumov-Gerasimenko ne poklapana s onom koja se nalazi na Zemlji.

Nivo deuterija u vodi kometa tri puta je veća od nivoa u okeanima.

Komete su hemijski netaknuti, uglavnom nepromijenjeni tokom 4,5 milijardi godina povijesti Sunčevog sustava, pa neusklađenost u sadržaju deuterija komplicira priču u vodi na Zemlji.

Međutim, pogre&scaron;no je reći da novi rezultati isključuju komete kao izvor okeana. Dijelo, i zato &scaron;to je ova vrsta mjerenja obavljena za mali broj kometa, pa će se o porijeklu okeana govoriti jo&scaron; godinama.

Da bi rije&scaron;ili misteriju trebamo proučiti puno vi&scaron;e kometa i meteorita. Podaci o deuteriju postoje za samo desetak kometa, a svaki novi komet koji možemo poručvati približit će nas razumijevanju priče o nastanku okeana.

Nova istraživanja zakomplikovala staru tezu

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala su malo izgleda preživjeti bijeg iz legendarnog zatvora na otoku u zaljevu San Francisca 1962., zaključili su holandski naučnici koji su proučavali vremenske uslove i morske struje te noći, prenosi BBC.

Jo&scaron; je nepoznato jesu li trojica robija&scaron;a Frank Morris, John Anglin i &nbsp;Clarence Anglin preživjeli bijeg, no izgledi su bili protiv njih, osim oko ponoći, otkrili su naučnici. Taj bijeg iz zatvora, koji je ekraniziran s Clintom Eastwoodom u naslovnoj ulozi u filmu &quot;Bijeg iz Alcatraza&quot;, jedan je od najodvažnijih poku&scaron;aja u historiji.

Oni su pobjegli na provizornom splavu i nakon toga ih nitko nije vidio.&nbsp;

Novi kompjuterski model morskih struja pokazuje da su, ako su krenuli točno u ponoć, mogli stići do kopna, no ako su krenuli prije ponoći ili nakon toga velika je vjerojatnoća da su se zbog pothlađenosti utopili.&nbsp;

Istraživanje su proveli naučnici sa univerziteta u Delftu i istraživačkog instituta Deltares.&nbsp;

Trojica pljačka&scaron;a banke provela su mjesece kopajući tunel u betonskim zidovima ćelija koristeći nao&scaron;trene ka&scaron;ike. U noći 11. juna 1962. ostavili su lažne glave izrađene od sapuna, toaletnog papira i kose u krevetima i iskrali se iz neprobojnog zatvora. Na obali su izradili splav od balonera i prema FBI-ju zaplivali su negdje između 20 sati i 2 sata ujutro.&nbsp;

Unatoč opsežnoj potrazi nikad nisu pronađeni i ostaje nepoznanica jesu li se spasili ili su umrli.&nbsp;

Naučnici vjeruju da su ih struje, ukoliko su porinuli splav prije ponoći, odvukle na okean gdje su preminuli od hipotermije. Nakon jedan ujutro plimne struje su se okrenule i u tom slučaju odvukle splav u suprotnom smjeru prema sredini zaljeva gdje su morali biti toliko dugo u vodi da su morali umrijeti od pothlađenosti ili ih je policija morala otkriti nakon svitanja u &scaron;est ujutro.&nbsp;

Preživljavanje je bilo moguće samo ako su splav porinuli oko ponoći i veslali prema sjeveru jer su u to vrijeme snažne struje &#39;radile&#39; za njih i tada su ih mogle povući prema mostu Golden Gate i obali.&nbsp;

San Francisco 1962. godine

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Problemi sa pamćenjem kod starijih ljudi, posebno visoko obrazovanih, ukazuju na znatno povećanje rizika od moždanog udara -&nbsp; tvrde holandski naučnici.

Rezultati istraživanja, tokom kojih je 9.000 osoba iz Roterdama praćeno vi&scaron;e od 20 godina, pokazuju da je kod akademski obrazovanih ljudi, koji imaju te&scaron;koće sa pamćenjem, rizik od moždanog udara čak 39 odsto veći nego kod ljudi nižeg obrazovanja, koji imaju isti problem.

Stručnjaci obja&scaron;njavaju da je obrazovanje faktor za&scaron;tite od demencije.

Činjenica da neko pokazuje znakove lo&scaron;eg pamćenja uprkos visokom obrazovanju pokazuje da taj faktor vi&scaron;e ne djeluje, odnosno da je probijena &quot;zadnja linija odbrane&quot; od kognitivnog propadanja.

To znači da slaba memorija može biti znak da su u mozgu napredovali neki opasni procesi koje učenje vi&scaron;e ne može kompenzovati.

Svi učesnici holandske studije bili su zdravi i stariji od 55 godina. U upitniku su odgovarali na pitanje imaju li problema sa pamćenjem.

Za 20 godina istraživanja, u praćenoj grupi zabilježena su 1.134 moždana udara.

Analizom podataka, stručnjaci su otkrili da postoji povezanost između ranije prijavljenih te&scaron;koća sa pamćenjem i povećanog rizika od udara. A rizik je bio posebno visok kod osoba sa visokim obrazovanjem.

&Scaron;ef studije profesor neuroepidemiologije Arfan Ikram obja&scaron;njava da je obrazovanje važan faktor u sposobnosti mozga da se bori protiv kognitivnog propadanja, uključujući demenciju.

Ova sposobnost, poznata kao kognitivna rezerva, obično se gradi tokom djetinjstva i mladosti, i vjeruje se&nbsp; da &scaron;titi mozak od o&scaron;tećenja.

&quot;Kod ljudi visokog nivoa obrazovanja sporije dolazi do o&scaron;tećenja mozga i razvoja demencije. Ali, ako se počnu žaliti na pamćenje, to znači da je mehanizam za&scaron;tite nestao&quot; - navodi Ikram.

Rezultati istraživanja

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Ruska državna agencija za istraživanje svemira &quot;Roskosmos&quot; razmatra gradnju vlastite svemirske stanice, izjavio je danas njen &scaron;ef Oleg Ostapenko.

Ovakav projekat bio bi konkurentan Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), u čijem radu učestvuje 15 zemalja, uključujući SAD i Rusiju. Budućnost orbitalne stanice dovedena je u pitanje zbog naru&scaron;avanja odnosa Moskve i Va&scaron;ingtona povodom krize u Ukrajini.

- Potvrđujem da razmatramo takvu opciju. Ovo je mogući pravac razvoja -&nbsp;rekao je agenciji RIA &quot;Novosti&quot; &scaron;ef &quot;Roskosmosa&quot;.

On je dodao da bi takva svemirska stanica mogla da postane osnova za ruske misije na Mjesec.

SAD žele da MSS, koja je vrijedna 100 milijardi dolara, ostane funkcionalna najmanje do 2024. godine, četiri godine duže od prethodnog plana. 
&nbsp; 
Zvaničnik ruske vlade rekao je u maju da će Moskva odbiti prijedlog SAD o produženju rada orbitalne stanice.

Ruska svemirska stanica &quot;Mir&quot;, lansirana u vrijeme postojanja Sovjetskog Saveza 1986.godine, radila je do 2001. godine.&nbsp;

Predsjednik Vladimir Putin želi da reformi&scaron;e rusku svemirsku industriju poslije vi&scaron;egodi&scaron;njeg rezanja budžeta i odliva stručnjaka, &scaron;to je dovelo do serije neuspje&scaron;nih lansiranja u prethodnih nekoliko godina.

Konkurencija Međunarodnoj svemirskoj stanici

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Zabrinjavajući dokazi: Planeta se zagrijava

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija uspješno lansirala novu raketu

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Najnovije

Zabrinjavajući dokazi: Planeta se zagrijava

Mislili ste da izgled ne utiče na povjerenje? Evo kome najviše vjerujemo!

Amerikanci imaju novo tajno oružje: Pogledajte o čemu je riječ

Indija uspješno lansirala novu raketu

Nova istraživanja otkrivaju nevjerovatne podatke o visokim temperaturama!

Opet lažna uzbuna: Snimak koji potvrđuje da li vanzemaljci postoje

Ovakav pogled na Zemlju sigurno nikada niste vidjeli!

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom