U najnovijoj "Wbometricsovoj rang-listi" svjetskih univerziteta, prva dva mjesta u BiH zauzeli su Univerziteti u Sarajevu i Zenici koji su u konkurenciji svjetskih okvira, na 1970. odnosno 2292. mjestu. Rang-lista je sačinjena prema količini web publikacija koje proizvedu univerziteti, kao i uticaju koje te publikacije imaju, odnosno koji indeks citiranosti ostvare. Poredak prvih pet univerziteta u BiH: 1.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Univerzitet u Sarajevu (1970. mjesto u svijetu), 2.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Univerzitet u Zenici (2292), 3.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Internacionalni Burč univerzitet (4263), 4.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Univerzitet u Tuzli (4585), 5.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Univerzitet u Banjoj Luci (4919). Cilj ove vrste rangiranja je povećanje prisustva akademskih i istraživačkih ustanova na internetu i promovisanje slobodnog pristupa rezultatima naučnog istraživanja. Prema mjerilima Webometricsove liste, Univerzitet u Sarajevu najbolje je ocijenjen u kategoriji otvorenosti, a najlo&scaron;ije za svoj utjecaj. Univerzitet u Zenici je također najbolje ocijenjen u kategoriji otvorenosti, a najlo&scaron;ije za izuzetnost. U toj ocjeni očekivano su na vrhu američki univerziteti na čelu s Harvardom, MIT-ijem i Stanfordom, a slijedi Univerzitet u Torontu, te na 17., odnosno 18. mjestu Oksford (Oxford) i Kembridž (Cambridge).

Rang lista najboljih fakulteta 'Webometrics'

Univerziteti u Sarajevu i Zenici najbolji u BiH

&nbsp;
Ako se čak i mali dio ugljika sa dna mora ispod Arktika oslobodi i uđe u atmosferu - gotovi smo, upozorava profesor Jason Box iz Geolo&scaron;ke službe Danske i Grenlanda. "Ako ne smanjimo količinu ugljika u atmosferi i ne ohladimo Arktik, fizika i posljednja mjerenja govore da ćemo pokrenuti oslobađanje gromnih zaliha metana, &scaron;to će na&scaron;u djecu osuditi na pregrijanu Zemlju" - poja&scaron;njava profesor BoX. &nbsp; Jason BoX je ugledni naučnik koji proučava tzv "crni snijeg", koji u sebi sadrži čađ i ugljik, zbog čega se brže topi. Prethodno je&nbsp; Univerzitet&nbsp; u &Scaron;tokholmu saop&scaron;tio da se ogromne količine metana oslobađaju sa dna okeana ispod Arktika. &nbsp; &Scaron;ef naučnog&nbsp; tima Orjan Gustafson smatra da je otkrivanje velikih mjehura metana koji stižu do povr&scaron;ine bilo iznenađenje. I ranije je bilo izvje&scaron;taja o oslobađanju metana sa okeanskog dna, ali su ona&nbsp; predstavljala upozorenja, a ne direktnu&nbsp; prijetnju. Morski mikroorganizmi razgrađuju metan dok putuje prema povr&scaron;ini mora, pa je uticaj takvih mjehura na klimu mali. Međutim, &scaron;vedski naučnici vidjeli su mjehure na povr&scaron;ini, a koncentracije tog opasnog stakleničkog gasa&nbsp; bile su veće za 10 do 50 puta od normalnih! Metan se oslobađa na dubini od 250&nbsp; do 500 metara u moru Laptev kod Sibira. Izgleda&nbsp; da se Golfska struja, koja obilazi oko Skandinavije i svojim zadnjim snagama dopire do tog mjesta, proteklih godina zagrijala i&nbsp; uzrokovala oslobađanje metana. Metan koji izbacuju velike sibirske rupe upozorava čovječanstvo&nbsp; da bi kraj moga biti blizu. Istovremeno, postoje dokazi da su misteriozni krateri ili rupe koje su se počele pojavljivati u Sibiru takođe uzrokovane naglim oslobađanjem metana - navode naučni portali.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/3aKbnhrPuC4" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/3aKbnhrPuC4" />
</object>

Upozorenje danskog naučnika Jasona Boxa

Ako mali dio ugljika sa dna mora uđe u atmosferu - gotovi smo!

&nbsp;

Evropski svemirski brod &quot;Rozeta&quot; u&scaron;ao je u danas u historiju kao prvi koji se približio jednoj kometi, &scaron;to je veliki uspjeh desetogodi&scaron;nje misije, od koje naučnici očekuju da će doprinijeti otkrivanju nekih tajni Sunčevog sistema. 
 
&quot;Rozeta&quot;, koju je Evropska svemirska agencija /ESA/ lansirala 2004. godine, putovaće zajedno sa kometom &quot;67P/Čurjumov-Gerasimenko&quot; oko Sunca i spustiće na nju sondu u novembru, &scaron;to će biti manevar bez presedana. 
 
Naučnici imaju na raspolaganju malo vremena da saznaju &scaron;to vi&scaron;e o kometi uz pomoć podataka koje će sakupiti &quot;Rozeta&quot; i njena sonda. 
 
&quot;Znamo kakav je oblik komete. Nismo jo&scaron; izmjerili njenu gravitaciju, ne znamo gdje joj je centar mase&quot;, izjavio je direktor leta Andrea Akomazo. 
 
&quot;Rozeta&quot; je tokom približavanja kometi napravila snimke koji su otkrili da ona ima asimetričan oblik, sa dva segmenta spojena &quot;vratom&quot;. 
 
Naučnici se nadaju da će uz pomoć sonde moći da zavire u ovu astronomsku vremensku kapsulu, koja u sebi čuva tragove svijeta iz vremena kada je Sunčev sistem tek nastao. 
 
&quot;Rozeti&quot; je bilo potrebno deset godina, pet mjeseci i četiri dana da stigne do komete dimenzija tri sa pet kilometara, koja je otkrivena 1969. godine. 
 
Da bi se približio kometi, svemirski brod je obi&scaron;ao krug oko Sunca i pro&scaron;irio svoj spiralni kurs, a potom pro&scaron;ao pored Zemlje i Marsa radi pode&scaron;avanja putanje. 
 
Zbog dužine putovanja, &quot;Rozeta&quot; je bila uspavana 31 mjeseci, a brod je probuđen ranije ove godine. 
 
Kometa se kreće prema unutra&scaron;njem dijelu Sunčevog sistema brzinom od 55.000 kilometara na čas, a sa približavanjem Suncu biće sve aktivnija i emitovaće gasove koji mogu da otežaju predviđanje putanje za &quot;Rozetu&quot; i njenu sondu.

Historijski uspjeh

Evropski svemirski brod se približio kometi

&nbsp;
Do kraja godine trebali bismo poletjeti, rekao je Ričard Brenson (Richard Branson, 63), vlasnik kompanije &bdquo;Virgin Galactic", nakon &scaron;to je američka Agencija za civilno zrakoplovstvo odobrila njegovim letjelicama polijetanje u svemir. Planovi &bdquo;Virgin Galactica" temelje se na floti od pet letjelica &bdquo;SpaceShipTwo". Iako svi testovi jo&scaron; nisu okončani, Brenson je uvjeren da će vi&scaron;e od 700 ljudi, koji su putovanje u svemir platili po 250.000 dolara, uskoro iskusiti avanturu života. Putovanje će trajati oko dva i po sata, a čarobni trenutak lebdenja putnici će osjetiti samo tri minute. Posljednjih desetak godina pojavile su se brojne privatne kompanije koje žele put u svemir učiniti jednostavnijim i isplativijim. Prema pravilu, u vlasni&scaron;tvu su milijardera koji mogu ostvariti ma&scaron;tarije iz dječačkih dana. Druga kompanija koja se bavi svemirskim turizmom je &bdquo;XCOR Aerospace", a razvija raketni avion Lynx, koji će biti kori&scaron;ten za suborbitalne letove. S one strane granice svemira zadržavat će se oko pola sata. Do sada su obavljene desetine testiranja, a Lynx će, kada krene u proizvodnju, biti moguće kupiti poput običnog aviona. &Scaron;vicarska kompanija S3 nedavno je otkrila svoj novi prijevoz za svemir - raketni avion Soar. Polijeće tako &scaron;to se prikači na modificirani Airbus A300 do visine od deset hiljada metara. Tada se odvaja od aviona i čim dođe na sigurnu distancu, uključuje vlastite motore na raketni pogon. U drugoj fazi avion leti do 80.000 metara. Kada dostigne tu visinu, otvara se teretna komora i mali se sateliti, do 250 kilograma, uz vlastite motore lansiraju u orbitu.

Milijarderi ostvaruju svoje dječačke snove

Turisti lete u svemir

&nbsp;

Naučna zajednica godinama se rugala izumitelju Rogeru Sawyeru, koji je tvrdio kako je stvorio motor za svemirska vozila koji ne koristi gorivo. Njegov EmDrive svi su proglasili nemogućim, jer njegov rad kr&scaron;i sve poznate zakone fizike. 
 
Njegov potisnik navodno koristi virtualnu plazmu kvantnog vakuuma, tako &scaron;to &lsquo;odbija mikrovalove unutar zatvorenog prostora.&rsquo; 
 
Mikrovalove proizvodi struja koju je moguće dobiti sunčevom energijom, a potisnik ne koristi nikakvo drugo gorivo, &scaron;to znači da kr&scaron;i zakon očuvanja momenta. 
 
No, smijeh naučnika je zamijenilo čuđenje, nakon &scaron;to su dva ugledna tima u svijetu uspjeli izgraditi EmDrive i ustanovili da - neupitno radi. 
 
Grupa kineskih naučnika sagradila je EmDrive 2009. godine, i postigao je potisak od 720 mN - otprilike dovoljno za potisnik satelita, no međunarodna naučna zajednica ostala je skeptična spram njihovih tvrdnji. 
 
Sada, američki team u NASA-inom naprednom laboratoriju Eagleworks uspio je ponoviti njihov uspjeh - sagradili su sličan potisnik koji radi na istom principu. Njihov model proizvodi samo 0.3 mN, no svejedno dokazuje da motor radi. Ni sami ne znaju kako, no potvrdili su da radi. 
 
- Testovi su pokazali da potisnik s rezonantnom &scaron;upljinom, jedinstveni potisnik na struju, proizvodi silu potiska koju ne možemo pripisati niti jednom poznatom elektromagnetskom fenomenu, i potencijalno demonstrira interakciju s virtualnom plazmom kvantnog vakuuma, stoji u NASA-inom saopćenju.

Revolucionarno otkriće

NASA potvrdila pronalazak motora koji radi bez goriva: "Krši sve zakone fizike, ali radi"

Tajni jezik afričkih pingvina je konačno de&scaron;ifrovan: najnovija studija italijanskih naučnika, objavljena u srijedu u časopisu PLOS One, identifikovala je zvukove različitog značenja pomoću kojih ove životinje međusobno komuniciraju. Istraživanje koje je predvodio dr. Livio Fararo pokazalo je da pingvini jo&scaron; od malena razvijaju poseban jezik. Stručnjaci su uspjeli da otkriju značenje &scaron;est zvukova od kojih četiri koriste isključivo odrasli pingvini: kada traže dru&scaron;tvo drugih pingvina, kada upozoravaju na agresiju, prilikom udvaranja i kada pjevaju u duetu, dok mali imaju samo jednu opsesiju &ndash; hrana. - Postoje dvije vrste signala za hranu. Bebe pingvini cvrkuću, pijuću kada žele da im odrasli donesu da jedu. Kao da kažu tata, mama, gladan sam! - objasnio je dr. Fararo, prenosi londonski Gardian. - &Scaron;to se ipak &rdquo;tinejdžera&rdquo; tiče, oni vi&scaron;e zapomažu kada zahtijevaju hranu iako su već veliki i mogu da izađu iz gnijezda i sami je potraže. Poznato zar ne? &ndash; kaže italijanski naučnik. Naučnici su prvi put proučili i jezik majmuna u njihovom prirodnom stani&scaron;tu. Studija Kathrine Hobeiter i Richard Birn sa &scaron;kotskog St Andrews Univerziteta, koja je objavljena u američkom časopisu &ldquo;Current Biology&rdquo;, omogućila je sastavljanje &ldquo;rječnika&rdquo; od 66 tipskih gestova, sa 19 specifičnih značenja. Dvoje istraživača je analiziralo 4.500 razmjena poruka između &scaron;impanza koje su snimane u Ugandi između 2007. i 2009. godine. Tako, na primjer, kada majka ćimpanza djetetu pokaže taban to znači &ldquo;popni se na moja leđa&rdquo;. Dodirom tuđe ruke majmun kaže &ldquo;poče&scaron;i me&rdquo;, a kada ga naglo zgrabi poručuje mu &ldquo;prestani&rdquo;, &ldquo;popni se na mene&rdquo; ili &ldquo;bježi&rdquo;. Kada čimpanza žvaće li&scaron;će &scaron;alje poziv na seks. A predmet njegovog interesovanja tada kao da kaže &ldquo;&Scaron;ta da radim? Gleda u mene i žvaće list?&rdquo;. Ovi majmuni su, također, sposobni da ljudima kažu &ldquo;hvala&rdquo; i &ldquo;zdravo&rdquo;, kao &scaron;to pokazuje kratki film u kojem se ćimpanza Vunda opra&scaron;ta od čuvenog primatologa Jane Gudal, a koji je snimljen krajem pro&scaron;le godine u Demokratskoj Republici Kongo. Con Slobodchikoff, počasni profesor Univerziteta Sjeverne Arizone koji proučava pona&scaron;anje životinja, ubijeđen je da raspolažemo tehnologijom za proizvodnju uređaja koji bi nam omogućili da razgovaramo sa psima i mačkama. Njegova istraživanja prerijskih pasa, predstavljeni u članku objavljenom u junu 2013. godine u časopisu &ldquo;The Atlantic&rdquo;, dokaz su da u tome &scaron;to kaže ima puno istine. Naime, ove slatke male životinje ne samo &scaron;to mogu da dignu uzbunu, već da daju prilično precizan opis nadolazeće opasnosti. Prerijski psi ispu&scaron;taju različite krike u zavisnosti od toga da li im se približava drugi pas, čovjek, orao ili kojot. Putem određenih varijacija preciziraju stas, oblik pa čak i boju prijetećeg subjekta. U filmu koji je ovaj američki stručnjak snimio, vidi se pas, koji poput policajca koji daje opis osumnjičenog, upozorava svoje prijatelje na dolazak &ldquo;čovjeka srednjeg rasta obučenog u zeleno&rdquo;. &Scaron;to se tiče domaćih pasa, oni ne ma&scaron;u repom samo kada su sretni. Jedno italijansko istraživanje, o kojem je BBC izvje&scaron;tavao u oktobru 2013. godine, pokazalo je da kada na&scaron;i kućni ljubimci ma&scaron;u repom ulijevo, to znači da su napeti. Tada kao da druge upozoravaju da su na ivici nervnog sloma. Međutim, kada ma&scaron;u udesno, to je dobar znak. Tada poručuju: &ldquo;Ne znam &scaron;ta mi je od jutros, ali sam ba&scaron; dobro raspoložen&rdquo;.

Najnovija studija italijanskih naučnika

I životinje imaju ljubavne razgovore

Svemir je mistično mjesto koje jo&scaron; uvijek nije istraženo i trebat će nam jo&scaron; mnogo vremena kako bi uspjeli da doznamo ono &scaron;to nas najvi&scaron;e interesuje - ima li života van na&scaron;e planete!? Veoma je lako zaboraviti da van na&scaron;e Zemlje postoji ogroman i neistražen svijet, ali je zato tu video koji je na Youtube postavio &ldquo;All Time 10s&rdquo; koji će nas na zanimljiv način podsjetiti na ono &scaron;to smo do sada saznali o svemiru. Ovaj video je posebnu pažnju posvetio najčudnijim stvarima koje smo otkrili u univerzumu, kao &scaron;to su zombi zvijezde i metalni svjetovi. Dokle god ne budemo mogli da saznamo sve ono &scaron;to želimo, prisjetimo se onog &scaron;to već znamo: Rezervoari vode u svemiru Sadrže 140 triliona vode vi&scaron;e od svih okeana na Zemlji i okružuje crnu rupu koja proizvodi energiju jednaku onoj koja bi stvorila Sunce u hiljadu triliona puta. Stubovi postojanja Ovi stubovi gasa i pra&scaron;ine mogu se protezati na nekoliko desetina triliona kilometara, uprkos činjenici da ih je Supernova uni&scaron;tila pre 6.000 godina. Odbjegle planete
 Milioni planeta besciljno lutaju svemirom, nakon &scaron;to ispadnu iz svoje orbite. Moguće je da je i iz na&scaron;eg solarnog sistema, prilikom njegovog stvaranja, izbačena jedna planeta. Pulsari Rotirajuće zombi zvijezde koje emituju radijaciju za koju se nekada mislilo da predstavlja način pomoću kojeg vanzemaljci poku&scaron;avaju da ostvare komunikaciju sa nama. Ovi pulsevi radijacije se sada koriste kao GPS za svemirske brodove. Magnetari
 U pitanju je asterod za kojeg se misli da je izloženo gvozdeno jezgro djelimično formirane proto-planete, a smje&scaron;ten je između Marsa i Jupitera i u pitanju je prvi metal koji je svijet ikada vidio. Kvazari U pitanju su diskovi materije kojim su okružene crne rupe i koji predstavljaju najsvjetlije objekte u svemiru. Oni mogu biti i po nekoliko triliona puta svetliji od na&scaron;eg Sunca, pi&scaron;e Telegraf.rs. Galaktički kanibalizam To je proces prilikom kojeg velika galaksija pojede manju, tačnije, radi se o spajanju galaksija. Zanimljiva informacija je ta da bi Andromeda i Mliječni put trebalo da se sudare za oko četiri milijarde godina. Mira Umiruća zvijezda koja leti kroz svemir supersoničnim brzinama, za sobom ostavlja 13 svjetlosnih godina dug trag materijala koji se pretvara u nove zvijezde, planete i možda život. Ledena zvijezda WSE 0855 0714 je smeđi patuljak čija temperatura iznosi -13 stepeni Celzijusa, dok na obližnjem patuljku Luhman 16B padaju ki&scaron;e otopljenog olova.
&nbsp;
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/JS7NYKqhrFo" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/JS7NYKqhrFo" />
</object>

Mistično mjesto koje još uvijek nije istraženo

Najčudnije stvari koje smo pronašli u svemiru

Dužina mu&scaron;kog spolnog organa igra važnu ulogu u percipiranju mu&scaron;kosti i samopouzdanju čovjeka od pamtivijeka. Mnogi se mu&scaron;karci svjesno ili nesvjesno definiraju kroz dužinu ili oblik svoga penisa. Dužina, debljina i izgled iznimno su važne značajke za većinu mu&scaron;karaca. To se nije promijenilo jo&scaron; od antičkih vremena pa sve do danas: čak je bog Prijap predstavljen s velikim uspravnim penisom, prenosi vecernji.hr.
&nbsp;
<img src="/media/old/prosjek12.jpg" alt="" width="690" height="400" />
&nbsp;
&nbsp;
Ugledni njemački sedmičnik Focus predstavio je novu studiju njemačke organizacije "Pro Familia" o dužini penisa u Evropi koja se bazira na podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Po tim podacima prosječna dužina penisa u erektivnom stanju u Evropi iznosi 14,5 centimetara. Najobdareniji su Bosanci i Hercegovci s prosječnom dužinom od 15,65 cm ispred Gruzijaca sa 15,61 cm i Holanđana (15,60 cm). Pri vrhu su i Hrvati s prosječnom dužinom od 14,77 cm. Najkraći spolni organ imaju Italijani (12,5 cm) i Grci (12,18 cm).

Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije

Bosanci i Hercegovci su najobdareniji u Evropi!

Istraživači sa Univerziteta u Bredfordu osmislili su jednostavan test krvi koji može da se koristi za dijagnostikovanje raka. Test će omogućiti doktorima da otkriju rak, koji je inače te&scaron;ko otkriti, ali i da, na primjer, utvrde da pacijent nema kancer iako ima neke simptome koje bi s njim bilo moguće povezati. Odlični rezultati Prema prvim rezultatima, ova metoda pokazala je odlične rezultate u otkrivanju kancera, ali i prekanceroznih stanja kod pacijenata sa melanomom, rakom debelog crijeva i rakom pluća. Test je nazvan &bdquo;Limfocitna osjetljivost genoma&ldquo; (LGS), a su&scaron;tina je u tome &scaron;to provjerava bijela krvna zrnca i mjeri &scaron;tetu na njihovom DNK kada se podvrgne ultraljubičastim zracima, koji o&scaron;tećuju DNK. Rezultati su pokazali jasnu razliku u &scaron;teti kod zdravih pacijenata, pacijenata sa pretkanceroznim stanjem i onih oboljelih od raka. - Bijela krvna zrnca su prirodni odbrambeni sistem organizma. Znamo da su pod udarom kada se bore protiv raka i drugih bolesti, pa sam se pitala da li možemo da vidimo koliko ako ih izložimo udarima ultraljubičastih zraka. Otkrili smo da se DNK ljudi koji boluju od raka lak&scaron;e o&scaron;teti ultraljubičastim svjetlom - kaže Diana Anderson, vođa tima Univerziteta u Bredfordu. Važno oruđe Tokom ispitivanja oni su posmatrali uzorke krvi čak 208 pojedinaca, od čega je njih 94 bilo zdravo, a 114 oboljelo. Svi uzorci su kodirani, a zatim izlagani UV zračenju. - Ovo su rani rezultati i vjerujemo da je potrebno jo&scaron; istraživanja. Ipak, ovi rezultati su izvanredni. Iako je broj ljudi koje smo testirali relativno mali, rezultat je veoma važan. Identifikovali smo velike razlike između zdravih dobrovoljaca, onih za koje se sumnja da imaju kancer i ljudi oboljelih od raka. Zahvaljujući tome, test bi trebalo da postane važno dijagnostičko oruđe - kaže Andersonova. Ona vjeruje da bi LGS testiranje moglo da bude veoma važno u otkrivanju raka. Naravno, uz druge već provjerene metode. Kako su rezultati ispitivanja bili veoma dobri, kliničko ispitivanje lijeka već je započeto u bolnici Univerziteta u Bredfordu, prenosi Kurir.rs. Osnovni cilj je da odredi da li pacijenti treba da idu na dalja ispitivanja poput kolonoskopije ili ne. O kanceru - Rak je naziv koji se koristi za veliki skup bolesti koje karakteri&scaron;e nekontrolisana dioba ćelija, odnosno sposobnost tih ćelija da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija), bilo migracijom do udaljenih dijelova tijela (metastaza) - Nekontrolisana dioba ćelija uzrokovana je o&scaron;tećenjem ćelijske DNK usljed mutacije - Tumor je naziv za svaki abnormalni skup tkiva, koji može biti maligni (zloćudan, kancerogen), odnosno benigni (dobroćudan) - Rak se, zavisno od toga u kojem dijelu tijela se razvio, može manifestovati na različite načine - Ukoliko se ne liječi, većina formi raka izaziva smrt - Rak predstavlja jedan od glavnih uzroka smrti u razvijenim zemljama

Prema prvim rezultatima ova je metoda pokazala odlične rezultate

Jednostavan test krvi otkriva rak

AIDS vi&scaron;e nije neizlječiva bolest - naučnici Temple Univerziteta uspjeli su da iz ljudskih stanica zaraženih HIV-om potpuno izbace gen koji opasni virus ubacuje u svog "domaćina"! Jedan od ključnih razloga zbog kojih je HIV 1, najče&scaron;ći oblik virusa koji uzrokuje AIDS, izuzetno otporan na sve vrste lijekova i liječenja jeste činjenica da trajno ugrađuje svoj gen u DNK žrtve. U novom istraživanju naučnici su otkrili metodu kojom se usađeni geni virusa HIV 1 mogu zauvijek eliminisati iz ljudskih stanica, za sada, u laboratoriji. - Ovo je važan korak na putu prema trajnom izlječenju od AIDS-a, ističe prof. Kamel Khalili. On i njegovi saradnici uspjeli su da razviju molekularno "oruđe" koje bri&scaron;e tragove gena HIV 1. Kada se ubaci u stanice, kombinacija enzima nukleaze, koji uobičajeno "reže" DNK, i niza tzv. vodičke RNK (gRNK), kreće u "lov" na viralni gen "izrezujući" ga iz DNK. Nakon &scaron;to obave izbacivanje, "posao" preuzima "ma&scaron;inerija" stanice za obavljanje genetskog popravaka koja ponovno spaja odvojene dijelove DNK. - Budući da HIV 1 nikada ne odlazi iz obrambenog sistema, potrebno je ukloniti ga da bi pacijent sasvim ozdravio - poja&scaron;njava Khalili. Ista studija utvrdila je da bi otkriveno molekularno "oruđe" takođe moglo biti korisno za stvaranje vakcine. U svijetu je vi&scaron;e od 33 miliona ljudi zaraženo HIV-om. U razvijenim zemljama virus se uspje&scaron;no drži pod kontrolom antiretrovirusnom terapijom (HAART), međutim, bolest se sa svakim prekidom u liječenju uvijek može ponovno razmahati - navode mediji.

Naučnici razvili "oruđe" koje briše tragove gena HIV 1

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonov nos nije samo vrlo dug, on je i najosjetljiviji u životinjskm svijetu, tvrdi studija japanskih naučnika objavljena u listu Genome Research. Genom afričkog slona ima najveći broj gena koji se odnose na olfaktivne (mirisne) receptore, gotovo 2.000, tvrde znanstvenici. To znači da je u slona osjetilo mirisa pet puta razvijenije nego u čovjeka i dva puta jače nego u psa. Konačno, prema studiji, slon je pretekao i dosada&scaron;njeg &scaron;ampiona u životinjskom svijetu - &scaron;takora. - Očito, slonov nos nije samo dug, on je i najuspje&scaron;niji - kazao je voditelj studije Yoshihito Niimura sa sveučili&scaron;ta u Tokiju. Način funkcioniranja olfaktivnih gena slona nije jo&scaron; dobro shvaćen, no očito im je pomogao da prežive kroz evoluciju. Čulo njuha omogućuje životinjama da pronađu hranu i partnera te izbjegnu predatore. Naučnici su u studiji uporedili mirisna čula slonova s 13 drugih životinja, među kojima su koze, zečevi, indijsko prase, krave ili čimpanze, prenosi portal croenergo.eu. Primati i ljudi imaju najslabije gene za miris, otkriva studija, a Niiumura obja&scaron;njava da je to možda posljedica jakog razvoja osjetila vida.

Imaju najveći broj gena koji se odnose na olfaktivne receptore

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

&nbsp;
 Ruski teretni svemirski brod "progres M-24M" uspje&scaron;no se spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom (MSS) poslije lansiranja na raketi "sojuz-U" iz kosmodroma u Bajkonuru, saop&scaron;tila je kontrola misije u blizini Moskve. Brod se automatski spojio sa stanicom u predviđeno vrijeme. Proces je nadgledao kosmonaut-operator sa stanice, prenio je Itar-tas. "Progres" je putovao do orbitalne stanice kratkim letom od &scaron;est časova. Do sada su brodovi za prevoz zaliha ovog tipa putovali do stanice puna dva dana. "Progres" je dopremio vi&scaron;e od 2,3 tone zaliha za posadu, uključujući istraživačku opremu, gorivo, kiseonik, odjeću i hranu. Posadi su isporučeni i pokloni koje su im poslale njihove porodice. Pored standardnih obroka, kosmonauti dobijaju i svježe voće i slatki&scaron;e od svojih porodica i psihologa.

Nakon lansiranja iz Bajkonura

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Prema teoriji koju su nedavno predstavili Carlo Rovelli i Hal Haggard sa Univerziteta Aix-Marseille u Francuskoj, crne rupe mogle bi se na kraju svojih života transformirati u vlastitu suprotnost - u bijele rupe koje bi svu materiju &scaron;to su je ikada proždrle izbacile u svemir. Teorija se temelji na jo&scaron; nepotvrđenoj kvantnoj gravitaciji, a u njoj je posebno zanimljivo to &scaron;to elegantno rje&scaron;ava pitanje uni&scaron;tavaju li crne rupe informacije gutanjem tvari. Prema novoj hipotezi prelazak crnih rupa u bijele započinje odmah nakon rađanja crnih rupa, međutim, budući da gravitacija u skladu s teorijom relativnosti razvlači vrijeme, vanjskim promatračima činilo bi se da su one nastavile postojati jo&scaron; milijardama ili trilijunima godina, ovisno o veličini. Ako je fizičarski dvojac u pravu, malene crne rupe danas bi mogle već početi pucati poput svemirskih petardi, a njihove eksplozije mogle bi se registrirati kao izvori visokoenergetskih kosmičkih zraka i drugih oblika zračenja. Zapravo, prema novoj teoriji neke od dramatičnih eksplozija koje su pripisane supernovama mogle bi u stvarnosti biti samrtni izdisaji crnih rupa koje su se formirale nedugo nakon velikog praska. Einsteinova op&scaron;ta teorija relativnosti predviđa da u zvijezdama na umoru proces uru&scaron;avanja pod vlastitom težinom (nakon &scaron;to su sagorjele nuklearno gorivo koje je u njima stvaralo pritisak iznutra), u jednom trenutku može postati tako nezaustavljiv da ga nijedna sila prirode ne može obrnuti, prenosi Tportal. U tom trenutku rađaju se crne rupe i njihova okrugla povr&scaron;ina poznata kao obzor događanja. Za vanjske promatrače zvijezda u njegovu sredi&scaron;tu zauvijek nestaje jer ni&scaron;ta &ndash; ni svjetlost niti ikakva druga vrsta informacije ne može pobjeći njenom moćnom gravitacijskom utjecaju koji je određen obzorom događanja. Budući da materija iskrivljuje prostor, klasična op&scaron;ta teorija relativnosti predviđa da će se zvijezda u njemu nastaviti sažimati u tzv. singularnost &ndash; područje u kojem je materija neograničene gustoće, a prostor neograničeno razvučen. U takvim situacijama poznati znakovi fizike prestaju funkcionirati. No mnogi fizičari vjeruju da bi u tom procesu u nekoj fazi mogli početi djelovati efekti kvantne gravitacije koji bi zaustavili uru&scaron;avanje i spriječili pojavu neograničenosti koja se ne uklapa najbolje u fizikalne koncepte stvarnosti. Prema jednom od glavnih pristupa u povezivanju kvantne teorije s gravitacijom, kojem je temelje, među ostalima udario i Rovelli, kvantnu prirodu mogao bi imati čak i prostorno-vremenski kontinuum, a ne samo gravitacija. On bi mogao biti istkan od malenih petlji koje se dalje vi&scaron;e ne mogu dijeliti. Prema teoriji koja tek treba dobiti svoju eksperimentalnu potvrdu, ove petlje kvantne gravitacije za sve promatrače bile bi toliko siću&scaron;ne da bi se prostor-vrijeme činio gladak i kontinuiran. U svom novom radu Rovelli i Haggard izračunali su da bi struktura petlji u određenom trenutku zaustavila daljnje uru&scaron;avanje crnih rupa, prenosi Tportal. Zvijezda koja se uru&scaron;ava dostigla bi fazu u kojoj daljnje sažimanje vi&scaron;e nije moguće jer se petlje ne daju sabiti ni u &scaron;to manje. One bi zapravo stvorile pritisak prema van koji su fizičari nazvali kvantnim odskokom pa bi se crna rupa pretvorila u bijelu rupu i eksplodirala. Neki drugi fizičari već su napravili slične kalkulacije, ali za cijeli svemir. One su pokazale da bi veliki prasak zapravo mogao biti jedan takav veliki odskok. Ako se crne rupe u određenom trenutku uistinu pretvaraju u bijele i izbacuju sve progutano, to bi moglo rije&scaron;iti jedno od najproblematičnijih pitanja fundamentalne fizike. Naime, Stephen Hawking jo&scaron; je 1970-ih izračunao da bi crne rupe trebale zračiti i postupno gubiti energiju sve dok ne nestanu. Ovo Hawkingovo zračenje značilo bi da su sve informacije koje su zajedno s materijom nestale u crnoj rupi trebale nestati zauvijek. To bi bilo protivno temeljnim principima kvantne teorije prema kojima informacije nikada ne mogu biti uni&scaron;tene.

Prema teoriji koju su predstavili Carlo Rovelli i Hal Haggard

Crne rupe bi jednog dana mogle eksplodirati?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Univerziteti u Sarajevu i Zenici najbolji u BiH

Ako mali dio ugljika sa dna mora uđe u atmosferu - gotovi smo!

Evropski svemirski brod se približio kometi

Turisti lete u svemir

NASA potvrdila pronalazak motora koji radi bez goriva: "Krši sve zakone fizike, ali radi"

I životinje imaju ljubavne razgovore

Najčudnije stvari koje smo pronašli u svemiru

Bosanci i Hercegovci su najobdareniji u Evropi!

Jednostavan test krvi otkriva rak

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Crne rupe bi jednog dana mogle eksplodirati?

Najnovije

Univerziteti u Sarajevu i Zenici najbolji u BiH

Ako mali dio ugljika sa dna mora uđe u atmosferu - gotovi smo!

Evropski svemirski brod se približio kometi

Turisti lete u svemir

NASA potvrdila pronalazak motora koji radi bez goriva: "Krši sve zakone fizike, ali radi"

I životinje imaju ljubavne razgovore

Najčudnije stvari koje smo pronašli u svemiru

Bosanci i Hercegovci su najobdareniji u Evropi!

Jednostavan test krvi otkriva rak

AIDS više nije neizlječiva bolest!

Slonovi imaju najosjetljiviji nos u životinjskm svijetu

Progres M-24M se uspješno spojio sa Međunarodnom svemirskom stanicom

Crne rupe bi jednog dana mogle eksplodirati?

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom