Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine. Naučnici su izračunali da će asteroid &quot;2014 UR116&quot; svake tri godine opasno blizu proletjeti kraj Zemlje.

Kad bi se sudario s na&scaron;im planetom, oslobodio bi energiju tisuću puta veću od udara meteora kod Čeljabinska 2013. godine.

Vladimir Lipunov, vodeći naučnik u ekipi koja je ovog oktobra otkrila asteroid, kaže da sad znaju njegovu orbitu i da mu za revoluciju treba tri godine, ali da jo&scaron; uvijek ne mogu precizno odrediti kad će se asteroid približiti Zemlji.

- Moramo ga konstantno pratiti. Pogrije&scaron;imo li samo jednom, doći će do katastrofe. Posljedice mogu biti iznimno ozbiljne - kazao je Lipunov u dokumentarnom filmu objavljenom na internetskoj stranici Roscosmos, prenosi jutarnji.hr.

Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine.

Točna putanja asteroida 2014 UR116 jo&scaron; se mora utvrditi, ali teoretski može se sudariti sa Zemljom, Marsom ili Venerom. Putanja može varirati upravo zbog gravitacijske sile ovih planeta.

Znanstvenici su uvjereni da do sudara neće doći tako skoro.

Viktoria Damm iz planetarija u Sibiru vjeruje da bi bliski susret Marsa i asteroida moga promijeniti njegovu putanju. Upravo je zbog toga izračunavanje bliskog susreta sa Zemljom poprilično te&scaron;ko, ali ona vjeruje da do njega ne bi trebalo doći u iduće dvije godine.

U slučaju udara u Zemlju oslobodila bi se energija hiljadu puta veća nego li u februaru 2013. i pada meteora kod Čeljabinska u Rusiji.

Tada je, naime, meteor eksplodirao u zraku na visini od 20 kilometara, a njegova eksplozija bila je snage 440-500 kilotona TNT-a.

Ali taj je meteor bio relativno malen, promjera oko 17 metara.

Uz to, iznimno je važan njegov sastav.

- Asteroidi sačinjeni od stijene ulaskom u atmosferu uglavnom se razlome na vi&scaron;e dijelova, ali oni od metala mogli bi stići do povr&scaron;ine Zemlje u komadu - kaže Stanislav Korotky, znanstveni direktor opservatorija Ka Dar.

Slavni krater u Arizoni nastao je upravo udarom metalnog asteroida.

Slučaj Čeljabinsk natjerao je naučnu zajednicu na odlučan angažman u projektima svemirske sigurnosti.

Ruska svemirska agencija Roscosmos planira do 2025. godine razviti poseban sisitem za odbranu od opasnih asteroida. Agencija želi koristiti nove tehnologije kako bi mijenjala putanje prijetećih asteroida, uključujući različite vrste robota.

Asteroid Apophis približio se Zemlji početkom 2013. godine na oko 14,5 miliona kilometara.

Ime je dobio po grčkom nazivu za egipatskog boga Apopa, &quot;razaratelja&quot;, koji iz mračnog podzemlja poku&scaron;ava uni&scaron;titi Sunce.

Prilikom sljedećeg bliskog susreta 2029. bit će izuzetno sjajan i vidljiv golim okom iz dijelova Evrope, Afrike i Azije u kojima nema previ&scaron;e svjetlosnog zagađenja.

Zbog male mogućnosti da 2036. pogodi Zemlju, NASA je objavila da će dana&scaron;nji prolazak nastojati iskoristiti kako bi &scaron;to bolje istražila njegovu putanju i sastav.

Veći je od zloglasnog Apophis

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Asteroidi&nbsp;bi mogli da izbri&scaron;u&nbsp;čovječanstvo i svaki&nbsp;život&nbsp;na Zemlji ukoliko se ne preduzme vi&scaron;e napora kako bi bili praćeni&nbsp;i uni&scaron;teni,&nbsp;upozorili su naučnici i astronomi tokom skupa u londonskom Muzeju nauke, pi&scaron;e&nbsp;Telegraph.

Među stotinu stručnjaka na&scaron;li su se lord Martin Ris, kraljevski astronom, Brajan Koks&nbsp;i Ričard Dokins. Oni su pozvali na stvaranje velikog sistema&nbsp;otkrivanja asteroida kako bi se spriječio scenarioj sudnjeg dana.

Povodom toga su naučnici donijeli&nbsp;Deklaraciju u kojoj pozivaju na rje&scaron;avanje najvećeg izazova pred kojim se čovječanstvo nalazi i spa&scaron;avanje života&nbsp;na Zemlji u&nbsp;budućnosti. U Deklaraciji se pozivaju vlade &scaron;irom svijeta da&nbsp;iskoriste&nbsp;svu tehnologiju koju imaju prema praćenju asteroida u blizini Zemlje.&nbsp;

- Na&scaron;i preci bili su u pravu kad su vjerovali da nebesa i astronomska tijela utiču na&nbsp;život&nbsp;na Zemlji - samo ne na način na koji su oni zami&scaron;ljali. Ponekad ta&nbsp;nebeska tijela udare u Zemlju. Zato na&scaron;a misija mora da postane&nbsp;pronalazak asteroida prije nego &scaron;to oni pronađu nas- kazao je lord Ris.

Deklaraciju su potpisali naučnici, fizičari, umjetnici, astronauti i biznismeni iz 30 zemalja.

Već postoje sistemi&nbsp;kojima se prate veći asteroidi, ali posljednja istraživanja otkrila su da bi i oni mnogo manji bili dovoljni za razarajući efekat&nbsp;na Zemlji.

&quot;NASA radi jako dobar posao u praćenju velikih objekata, onih koji bi mogli da uni&scaron;te&nbsp;čitavu ljudsku rasu. Ali problem su oni koji će uni&scaron;titi jedan grad ili pogoditi ekonomiju na nekoliko stotina godina&quot;, kazao je Ed Lu, astronaut koji je u tri navrata bio an ISS.

Dr&nbsp;Brajan&nbsp;Mej, gitarista Queena i astrofizičar, takođe&nbsp;je podržao plan.

- &Scaron;to vi&scaron;e naučimo o udaru asteroida, postaje sve jasnije da ljudska rasa živi na pozajmljenom vremenu. Trenutno smo svjesni manje od jedan odsto objekata uporedivih s onim koji je udario u Tungusku u Sibiru 1908. i niko ne zna kad će udariti sljedeći. A dovoljan je samo jedan- rekao je on, pi&scaron;e Dnevnik.hr.

Deklaraciju potpisali naučnici, fizičari, umjetnici, astronauti i biznismeni iz 30 zemalja

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici u Sibiru&nbsp;stvorili su jedinstvene proteze za kičmene pr&scaron;ljenove - radi se o keramičkim protezama, koje su po svojoj građi identične ko&scaron;tanom tkivu.

Naučnici Tomskog univerziteta i Instituta za fiziku čvrstoće i poznavanje materijala napravili su implant koji urasta u ko&scaron;tano tkivo, a organizam pacijenta ga ne odbacuje.

Danas se u medicini uglavnom koriste metalne proteze koje ne odgovaraju u potpunosti ljudskom organizmu.&nbsp;

Često nastaju komplikacije i upalni procesi koji zahtevaju dodatno liječenje i ponovne operacije. Ruski &quot;nou-hau&quot; omogućava izbjegavanje ovih neprijatnosti.&nbsp;

Nova, keramička proteza ima poroznu strukturu i faktore rasta koji pobolj&scaron;avaju regeneraciju ko&scaron;tanog tkiva prilikom urastanja.&nbsp;

Zahvaljujući tome &scaron;to je prema građi bliska kostima, ona ne izaziva nikakve postopercione komplikacije i infekcije, pa samim tim nema potrebe za &nbsp;operacijama radi vađenja implantanta ili njegove zamjene.

Ove proteze pokrivaju se specijalnim ljekarskim preparatima koji olak&scaron;avaju &nbsp;ugradnju u organizam.&nbsp;

Eksperimenti dokazuju efikasnost tehnologije, pa su najavljeni prvi prototipi &quot;kejdževa&quot; &ndash; vje&scaron;tačkih kičmenih pr&scaron;ljenova.&nbsp;

Naučnici, za sada, &nbsp;nisu spremni da tačno kažu kad će se nove proteze pojaviti u redovnoj ljekarskoj proceduri, ali ističu da će sva potrebna ispitivanja &nbsp;biti zavr&scaron;ena u najskorijoj budućnosti - prenose ruski mediji.&nbsp;

Naučna revolucija

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarnim medvjedi će izumrijeti do 2100. godine ako ne dođemo pameti! Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio je rezultat istraživanja prema kojem bi opstanak polarnih medvjeda bio doveden u pitanje već krajem ovog vijeka, ako se ne smanji ispu&scaron;tanje gasova koji izazivaju klimatske promjene i porast temperature.

Klimatske promjene prijete već kritično ugroženim ekosistemima Sjevernog ledenog okeana, izazivajući znatno opadanje broja polarnih medvjeda. Kako sada izgleda, polarnim medvjedima prijeti izgladnjavanje i nemogućnost razmnožavanja duž cijelog Kanadsko-arktičkog arhipelaga.

Četvrtina polarnih medvjeda na svijetu živi na tom arhipelagu, gde je morski led cijele godine, ali čak bi se i tu moglo desiti da se led istopi u narednim decenijama &scaron;to bi ugrozilo opstanak medvjeda, pi&scaron;e u izve&scaron;taju koji je objavljen danas u naučnom časopisu PLOS ONE uz podr&scaron;ku WWF-a.

S manje ledenih povr&scaron;ina, medvjedima se smanjuje i pristup plijenu. Studija je pokazala da bi do 2070. godine, vi&scaron;e od 80 posto leda na arhipelagu moglo nestajati u julu, te bi skotne medvjedice morale ranije da se povuku na kopno.

No, iako je tanki led bolje stani&scaron;te za foke koje su glavni plijen medvjeda, takav led ne traje dovoljno dugo da bi polarni medvjedi mogli da ih love.

Prema rezultatima istraživanja

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Američka kapsula Orion lagano se u petak spustila u Tihi okean nakon prvog probnog leta bez posade koji je trajao četiri i po sata, saopćila je NASA.

Orion je lansiran u 12.05 sati po evropskom vremenu iz baze US Air Force u Cap Canaveralu i sletio je hiljadu kilometara zapadno od meksičkih obala Donje Kalifornije. Ovo je prvi američki brod nakon Apolla koji može da odvede astronaute izvan zemljine orbite a jednog dana i do Marsa. 
 
Brod od 8,6 tona ima isti oblik kao kapsula Apollo koje je osvajala Mjesec 1969. godine. 
 
Ovaj let je poslužio testiranju termičkog &scaron;tita svemirskog broda koji treba da izdrži temperature od 2.200 stepeni, kao i njegovi padobrani i kompjuteri. Na njemu je 1.200 kolektora koji mjere vibraciije, radijacije, nivo buke i temperaturu, prenosi agencija AFP.

Brod težak 8,6 tona

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Američka bespilotna svemirska kapsula Orion uspje&scaron;no je lansirana u petak u 7,05 po mjesnom vremenu iz Kennedyjeva svemirskog centra u Cape Canaveralu označavajući novo doba u istraživanju svemira.

&quot;Mislim da je ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole svemir&quot;, kazao je direktor NASA-e Charles Bolden.

Pokusni let Oriona trebao bi otvoriti put eventualnom prevoženju ljudi na Mars i predstavlja historijski iskorak u svemirskim letovima, poput prvog lansiranja iz programa Apollo 1961. ili lansiranja prvog raketoplana 1981., tvrde u NASA-i.

Pokusni let trajat će oko četiri i po sata i uključit će dva kruga oko Zemlje. Prvi dio se odvija u niskoj orbiti između 185 i 888 kilometara iznad na&scaron;ih glava. U drugom će motori rakete biti ponovo upaljeni i Orion će poletjeli 5800 kilometara duboko u svemir.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="380" src="//www.youtube.com/embed/iCanbuiSywg" width="800"></iframe></div>

Četiri sata nakon lansiranja motori će se ponovo pokrenuti na deset sekundi kako bi Orion krenuo prema Zemlji. Jedna od najkritičnijih faza leta bit će u trenutku prolaska kapsule gornjim slojem Zemljine atmosfere pri brzini od 32.000 kilometara na sat.

Kontrola leta će tada izgubiti kontakt s Orionom na dvije i po minute jer će se oko kapsule stvoriti užarena plazma i blokirati signal. U tom trenutku kapsula će se zagrijati na 2.200 stepeni Celzija.

Bude li sve u redu, Orion će slobodnim padom nastaviti prema Zemlji, a usporavat će ga tri golema padobrana. Kapsula bi trebala &quot;pljusnuti&quot; u Tihi ocean pokraj obale meksičkog poluotoka Donja California u 17.29 po srednjoeuropskom vremenu. Orion će potom pokupiti brod američke ratne mornarice i prevesti ga na kopno, prenosi Dnevnik hr.

Osvajanje svemira

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Ovo otkriće moglo bi dovesti do terapije koja bi mogla vratiti sluh onima koji su ga izgubili, prenosi Čuda prirode.&nbsp;Eksperimenti američkih naučnika ukazuju na mogućnost razvoja terapija za povratak sluha o&scaron;tećenog zbog buke ili odmakle životne dobi.

Istraživanja provedena na Harvardu i University of Michigan su bila usmjerena na povećanje proizvodnje proteina po imenu neurotrofin-3 (NT3) kod laboratorijskih životinja kojima je sluh bio o&scaron;tećen zbog izloženosti buci.

NT3 ima ključnu ulogu u komunikaciji između u&scaron;iju i mozga jer kontrolira oda&scaron;iljanje zvučnih signala, poja&scaron;njava stručni časopis eLife, prenosi Pliva Zdravlje.

U novom istraživanju&nbsp;su identificirane stanice unutarnjeg uha koje proizvode NT3, a njihova pojačana aktivnost je u roku od dvije sedmice&nbsp;rezultirala oporavkom sluha kod testiranih životinja. Nuačnici&nbsp;napominju kako je novi pristup provjeren na životinjama kod kojih gubitak sluha nije bio potpun.

Istraživanja provedena na Harvardu i University of Michigan

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Cik-cak &scaron;ara pronađena na jednoj fosilizovanoj &scaron;koljki u Indoneziji vjerovatno je nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka, navodi se u najnovijoj studiji.

Rezbarija je stara najmanje 430.000 godina, &scaron;to znači da je ona djelo davno izumrlog homo erektusa, pretka modernog čovjeka. Prethodno nađen najstariji ljudski trag ove vrste bio je star oko 130.000 godina.

Ako se najnovije otkriće, koje će biti objavljeno u časopisu &quot;Priroda&quot;, pokaže kao tačno, naučnici će morati da ponovo analiziraju razvoj ljudske kulture. Jedan od autora studije Stiven Manro rekao je BBC-u da bi to moglo da dovede do ponovnog pisanja istorije.

&quot;Ovo je prvi put da smo na&scaron;li dokaz da se homo erektus pona&scaron;ao na ovaj način&quot;, rekao je Manro, sa Nacionalnog Univerziteta Australije.

On je rekao da je ovo jedan način pona&scaron;anja.

&quot;Da li je to umjetnička ili simbolička ekspresija, ostaje da se vidi, ali je, u svakom slučaju, ne&scaron;to jedinstveno ljudsko&quot;, rekao je on.

Holandski naučnik Eugen Duboa je 1890-tih prona&scaron;ao i prikupio stotine fosilizovanih slatkovodnih dagnji koje su zatim pohranjene u kutije u holandskom gradu Leidenu.

U maju 2007. godine Manro ih je fotografisao u sklopu istraživanja za doktorat. Rezbarija se na digitalnoj fotografiji jasno vidjela, iako nije bio vidljiva golom okom.

Naučnici su utvrdili da je rezbarija bila stara jednako kao i &scaron;koljka, vi&scaron;e od 430.000 godina. Rezbarija je načinjena prije fosilizacije, kada je dagnja bila jo&scaron; svježa prije između 430.000 i 540.000 godina.

Manro je rekao da bi ovo otkriće moglo da potvrdi teorije da je homo erektus bio prilično vje&scaron;t u ručnom radu i da je imao veće kognitivne sposobnosti nego &scaron;to se mislilo.&nbsp;

Cik-cak šara, nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Američki naučnici razvili su lijek koji može obnoviti kičmenu moždinu na mjestu povrede kod laboratorijskih glodavaca. Lijek potiče živce u kičmenoj moždini da rastu i premoste povredu.

Prema istraživanju, objavljenom u časopisu &quot;Nature&quot;, većina &scaron;takora nakon ubrizgavanja lijeka pokazala je neki stepen pokretljivosti i kontrole mokraćnog mjehura.

Lijek djeluje tako da ometa &quot;ljepljive&quot; proteine koji sprečavaju živčane stanice u rastu nakon povrede.

Naučnici su kazali da se moraju provesti daljnja ispitivanja, no humanitarna organizacija &quot;Spinal Research&quot; navodi kako je postignut stvarni napredak.

Povrede kičmene moždine ometaju kontinuirani protok električnih signala iz mozga u tijelo i mogu dovesti do paralize ispod mjesta povrede.

Tim na Medicinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta Case Western Reserve u Ohiou kaže da ožiljno tkivo, koje se formira nakon povrede, sprečava obnovu kičmene moždine jer stvara proteine koji djeluju poput ljepila.

Dugački iglasti dijelovi živaca, tzv. aksoni, zapetljaju se u ljepilo ako poku&scaron;aju rastom premostiti mjesto povrede. Naučnici su ubrizgali lijek ispod kože &scaron;takora i on je pre&scaron;ao u moždinu i omeo aktivnost ljepljivih proteina.

- Bilo je nevjerovatno - aksoni su rasli i rasli - kazao je voditelj istraživanja Jerry Silver.

U istraživanju je 21 od 26 &scaron;takora pokazalo neki stepen oporavka, bilo u sposobnosti kretanja, bilo u funkciji mokraćnog mjehura. Potrebna su daljnja testiranja na većim životinjama prije nego &scaron;to počnu ispitivanja na čovjeku.

Testiranja izvedena na laboratorijskim glodavcima

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Ova godina mogla bi da bude najtoplija u historiji meteorolo&scaron;kih mjerenja, zaključila je Svjetska meteorolo&scaron;ka agencija (SMA) pri Ujedinjenim nacijama, prenosi Frans pres.

- Očigledno, 2014. godina biće jedna od najtoplijih, ako ne i najtoplija tokom čitave historije mjerenja &ndash; saop&scaron;tila je ta agencija na marginama konferencije UN o klimi u glavnom gradu Perua.

<img alt="poplave" src="/media/old/547f5694-29ac-4eac-b904-2e2eb0765237-poplave.jpg" title="poplave" />

Prema preliminarnim podacima za 2014. godinu, 14 od 15 najtoplijih godina je iz 21. vijeka.

- Nema mirovanja u globalnom otopljavanju &ndash; rekao je direktor SMA Mi&scaron;el Žaro (Jarraud) u saop&scaron;tenju za medije, dodajući da ono &scaron;to je uočeno 2014. jeste dosljedno očekivanjima od klimatskih promjena.

- Rekordne vrućine sa obilnim padavinama s bujicama i poplavama uni&scaron;tavaju živote i sredstva za život &ndash; dodao je on.

Žaro je istakao da su za ovu godinu posebno neobične i alarmantno visoke temperature velikih oblasti okeanskog prostora, uključujući oblast na sjevernoj hemisferi.&nbsp;

<img alt="what-is-global-warming-58270" src="/media/old/547f5771-ff98-4e9e-a26e-2e62b0765237-what-is-global-warming-58270.jpg" title="what-is-global-warming-58270" />

Temperatura zraka iznad povr&scaron;ine okeana i kopna u periodu od januara do oktobra bila je iznad prosječnih pokazatelja između 1961. i 1990. godine od 14 stepeni, za 0,57 stepeni Celzijusovih i iznad pokazatelja u periodu između 2004. i 2013. godine za 0,09 stepeni.

- Ako se u novembru i decembru zadrži ta tendencija, onda će 2014. godina biti vjerovatno najtoplija, ispred 2010, 2005. i 1998 &ndash; navela je SMA, dodajući da to potvrđuje glavni dugoročni trend otopljavanja.

Najtoplija godina u historiji mjerenja

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Prema rezultatima posljednjih analiza, stopa topljenja glečera na Antarktiku utrostručena je u protekloj deceniji.

Istraživači sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; u Irvinu i laboratorije NASA navode da se glečeri u Amundsenovom moru u zapadnom dijelu Antarktika otapaju mnogo brže nego u drugim dijelovima i najvi&scaron;e utiču na povećanje nivoa mora.

U sličnom istraživanju objavljenom u maju ove godine, takođe je zaključeno da je ubrzano topljenje glečera na zapadu Antarktika, gdje ima dovoljno vode da se nivo mora podigne za metar, i sve ukazuje na to da se ovo ne može zaustaviti.

Istraživači ističu da je nova studija prva u kojoj je izvr&scaron;ena prociena, a podaci su dobijeni primjenom četiri različite tehnike mjerenja kako bi se oformila &scaron;to bolja pretpostavka o obimu i stopi gubitka ledenog pokrivača u protekle dvije decenije.

Istraživanje će biti objavljeno u žurnalu &quot;Geofizička istraživačka pisma&quot; 5. decembra.

Naučnik Izabela Velikonja, koja je učestvovala u istraživanju, ističe da se masovan gubitak glečera povećava nevjerovatnom brzinom.

Vodeći autor istraživanja sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; Tajler Aterli navodi da je u prethodnim studijama sugerisano da su promjene u ovom regionu počele devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i da su naučnici željeli da vide rezultate poređenjem raznih tehnika.

Mjerenja su vr&scaron;ili radar i sateliti NASA-e i Evropske svemirske agencije, a primijenjen je i atmosferski klimatski model, koji je razvio holandski Univerzitet iz Utrechta.

Rezultati istraživanja objavljeni su na konferenciji o globalnom zagrjavanju, koja je počela u Peruu.

Zabrinjavajući podaci sa Antarktika

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Jedna od stvari koju sve če&scaron;će čujem jest &quot;ne želim da se moje ime vidi na Googleu&quot; ili &quot;ne želim da mi prate smartphone, koga briga gdje sam i &scaron;ta radim&quot;.

Postoje dva odgovora na ove izjave, prvi je taj je to vi&scaron;e nemoguće zaustaviti i da se apsolutno sve prati, i drugi je taj da je to dobro.

Svaka transformacija čovječanstva traje godinama i nikad nije ugodna. Starije generacije možda nikad neće shvatiti za&scaron;to je dobro to &scaron;to se sve prati, dok će mladima biti to sasvim normalna stvar.

Poenta je u tome da nije nužno lo&scaron;e &scaron;to nas prate i &scaron;to nam je dostupna tehnologija kojom možemo pratiti apsolutno sve. Sjetite se malo pametnih narukvica, novih pametnih satova, mobitela i ostalih&nbsp;uređaja&nbsp;kojima možemo pratiti spavanje, kretanje, vježbanje, kako funkcionira na&scaron;e tijelo.

Koliko samo poznajete va&scaron;e tijelo? Koliko imate informacija o njemu? Skoro ni&scaron;ta, jedino &scaron;to možete znati jest ako odete doktoru, izvadite krv i dobijete analizu s brojkama koje ne razumijete.

