&nbsp;

Atlanski okean mogao bi biti &quot;odgovoran&quot; za sporiji rast globalnih temperatura u zadnjih 15 godina, javlja BBC. Usporeni temperaturni rast vjerojatno će trajati jo&scaron; deset godina, ali nakon toga slijedi novo drastično zatopljenje.

Prema najnovijoj teoriji, tzv. &quot;pauza&quot; u globalnom zatopljenju, koja je započela 1999. godine, posljedica je prirodnog 30-godi&scaron;njeg ciklusa koji se događa u Atlantiku. Prema teoriji Međunarodnog vijeća za klimatske promjene (IPCC), spora hladna struja u Atlantiku preusmjerava vi&scaron;ak topline u duboki dio okeana i to će činiti jo&scaron; desetak godina.

Zbog toga su temperature između 1998. i 2012. godine prosječno rasle za 0,05 stepana Celzijusa godi&scaron;nje, dok su ranije, u razdoblju između 1951. i 2012. godine temperature prosječno rasle za 0,12 stepena Celzijusa godi&scaron;nje. Sporiji temperaturni rast u razdoblju kada su emisije CO2 u atmosferu najveće u povijesti dugo je zbunjivao naučnike, prenosi index.hr.

Teoretiziralo se da je sporije zatopljenje povezano s većom razinom zagađenja, s vulkanskom aktivnosti, a onda se počelo razmi&scaron;ljati o utjecaju okeana. U naučnom radu objavljenom u časopisu Science, tim znanstvenika predvođen profesorom Ka-Kit Tungom sa sveučili&scaron;ta u Washingtonu tvrdi da odgovor treba tražiti u atlantskoj struji koja u prirodnim naizmjeničnim 30-godi&scaron;njim ciklusima grije i hladi čitav svijet.

Zbog tog istog razloga je, tvrdi naučnici, rast globalnih temperatura usporen i u razdoblju od 1945. do 1975. godine. Takav trend čak je rezultirao strahovanjem od novog ledenog doba. No, od 1976. se ciklus promijenilo, vi&scaron;e topline zadržavalo se na povr&scaron;ini Atlantika, i Zemlja se opet počela grijati većom brzinom. Sve do rekordne 1998. godine, kada su zabilježene najveće globalne temperature u historiji.

&quot;Mislim da se sada svi možemo složiti da se toplina taloži 700 metara ispod povr&scaron;ine u Atlantiku i južnim okeanima&quot;, kaže profesor Tung. Obja&scaron;njava da je ova pojava povezana s razinama soli u oceanu: more u Atlantiku koje stiže iz tropskog područja je slanije zbog većeg isparavanja, zbog čega lak&scaron;e apsorbira toplinu.

No, razine soli u Atlantiku s vremenom se mijenjaju. Kako toplija voda stiže na sjever i postepeno otapa ledenjake, tako se smanjuje i razina saliniteta okeana. &quot;Nakon 2006. razina soli se počela smanjivati, iako je i dalje iznad prosjeka. Kada se spusti ispod prosjeka, tada kreće idući ciklus koji će donijeti novo razdoblje rapidnog zagrijavanja&quot;, tvrdi profesor Tung.

&quot;Vjerovjatno imamo jo&scaron; deset godina. Možda i manje, s obzirom da i globalno zagrijavanje samo po sebi ima uticaj na brzinu otapanja ledenjaka pa bi led mogao preplaviti sjeverni Atlantik. Ali ako gledamo &scaron;to se događalo ranije u povijesti, sada smo usred ciklusa&quot;, kaže Sung, čiji je tim proučavao i meteorolo&scaron;ke podatke za centralnu Englesku, koji se čuvaju zadnjih 350 godina, a koji također potvrđuju ovu teoriju.

Drastično zatopljenje

Imamo još deset godina, a onda će temperature opet početi rasti!

&nbsp;

Naučnici su ispod ledenog pokrivača na Antarktiku otkrili siću&scaron;ne žive organizme koji se hrane neorganskim tvarima, &scaron;to ukazuje da je život moguć i u ekstremno negostoljubivom okruženju kakav postoji na drugim planetama u sunčevom sistemu, poput Marsa. 
 
Kako prenosi londonski &quot;Telegraph&quot;, čitav jedan ekosistem opstaje u jezeru koji se nalazi na dubini od 800 metara ispod leda, iako do ovog stani&scaron;ta sunčeva svjetlost i svjež vazduh nisu prodrli milionima godina. 
 
Ovo otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje među naučnicima, budući da se već duže vjeruje da mikroorganizmi mogu da prežive okretanjem novim izvorima energije, prenosi &quot;Blic&quot;. 
 
To bi moglo da znači da bi sličan život bio moguć i na Marsu ili nekoj drugoj ledenoj planeti ili mjesecu. 
 
&quot;Ovo je prvi, očigledan dokaz da ispod ledenog pokrivača na Antarktiku postoji ne samo život, već aktivni ekosistem, ne&scaron;to o čemu smo nagađali decenijama unazad&quot;, kazao je vođa istraživanja Brent C. Christner, profesor biologije sa Državnog univerziteta Luizijane. 
 
&quot;Proučavamo vodeni stub koji sadrži oko 4.000 stvari koje nazivamo vrstama. Raznovrsnost je nevjerovatna&quot;, naveo je on. 
 
&quot;Prvi put smo do&scaron;li na Antarktik i na prvom mjestu koje smo odabrali za bu&scaron;enje prona&scaron;li smo život. S toga se može, bez pretjerivanja, zaključiti da život postoji i u drugim sličnim sredinama, kao &scaron;to je led na Jupiterovom mjesecu, Evropi&quot;, kazao je američki naučnik. 
 
Mikroorganizmi su pronađeni u jezeru Willans, subglečerskom vodenom tijelu koje se nalazi ispod antarktičkog ledeng pokrivača na krajnjem jugoistočnom dijelu Roseove ledene ploče, na zapadu kontinenta. 
 
Slični mikrobi mogu se naći i u dubokim okeanima, ali oni crpe energiju iz ostataka povr&scaron;inskih organizama koji potonu na dno. 
 
Okruženje ispod glečera je do te mjere negostoprimljivo da su ovi novootkriveni organizmi prinuđeni da &quot;jedu stijenu&quot;, vežući se sa mineralne čestice i prikupljajući amonijum i azot. 
 
Antarktički ledeni pokrivač je jedan i po puta veći od povr&scaron;ine Sjedinjenih Američkih Država i sadrži 70 posto svježe vode na Zemlji. 
 
Vjeruje se da antarktički led krije vi&scaron;e od 400 subglečerskih jezera kao i mnoge rijeke i potoke, te isto toliko ovakvih ekosistema. 
 
Ovo istraživanje je dokaz da glečeri i lednici nisu sterilni, već da u njima žive razne mikropske zajednice, zaključuju naučnici.

Sličan život bio bi moguć i na Marsu

Naučnici šokirani nakon otkrića šta jedu organizmi na 800 metara ispod leda Antarktika

&nbsp;

Slovenački arheolog Ivan &Scaron;prajc i njegovi saradnici prona&scaron;li su dva drevna grada Maja u meksičkoj džungli u jugoistočnom dijelu države Kampeče na Jukatanskom poluostrvu. 
 
Gradovi su bili skriveni gustom vegetacijom i te&scaron;ko dostupni. 
 
&quot;Fotografije iz vazduha pomogle su nam u pronalaženju&quot;, rekao je &Scaron;prajc, koji radi u Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. 
 
&Scaron;prajc i njegov tim prona&scaron;li su masivne ostatke dok su podrobnije istraživali oblast oko Čaktuna, velikog majanskog grada koji je slovenački arheolog otkrio 2013. godine, prenosi &quot;Discovery&quot;. 
 
Ovo mjesto sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka posjetio je američki arheolog Eric Von Euw koji je dokumentovao fasadu i druge kamene spomenike, ali crteže nije objavio.

U meksičkoj džungli na Jukatanskom poluostrvu

Poput Marti Misterije: Slovenački arheolog otkrio dva drevna grada Maja

Možda roditeljima crtež njihovog djeteta djeluje smije&scaron;no, ali njegov &quot;čika gli&scaron;a&quot; ima ozbiljno skriveno značenje, tvrde britanski istraživači. 
 
Oni su otkrili da je crtačka sposobnost djeteta uzrasta od četiri godine solidan indikator njegove buduće inteligencije. 
 
Uz pomoć roditelja, psiholozi su testirali vi&scaron;e od 15.000 djece najprije sa četiri, a zatim 14 godina, ocjenjujući njihove crteže na skali od 0 do 12. 
 
Uočena je &quot;solidna&quot; veza između bolje ocijenjenih crteža i rezultata testova inteligencije ne samo kod četvorogodi&scaron;njaka već i 14-godi&scaron;njaka. 
 
&quot;Test &quot;nacrtaj dijete&quot; osmi&scaron;ljen je 1920-ih godina kako bi se procijenila inteligencija djeteta, tako da je veza između testa i inteligencije kod četvorogodi&scaron;njeg djeteta bila očekivana&quot;, izjavila je vođa istraživanja dr Rosalind Arden sa Psihijatrijskog instituta Kraljevog koledža u Londonu, dodajući da je naučnike iznenadilo to &scaron;to je ta veza bila uočena i 10 godina kasnije. 
 
&quot;Veza je solidna, te su zato na&scaron;i rezultati interesantni, ali to ne znači da roditelji treba da brinu ukoliko njihova djeca lo&scaron;e crtaju. Sposobnost crtanja ne određuje inteligenciju, postoji čitav niz faktora, kako genetskih tako i dru&scaron;tvenih, koji utiču na inteligenciju&quot;, navela je ona. 
 
&quot;Crtanje je drevna vje&scaron;tina, stara 15.000 godina. Kroz crtež, mi poku&scaron;avamo da nekom pokažemo kako razmi&scaron;ljamo&quot;, kazala je britanska naučnica u izjavi za BBC. 
 
&quot;Sposobnost da reprodukujemo likove je jedinstvena ljudska osobina i znak kognitivne sposobnosti, na sličan način kao i pisanje koje je preobrazilo sposobnost ljudskog roda da skladi&scaron;ti informacije i samim tim izgradi civilizaciju&quot;, objasnila je ona.

Istraživanje Psihijatrijskog instituta Kraljevog koledža u Londonu

Crteži djece nagovještavaju inteligenciju

&nbsp;
&nbsp;
U srijedu u printanom izdanju &bdquo;Dnevnog avaza" donosimo magazin &bdquo;Porodica i zdravlje". Za vas pi&scaron;u: &nbsp;- Prof. dr. sc. Muhamed Ajanović: Ishranom do zdravih zuba - 
Industrijski &scaron;ećer je glavni prijatelj karijesa
&nbsp;- Prof. dr. Dijana Avdić: Fizikalna terapija rje&scaron;ava tegobe - Lo&scaron;e držanje okidač bolova u vratu
&nbsp;- Prof. dr. sc. Naima Mutevelić-Arslanagić: Solarna urtikarija, preosjetljivost kože na sunce - Crveni osip na koži izaziva jak svrbež
&nbsp;- Prof. dr. Edin Suljagić: Kraj neuglednim mrljama na odjeći - Botox bri&scaron;e i znoj ispod pazuha
&nbsp;- Na pitanja čitalaca odgovorila: Dr. Aida Zujović-Ajanović &nbsp;- Naslovna: Brusnice su poput antibiotika &nbsp;- Uz to, donosimo rezultate najnovijih istraživanja, svjetskih studija, preporuke ljekara i nutricionista.

U srijedu u „Dnevnom avazu"

Loše držanje okidač bolova u vratu

Ove godine smo u &quot;crveno&quot; u&scaron;li jedan dan ranije nego 2013., i čak mjesec i po dana ranije nego 2000., upozorio je danas Svjetski fond za za&scaron;titu prirode (WWF), pozivajući planetu da ekolo&scaron;ku tranziciju upi&scaron;e u svoju agendu. 
 
Od danas, 19. aUgusta, čovječanstvo živi na kredit, jer je u&scaron;lo u ekolo&scaron;ki minus. 
 
Naime, svjetsko stanovni&scaron;tvo je potro&scaron;ilo sve prirodne resurse koje Zemlja može da obnovi u razmaku od godinu dana. 
 
Ove godine smo u &ldquo;crveno&rdquo; u&scaron;li jedan dan ranije nego 2013., i čak mjesec i po dana ranije nego 2000., upozorio je danas Svjetski fond za za&scaron;titu prirode (WWF), pozivajući planetu da ekolo&scaron;ku tranziciju upi&scaron;e u svoju agendu. 
 
&quot;Earth Overshoot Day&quot; je datum u godini kada je čovječanstvo potro&scaron;ilo vi&scaron;e prirodnih resursa nego &scaron;to Zemlja može da obnovi u istom tom periodu. Ovaj fatalni datum pada svake godine sve ranije, a prag je prvi put pređen 19. decembra 1987. kao posljedica ekonomskog i demografskog rasta početkom 1970-ih. 
 
Danas, 86 posto svjetskog stanovni&scaron;ta živi u zemljama koje traže vi&scaron;e od prirode nego &scaron;to ona može da im obezbijedi. 
 
Prema WWF, bila bi potrebna jedna i po planeta da bi se proizveli neophodni obnovljivi ekolo&scaron;ki resursi kako bi se zadovoljile potrebe čovječanstva.

Ušli smo u ekološki minus

Planeta Zemlja živi "na kredit"

&nbsp;

&nbsp;

Dvojica ruskih kosmonauta Aleksandar Skvorcov i Oleg Artemje, članovi posade Međunarodne svemirske stanice /MSS/ počeli su radove u otvorenom kosmosu. 
 
Ruski kosmonauti otvorili su vrata Međunarodne kosmičke stanice i iza&scaron;li u kosmos. Oni će na povr&scaron;ini MSS provesti &scaron;est sati. 
 
Dvojica komonauta bi trebalo da pokrenu lansiranje nanosatelita &quot;NS-1&quot; u okviru obrazovnog programa &quot;Radioskaf&quot;. 
 
Skvorcov i Artemjev bi trebalo da instaliraju naučnu opremu za eksperiment &quot;Ekspoze-R&quot;/Expose-R/, koji ima za cilj procjenu dugotrajnog dejstva kosmičke sredine na opstanak bakterija, gljiva, životinja i biljaka, prenosi Itar-tas.

Članovi posade MSS-a

Ruski astronauti počeli radove u otvorenom svemiru

Prosječne temperature na Tibetanskoj visoravni, na kojoj se nalaze ledenjaci koji vodom opskrbljuju stotine miliona ljudi u Aziji, najvi&scaron;e su u posljednjih 2.000 godina, pokazala je najnovija studija Kineske akademije nauka, prenose kineski mediji. 
 
Temperatura i vlažnost na Tibetanskoj visoravni nastavit će rasti, &scaron;to će izazvati povlačenje ledenjaka i &scaron;irenje pustinja, navodi akademijin Institut za istraživanje Tibetanske visoravni, prenosi dnevnik.hr. 
 
&quot;U posljednjih 50 godina, stopa porasta temperature na visoravni bila je dvostruko vi&scaron;a od globalnog prosjeka&quot;, navodi Institut. 
 
Povlačenje tibetanskih ledenjaka moglo bi poremetiti opskrbu vodom nekolicine glavnih azijskih rijeka koje izviru na visoravni, među kojima su kineske rijeke Jangce i Huang He, indijska Brahmaputra, te rijeke Mekong i Salween koje teku prema jugoistočnoj Aziji. 
 
U junu su kineski znaučnici objavili da su se tibetanski ledenjaci u posljednjih 30 godina smanjili za oko 15 posto.

Smanjili se za 15 posto

Stotine miliona ljudi zabrinuto: Ledenjaci se povlače!

&nbsp;
 Naučnici su otkrili novu, misterioznu crnu rupu koja "guta" sve oko sebe.NuSTAR je satelit kojim je Nasa prikupljala X-zrake umirućih zvijezda i iz crne rupe protekle dvije godine. Satelit je primijetio da gravitacija supermasivne crne rupe vuče X-zrake koje se emitiraju u blizini. 
&nbsp;
Rupa je poznata kao Markarian 335. Hvata i savija obližnje X-zrake. Vrti se tako brzo da prostor i vrijeme vuče okolo sa sobom, javlja CNN. Ovim otkrićem potvrđena je Einsteinova teorija relativiteta.

Potvrđena Einsteinova teorija relativiteta

Otkrivena nova crna rupa koja "guta" sve oko sebe

Naučnici su razvili, kao &scaron;to sami kažu: brzu i jeftinu metodu stvaranja umjetnih molekula koje opona&scaron;aju prirodne ljudske odbrambene spojeve koji se bore protiv raka. U novom broju naučnog časopisa Nature Chemistry objavljen je naučni rad profesora Petera Scotta sa Univerzitetu u Warwicku u Velikoj Britaniji, u kojem on tvrdi da je s kolegama uspio napraviti umjetne molekule koje imitiraju nakupine peptida koje inače zdravo tijelo prirodno proizvodi, a koje se bore protiv raka i drugih infekcija, prenosi net.hr. Tokom istraživanja u laboratoriju je dokazana učinkovitost ovih bakterija u uspje&scaron;noj borbi protiv stanica raka debelog crijeva. Dosad je bilo te&scaron;ko i skupo proizvesti umjetne peptide u većim količinama, a i kad bi bili une&scaron;eni u tijelo u obliku lijeka, brzo bi ih neutralizirala prirodna biohemijska odbrana tijela, te ne bi uspjele obaviti posao. No profesor Scott detaljno opisuje novu tehnologiju za koju tvrdi da može proizvesti učinkovite umjetne peptide u roku nekoliko minuta, i to bez skupe aparature. Kako bi se dizajnirali triplex peptidi potrebno je doseći određeni dizajn, no jednom kad su razradili metodu, s njom se moglo slagati puno kompliciranijih molekularnih kompleksa, a profesor Scott napominje da je najbolje u kreiranju ovih molekula to &scaron;to se nakon &scaron;to započne proces dalje nadovezuju same jedne na druge i priroda dalje obavlja sama proceduru. Iako su se triplex peptidi pokazali učinkovitima u borbi protiv stanica raka debelog crijeva, potrebna su daljnje istraživanja prije nego započnu s kliničkim testiranjima, iako su naučnici zadovoljni i očekuju velika otkrića u bliskoj budućnosti.

Nova otkrića

Prvi dokazi da je izliječenje raka na vidiku

&nbsp;
David Robson tvrdi da bi radikalna procedura koja podrazumijeva zamjenu krvi pacijenta sa hladnom slanom vodom mogla da povrati ljude koji su na ivici smrti, prenosi BBC. - Kad bi temperatura va&scaron;eg tijela bila 10 stepeni celzijusovih i kad ne bi imali moždane aktivnosti i otkucaje srca, svi bi se složili da ste mrtvi, ali ja bih mogao da vas vratim u život &ndash; kaže Peter Rhee sa univerziteta iz Arizone. Da Rhee nije previ&scaron;e optimističan potvrđuje i njegov kolega sa Meriland Univerziteta, Samuel Tisherman. On je rekao da su eksperimenti do sada vr&scaron;eni samo na životinjama i da su pokazali da je moguće tijelo držati u &ldquo;suspendovanom stanju&rdquo; nekoliko sati. Cijeli postupak podrazumijeva pražnjenje krvi iz tijela i spu&scaron;tanje tjelesne temperature na 20 stepeni celzijusovih ispod normalne. Zatim se krv ponovu &ldquo;upumpava&rdquo;, a tijelo postepeno zagrijava. Kada tjelesna temperatura dostigne 30 stepeni srce odjednom zakuca. - Zapanjujuće je da se životinje &ldquo;nakon smrti&rdquo; samo jedan dan osjećaju o&scaron;amućeno, a već sljedeći dan potpuno normalno &ndash; kaže Tisherman. Tisherman je uzburko javnost ove godine kada je rekao da je spreman za eksperimentisanje na čovjeku. Prvi pacijent bi trebalo da bude slučajna žrtva vatrenog obračuna ili saobraćajne nesreće sa te&scaron;kim povredama koje bi prouzrokovale gubitak dosta krvi i prestanak rada srca, &scaron;to bi značilo da je ovaj metod posljednja nada za pacijenta, ili kako je New York Times napisao: &ldquo;Ubijanje pacijenta da bi mu spasili život&ldquo;. Tisherman kaže da se sada smrt pacijenta mora posmatrati drugačije i da je granica kada ljekar ustanovi smrt pomjerena. On napominje da je borba da se ponovo pokrene srce samo polovina dobijene bitke za doktora. Veoma je bitno voditi računa i o nivou kiseonika koji predstavlja najveći problem. Svaki sekund dok je tijelo u &ldquo;beživotnom stanju&rdquo; ćelije ne dobijaju kiseonik i umiru. Da bi se usporio ovaj proces neophodno je rashlađivati tijelo. Ostali doktori su optimistični prema istraživanjima Rheea i Tishermana. Oni su dvije decenije skupljali dokaze o sigurnosti njihove metode. Uglavnom su eksperimentisali na svinjama i ustanovili da ukoliko se tijela ohlade dovoljno brzo i &ldquo;ubrizga&rdquo; im se nazad njihova krv, gotovo 90 posto životinja se vrati iz mrtvih bez ikakvih posljedica. - Najuzbudljiviji momenat je kada srce ponovo zakuca &ndash; kaže doktor Rhee.

Snižavanje temperature tijela i "pražnjenje krvi" metoda budućnosti

Naučnici pronašli način da prevare smrt!?

Veliki koraljni greben je ugrožen, a očekuje se kako će se situacija nastaviti pogor&scaron;avati. Zbog toga je Vlada objavila da neće dopustiti stvaranje novih luka u Queenslandu. Veliki koraljni greben i dalje je ugrožen iako se ulažu veliki napori da se spasi ta prirodna ljepota uvr&scaron;tena u svjetsku ba&scaron;tinu, objavila je u utorak australska vlada. - I uprkos svim poku&scaron;ajima da se smanje opasnosti i unaprijedi izdržljivost, ukupna perspektiva Velikoga koraljnog grebena lo&scaron;a je, od 2009. se pogor&scaron;ala, a očekuje se da će se i nastaviti pogor&scaron;avat i - kaže Vlada u izvje&scaron;taju. Krhki koraljni greben koji se proteže 2.300 kilometara uz istočnu australsku obalu, u sredi&scaron;tu je ekolo&scaron;kih kampanja koje ga poku&scaron;avaju za&scaron;tititi od najavljenog &scaron;irenja luke za pretovar uglja zbog kojega bi se milioni kvadratnih metara pijeska iskrcali u njegovu neposrednu blizinu. Na grebenu je 400 raznih tipova koralja, 1.500 ribljih vrsta i vi&scaron;e od 4.000 raznih &scaron;koljka&scaron;a, a ondje žive i razne ugrožene vrste poput dugonga i velike zelene kornjače. Australske vlasti kažu kako grebenu najvi&scaron;e prijeti otpad farma, invazivna morska zvjezdača "trnova kruna" i klimatske promjene, ali i plovidba brodova i &scaron;ljunčarenje. Vlada je objavila da neće dopustiti stvaranje novih luka u Queenslandu. Među postojećima su i Abbot Point u kojem indijska grupa Adani planira golemo &scaron;irenje terminala za ugalj kao i luka Gladstone u kojoj će se intenzivirati promet od 2015. jer počinje izvoz plina.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/wbNeIn3vVKM" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/wbNeIn3vVKM" />
</object>

&nbsp;

Australija upozorava

Propada prekrasan Veliki koraljni greben!

&nbsp;
 Na zapadnoj obali Australije naučnici su ulovili rijetku vrstu goleme, jako otrovne meduze. Nova vrsta zbunila je i stručnjake jer nema karakteristične tentakule, javlja The Guardian. Keesingia gigas, vrsta je iz porodice meduza Irukandji koje obično nisu veće od nokta. Međutim, meduza koju su prona&scaron;li ima neobično velik klobuk, dugačak vi&scaron;e od 50 centimetara. Njezini ubodi mogu uzrokovati bol, mučninu, a u ekstremnim slučajevima i zastoj rada srca. Keesingia gigas prvi put snimljena 1980-ih Meduza je snimljena jo&scaron; 1980-ih, međutim prvi put ju je 2013. ulovio morski istraživač John Keesing po kome je dobila ime. Novu snimku napravio je John Totterdell iz organizacije za za&scaron;titu morskih organizama MIRG. Naučnici vjeruju kako je moguće da meduza uobičajeno ima tentakule kao i sve druge meduze, ali da ih odbacuje u samoobrani. - Meduze uvijek imaju tentakule... tako love svoju hranu. Mislim da ih vjerovatno ima i ova ali da su igrom slučaja fotografisani i ulovljeni primjerci koji su ih odbacili - rekla je Lisa - Ann Gershwin, direktorica Marine Stinger Advisory Services, koja ju je prona&scaron;la.
&nbsp;
<img src="/media/old/8da8f122-58d3-41d2-8adb-a3abd4b6edea-460x276.jpg" alt="" width="690" height="400" />
&nbsp;
Meduze iz grupe Irukandji imaju jak otrov Meduze iz grupe Irukandji pronađene su u vodama koje se protežu od Melbournea i Kalifornije na jugu do Walesa na sjeveru. &Scaron;esnaest vrsta među njima ima toliko jak otrov da mogu izazvati tzv. sindrom Irukandji koji može rezultirati cijelim nizom neugodnih pa i opasnih simptoma kao &scaron;to su grčevi u mi&scaron;ićima, peckanje kože, glavobolja, mučnina, znojenje, povraćanje, povećan krvni pritisak i broj otkucaja srca. Osim Keesingie gigas sve su vrlo malene - promjer im se kreće od pet do 25 milimetara. Imaju četiri tentakule čija dužina može dosegnuti jedan metar. Za razliku od ostalih meduza, imaju žarne stanice i na klobuku, a ne samo na tentakulama. Hrane se malim ribama.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/qO1tS0RJeo4" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/qO1tS0RJeo4" />
</object>

&nbsp;

Nova vrsta zbunila stručnjake

U Australiji ulovljena golema, otrovna meduza

Jedini naučnik 20. vijeka po kome je nazvana neka fizička jedinica je Nikola Tesla. Ipak, Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu. Za&scaron;to?
&nbsp;
Po Tesli je nazvan i jedan krater na Mjesecu, ali nikada nije dobio Nobelovu nagradu iako se njegovim mogu smatrati otkrića elektrona, rendgenskih zraka, radio-veze, radara, lasera... Teslini radovi bili su prethodnica mnogih velikih fizičkih otkrića za koja su drugi kasnije dobili Nobelovu nagradu, prenosi srbijanski Blic. &nbsp; Za argument da je naizmijenična struja praktičnija, bezbednija i isplativija, Tesla će pridobiti George Vestinghausa i 1888. potpisati ugovor o proizvodnji generatora i motora naizmenične struje na veliko. Edison, pobornik jednosmjerne struje, neće birati sredstva da omalovaži uspjeh novog otkrića. Rat struja okončan je 1893. kada je u Čikagu priređena sveelektrična svjetska izložba na kojoj je pobedila Vestinghausova kompanija. &nbsp;- Tek 1937. Tesla je bio predložen za Nobelovu nagradu, ali je dobio samo jedan glas od mogućih 38. Ipak, Tesla ovih dana vaskrsava kao najzanimljiviji naučnik na&scaron;eg i budućeg doba. U tom svjetlu treba posmatrati i njegova otkrića za koje su Nobelove nagrade dobijali drugi - kaže profesor dr Velimir Abramović, jedan od najboljih poznavalaca Teslinog djela. Tesla je u Njujork stigao 1884. sa željom da pronađe finansijere za svoje projekte. Postao je pomoćnik Thomasa A. Edisona i ubrzo je dobio ponudu - ako uspije da rekonstrui&scaron;e i redizajnira generator za jednosmjernu struju, dobiće 50.000 dolara.
&nbsp;
Nakon godinu dana predanog rada uspje&scaron;no je zavr&scaron;io posao, a kada je zatražio novac Edisonu, on mu je odgovorio: "Tesla, vi ne razumijete američki smisao za humor". Tada je s njim prekinuo saradnju. Nobelovih nagrada za originalno Teslina otkrića, smatra hrvatski akademik Vladimir Par, bilo je najmanje deset, od kojih su najvažnije otkriće elektrona i otkriće rendgenskih zraka za koje će i biti dodijeljena prva Nobelova nagrada za fiziku 1901. godine Wilhelmu Conradu R&ouml;ntgenu. Tesla je prvi otkrio te nove zrake, ali je zakasnio sa objavljivanjem saznanja jer je obnavljao laboratoriju koja je izgorjela u požaru početkom 1895. Krajem te godine, R&ouml;ntgen će ga preduhitriti i objaviti da je otkrio istu vrstu nepoznatog zračenja. &nbsp;- Nikola Tesla je 1891. obznanio rezultate svojih eksperimenata sa električnim pražnjenjem u vakuumskoj cijevi, protumačiv&scaron;i ih ispravno kao djelovanje električno nabijenih čestica. Joseph John Thomson u ponovljenim ogledima dokazuje da postoje naelektrisane čestice kakve je Tesla opisao. Nazvao ih je elektronima i okitio se Nobelovom nagradom - obja&scaron;njava profesor dr Abramović. Naučnu javnost u Americi uzburkala je vijest od 6. novembra 1915. na naslovnoj strani "New Yort Timesa" - da su Nikola Tesla i Thomas Alva Edison,&nbsp; dva ljuta suparnika u vi&scaron;egodi&scaron;njem ratu struja, dobitnici Nobelove nagrade za fiziku! Kako nije imao zvaničnu potvrdu, Tesla nije želio da komentari&scaron;e ovu informaciju.
&nbsp;
- Govorilo se da je ili Tesla ili Edison nagradu odbio. Nobelova fondacija je i zvanično objasnila da se nagrada ne može odbiti u procesu odlučivanja o njoj, nego tek kada je već dodijeljena - dodaje dr Abramović. &nbsp;Da je Tesla postao nobelovac, &scaron;ta bi se promijenilo u njegovom životu i radu? - Nobelova nagrada fokusirala bi pažnju naučnih krugova na Teslu i omela bi ga u stvarala&scaron;tvu. Bio bi prinuđen da gubi vrijeme i snagu na javnu odbranu svojih ideja i rezultata. Ovako je punih 38 godina radio sam, za budućnost. U prilog ovome govori i činjenica da ni sam Albert Einstein, nakon dobijanja Nobelove nagrade za obja&scaron;njenje foto-efekta 1921. nije vi&scaron;e ni&scaron;ta značajno otkrio - kaže profesor dr Velimir Abramović.

Otkrića kojim su se okitili drugi

Saznajte pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?!

Ashley Dale, naučnik na Univerzitetu Bristol smatra kako je vrlo moguće da je ebola stigla iz svemira, pi&scaron;e britanski Mirror. "Znamo da svake godine meteoriti s Marsa padaju na Zemlju, a znamo i da bakterije i virusi mogu preživjeti to putovanje. Stoga je vjerojatno da je virus ebole do&scaron;ao odnekud iz svemira", rekao je Dale. Virus se do sada pojavio u Liberiji, Gvineji, Sijera Leoneu i Nigeriji, a dvoje američkih državljana zaraženih u Africi, prevezena su u SAD. 
&nbsp;
Isto se dogodilo i s jednim &Scaron;pancem&nbsp; koji se trenutačno nalazi u bolnici u svojoj državi.
&nbsp;
Od početka godine, oko 1.000 ljudi umrlo je od ebole u zapadnoj Africi.

Ashley Dale, naučnik na Univerzitetu Bristol

Virus ebole je možda stigao iz svemira!

&nbsp;

Južnokorejski naučnici objavili su da su otkrili novi način prenamjene opu&scaron;aka u materijal koji može pohraniti energiju za punjenje svega, od mobitela do električnih automobila. 
 
U magazinu Nanotechnology objavljena studija istraživača sa seulskog državnog univerziteta pokazuje transformaciju opu&scaron;aka koji se sastoje uglavnom od vlakana celuloznog acetata, pa ih se smatra toksičnima i &scaron;tetnima za okoli&scaron;. 
 
&quot;Na&scaron;a studija je pokazala da se iskori&scaron;teni opu&scaron;ci mogu preraditi u vrijedan karbonski materijal i to veoma jednostavnim postupkom koji istovremeno pruža i zeleno rje&scaron;enje energetskih potreba dana&scaron;njice&quot;, rekao je profesor i suautor studije Jongheop Yi. 
 
Krajnji rezultat je tzv. superkapacitator, a naučnici kažu da on pohranjuje vi&scaron;e energije, brže se puni i duže traje od postojećih sličnih proizvoda.

Izum južnokorejskih naučnika

Smislili bateriju od opušaka

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Najnovije

1