Arheolozi su prona&scaron;li mermernu glavu sfinge koja se nalazi na ulazu u grobnicu u Amphipolisu, prenosi &ldquo;Capital.gr&rdquo;. Na ulazu u grobnicu se nalaze dvije skulpture sfinge, ali su obje ostale bez glava. Sada su arheolozi prona&scaron;li u grobnici glavu koja odgovara jednoj od skulptura.

Glava žene je visoka 0,6 metara, nos i usta su joj o&scaron;tećeni, a na kosi ima ukras &ndash; polos. Sfinge te&scaron;ke oko 1,5 tona imaju tragove crvene boje na stopalima, a slična nijansa se može vidjeti na kosi glave nađene u trećoj prostoriji grobnice iz iz doba Aleksandra Makedonskog, prenosi blic.

Među prethodnim otkrićima u ovoj grobnici nalaze se podni mozaici i ostaci karijatida. Arheolozi jo&scaron; uvijek poku&scaron;avaju da otkriju ko je sahranjen u ovoj grobnici.

Identitet sahranjene osobe i dalje nepoznanica

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

NASA je potvrdila tri dana potpunog mraka koji će uslijediti 21, 22, i 23.decembra ove godine!

Planeta Zemlja u tom će periodu ostati bez sunčeve svjetlosti a potpuni mrak nastupit popraćen velikim nevremenom i olujama, pi&scaron;e Objektivno, prenose nezavisne.com.

Visoko pozicionirani zvaničnik NASE, Čarls Bolden najavio je ovu neobičnu pojavu solarne oluje, po njegovim riječima najveće u posljednjih 50 godina koja će trajati 72 sata, čitava tri dana. Uz ovu je najavu ujedno odaslao i upozorenje u kojem kaže da nema razloga za strah ili paniku te poziva stanovni&scaron;tvo da ostanu mirni.

Francuska naučnica Monik Metju, svojim članovima dru&scaron;tva &bdquo;S neba na zemlju&quot; pak poručuje:

&quot;Ta tri dana mraka bit će veoma te&scaron;ko vrijeme za čovječanstvo&quot;!

Da li je to jo&scaron; jedno u nizu upozorenja naučnikao hitnoj potrebi zaokreta velikih zagađivača u za&scaron;titi okoline ili jo&scaron; jedno u nizu senzacionaističkih predskazanja? 
Saznaćemo u decembru.

Svemir

Tri dana mraka na Zemlji

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu danas je promovirano&nbsp;devetoro doktora&nbsp; tehničkih, žurnalističkih, političkih nauka,&nbsp;doktora &nbsp;u oblasti odbrane i sigurnosti, nauke u oblasti &nbsp;sporta i tjelesnog odgoja, farmaceutskih, historijskih, pedago&scaron;kih i medicinskih&nbsp;nauka.&nbsp; 
 
Na čast doktora nauka promovirani su magistri: Selma Hanjalić, Zarfa Hrnjić, Damir Kapidžić, Zlatan Bajramović, Aldvin Torlaković, Belma Imamović, Dragana Amedoski, Azra Kadić i Kenan Karavdić.&nbsp; 
 
Rektor Univerziteta u Sarajevu i promotor prof.dr. Muharem Avdispahić kazao je da promocijom doktora nauka očekuje, da svako od njih, na svoj način, doprinese razvoju dru&scaron;tvene, akdemske i naučne zajednice.&nbsp; 
 
- U tom smislu, mi se nadamo da će oni doprinositi i jačanju kapaciteta ovog univerziteta. Nadamo se da će se naći mehanizmi da se sistemski pomogne Univerzitet, te potraže neophodna sredstva iz evropskih fondova i drugih izvora - kazao je Avdispahić.&nbsp; 
 
Iznio je podatak da je pro&scaron;le godine u SAD-u zaduženost za investicije u &scaron;kolovanje prevazi&scaron;la ukupan iznos duga po kreditnim karticama. 
 
&nbsp;- Mi stremimo da budemo dio evropskog prostora obrazovanja i evropske tradicije. Visoko obrazovanje je javno dobro i zbog toga je neophodno enormno povećati ulaganja u njega da bismo imali izgledniju budućnost ovog dru&scaron;tva -&nbsp;dodao je rektor UNSA. 
 
Istakao je da su doktori nauka danas potrebni bh.institucijama, u projektima izgradnje naučnoistraživačkih kapaciteta te da njihovo prisustvo predstavlja faktor stabilnosti bh. dru&scaron;tva u cjelini &quot;jer su to zaista pokretači novih naučnih razvojnih trendova&quot;, dodav&scaron;i&nbsp;&nbsp; da se ne može zamisliti savremeno bh. dru&scaron;tvo bez mladih naučnih kapaciteta.&nbsp; 
&nbsp;

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu

Promovirano devet doktora nauka

Prema istraživanju koje je sproveo Institut za primjenjenu sistemsku analizu (IIASA), sa povećavanjem temeprature, biljke ispu&scaron;taju gasove koji potpomažu formiranju oblaka i hlađenje atmosfere.

Nova studija, koja je obajvljena u magazinu Nature Geoscience, identifikuje negativnu povratnu petlju pri kojoj povi&scaron;ena temperatura dovodi do povećane koncentracije prirodnih aerosolova, koji svojim prisustvom u atmosferi proizvode efekat hlađenja.

- Biljke, svojim reagovanjem na promjenu temeprature, također utiču na tu promjenu - tvrdi IIASA istraživač i profesor sa Univerziteta u Helsinkiju (Finska) Pauli Paasonen, inače vodeći u pomenutom istraživanju, prenosi portal nauka.rs.

Istraživanje sproveo Institut za primjenjenu sistemsku analizu (IIASA)

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici su, po prvi put, pomoću matičnih ćelija, uspjeli da vrate vid slijepima, a da nova tehnika nije izazvala nikakve neželjene posljedice!

Kako je navedeno u naučnoj studiji, 18 pacijenata liječeno je matičnim ćelijama, a negativne posljedice nisu zabilježene čak ni 22 mjeseca nakon procedure.

Polovina pacijenata imala je tzv. &quot;Stargardovu makularnu distrofiju&quot;, a polovina starosnu atrofičnu degeneraciju makule, drugi najče&scaron;ći uzrok sljepila u razvijenom svijetu.

Svaki akter istraživanja dobio je 50.000 do 150.000 stanica i svakom pacijentu liječeno je samo jedno oko kako bi pobolj&scaron;anja, odnosno rezultati bili jasniji.

&quot;Stargardova makularna distrofija&quot; jeste nasljedna bolest oka, koja najče&scaron;će zahvata centralni dio mrežnice nazvan makula, i&nbsp; ima visoku gustoću fotoreceptora.

Obično se počinje javljati između desete i dvadesete godine života. Trenutno ne postoji lijek za nju.

U studiji, koja je predstavljena u prestižnom časopisu &quot;Lancet&quot;,&nbsp;&nbsp; autori tvrde da nisu zabilježili odbacivanje ili ozbiljnije probleme povezane sa transplantacijom tkiva.

Ipak, sama operacija i potiskivanje odbrambenog sistema kako tijelo ne bi odbacilo usađene dijelove uzrokovali su određene nuspojave, tako da je četvorici pacijenata trebalo odstraniti kataraktu.

Deset aktera studije ima značajno pobolj&scaron;anje vida, kod sedam pobolj&scaron;anje nije zabilježeno, a stanje se pogor&scaron;alo samo kod jednog.

Liječenje matičnim ćelijama ima veliki potencijal - ističu stručnjaci i navode da bi se njima mogla zamjenjivati o&scaron;tećena tkiva brojnih organa - od srca do bubrega, te da bi se mogla liječiti čak i multiple skleroza.

&nbsp;

Metoda bez neželjenih posljedica

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Dnevnik fotografija Georgea Maria Levika, naučnika koji je učestvovao u ekspediciji na Antarktiku, pronađen je poslije vi&scaron;e od 100 godina ukopan u debelom sloju leda.

Dnevnik, koji je prona&scaron;la Fondacija Antarktika Novog Zelanda, pronađen je poslije topljenja snijega kod baze Tera Nova, gdje se 1911. godine nalazio brod ekspedicije naučnika Roberta Scotta sa &scaron;ezdesetak istraživača.

- To je uzbudljivo otkriće. Sveska predstavlja nezaobilazan dio rekonstrukcije toka ekspedicije - rekao je direktor fondacije Nigel Watson.

Prema njegovim riječima, sveska je poslana na Novi Zeland na restauraciju poslije čega će biti vraćena fondaciji na Antarktiku, zaduženoj za održavanje pet lokacija koje su koristili naučnici Scott, Ernest Shackleton i Edmund Hillary.