Evolucija čovječanstva oslanja se na tehnologiju koja će nam omogućiti da bolje upoznamo svoje tijelo i damo mu ono &scaron;to mu je potrebno, bez da odemo doktoru. U tome će nam pomoći pametne narukvice, majice, čarape, tenisice, rukavice, kape, jakne, kacige, itd. Gotovo sve čime ćemo biti okruženi sakupljat će informacije &mdash; i to je dobro.

Sve te informacije iskoristit&nbsp;će se kako bi se olak&scaron;ao život. Zamislite situaciju u kojoj ujutro idete automobilom na posao i va&scaron; pametni automobil izračuna najbolju rutu do va&scaron;eg posla, jer možda postoje neki radovi na cesti za koje nemate pojima, a na kojima biste izgubili možda sat vremena, ako ne i vi&scaron;e. Ili recimo da idete u radnju i znate tačno &scaron;to trebate kupiti jer će va&scaron; pametni frižider imati popis namirnica koje često kupujete, a kojima je istekao rok trajanja ili možda zaliha.&nbsp;

Ne, nećemo se zaglupiti ovim stvarima, već će nam upravo ta tehnologija i te informacije pomoći da radimo stvari koje su od veće važnosti. Ljudi će vi&scaron;e razmi&scaron;ljati o načinu kako jo&scaron; vi&scaron;e pobolj&scaron;ati svijet.

Naravno, bit će tu i situacija u kojima će se te informacije iskori&scaron;tavati na lo&scaron; način, no to je ne&scaron;to &scaron;to nas prati od kada postoji čovječanstvo, tako da &mdash;&nbsp;ni&scaron;ta novo.

Svijet će biti drugačije mjesto, i s time se slaže i poznati istraživač Jason Silva, pa tako da vidite da nisam jedini koji tako razmi&scaron;lja, pogledajte video i uvjerite se i sami. Ne trebate se bojati nove tehnologije, već je treba samo iskoristiti na najbolji mogući način, prenosi Dnevnik hr.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/fXB5-iwNah0" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Tehnologija napreduje sve brže

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Mehanizam s Antikitere pronađen je 1901. godine prilikom istraživanja potonulog broda uz obalu istoimenog grčkog ostrva. Radi se o seriji brončanih zupčanika za koje se vjeruje da su služili za predviđanje pomrčenja Sunca, određivanje položaja planeta te bilježenje datuma održanih Olimpijskih igara.

Naučnici već vi&scaron;e od sto godina poku&scaron;avaju otkriti iz kojeg doba ovaj mehanizam potiče. Studija iz 2006. godine datirala ga je u period između 150. i 100. godine prije nove ere, no nova analiza pokazuje da je ovaj mehanizam datume počeo bilježiti jo&scaron; 205. godine prije nove ere.

Prema tome, njegov sistem funkcioniranja nije se mogao temeljiti na trigonometriji koja se pojavila te krajem 2. vijeka prije nove ere, pa se pretpostavlja da je funkcionirao na principima aritmetike koje su Grci &quot;posudili&quot; od Babilonaca.

Iako su neki istraživači sigurni da su ovaj mehanizam napravili poznati mislioci ili astronomi, primjerice Arhimed ili Hipark, većina se ipak slaže da je prerano govoriti o njegovim tvorcima.

Funkcionirao na principima aritmetike

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Neko je odnio stotinjak ljudskih mozgova iz zbirke Univerziteta Teksas u Ostinu, javili su jutros lokalni mediji.

Uprava Univerziteta kaže da je nestala polovina tegli s formaldehidom u kojima se čuvaju mozgovi. Državna bolnica u Ostinu je prije 28 godina predala mozgove Univerzitetu radi &quot;privremenog čuvanja&quot;, ali je laboratorija imala prostora za samo 100 tegli, te je jo&scaron; stotinjak stavljeno u podrum Univerziteta, odakle su sada nestali.

Univerzitet je saop&scaron;tio da će istražiti okolnosti nestanka dijela zbirke, s obzirom da se &quot;obavezao da primjerke mozgova tretira sa po&scaron;tovanjem&quot;, a koristi ih kao učilo, prenosi Beta.

Ostatak zbirke mozgova se sada premje&scaron;ta na sigurnije mjesto i u toku je njihovo skeniranje magnetnom rezonancom, te će se tako nastali snimci ubuduće koristiti u nastavi i za istraživanje.

Po sporazumu s bolnicom, Univerzitet Teksas je morao da ukloni sve podatke na osnovu kojih bi se moglo utvrditi čiji su mozgovi u teglama.

Ipak, izgleda da je ukraden i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana koji je 1966. godine ubio 16 ljudi, od čega je 11 ustrijelio pucajući s tornja Univerziteta Teksas, dok ga policija nije ubila.

Taj događaj je inspirisao režisera Pitera Bogdanoviča da snimi svoj prvi značajniji film &quot;Mete&quot; (1968).

Nestao i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kućni DNK test kalifornijske biotehnolo&scaron;ke firme 23andMe, koji je izazvao kontroverze i bio kritikovan&nbsp;u SAD-u, dobio je zeleno svjetlo za kori&scaron;tenje u Velikoj Britaniji, javlja u utorak BBC.

Taj test iz sline daje podatke o ličnim zdravstvenim rizicima na temelju rezultata analize DNK. 
&nbsp; 
Britansko regulatorno tijelo, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (MHRA), donijela je odluku da se taj kućni test može koristiti u Britaniji uz obavezan oprez. 
&nbsp; 
Njegovi kritičari u SAD-u kažu da rezultati testa mogu biti nedovoljno precizni da bi se na njima mogla temeljiti važna pitanja zdravlja. Međutim, firma 23andMe sa sjedi&scaron;tem u Kaliforniji čvrsto stoji iza svog testa i tačnosti njegovih rezultata. 
&nbsp; 
Svrha testa je ponuditi detaljan izvje&scaron;taj&nbsp;o zdravstvenim rizicima na temelju varijanti gena pronađenih u DNK. 
&nbsp; 
Reklamiranje tog testa zabranjeno je u SAD-u 2013. zbog toga &scaron;to firma nije mogla poduprijeti tvrdnje o proizvodu s dovoljno dokaza. 
&nbsp; 
Glasnogovornik MHRA upozorio je potro&scaron;ače da nijedan test nema stopostotnu tačnost te da &quot;pažljivo razmisle&quot; prije nego &scaron;to naprave kućni DNK test. 
&nbsp; 
Dostupnost kućnog DNK testa izazvala je mnogobrojne moralne i etičke dileme o mogućnosti diskriminacije prilikom zapo&scaron;ljavanja ili plaćanja zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Međutim, 23andME smatra da napredak genetike i tehnike ima pozitivan uticaj na brigu o zdravlju i prevenciju.

Nakon što je zabranjen u SAD-u

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Veliko istraživanje naučnika s Oxforda otkiva nove spoznaje o HIV virusu, prenosi Čuda prirode. Najnovije istraživanje provedeno na University of Oxford pokazalo je kako je HIV sve manje smrtonosan, ali i sve teže prenosiv sa čovjeka na čovjeka.

Moć virusa se &quot;razvodnjava&quot;, a ljudski imunolo&scaron;ki sistem sve je sposobniji za borbu s njim.

Istraživanje je pokazalo da je HIV-u potrebno vi&scaron;e vremena nego prije da bi se razvio u sidu, a promjene u samom virusu sprječavaju da se on lako prenese s osobe na osobu.

- Prije 20 godina, period do javljanja prvih simptoma side bio je 10 godina. Danas se ta brojka popela na 12,5, &scaron;to je vrlo brza promjena. Iz toga možemo zaključiti da će produžetak inkubacije biti sve duži i duži, a sam virus slabiti, tako da će predstavljati sve manju opasnost za ljudski rod - pojasnio je profesor Philip Goulder s Oxforda.

U svijetu je trenutno vi&scaron;e od 35 miliona zaraženih, odnosno ljudi čiji imunitet uspje&scaron;no odolijeva svim napadima virusa koji se može jako brzo pro&scaron;iriti i bez pretjeranog napora mutirati.

University of Oxford

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

Najnovije

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom