Kako bi bolje razumjeli klimu i klimatske promjene, prije dva mjeseca je, po prvi puta u istoriji, pokrenut je veliki istraživački projekt kojim će se pratiti klima tibetanske visoravni. 
 
Kori&scaron;tenjem meteorolo&scaron;kih balona, bespilotnih letjelica te senzora na tlu, poku&scaron;ati će se razumjeti utjecaj visoravni na klimu te posebice na azijske monsune. 
&nbsp; 
Tibetanska visoravan nalazi se na 4.500 metara nadmorske visine te bi mogla imati jednu od ključnih uloga u globalnom klimatskom sistemu, no do sada nije bila dovoljno istražena.&nbsp; 
 
Zbog tog razloga, kineski naučnici su u avgustu pokrenuli projekt monitoringa te krenuli sa postavljanjem raznih senzora i detektora kako bi utvrdili u kojoj mjeri različite vrste povr&scaron;ina zagrijavaju zrak te utiču na promjene u vegetaciji i debljini snježnog pokrivača, prenosi portal croenergo.eu. 
 
Praćenje visoravni smatra se značajnim korakom u istraživanju klimatskih sistema, a prema navodima kineskih istraživača, za dosada&scaron;nju nesigurnost oko globalnih klimatskih modela uveliko su zaslužne i manjkave informacije iz Tibeta i sa Himalaja. 
 
Novi kineski projekt vrijedan je 49 miliona dolara, a mogao bi pomoći u boljem razumijevanju i predviđanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta.

Projekat kineskih naučnika

Tibet krije tajnu klimatskih promjena?

Američka svemirska agencija (NASA) osigurat će svoju opremu za istraživanje planete Marsa od prolaska rijetkog kometa koji dolazi izvan Sunčevog sistema, a proći će nevjerovatno blizu Crvenoj planeti.

Otkrivena u januaru 2013., kometa Siding Spring treba 18. oktobra proći na udaljenosti 140.000 kilometara od Marsa. To je manje od polovine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca i deset puta bliže od bilo koje dosad poznate komete koja je pro&scaron;la blizu Zemlje, rekli su NASA-ini naučnici.

Kometa je rijedak posjetilac s udaljene grupe Ortova oblaka, niza smrznutih ostataka nastalih formiranjem Sunčevog suistema. Sferično oblikovan oblak smje&scaron;ten je na 50 puta većoj udaljenosti nego &scaron;to je Zemlja udaljena od Sunca.

Vjeruje se da je kometa Siding Spring prvi posjetilac unutarnjeg Sunčevog sistema, a gravitacijski je bio izbačen iz stražnjeg dvori&scaron;ta Sunčevog sistema zvijezdom prije oko milion godina.

NASA se isprva zabrinjavala hoće li pra&scaron;ina repa komete prijetiti svemirskoj letjelici u Marsovoj orbiti. Kasnija istraživanja ublažila su ta strahovanja, ali NASA je odlučila prilagoditi orbite satelita kako bi oni bili iza planete tokom najopasnijeg prolaska komete.

Moguće je da Mars naiđe na neke čestice, ali se to i ne mora dogoditi, kažu naučnici. Atmosfera na Marsu je mnogo rjeđa od Zemljine ali ipak će &scaron;tititi rovere Opportunity i Curiosity od pra&scaron;ine komete, koja bi mogla izazvati ki&scaron;u meteora.

Europska svemirska agencija te Indija također imaju u orbiti svemirsku letjelicu. Sva ta ispitivanja dio su velikih naučnih napora da se prouči kometa pri susretu s Marsom. Također žele proučiti kako će na Siding Spring utjecati gravitacija planeta te kako će kometa djelovati na atmosferu Marsa.

Čitava armada teleskopa postavljenih na Zemlji i u svemiru, uključivo NASA-in Hubble, već promatraju kometu.

Očekuje se da će Siding Spring biti najbliži Marsu 19. oktobra u 20.27 po srednjoeuropskom vremenu. Proći će uz Crvenu planetu brzinom od 203.000 km na sat.

Iz tog susreta znaučnici se nadaju naučiti vi&scaron;e o vodi, ugljiku i drugim materijalima koji su postojali tokom formiranja Sunčevog sistema prije nekih 4,6 milijarde godina, prenosi Dnevnik.hr.

Očekuje se da će biti najbliža Marsu 19. oktobra u 20.27

NASA spremna: Približava se kometa Siding Spring

Nobelova nagrada za ekonomiju, koja će u ponedjeljak biti objavljena, vjerovatno će otići u ruke stručnjaka koji se bavi budžetskom &scaron;tednjom, najtraženijom obla&scaron;ću u ekonomiji, ocjenjuje danas France-Presse.

Tom nagradom će biti zavr&scaron;ena sezona objavljivanja dobitnika Nobelovih nagrada, čije će svečano uručivanje biti održano 10. decembra u Stokholmu i Oslu.

Dobitnika nagrade za ekonomiju je možda najlak&scaron;e pogoditi. Često je to mu&scaron;karac koji ima vi&scaron;e od 55 godina i američke je nacionalnosti, smatraju analitičari, navodeći da je u posljednjih 20 godina, tri četvrtine dobitnika imalo taj profil.

&quot;Mnogi od njih rade na matematičkim modelima koji se primjenjuju na finansijskom trži&scaron;tu ili u funkcionisanju trži&scaron;ta, ne izja&scaron;njavajući se o ekonomskoj politici&quot;, ocjenjuje AFP.

Francuska agencija dodaje da većina njih sebe naziva &quot;sljedbenicima ekonomske stabilnosti i fiskalne discipline&quot;.

Nobel stručnjaku za bužetsku štednju

AFP: Dobitnika nagrade za ekonomiju možda je najlakše pogoditi

Norve&scaron;ki Nobelov komitet dodijelio je Nobelovu nagradu za mir u 2014. godini Indijcu Kailashu Satyarthi i Pakistanki Malalai Yousafzai za njihovu borbu protiv represije nad djecom i mladima i za pravo djece na obrazovanje.

- Djeca moraju ići u &scaron;kolu i ne smiju biti finansijski iskori&scaron;tavana - navodi se u saop&scaron;tenju i napominje da je po&scaron;tovanje prava djece preduslov za miran globalni razvoj.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Satyarthi, nastavljajući Gandhijevu tradiciju, predvodio razne oblike mirnih protesta i demonstracija protiv iskori&scaron;tavanja djece radi ostvarivanja finansijske koristi.

On je doprinio i razvoju važnih međunarodnih konvencija o dječijim pravima, navodi Norve&scaron;ki Nobelov komitet.

Uprkos svojoj mladosti, Malala Yousafzai se već nekoliko godina bori za prava djevojčica na obrazovanje i pokazala je ličnim primjerom da djeca i mladi mogu da doprinesu pobolj&scaron;anju svoje situacije, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Nobelov komitet napominje da je Yousafzaijeva to postigla &quot;u najopasnijim okolnostima&quot; i da je &quot;kroz herojsku borbu postala vodeći zagovornik prava djevojčica na obrazovanje&quot;.

&quot;Nobelov komitet smatra da je važno istaći da jedan hindus i jedna muslimanka, Indijac i Pakistanka, zajedno učestvuju u borbi za obrazovanje i protiv ekstremizma&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Komitet nagla&scaron;ava da su doprinos ovoj borbi dali i mnogi drugi pojedinci i institucije u međunarodnoj zajednici.

&quot;Izračunato je da &scaron;irom svijeta danas postoji 168 miliona djece-radnika. U 2000. godini taj broj bio je veći za 78 miliona. Svijet je napravio korak ka cilju eliminacije upo&scaron;ljavanja djece&quot;, navodi Nobelov komitet.

U saop&scaron;tenju se zaključuje da &quot;borba protiv represije i za prava djece i adolescenata doprinosi realizaciji &quot;bratstva među narodima&quot;, koje Alfred Nobel pominje u svom testamentu kao jedan od kriterija za Nobelovu nagradu za mir.

Nagrađeni za  borbu protiv represije nad djecom i mladima

Nobelovu nagradu za mir dobili su Yousafzai i Satyarthi

Naučnici su prona&scaron;li ostatke skeleta čovjeka u mulju u blizini rijeke Sene u Francuskoj stare oko 200.000 godina.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu, iako je to za sada te&scaron;ko utvrditi jer ne postoji dovoljno materijala iz ovog doba u sjeverozapadnoj Evropi.

- Ovo su najstariji fosili pronađeni u blizini Pariza. To je, u stvari, najstariji Parižanin - rekao je antropolog Bruno Moreil, dodajući da su ostaci pronađeni u mulju u mjestu Turvil-la-Rivier, oko 100 kilometara od Pariza.

Naučnici ne mogu mnogo da kažu o ostacima jer se radi samo o tri duge kosti ruke, ali se vjeruje da je riječ o mladoj osobi, možda tinejdžeru.

Ono &scaron;to je zanimljivo je da je na gornjem dijelu ruke na nadlaktici vidljiv greben ili ko&scaron;tano ispupčenje, &scaron;to može da bude rezultat o&scaron;tećenja mi&scaron;ića, navodi BBC.

Tim pretpostavlja da je ta osoba ponavljala određenu mehaničku radnju tom rukom, moguće bacanje koplja.

&quot;Ako se utvrdi da je to tačno, to će značiti da su ljudi koristili koplje u Evropi prije oko 200.000 godina&quot;, rekao je Kris Stringer iz&nbsp; Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

Druga mogućnost je da je ta osoba radila na obradi životinjske kože, zbog čega je do&scaron;lo do određene deformacije ruke.

Vjeruje se da se radi o neandertalcu

U Parizu pronađen skelet čovjeka star 200.000 godina

Francuski pisac Patrick Modiano ovogodi&scaron;nji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

U saop&scaron;tenju se navodi da je Modiano nagrađen &quot;za umjetnost sjećanja kojom je evocirao najneuhvatljivije ljudske sudbine&quot;.

On se u svojim djelima bavi sjećanjem, zaboravom, identitetom i krivicom, a radnja se često de&scaron;ava u Parizu. Njegove priče imaju autobiografsku osnovu ili su zasnovane na događajima iz vremena njemačke okupacije.

Ponekad kao materijal za svoja djela koristi intervjue, novinske članke ili sopstvene bilje&scaron;ke koje je sakupio tokom godina, navodi se u saop&scaron;tenju.

Modiano je rođen 1945. godine u predgrađu Pariza. Otac mu je bio poslovni čovjek, a majka glumica.

Nakon &scaron;to je napustio &scaron;kolu, Modiano je studirao na Liceju Anrija Četvrtog, gdje je na njegov spisateljski razvoj značajno uticao nastavnik geometrije Raymond Queneau.

Neka od njegovih djela prevedana na engleski jezik su &quot;Kružni bulevar&quot; (1972), &quot;Novela&quot; (1974), &quot;Tužna vila&quot; (1977), &quot;Trag pakosti&quot; (1988) i &quot;Medeni mjesec&quot; (1992).

Modiano je i autor knjiga za djecu i filmskih scenarija. Zajedno sa režiserom Louisom Malleom napravio je film &quot;Lacomb, Lucien&quot; (1974), čija se radnja de&scaron;ava u vremenu njemačke okupacije.

Saopštenje Švedske kraljevske akademije nauka

Francuz Modiano dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Plan istraživača koje je finansirala NASA podrazumijeva izazivanje ove tromosti sa uređajem pod nazivom &quot;RhinoChill&quot;. U pitanju je ubacivanje tečnosti za hlađenje kroz ljudske nozdrve pravo u korjen mozga.

Kada je u pitanju svemirsko putovanje, &quot;svaki put kada u jednačinu stavite ljude, stvari postaju komplikovanije&quot;, izjavio je Bobby Braun, NASA-in biv&scaron;i &scaron;ef za tehnologiju. Ovo je posebno tačno kada je u pitanju eventualno slanje ljudi na Mars.

Slanje ljudi na druge planete sa sobom nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema na koje NASA poku&scaron;ava da odgovori brojnim inovacijama. Jedna od najvećih prepreka opremanja broda ljudima i dovoljnom količinom hrane, zabave i drugih stvari potrebnih za 180 dana dugo putovanje na Mars jeste prekoračenje budžeta.

NASA ulaže sredstva u istraživanja koja za cilj imaju stvaranje tehnologije koja bi ljude držala uspavanim i po nekoliko mjeseci uz pomoć kompanije &quot;SpaceWorks&quot; iz Atlante.

Sudeći prema ovoj kompaniji, izazivanje ove vrste ukočenosti kod astronauta bi eliminisalo potrebu za postojanjem smje&scaron;taja i prostorija za vježbanje za astronaute koji tro&scaron;e prostor.

Kada je vježbanje u pitanju, za to će se brinuti roboti koji stimuli&scaron;u ključne mi&scaron;ićne grupe i intravenozno astronautima daju supstance potrebne ljudskom tijelu.

Elimini&scaron;ući dodatan prostor potreban ljudima tokom leta, svemirski brodovi bi mogli da postanu manji i na njih bi mogle biti ugrađene dodatne sigurnosne funkcije i oplata.

Sudeći prema kompaniji &quot;SpaceWorks&quot;, veličina prostorija u kojima bi živjeli astronauti tokom puta na Mars mogla bi da bude smanjena sa 8.2x9 metara na svega 4.3x7.5 metara. Ovo drastično smanjenje u veličini također bi značilo i veliku u&scaron;tedu za svemirsku agenciju.

Trenutne projekcije koje se tiču životnog prostora prilikom puta na Mars ističu da bi njegova težina iznosila 31 tonu za četvoročlanu posadu, međutim, uz pomoć nove tehnologije, ista ova posada mogla bi da bude smje&scaron;tena u prostoru od &quot;lagaih&quot; 15 tona. Samim tim, broj astronauta koji bi učestvovali u misiji mogao bi u teoriji da bude dupliran bez povećanja težine same letjelice.

Lak&scaron;i brod bi također zahtijevao i manje moćne rakete potrebne za njegovo lansiranje, a samim tim i manje novca za gorivo.

Kompanija također spominje i psiholo&scaron;ke prednosti sna u trajanju od 180 dana &ndash; tokom toliko dugog puta astronauti bi polako utonuli u svemirsko ludilo.

Naravno, i dalje je potrebno izvr&scaron;iti veliki broj testova prije nego &scaron;to će astronauti zaista biti u prilici da budu u stanju hibernacije po nekoliko mjeseci, prenosi B92.

Projekat nosi veliki broj tehničkih i logističkih problema

NASA ulaže velike napore da pošalje ljude na Mars

Nobelova nagrada za hemiju u srijedu je dodijeljena trojici istraživača zbog pobolj&scaron;anja rezolucije mikroskopa.

Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner koristili su fluorescenciju kako bi produžili limite svijetlosti mikroskopa.

Dobitnici dijele nagradu od osam miliona kruna (1,1 miliona dolara), prenosi BBC.

Njihova imena su objavljena na konferenciji za novinare u &Scaron;vedskoj, i pridružili su se uglednoj listi laureata nagrade za hemiju koje se dodijeljuje od 1901. godine.

Nobelov komitet saopćio je da su istražicači dobili nagradu za &quot;razvoj super- rezolutne fluorescentne mikroskopije&quot;.

Komitet kojim predsjedava profesor Sven Lidin, materijalni hemičar s univerziteta Lunbd, saopćio je da je &quot;rad laureata omogućio proučavanje molekularnih procesa u realnom vremenu&quot;.

Nagrađeni Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Crv mutant proždirao je &scaron;ećer bez debljanja. Istraživači tvrde da je isti gen prisutan i kod ljudi, međutim prva na redu su testiranja promjene na mi&scaron;evima.

Na prvi pogled izgleda kao svaki drugi crv. Ali naučnici tvrde da bi maleni stvor poznat pod imenom Caenorhabditis elegans mogao pobijediti pretilost.

Nučnici kažu da su zbog genetske mutacije, zbog koje se ovaj crv nikad ne deblja, korak bliže piluli koja bi omogućila da jedemo sve, od sladoleda preko keksića do kolača, bez da dobijemo na težini, pi&scaron;e Daily Mail.

Tim naučnika na čelu sa Seanom Curranom prona&scaron;ao je novi način sprječavanja pretilosti koju prati prehrana s velikim udjelom &scaron;ećera. &#39;Pri&scaron;ili&#39; su to ključnom genu za koji su farmaceutske firme već razvile ciljane lijekove.

- Hrana s visokim udjelom &scaron;ećera koju je bakterija pojela bila je ekvivalent čovjeku koji jede zapadnjačku hranu - objasnio je Curran, a pod zapadnjačkom hranom misli se na onu s visokim udjelima masnoće i &scaron;ećera poput hamburgera, krumpirića i gaziranih pića.

Evo o čemu se radi. Određene genetski mutanti u eksperimentu s crvima, odnosno oni s hiperaktivnim genom SKN 1, hranjeni su takvom hranom bez da su dobili na težini, dok su se oni regularni debljali.

Rad se oslanjao isključivo na crva Caenorhabditis elegans i ljudske stanice u petrijevoj zdjelici, ali genetski put koji proučava može se naći kod gotovo svih životinja - pa i ljudi.

Gen SKN 1 naime postoji i kod ljudi i naziva se Nrf2 &scaron;to sugerira da bi se rezultati mogli primijeniti i na ljude.

Sljedeći potez ipak je testiranje otkrića na mi&scaron;evima.

Nrf2 protein, transkripcijski faktor koji se veže na specifičnu sekvencu DNK kako bi kontrolirao sposobnost stanica za detoksikaciju i popravak o&scaron;tećenja kada su izložene hemijski reaktivnom kisiku, već je ispitivan kod sisavaca.

Farmaceutske firme već su radile na razvoju malih molekula koje su bile usmjerene prema Nrf2 u nadi da će proizvesti vi&scaron;e antioksidansa i usporiti starenje, prenosi Dnevnik.hr.

Inače, iako pomoć pilula u kontroliranju odgovora tijela na hranu zvuči primamljivo, nije bez rizika. Naime, povećana funkcija Nrf2 povezana je s agresivnim rakom.

- Možda je to pitanje vremena i mjesta. Kada bismo mogli aktivirati Nrf2 u specifičnim tkivima kada je to potrebno onda bi mogli iskoristiti njegove potencijalne prednosti - kaže Curran.

Crv mutant ima isti gen koji je prisutan i kod ljudi

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za pobačaj u različitim dijelovima svijeta

Naime, Univerzitet u Kaliforniji, San Francisco (UCSF) 13. oktobra kreće na internet platformi Coursera sa &scaron;estosedmičnim kursom naziva &quot;Abortus: kvalitetna zdravstvena za&scaron;tita&quot;.

Djelujući primarno u okviru zdravstvene za&scaron;tite, kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za abortus u različitim dijelovima svijeta.

Edukacija o abortusu u SAD-u je na dosta niskoj razini (u dvije trećine &scaron;kola nema niti jedne lekcije o tome), a prema podacima Guttmacher Instituta svaka treća Amerikanka napravi pabortus do 45. godine života.

Doktorica Jody Steinauer sa UCSF-a, kazala je za The Daily Beast, kako se nada da će kurs smanjiti stigmu koja oko abortusa vlada u američkom dru&scaron;tvu zbog koje se o toj temi rijetko javno raspravlja.

Također, boljom edukacijom, kazala je, trebao bi se smanjiti mortalitet žena koje abortuse rade u nesigurnim uslovima, prenosi Dnevnik.hr.

Dosadašnja dukacija u SAD-u je na dosta niskoj razini

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Podvodno disanje uskoro bi moglo postati realnost. Grupa naučnika sa univerziteta u Danskoj razvila je &#39;kristalne materijale koji mogu vezati i pohranjivati visoke koncentracije kisika&#39;.

- Nekoliko zrna sadrži kisika dovoljno za jedan udah, a kako materijal može apsorbirati kisik iz vode oko ronioca i opskrbljivati ronioca s njim, on neće morati sa sbobom nositi vi&scaron;e od nekoliko zrna - objasnila je profesorica Christine McKenzie, pi&scaron;e mic.com.

- Kada je supstanca zasićena kisikom, može se uporediti sa spremnikom kisika pod pritiskom - razlika je u tome &scaron;to ovaj materijal može sadržavati tri puta vi&scaron;e kisika - stoji u saopćenju.

Ekipa koja stoji iza razvoja kristala upoređuje ga sa spužvom koja može apsorbirati i zadržavati kisik, a ne samo reagirati na njega.

Očita namjena izuma bilo bi kori&scaron;tenje pod vodom, odnosno za podvodno disanje. McKenzie je istakla da se kirstal gotovo može uporediti sa spremnikom kisika koji bi mogao imati razorne posljedice za ronioce. Naime, treba uzeti u obzir promjene pritiska pod vodom i činjenicu da većinu vremena ne udi&scaron;emo čisti kisik već mje&scaron;avinu kisika i drugih plinova.

Ipak, sama činjenica da ova tehnologija postoji otvara mogućnost za daljnja istraživanja i mogla bi dovesti do toga da ronjenje i disanje pod vodom postanu puno lak&scaron;i.

Osim &scaron;to bi kristal roniocima mogao omogućiti da provode vi&scaron;e vremena pod vodom, mogao bi biti jedna od glavnih blagodati za pacijente s rakom pluća koji sa sobom moraju nositi male, ali te&scaron;ke spremnike kisika, prenosi Dnevnik.hr.

Razvijeni kristali sa velikom koncentracijom kisika

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku ove godine dobili su japanski naučnici Isamu Akasaki i Hiro&scaron;i Amano, te Amerikanac &Scaron;udži Nakamura za pronalazak energetski efikasne i ekolo&scaron;ki prihvatljive LED diode koja emituje plavo svjetlo, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

- Sa pojavom LED lampi sada imamo trajnije i efikasnije alternative starijim izvorima svjetla - navodi se u saop&scaron;tenju.

U tekstu se dodaje da su Akasaki, Amano i Nakamura proizveli blje&scaron;tavo plavo svjetlo iz poluprovodnika početkom devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i pokrenuli fundamentalnu transformaciju tehnologije svjetla.

- Crvene i zelene diode postoje odavno, ali bez plavog svjetla ne bi se mogle praviti lampe sa bijelim svjetlom - navodi Kraljevska akademija.

U tekstu se podsjeća da su intenzivni napori naučne zajednice da napravi plavo svjetlo trajali pune tri decenije.

- Njihovi izumi su revolucionarni. Električne sijalice osvijetlile su 20. vijek, a 21. vijek biće osvijetljen LED lampama - nagla&scaron;ava se u saop&scaron;tenju.

&Scaron;vedska kraljevska akademija nauka navodi da LED lampe imaju potencijal da pobolj&scaron;aju kvalitet života vi&scaron;e od 1,5 milijardi ljudi &scaron;irom svijeta koji nemaju pristup električnim mrežama, po&scaron;to zbog male potro&scaron;nje mogu da se napajaju jeftinom solarnom energijom.

Akasaki je profesor na Univerzitetu Meiđo u Japanu i počasni profesor na Univerzitetu u Nagoji. Amano je redovni profesor na Univerzitetu u Nagoji, a Nakamura je profesor na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari.

Energetski efikasan i ekološki prihvatljiv pronalazak

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Naučnici John O&#39;Keefe i bračni par May-Britt i Edvard Moser ovogodi&scaron;nji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, saop&scaron;tio je danas Institut Karolinska u Stokholmu.

Institut je naveo da se pola nagrade dodjeljuje američko-britanskom naučniku O&#39;Keefeu, a druga polovina norve&scaron;kom paru Moser.

U saop&scaron;tenju se navodi da su naučnici nagrađeni &quot;za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu&quot;, &scaron;to omogućava kretanje.

&quot;Otkriće ta tri naučnika rije&scaron;ilo je problem za čijim su rje&scaron;enjem stoljećima tragali naučnici i filozofi: kako mozak stvara mapu prostora koji nas okružuje i kako jedinka nalazi put kroz složeno okruženje&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

O&#39;Keefe je 1971. godine otkrio prve komponente sistema prostorne orijentacije u mozgu.

Naučnik je identifikovao nervne ćelije u dijelu mozga zvanom hipokampus, koje se aktiviraju kada je neko na određenom mjestu u nekoj prostoriji. Kako se osoba kreće, aktiviraju se druge ćelije, također u hipokampusu.

O&#39;Keefe je, sprovodeći eksperiment nad laboratorijskim pacovima, otkrio da mozak na taj način stvara &quot;mapu kretanja&quot; ili pozicioniranja.

Nakon vi&scaron;e od tri decenije, norve&scaron;ki naučni par Moser je otkrio ključnu komponentu sistema prostorne orijentacije mozga.

May-Britt i Edvard Moser identifikovali su jo&scaron; jednu vrstu nervnih ćelija nazvanu &quot;nervna re&scaron;etka&quot; koja stvara koordinaciju nerava u tom sistem &scaron;to omogućava precizno kretanje u prostoru.

Naknadnim istraživanjem Norvežana otkriveno je kako te ćelije određuju tačan položaj u prostoru.

Kasnije je otkriveno da pacijenti s Alzajmerovom bole&scaron;ću imaju o&scaron;tećenje na hipokampusu zbog čega gube smisao za prostornu orijentaciju.

&quot;To okriće sistema kretanja u mozgu omogućilo je da naučnici bolje shvate mehanizam kretanja ljudi i kako njegov gubitak u određenim bolestima utiče na kognitivne funkcije čovjeka&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Insituta.

John O&#39;Keefe, rođen 1939. godine u Njujorku, doktor je fiziolo&scaron;ke psihoholgije. Od 1987. godine radi na Univerzitetu u Londonu gdje je imenovan za profesora kognitivne neuronauke.

May-Britt Moser, rođena 1963. godine u Norve&scaron;koj, doktor je neuronauke i direktorka centra kognitivne neuronauke u Trondhejmu.

Njen suprug Evdard, rođen 1962. godine, takođe Norvežanin, doktorirao je neurofizilogiju u Edinburgu i tokom postdoktoriskih studija intenzivno je sarađivao je sa O&#39;Keefeom u Londonu.

Za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Hiljade planina pod morem, od kojih su neke visoke vi&scaron;e od kilometar, otkrivene su nedavno u dubinama okeana. To je samo jo&scaron; jedan podsjetnik koliko malo znamo o tome &scaron;to se sve nalazi na dubinama od nekoliko hiljada metara.

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara. Dave Sandwell, profesor sa &#39;Scripps Institution of Oceanography&#39;, kazao je za BBC News a prenosi Independent, kako je otkriće planina ispod mora od velikog značaja.

- Možda se ne čini tako, ali broj planina pod morem raste kako se smanjuje njihova visina. Možda ih otkrijemo jo&scaron; oko 25.000 uz ovih 5.000 najvi&scaron;ih za koje već sada znamo - pojasnio je.

Morsko dno, a dvije trećine Zemlje je pod vodom, najmanje je istraženo područje na&scaron;e plane. Dno okeana uglavnom se mapira uz pomoć brodova koji mogu napraviti karte u visokoj rezoluciji mjereći uzvisine na dnu, no zbog činjenice da takvi brodovi mogu prevaliti samo 30 kilometara na sat, do sada je istraženo samo 10 posto okeana na zemlji.

Satelitska tehnika puno je brža, bolja, a temelji se na mjerenju oblika okeana, odnosno prema tome kako gravitacija utiče na vodenu povr&scaron;inu na različitom terenu. U najnovijem ispitivanju morskog dna naučnici su koristili najmodernije satelite, Jason 1 i CryoStat koji su predviđeni za mjerenje debljine polarnog leda.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="281" mozallowfullscreen="" src="//player.vimeo.com/video/107346382" webkitallowfullscreen="" width="500"></iframe></div>

&nbsp;

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara

Spektakularna otkrića ispod mora

Divovski otrovni oblak otkriven je iznad povr&scaron;ine Titana, Saturnovog najvećeg mjeseca, a pojavu je snimila NASA-ina letjelica Cassini. Oblak je snimljen iznad Titanovog južnog pola, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Astronome intrigira činjenica da se neobičan oblak nalazi na visini od 300 kilometara od povr&scaron;ine Titana, gdje se se obično ne formiraju tako visoko u atmosferi.

Prema podacima s Cassinija, astronomi su zaključili da je riječ o oblaku kojeg čine smrznute čestice otrovnog hemijskog spoja poznatog kao vodikov cijanid. Da bi se zamrznuo, vodikov cijanid mora biti izložen temperaturi od -148 stepeni Celzija, prenosi NASA.

Prisutnost tog oblaka govori i o tome da je Titan znatno hladnije mjesto nego &scaron;to su to astronomi pretpostavljali.

Titan je vrlo poseban mjesec u Sunčevom sistemu, koji ima godi&scaron;nja doba, a kako mu orbita oko Sunca zajedno s planetom traje 29 godina, svako godi&scaron;nje doba traje 7 godina. Titan je posljednji put promijenio godi&scaron;nje doba jo&scaron; 2009. godine, kada je sjeverna hemisfera pre&scaron;la iz zime u proljeće, a južna iz ljeta u jesen.

Astronomi pretpostavljaju da je oblak na Titanu nastao zbog kombinacije vi&scaron;e faktora: promjene godi&scaron;njeg doba koja je promijenila i cirkuliranja u atmosferi te smanjenu izloženost Sunčevoj svjetlosti, prenosi Dnevnik.hr.

Pojavu snimila NASA-ina letjelica Cassini

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu petu godinu zaredom organizira Sajam stipendija, koji će se održati u utorak, 16. oktobra, na Ma&scaron;inskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u terminu od 10 do 17 sati. 
 
- Glavni organizator petog sajma stipendija je Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu, dok su partneri Fondacija kralja Baudouina iz Belgije, Ma&scaron;inski fakultet Univerziteta u Sarajevu - kazao je Adnan Rahimić iz Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.

Rahimić podsjeća da je prethodnih godina na sajmovima stipendija učestvovalo preko 25 institucija, a posjete prema&scaron;ivale su broj od 5.000 posjetilaca. I ove, kao i prethodnih godina, ulaz na sajam će za sve posjetioce biti besplatan. 
 
&nbsp;

Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Najnovije

1