<img alt="george-murray-levick-02-f" src="/media/old/5448bd62-a794-4adc-951c-7e92b0765237-george-murray-levick-02-f.jpg" title="george-murray-levick-02-f" />

Po&scaron;to je stigla na Antarktik, Scottova ekspedicija bila je podijeljena u dvije grupe. Uspjela je da dođe do Južnog pola, ali su u povratku svi stradali zbog ekstremne hladnoće i pothranjenosti, prenosi Blic.

Druga grupa, u kojoj je bio Levik, putovala je duž obale Antarktika, ali je njena baza bila okružena debelim slojem leda zbog čega nijedan drugi brod nije mogao da dođe da je spasi.

Levik i jo&scaron; petorica u grupi preživjeli su tako &scaron;to su iskopali skloni&scaron;te u ledu i jeli pingvine i foke.

<img alt="george-murray-levick-03-hs" src="/media/old/5448bd7d-94c4-4c8b-b715-7e92b0765237-george-murray-levick-03-hs.jpg" title="george-murray-levick-03-hs" />

U Levikovoj svesci se ne nalaze velika otkrića o sudbini ekspedicije, već niz fotografija s datumima i opisima slikanih predjela.

Po povratku s Antarktika, Levik je učestvovao u Prvom svjetskom ratu u krvavoj bici kod Galipolja. Potom je radio za obavje&scaron;tajnu službu u britanskoj vojsci. Preminuo je 1956. godine.

Levik je proučavao pingvine. Napisao je nekoliko stotina naučnih radova o &quot;izopačenom pona&scaron;anju&quot; pingvina. Neke radove je namjerno pisao na grčkom kako bi ograničio broj čitalaca. Ti radovi na grčkom poznati su u naučnom svijetu ali nikada nisu objavljeni u prijevodu.

Dnevnik fotografija Georgea Maria Levika

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Koristeći snimke iz Nasinog Johnson svemirskog centra, režiser Fede Castro kreirao je zadivljujući video prolaska vremena na Zemlji iz svemira.

U nekoliko minuta uspio je napraviti kratki put oko svijeta u kojem vas provodi kroz neke od glavnih gradova. U nekim dijelovima možete vidjeti i prelijepe aurore koje predstavljaju sjevernu polarnu svjetlost. Kako kažu neki naučnici, one su jedna od najljep&scaron;ih stvari koje čovjek može zamisliti i vidjeti iz svemira.

Predstavnici Nacionalne geografije, koji odabiru i nagrađuju kratke filmove, proglasili su ovaj video i rad Fede Castra&nbsp;iznimno zanimljivim i vrijednim gledanja.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/TGBQazOQfoE" width="560"></iframe>

Režisera Fede Castra

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

Kontinent smeća, sedam puta veći od Francuske, prijeti životu na Zemlji - upozoravaju ekolozi. Milion i po životinja godi&scaron;nje umire od plastičnog otpada u okeanima i taj problem se pogor&scaron;ava. Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Nedavna istraživanja izazavala su pravu uzbunu, upozoriv&scaron;i na opasnost od smeća nazvanu &quot;sedmi kontinent&quot;. Radi se o &quot;ostrvima&quot; plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

U sjevernom Pacifiku 30 posto riba progutalo je plastiku. U tom okeanu nalazi se do sada najveće &quot;ostrvo&quot; otpada. Prvi put je primjećeno 1997. između obala Kalifornije i Havaja. Od tada se utrostručio i danas je sedam puta veće od Francuske.

Jo&scaron; od&nbsp; 2011. Udruženje za za&scaron;titu kitova i delfina&nbsp; upozorava da plastični otpad predstavlja smrtnu opasnost za te životinje.

Od 2012. prestižni časopis &quot;Biolo&scaron;ka pisma&quot; slojeve plastičnog otpada naziva &quot;smrtnosnom supom&quot;, koja se, ponekad, može naći i na dubini do 1.500 metara.

Ta &quot;ostrva&quot; plastičnog smeća nose morske struje i ona su ponekad blokirana u virovima okeana, bez mogućnosti biorazgrađivanja. Npr. fla&scaron;a se neće razgraditi pod dejstavom bakterija, jer gljivice ne djeluju na plastiku.

Stručnjaci obja&scaron;njavaju da je 80 posto plastike koja sačinjava taj otpad od polietilena - jednostavnog i jeftinog polimera poznatog po visokoj otpornosti.

Radi se o "ostrvima" plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani mu&scaron;karac može ponovo da hoda nakon &scaron;to je bio podvrgnut novoj terapiji uz transplantaciju ćelija u njegovu kičmenu moždinu.

Poljak Darek Fidika, koji je bio paralizovan od struka nadole poslije napada nožem 2010. godine, sada može da hoda uz kori&scaron;tenje pomagala.

Ovo je bilo prvo ovakvo liječenje u svijetu, a obavili su ga ljekari iz Poljske u saradnji sa naučnicima iz Londona. Detalji istraživanja objavljeni su u žurnalu &quot;Transplantacija ćelija&quot;, prenio je BBC.

Fidika kaže da se osjećao &quot;nevjerovatno&quot; kada je ponovo prohodao.

&quot;Kada ne možete da osjetite skoro polovinu tijela, bespomoćni ste, ali kada ponovo počnete da stičete osjećaj, to je kao da ste se ponovo rodili&quot;, rekao je Fidika.

Profesor Jeff Reisman, &scaron;ef odjeljenja za neurolo&scaron;ku regeneraciju u londonskom Institutu za neurologiju, predvodio je britanski tim. On kaže da je ono &scaron;to je ostvareno &quot;impresivnije od čovjeka koji hoda na Mjesecu&quot;.

Za transplantaciju su iskori&scaron;tene ćelije koje formiraju čulo mirisa (OEC), koje omogućavaju konstantno obnavljanje nervnih vlakana.

Četiri tanke trake nervnog tkiva uzete su sa pacijentovog članka i smje&scaron;tene u prekid od oko osam milimetara u lijevoj strani kičmene moždine. Ljekari su poslije operacije ubrizgali oko 100 mikro-injekcija sa OEC ćelijama iznad i ispod povrede.

Naučnici vjeruju da su ćelije čula mirisa omogućile da se nervna vlakna iznad i ispod povrede ponovo povežu.

Prije tretmana, Fidika je bio paralizovan skoro dvije godine i nije pokazivao znake oporavka uprkos vi&scaron;emjesečnoj intenzivnoj fizikalnoj terapiji.

On je osjetio pobolj&scaron;anje tri mjeseca poslije novog tretmana, kada je njegova lijeva butina počela da dobija mi&scaron;ićno tkivo. &Scaron;est mjeseci poslije operacije, Fidika je napravio prve korake duž specijalne ograde, uz pomoć proteze i uz podr&scaron;ku fizioterapeuta.

Dvije godine poslije tretmana, on može da hoda izvan centra za rehabilitaciju uz kori&scaron;tenje pomagala za hodanje. Djelimično su mu se povratili i osjećaj za be&scaron;iku i crijeva, kao i seksualna funkcija.

Nakon što je bio podvrgnut novoj terapiji uz transplantaciju ćelija

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Komet iz vanjskih dijelova Sunčevog sistema u nedjelju je napravio rijedak bliski prolaz pored Marsa gdje ga je pratila flota robotskih sondi.

Komet Siding Spring pro&scaron;ao je na samo 140.000 km od Marsa &scaron;to je manje od polovice rastojanja između Zemlje i Mjeseca i 10 puta bliže nego &scaron;to je bilo koji komet do sada pro&scaron;ao pored Zemlje, rekla je američka svemirska agencija NASA.

Komet, koji je ime dobio prema australskom opservatoriju koji ga je otkrio pro&scaron;le godine, je kako se vjeruje prvi put u posjetu unutarnjem solarnom sistemu nakon &scaron;to je napustio Oortov oblak smje&scaron;ten iza orbite Neptuna prije vi&scaron;e od milion godina.

Kometi su kako se vjeruje smrznuti ostatci preostali nakon formiranja solarnog sistema prije nekih 4,6 milijardi godina.

-Ovaj komet leti prema Suncu, dok mu narasta rep - rekao je astronom David Grinspoon s instituta Planetarne znanosti iz Tuscona u Arizoni tokom kometova prolijetanja.

Komet je bio najbliži Marsu u 20 sati i 27 minuta prolazeći brzinom od 203.000 km/h.

Očekuje se da su NASA-ina tri marsovska orbitera i dva rovera kao i orbiteri Evropske svemirske agencije i Indije zabilježila prilaz i prolazak kometa.

Komet iz vanjskih dijelova Sunčevog sistema

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

&nbsp;

Nakon gotovo dvije godine koje je provela u tajnoj misiji kružeći bez posade oko Zemlje, svemirska letjelica X-37B američkog ratnog zrakoplovstva sletjela je jučer u vojnu bazu Vandenberg u Južnoj Kaliforniji.

Letjelicu koja izgleda kao minijaturni space shuttle izradio je Boeing, a visine je 2,9 metara i dužine 9 metara.

SAD&nbsp;&nbsp; i dalje taji &scaron;to je letjelica radila u svemiru, &scaron;to je rasplamsalo brojne teorije. Kako prenose mediji, &scaron;pekulacije se kreću od teorije da je letjelica &scaron;pijunirala novi kineski svemirski laboratorij, do onih da je nosila cijeli kolekciju &scaron;pijunske opreme.

Službeno se i dalje ni&scaron;ta ne zna, osim da je sljedeća misija ove letjelice, četvrta po redu, planirana za sljedeću godinu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/A9_P87uSKgs" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Dvije godine kružila oko zemlje

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Otkriće leda na Merkuru moglo bi imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca, jedine planete osim Zemlje na koju je čovjek kročio.

NASA je prvi put u historiji uspjela snimiti fotografije na kojima se vidi da na Merkuru, planeti koja je najbliža Suncu, ima vode, odnosno leda.

Zvuči nevjerovatno da ima leda na planeti na kojoj je temperatura 430 stepeni svakog dana (jedan dan na Merkuru traje koliko i 58 dana na Zemlji), ali postoje i dijelovi Merkura koji su u &#39;vječnoj sjeni&#39;, odnosno do njih nikada ne dopire Sunčeva svjetlost.

Naučnici jo&scaron; od sredine 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća sumnjaju u vodu na Merkuru, no sada su to napokon uspjeli i dokazati, pi&scaron;e Independent.

Proučili su brojne kratere koji se nalaze oko Merkurovog sjevernog pola, uključujući i najveći među njima, kojeg su nazvali Prokofjev i koji ide u dubinu i &scaron;irinu 105 kilometara. Otkrili su da su naslage leda nastale relativno nedavno.

- O&scaron;tri rubovi ukazuju da su relativno geolo&scaron;ki mlade - tvrde naučnici.

Ako je voda nekim procesima na Merkuru nastala relativno nedavno, to bi onda značilo da je do&scaron;lo do nekih novih procesa u solarnom sistemu, a to bi onda moglo imati značajne implikacije i na Mjesec za kojeg se također vjeruje da sadrži dijelove koji su pod ledom i u vječnoj Sunčevoj sjeni, prenosi Dnevnik.hr.

Ovo otkriće bi moglo imati značajne implikacije i na proučavanje Mjeseca

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Mars će u nedjelju imati bliski susret s kometom veličine planine. Kometa Siding Spring projurit će uz sam planet na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara i pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa, kojoj je jezgra promjera 700 metara, proći će toliko blizu da će planet pogoditi čestice pra&scaron;ine i plinovi s kometa, a NASA je zbog blizine odlučila na sigurnu udaljenost pomaknuti svoje letjelice u orbiti Marsa.

Ranije je postojala i mala mogućnost da kometa čak i padne na Mars, no to je odbačeno. Najbolji pogled na kometu imat će upravo roboti istraživači koji se nalaze na Marsu i u njegovoj orbiti.Roveri Opportunity and Curiosity imat će najbolji pogled tokom prolaska komete.Sa samog planeta bi ovaj prolazak mogao stvoriti svjetlost sličnu polarnoj na Zemlji, ali mogao bi se i vidjeti kao iznimno sjajna vatrena kugla. Moći će se vidjeti i sa Zemlje, ali samo iz krajeva poput Australije ili JAR-a.

- Mi se nadamo da ćemo imati prve slike komete sa druge planete rekla je naučnica iz NASA-e Kelly Fast, prenosi news.com.

Kometa je dobila ime po australskom opservatoriju koji ga je otkrio pro&scaron;le godine, uglavnom se sastoji od leda i pra&scaron;ine koji su formirali planete. U vrijeme formiranja planeta zavr&scaron;io je na dalekom kraju Sunčevog sistema, u području pod nazivom Ortov oblak. Ali, umjesto da ostane tamo, on je prije nekoliko miliona godina krenuo na put prema na&scaron;em dijelu Sunčevog sistema, najvjerovatnije kao posljedica nekog velikog sudara ili pod utjecajem gravitacije obližnjih zvijezda. Ali, sljedeći put Siding Spring će u na&scaron;e krajeve doći tek za milion godina kad napravi puni krug.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/HFamgexprOo" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Na udaljenosti manjoj 140.000 kilometara, pri brzini od 202.000 km/h.

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Veliki broj ribljih vrsta nestati će iz tropskih mora do 2050. godine, dok će veliki broj riblje populacije prenapučiti hladnija arktička i antarktička mora.&nbsp; 
 
Barem se tako navodi u studiji koju je nedavno objavilo Sveučili&scaron;te British Columbia, a kojim se htjelo istražiti povezanost globalnih klimatskih promjena i zagrijavanja oceana te njihov utjecaj na riblji fond.&nbsp; 
 
Ukoliko temperatura okeana poraste za samo tri stepena Celzijusa do 2100. godine, ribe će migrirati iz svojih trenutnih stani&scaron;ta prema polovima pri brzini od 26 km po desetljeću, procjenjuju naučnici, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Ukoliko se zagrijavanje ograniči na jedan stupanj Celzija, migracija će biti ograničena na 15 kilometara po desetljeću.&nbsp; 
 
Miranda Jones, autorica izvje&scaron;taja, navodi: &quot;Migracija riba prema hladnijim vodama otvoriti će nove mogućnosti za ribolov na Arktiku. Međutim, nova situacija mogla bi poremetiti populacije morskih vrsta koje već nastanjuju polarne vode te smanjiti raspoloživost resursa. 
 
S druge strane, William Cheung, koautor studije, navodi kako su tropska mora globalni gubitnici budući da se u ovom području očekuje drastično smanjenje ribljeg fonda &scaron;to će imati ogromni utjecaj na ekosistem, ali i lokalno gospodarstvo.

Zbog globalnog zagrijavanja

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi su razvili tehnologiju kojom mogu printati titanijske dijelove za avione koji su jeftiniji, lak&scaron;i i izdržljiviji od postojećih. 
 
Uz potporu kineske vlade i vojske, kineski stručnjaci već proizvode titanijske dijelove za kineske borbene avione pete generacije, J-20 i J-31. 
 
3D tehnikom mogu se i popraviti o&scaron;tećeni dijelovi bez potrebe za izradom novih dijelova. Kako smatraju neki stručnjaci, čekaju na dan da vide&nbsp;prvi 3D avion, a kako se razvijaju proizvodi u Kini, taj dan stiže uskoro kažu oni. 
 
Ono &scaron;to je zanimljivo jeste da i sami možemo&nbsp;3D printati u svom uredu i kod kuće, te&nbsp;tako stvarati potencijalno zanimljive proizvode za svoje kupce. Kako saznajemo, cijene 3D printera nisu mnogo visoke.

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Ovogodi&scaron;nji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je francuski profesor Jean Tirole za analizu &quot;moći i prilagođavanja trži&scaron;ta&quot;, saop&scaron;teno je danas u Stokholmu.

&quot;Tirole, koji je jedan od najuticajnijih ekonomista na&scaron;eg vremena, proveo je značajna teoretska istraživanja u brojnim privrednim oblastima, ali nam je, iznad svega, pojasnio kako da shvatimo i prilagodimo industriju s moćnim firmama na trži&scaron;tu&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Nobelove fondacije.

Francuski stručnjak je, sredinom 80-ih godina, svojom analizom predstavio op&scaron;ti okvir prilagođavanja industrije s jakim trži&scaron;tem, čime &quot;vlade mogu bolje da ohrabre jake firme da postanu produktivnije i da istovremeno ne ugrožavaju konkurenciju i kupce&quot;.

Nagrada za ekonomiju

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

Tri dana mraka na Zemlji

Promovirano devet doktora nauka

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

Najnovije

Arheolozi pronašli mermernu glavu sfinge u grobnici Amphipolisu

Tri dana mraka na Zemlji

Promovirano devet doktora nauka

Biljke imaju svoj odgovor na globalno zagrijavanje

Američki naučnici pomoću matičnih ćelija uspjeli vratiti vid slijepima

Ekspediciju prije 100 godina progutao led, a sveska razotkrila misteriju njihovog nestanka

Pogledajte video koji će vam oduzeti dah: Putovanje kroz vrijeme iz svemira!

"Sedmi kontinent": Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova, kornjača...

Paralizirani muškarac prohodao nakon četiri godine

Siding Spring prošao na samo 140.000 km od Marsa

Američka letjelica vratila se iz tajne misije u svemiru

Iako je na Merkuru 430 stepeni naučnici su otkrili led

Kometa veličine planine će projurit uz samu planetu Mars

Ribe sele u hladnija mora

Kinezi printaju titanijske dijelove aviona: I vi možete sami kući 3D printati!

Nobel pripao francuskom profesoru za analizu tržišta

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom