Poslije vi&scaron;e decenija dugog istraživanja, astronomi su možda konačno prona&scaron;li prvi dokaz postojanja tamne materije, prenosi Huffington Post.

To je nevidljiva supstanca za koju naučnici vjeruju da čini najveći dio svemira, budući da vidljiva materija čini svega oko 20 posto&nbsp;mase univerzuma. Iako je do sad tamna materija mogla da se posmatra indirektno u smislu praćenja njenih gravitacionih uticaja na vidljivu materiju, naučnici nisu uspjeli da pronađu &quot;opipljiv&quot;&nbsp;dokaz da ona zaista postoji. Sve do sad.

Ove nedjelje tim istraživača iz Francuske i Holandije objavio je da je detektovao prvi signal raspada čestica tamne materije, prenosi Telegraf.rs.

Za potrebe istraživanja tim je analizirao rendgenske zrake koje emituju dva nebeska tijela: skup galaksija Persej i na&scaron;e &bdquo;sestrinske&ldquo; galaksije Andromede. Istraživači su ispitivali podatke dobijene uz pomoć XMM-Newton teleskopa Evropske svemirske agencije i primjetili misterioznu anomaliju, koju nije mogao emitovati ni jedan poznati atom ili čestica.

<img alt="crna-materija2" src="/media/old/548d9081-829c-4216-b827-728bb0765237-crna-materija2.jpg" title="crna-materija2" />

Isto je opazio i istraživački tim sa Harvarda u junu ove godine.

- Ovaj siću&scaron;ni vi&scaron;ak zračenja (od nekoliko stotina fotona vi&scaron;e) smatra se da potiče od raspada čestica tamne materije &ndash; kaže dr Aleksej Bojarski, profesor astronomije i fizike na Lajden univerzitetu i vođa istraživanja.

- Iako je signal slab, pro&scaron;ao je nekoliko provjera kojima je utvrđeno da zaista može poticati od tamne materije &ndash; rekao je on.

Bojarski smatra da je možda riječ o &quot;sterilnom neutrinu&quot;, hipotetičkoj čestici za koju se vjeruje da je velika koliko i stoti dio elektrona.

- Potvrda ovog otkrića mogla bi da dovede do razvoja nove vrste teleskopa za proučavanje ovakvih signala. Ukoliko do toga dođe, moći ćemo da rekonstrui&scaron;emo kako je nastao svemir &ndash; kaže on.

Istraživači će objaviti rad na ovu temu sljedeće nedjelje u žurnalu Physical Review Letters.

Nakon više decenija istraživanja

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Hrvatsko-slovenski biolozi obavili su istraživanje prehrambenih sklonosti morskih pasa u Jadranskom moru i podnijeli naučni izvje&scaron;taj koji će smiriti sve koji su sliku &quot;proždrljivosti&quot; tih &quot;morskih nemani&quot; stekli gledajući horor filmove.

Oni su pomno pretražili sadržaje želudaca 15 morskih pasa meku&scaron;a koji nisu uspjeli uteći ribarskim koćama od decembra 2005. do aprila 2007. godine u sjevernom Jadranu. U novom broju naučnog časopisa &quot;Natura Croatica&quot; navodi se da je dužina tijela pasa iznosila između 50 i 152 centimetra, pa se nipo&scaron;to ne radi o najvećim, gorostasnim psinama, koji mogu dosegnuti 18 metara, ali ni o &quot;psićima&quot; pigmejima koji narastu tek dvadesetak centimetara. Morski psi red su riba star 800 miliona godina, mesožderi su i nalaze se na vrhu hranidbenog lanca, pa su oni u moru ono &scaron;to su lavovi na kopnu, ili čovječja ribica u na&scaron;em podzemlju.

Mnogo je zanimljivosti vezanih za njihov život: primjerice već u majčinoj utrobi, prije nego &scaron;to dođu na svijet, dobiju vi&scaron;e redova zuba, a tokom života izgube ih i po trideset hiljada. Za razmnožavanje im ponekad nije potrebna oplodnja pa stručnjaci kažu da se mogu razmnožavati tzv. partenogenezom. Uza sve to, znaju se pona&scaron;ati i kanibalski, tj. jesti meso vlastitih vrsta. Sitnež u želucima proždrljivaca. Međutim, umjesto progutanog broda s ljudima, stručnjaci su u želucima 15 nesretnih meku&scaron;a na&scaron;li sitne ribe inćune i ne&scaron;to ugotica, koje i same često obilno zaglave u koćama jer po danu žive na samom dnu. Najvi&scaron;e su prona&scaron;li desetonožnih rakova i to vrsta poznatih u narodu kao zdravemarije, čistači i vodari. Inače, čistači se hrane organskim tvarima koje se raspadaju i tako čiste more.

Kad su napadnuti, spa&scaron;avaju se odbacivanjem nogu, koje mu se brzo obnove. Bilo je u želucima jo&scaron; i malo sipa te nekih biljki i algi, &scaron;to je valjda jednako kao da su u želucu alkoholičara na&scaron;li mlijeko. A želudac jednog proždrljivca, &scaron;to je možda jo&scaron; najgore, bio je - potpuno prazan. Prema onome &scaron;to su objavili stručnjaci Instituta za oceanografiju iz Splita, u Jadranu je zabilježeno oko 30 vrsta morskih pasa, od kojih neki dolaze samo privremeno. Najopasniji među njima je modrulj. Naraste od tri do četiri i po metra i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Privuče ga krv pa zabunom, kažu stručnjaci, može napasti i ljude. Napadi su rijetki, ali se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom.

No, u Jadranu su daleko če&scaron;će manje vrste morskih pasa. Morski psi se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja morskog ekosistema. Nestankom morskih pasa do&scaron;lo bi do poremećaja u prirodnoj selekciji. No, i takvi želuci, imaju svoja ograničenja i svoje nametnike. Otjerale ih &quot;zvučne bombe&quot; Spomenuta analiza otkrila je da je čak 13 morskih pasa imalo nametnike, od kojih 12 obliće te po troje metilje i trakavice. Najče&scaron;ći oblić je onaj vrste &quot;Cucullanus micropapillatus&quot;, od koje su ukupno zabilježene 44 odrasle jedinke i čak 198 ličinki. Većina jadranskih pasa ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Na&scaron;eg meku&scaron;a je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasila ugroženom vrstom, jer ga hvataju pridnenim mrežama koje povlače koće, stajaćicama i svim drugim mrežama. Na nekim područjima Mediterana broj mu jako smanjen, no u Jadranskom moru, čini se, broj mu je stabilan. Splitski ihtiolog Alen Soldo nedavno je izrazio duboku zabrinutost za sudbinu jadranskih morskih pasa.

U Slobodnoj Dalmaciji izjavio je kako tokom svog nedavnog istraživanja u Jadranu nije prona&scaron;ao ni jednog morskog psa! Iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka hiljada morskih pasa, u vrijeme kad je norve&scaron;ki brod &quot;Northern explorer&quot;, koristeći snažne seizmičke &quot;zvučne topove&quot;, istraživao naftu u jadranskom podmorju, morski psi su jednostavno nestali.

&quot;Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Nai&scaron;li bismo sigurno barem na modrulja. To je čudna koincidencija s obzirom na to &scaron;to se u to vrijeme dogodilo želvama&quot;, kaže Soldo. On, ali i svi drugi biolozi, kao i mnogi ljudi koji ribe poznaju malo vi&scaron;e od onoga &scaron;to o njima mogu naći u običnim udžbenicima, kažu da se ne trebaju ljudi bojati morskih pasa, nego tobožnje morske nemani ljudi. Od morskih pasa strada godi&scaron;nje u svijetu manje od deset ljudi, a u isto vrijeme od ljudi sto miliona morskih pasa, upozorio je nedavno časopis &quot;Priroda&quot; pozivajući se na jedno javno predavanje. 
&nbsp;

Tvrdnje stručnjaka

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da je potpuna ti&scaron;ina idealna za koncentraciju tokom rada, ali je istraživanje koje je proveo tim ljekara u Univerzitetskoj bolnici u Kardifu pokazalo da čak 72 posto hirurga slu&scaron;a muziku tokom zahvata u operacionoj sali.

Njihova studija, objavljena u časopisu British Medical Journal, otkriva da 80 posto medicinskog osoblja smatra da im muzika pomaže u radu - pospje&scaron;uje međusobnu komunikaciju, smanjuje nivo anksioznosti i pobolj&scaron;ava efikasnost, prenio je Tanjug.

Prema pisanju Hafington posta, slu&scaron;anje muzike tokom hirur&scaron;ke operacije nije novina. Naime, u grčkoj mitologiji, Apolon je istovremeno bio bog isceljenja i muzike. Početkon 20. vijeka, engleski hirurg Juan Kejn unio je fonograf u operacionu salu, jer je smatrao da muzika &quot;smiruje i odvlači pažnju pacijenta od užasa situacije&quot;.

Osim &scaron;to smiruje ljekare i povećava njihovu koncentraciju, muzika, također, smanjuje srčanu frekvenciju (broj srčanih otkucaja u jednoj minuti) kod pacijenta pod anestezijom.

Istraživanje je pokazalo i da većina hirurga tokom operacije slu&scaron;a klasičnu muziku, mada ima i onih koji bi rado pu&scaron;tali ne&scaron;to moderniji zvuk.

Tišina im ipak nije bitna

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnicu egipatske kraljice iz četvrtog milenijuma prije nove ere u Luksoru je prona&scaron;ao tim egipatskih i francuskih arheologa, saopćilo je egipatsko ministarstvo za antikvitete.

&quot;Nastavlja se istraživanje kako bi se odredio za kog faraona je bila udata&quot;, navodi se u saopćenju i dodaje da je grobnica iz perioda Ramesida (1314-1085 p.n.e)&nbsp; kada je 11 kraljeva bilo nazvano Ramzes.

Unutar grobnice arheolozi su prona&scaron;li fragmente 20 pogrebnih statua na kojima je napisano ime &quot;Karomama&quot; koje bi možda moglo da suzi broj kandidata, pi&scaron;e AFP, a prenosi Tanjug.

Luksor, koji se nalazi na obali Nila, muzej je na otvorenom prepun hramova i grobnica iz drevnog Egipta.

Otkriveni  fragmenti 20 pogrebnih statua

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA-in video ne pokazuje samo strukturu oluje, već i spektar od zelene do crvene boje koji prikazuje količinu vlage u oblacima. Vlaga u oblacima je važna jer naučnicima govori koliko energije određena oluja ima, a prognostičarima omogućava predviđanja količine oborina.

Video kojeg je NASA objavila sadrži podatke dvaju satelita dobijene mikrovalnim mjerenjima korz oblake, koja dodaju sve oborine na koja naiđu u ukupno gustoću vlage na zadatom području. Tu je jo&scaron; i snimanje radarom na dvije frekvencije svih vodenih kapi u oblacima, &scaron;to rezultira 3D slikom strukture oblaka, prenosi Wired.

Super tajfun Hagupit pogodio je Filipine 6. decembra s maksimalnim udarima vjetra od 280 kilometara na sat. Iza sebe je ostavio 27 poginulih te uni&scaron;tenih vi&scaron;e desetina hiljada domova.

Trenutno je Hagupit oslabio i spu&scaron;ten je u kategoriju tropske oluje s naletima vjetra od 112 kilometara na sat, a trebao bi stići do Vijetnama između 15. i 16. decembra.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/SVyI-cH3MzM" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Podaci dva satelita

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

Veliki prasak možda je stvorio jo&scaron; jedan svemir u kojem vrijeme teče unazad, pi&scaron;e news.com.au, a prenosi Dnevnik hr.

Jedna od najvećih naučnih zagonetki je kako i za&scaron;to se vrijeme pomiče unaprijed.

U poku&scaron;aju da konačno rije&scaron;e ovaj misterij naučnici su do&scaron;li do nove teorije. Dakle, vjeruju da je Veliki prasak prije 14 milijardi godina stvorio dva svemira, jedan je kao odraz drugoga u ogledalu.

Dakle, ako se vrijeme u na&scaron;em svemiru kreće prema naprijed, u drugom se možda kreće unazad, tvrde naučnici koji su proveli istraživanje.

Jedna stvar je sigurna - riječ je o istraživanju koje bi moglo promijeniti način na koji razmi&scaron;ljamo o svemiru.

Fizičar Julian Barbour koji je radio na istraživanju tvrdi da postoje dvije strelice vremena, koje se kreću u suprotnim smjerovima i obje su formirane Velikim praskom.

Jedna od najvećih zagonetki

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Jo&scaron; uvijek ne postoji dovoljno dokaza o tome kako je Zemlja izgledala u vrijeme nastanka. Ali, novi istraživački projekt planira tačno pokazati kako je na&scaron;a planeta izgledala prije 4 milijarde godina.

Dana&scaron;nje pretpostavke kažu da je na Zemlji bio - pravi pakao.

Zemlja je nastala otprilike prije 4,5 milijarde godina od nanosa iz Sunčeve maglice. Vulkanski plinovi najvjerojatnije su stvorili prvobitnu atmosferu koja je bila gotovo bez kisika i otrovna za ljude i sav život na Zemlji.

U početku su Zemlja i Mjesec bili na meti udara mnogih asteroida i kometa prilikom čega je na povr&scaron;inu izbijala poveća količina lave. No u isto vrijeme, neki dijelovi Zemljine povr&scaron;ine, imali su tekuću vodu, čime se stvara pretpostavka da je u njima postojao neki oblik pre-biotičkog života.

Naučnik na Southwest Research institutu Boulder u Coloradu, te glavni autor studije Simone Marchi, rekao je:

&quot;Pretpostavlja se da su zbog asteroida i kometa, koji su letjeli oko Zemlje i udarali u njenu povr&scaron;inu, uvjeti na ranoj Zemlji bili pakleni. Isto tako, ako pogledamo količinu elemenata koji se vežu na željezo, i koji su do&scaron;li na Zemlju prilikom tih sudara, možemo utvrditi koliko je Zemlja izgubila na masi nakon svakog udara.&quot;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/9agxiIVJPrU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Novi istraživački projekat

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji čovjek u Rusiji Alisher Usmanov rekao je da će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK Jamesu Watsonu koju je pro&scaron;le sedmice kupio od ovog naučnika.

Watson je Nobelovu nagradu dobio 1962. godine za otkriće strukture DNK, &scaron;to je jedan od najvažnijih trenutaka u historiji nauke, no kasnije je prodao ruskom bogata&scaron;u za 4.8 miliona dolara. Watson je jedini dobitnik čija je nagrada prodana za vrijeme njegovog života.

Ipak, Usmanov je odlučio vratiti nagradu jer je Watson &quot;zaslužuje&quot;.

&quot;Situacija u kojoj veliki naučnik mora prodati medalju koju je dobio kao priznanje za dostignuća.

Rus je otkrio da je on pro&scaron;le sedmice kupio nagradu, kao anonimni ponuđač prema telefona.

&quot;Watson je jedan od najvećih biologa u historiji i nagrada za otkriće strukture DNK mora biti njegova&quot;, kazao je Usmanov.

Prema magazinu Forbes, Usmanov je &quot;težak&quot; 15.8 milijardi dolara. Većinski je vlasnik dionica Arsenala, a prema listi Sunday Timesa najbogatijih ljudi u Britaniji za 2013. godinu, Usmanov je najbogatiji čovjek u Britaniji.

James Watson prošle sedmice prodao nagradu za 4.8 miilona dolara

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Nakon obećanja koja su Kina, SAD i EU dali za ograničavanje svojih emisija stakleničkih plinova nove procjene trenda globalnog zagrijavanja u ovom stoljeću pokazuju usporavanje, ali nivo zagrijavanja i dalje je opasan, navodi se u objavljenom naučnom istraživanju.

Prema programu praćenja klime (Climate Action Tracker), koje provodi neovisna skupina naučnika, temperature bi do 2100. trebale porasti za oko tri stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje &scaron;to je najniža vrijednost otkad je uspostavljeno praćenje klime kojim se kontroliraju obećanja koja su vlade dale od 2009.&nbsp;

Prema istraživanju koje je objavljeno tokom pregovora o klimi, koji se pod okriljem UN-a vode u Limi, tempo zagrijavanja &#39;sporiji&#39; je za 0,2 do 0,4 stepena Celzija u odnosu na ranija predviđanja nakon obećanja Kine, SAD-a i EU posljednjih sedmica o ograničavanju emisije stakleničkih plinova.&nbsp;

Međutim, čak i uz to porast temperature od tri stepena Celzija izazvao bi mnogo ekstremnije vremenske uslove&nbsp;poput toplinskih valova i oluja, ometanu opskrbu&nbsp;hranom i vodom i ubrzano topljenje ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, prenosi portal croenergo.eu.&nbsp;

Novi pokazatelji i dalje su daleko iznad cilja koji je 2010. postavilo gotovo 200 zemalja za ograničavanje prosječnog zatopljavanja povr&scaron;ine na do dva stepena Celzija.&nbsp;

Prag od dva stepena Celzija smatra se pragom nakon kojeg slijede puno opasnije klimatske promjene.&nbsp;

Temperature su već porasle oko 0,9 stepeni Celzija od kraja 19. stoljeća, prema odboru UN-a za klimatske promjene.&nbsp;

Unatoč tome&nbsp;naučnici koji prate klimu kažu kako obećanja najvećih zagađivača znače napredak u pravom smjeru.&nbsp;

Kina je pro&scaron;log mjeseca obećala da će njezine emisije vrhunac dosegnuti 2030. SAD se suglasio sa smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida do 2025. na razinu koja je manja za 26 do 28 posto u odnosu na razinu 2005. godine.

U oktobru EU je najavio kako će smanjiti do 2030. emisiju ugljičnog dioksida za 40 posto u odnosu na razinu iz 1990.

Naučno istraživanje

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Tvrdnje ruskih astronoma da je novootkriveni asteroid prijetnja Zemlji nisu točne, kažu iz NASA-e.

Kao &scaron;to smo ranije pisali, teleskopski sistem iz Rusije otkrio je asteroid 2014 UR116, koji je 20 puta veći i 1000 puta snažniji od asteroida koji je pao u ruskom Čeljabinsku.

Izvje&scaron;taji iz Rusije govore o 400-metarskom asteroidu koji bi mogao biti prijetnja Zemlji. No s tim se ne slažu u NASA-i.

NASA-ine računice, kao i one Minor Planet Centera u Cambirdgeu, Massachusetts, pokazuju da asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji, bar ne u sljedećih 150 godina.

- Neka nedavna izvje&scaron;ća govore kako bi asteroid otkriven iz MASTER-II opservatorija u Kislovodsku u Rusiji mogao biti prijetnja Zemlji - kažu službenici NASA-inog Jet Propulsion Laboratory u Kaliforniji u izjavi.

Kako kažu iz NASA-e, s promjerom 400 metara asteroid ima 3-godi&scaron;nji orbitalni period oko Sunca, te se u zemljino susjedstvo vraća periodično. Dodaju da asteroid ne predstavlja prijetnju, jer orbita asteroida ne prolazi blizu orbite Zemlje.

Izvještaji iz Rusije govore o 400-metarskom asteroidu

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Velika Britanija priprema se na prvo zimsko nevrijeme u utorak navečer nakon &scaron;to je meteorolo&scaron;ka služba Met Office izdala nekoliko upozorenja o stvaranju &quot;meteorolo&scaron;ke bombe&quot; južno od Grenlanda.

Jaki vjetrovi mogli bi zahvatiti sjever i sredi&scaron;te Ujedinjenog Kraljevstva od utorka navečer i trajati do četvrtka ujutro, navodi Met Office, koji je izdao žuto upozorenje za sredi&scaron;te i sjever zemlje i narančasto (2. razina po jačini) za &Scaron;kotsku, prenosi agencija Hina.

Met Office predviđa oluje s vjetrovima do oko 120 km/h a moguć je i snijeg.

Ta je služba objavila i satelitsku snimku &quot;meteorolo&scaron;ke bombe&quot;, zapravo područja vrlo niskog tlaka, koja se stvara južno od Grenlanda, a upozorenje je do&scaron;lo u vrijeme kada u Velikoj Britaniji tek počinju zimske temperature, na kraju iznimno blage jeseni.

Met Office predviđa oluje s vjetrovima do oko 120 km/h

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema na&scaron;oj planeti nezaustavljivo napreduje tako veliki asteroid da bi njegov udar izazvao katastrofu ogromnih razmjera, upozoravaju ruski naučnici.

Dolazak tog asteroida prvi je primjetio čuveni astrofizičar Vladimir Lipunov, profesor na Moskvoskom dravnom univerzitetu, koji je i upozorio na potencijalnu opasnost, prenosi Kurir. Riječ je o asteroidu 2014 UR116, čija veličina nije poznata, objavio je Roskosmos (Ruska agencija za istraživanje kosmosa).

- Kada takav događaj postaje prijeteći ili, ne daj Bože, kad se desi, onda je to najvažnija stvar za cijelu populaciju Zemlje. Treba da se spremimo za takvu situaciju. Ona se rijetko de&scaron;ava, ali se de&scaron;ava- kaže Boris &Scaron;ustov, direktor Instituta za astronomiju.

To znači da je mnogo opasniji od asteroida Apofis koji je pre dve godine pao u Čeljabinskoj oblasti Rusiji, upozorava Roskosmos (Ruska agencija za istraživanje kosmosa).

- Pokazalo se da je to asteroid koji ima prečnik najmanje 370 metara, &scaron;to znači da je veći od Apofisa. Jasno je da je prečnik najmanje 300 metara. To znači da će njegov udar u Zemlju i eksplozija biti mnogo opasniji nego &scaron;to je bio udar asteroida iz Čeljabinska- kaže profesor Lipunov.

Približavanje ogromnog asteroida zabilježili su ruski teleskopi.

- Ne zna se kada će se približiti na&scaron; asterod. Moramo da izračunamo orbitu. Zasad možemo da je prilično precizno procijenimo. Period &ndash; tri godine &ndash; je poznat. To jest, on će ponovo presjeći orbitu Zemlje. Moramo stalno da ga pratimo, jer jedna jedina gre&scaron;ka može izazvati katastrofu. Posljedice mogu da budu veoma ozbiljne- dodaje profesor Lipunov.

Hiljade &ldquo;kamičaka&rdquo; iz svemira, asteroida i kometa, svodnevno leti prema Zemlji. Oni manji izgore u Zemljinoj atmosferi. Veći gosti iz kosmosa i dođu do zemlje, kao &scaron;to je prije neki dan asteroid pao u jezero u ruskoj republici Kareliji, podsjeća Roskosmos.

Ministarstvo za vanredne situacije Rusije ranije je predložilo da se napravi federalni naučno-tehnički program o stvaranju nacionalnog segmenta za praćenje i prognoziranje opasnosti od asteroida i kometa.

Upozoravaju ruski naučnici

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Populacija žirafa opasno pada, no sve dosad tom se problemu nije pristupalo s velikom zabrinuto&scaron;ću. Međutim, nove brojke pokazuju kako je vrijeme za itekakvu zabrinutost. Naime, njihova populacija pada zbog krivolova i gubitka stani&scaron;ta,&nbsp;a u samo 15 godina, ona se smanjila za čak 43 posto,&nbsp;prenosi Index.hr.

I dok se oko pada broja populacije gorila, slonova i nosoroga javila zabrinutost, naučnici upozoravaju kako izumiranje žirafa prolazi uglavnom nezapaženo.

Kako prenosi MNN, 1999. godine njihova brojka kretala se oko 140 hiljada, dok ih danas ima otprilike 80 hiljada, &scaron;to naučnici nazivaju &quot;tihim izumiranjem&quot;. 
&nbsp; 
Prema podacima namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa, one danas naseljavaju 21 afričku zemlju, ali&nbsp;veliki dio njihovih stani&scaron;ta služi za ljudsku upotrebu, posebno poljoprivredu. Čak i na mjestima gdje njihovi travnjaci ostaju netaknuti, fragmentacija uzrokovana razvojem, ograničila je njihov opseg i genetske raznolikosti, dok klimatske promjene mogu potaknuti duge su&scaron;e, zbog čega se žirafe hrane poljoprivredničkim usjevima.

Upravo zato žirafe su među lokalnim stanovni&scaron;tvom na glasu kao velike &scaron;tetočine, zbog čega im sve vi&scaron;e prijeti krivolov. Među glavne razloge za krivolov svakako spada i njihova čvrsta i izdržljiva koža, ali i vjerovanja kako žirafin mozak i ko&scaron;tana srž mogu izliječiti HIV, a cijene glave ili kostiju dosežu i do 140 dolara. 
&nbsp; 
- Žirafe danas izumiru tiho. Problem je &scaron;to njihovo izumiranje nije među udarnim vijestima, ali nadamo se kako će se to sad promijeniti. Posljednjih 5 godina vjerno radimo na tome da javnost upoznamo s ovim problemom -&nbsp;otkrili su iz namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa.&nbsp;

Izumiranje žirafa

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Naučnici iz SAD, Rusije i Kanade nastoje da otkriju fizičke vježbe koje pomažu astronautima, pilotima i vatrogascima da usavr&scaron;e&nbsp;logičke sposobnosti i donose prave odluke u ekstremnim situacijama.

U tu svrhu, osnovana je laboratorija za kognitivna istraživanja u uslovima koji vladaju u svemiru.&nbsp;

Mi&scaron;ići čovjeka pri fizičkim naporima proizvode &quot;miokine&quot; koji utiču na prokrvljenost mozga, čime se pobolj&scaron;ava mentalna aktivnost.&nbsp;

Naučnici će proučiti koji fizički napor utiče na izlučivanje &quot;miokina&quot; i kakve vježbe su potrebne astronautima da bi bolje rje&scaron;avali logičke zadatke.&nbsp;

Novi metodi vježbi neće biti korisni samo astronautima. To se odnosi i na vatrogasce koji rade pod velikim fizičkim opterećenjem te na pilote aviona.

Naučnici vjeruju da je moguće stvoriti komplet fizičkih vježbi za liječenje određenih bolesti - npr. poremećaja pamćenja i pažnje usljed poremećene cirkulacije.&nbsp;

Pri tome, proučavanje međuodnosa mi&scaron;ićne aktivnosti, cirkulacije i mentalne aktivnosti biće provođeno već od molekularnog nivoa.&nbsp;

Za početak, eksperimenti počinju sa&nbsp;mi&scaron;evima:&nbsp;oni će plivati i trčati, a istovremeno će biti ocjenjivana njihova sposobnost orijentacije i reakcije na opasnost.&nbsp;

Uslijediće zatim istraživanja na ljudima - razni sportisti biće podvrgnuti fizičkim vježbama i rje&scaron;avanju logičkih zadataka.&nbsp;

Rezultat projekta trebao bi biti razvoj novih tehnologija i kompletiranje&nbsp;fizičkih vježbi i metoda koje omogućavaju astronautima skraćeno vrijeme pripreme i povećanje efikasnosti.&nbsp;

U projektu&nbsp;učestvuju naučnici sa Harvarda i Univerziteta u Pensilvaniji, Montrealskog univerziteta te ruske&nbsp;Raketno-kosmičke korporacije &quot;Energija&quot;.

Osnovana je laboratorija za kognitivna istraživanja

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Ako je globalno zagrijavanje sve veće, za&scaron;to Antarktik&nbsp;postaje sve hladniji? Naučnici već dugo poku&scaron;avaju pronaći razlog ove apsurdne situacije na Zemlji, vezane uz klimatske promjene.&nbsp;

Čini se da bi odgovor mogla imati jedna žena, Cecilia Bitz. Naučnica sa Univerziteta&nbsp;Washington u Seattleu proučava atmosferske promjene dugi niz godina, a do&scaron;la je do zaključka kako morske struje &quot;odnose&quot;&nbsp;toplinu s Antarktike na sjever, pi&scaron;e Sunday Times.&nbsp;

Globalno zagrijavanje dovelo je do topljenja leda na Arktiku, ali na Južnom polu povr&scaron;ine pod ledom se povećavaju, navodi Dnevnik.hr.

Ove se godine, npr.,&nbsp;prema satelitskim snimkama led pro&scaron;irio prema sjeveru dalje nego ikad od kada sateliti snimaju stanje, a to je 1979. godina. Snimke pokazuju da je oko Južnog pola 595 hiljada kvadratnih kilometara vi&scaron;e leda nastalog kroz posljednje tri zime.&nbsp;

Snimke pokazuju da je oko Južnog pola 595 hiljada kvadratnih kilometara više leda.

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Jo&scaron; uvijek ne postoji dovoljno dokaza o tome kako je Zemlja izgledala u vrijeme nastanka. Ali, novi istraživački projekt planira točno pokazati kako je na&scaron;a planeta izgledala prije 4 milijarde godina. Dana&scaron;nje pretpostavke kažu da je na Zemlji bio - pravi pakao.

Zemlja je nastala otprilike prije 4,5 milijarde godina od nanosa iz Sunčeve maglice. Vulkanski plinovi najvjerojatnije su stvorili prvobitnu atmosferu koja je bila gotovo bez kisika i otrovna za ljude i sav život na Zemlji, prenosi punkufer.dnevnik.hr

U početku su Zemlja i Mjesec bili na meti udara mnogih asteroida i kometa prilikom čega je na povr&scaron;inu izbijala poveća količina lave. No u isto vrijeme, neki dijelovi Zemljine povr&scaron;ine, imali su tekuću vodu, čime se stvara pretpostavka da je u njima postojao neki oblik pre-biotičkog života.

Naučnik na Southwest Research institutu Boulder u Coloradu, te glavni autor studije Simone Marchi, rekao je:

&quot;Pretpostavlja se da su zbog asteroida i kometa, koji su letjeli oko Zemlje i udarali u njenu povr&scaron;inu, uvjeti na ranoj Zemlji bili pakleni. Isto tako, ako pogledamo količinu elemenata koji se vežu na željezo, i koji su do&scaron;li na Zemlju prilikom tih sudara, možemo utvrditi koliko je Zemlja izgubila na masi nakon svakog udara.&quot;

Pogledajte u videu kako je to otprilike izgledalo...

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/9agxiIVJPrU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Zanimljiv video koji vrijedi pogledati

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najnovije

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Najbogatiji Rus će vratiti Nobelovu nagradu otkrivaču strukture DNK

Zagrijavanje usporeno, ali još predstavlja prijetnju

Amerikanci protiv Rusa: Asteroid 2014 UR116 nije prijetnja Zemlji!

Uzbuna zbog "meteorološke bombe" koja stiže sa sjevera

Prema Zemlji putuje asteroid koji bi mogao izazvati katastrofu!

Da li zemlja ostaje bez najviših životinja?

Kako do super astronauta, pilota i vatrogasca?

Otkriveno zašto je na Južnom polu sve više leda dok se Sjeverni topi

Saznajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom