Kontracepcijske pilule za muškarce uskoro će se naći u slobodnoj prodaji.&nbsp;&nbsp; Tablete koje sprečavaju izlazak spermatozoida, prilikom seksualnog odnosa, već se proizvode i sva dosadašnja testiranja pokazala su stopostotnu učinkovitost.
Kako se navodi u studiji naučnika koju objavljuje Univerzitet Monaš u Australiji, supstance u piluli djeluju tako da blokiraju lučenje ključnih proteina koji oslobađaju izlazak spermatozoida tokom ejakulacije. 
Uz to, pilule imaju efekt na krvotok na isti način kako djeluje i "vijagra". 
Muške kontracepcijske pilule bi u slobodnoj prodaji mogle biti najkasnije za pet godina. 
Naučnici navode da su dosadašnja istraživanja pokazala da ova vrsta tableta nema nikakvog negativnog efekta ni na plodnost muškarca. 
Australski naučnici, čiji rad finansijski izdašno pomaže američka fondacija za borbu protiv muške neplodnosti, još nisu odredili kako će se ovaj proizvod zvati.

Razvijena muška kontracepcijska pilula

Istraživanja su pokazala da je više od 40 posto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

Nova vrsta za nauku "Trichothyas jadrankae" otkrivena je u Crnoj Gori, javljaju Vijesti.me.

Vrsta je opisana iz Poseljanskog potoka u neposrednoj blizini Skadarskog jezera.

Autor nove vrste je profesor Vladimir Pešić s Univerziteta Crne Gore, a vrsta je opisana u časopisu "Zootaxa" - vodećem međunarodnom časopisu iz oblasti Biodiverziteta.

Ovo je treća poznata vrsta iz grupe Kashmirothyas - prva vrsta iz ove grupe je opisana iz Kašmira s visinom od preko 2.500 metara, a druga vrsta poznata je s granice Turske i Gruzije.

"Trichothyas jadrankae" vjerovatno je endem s najužom distribucijom u crnogorskoj fauni.

Otkriće je realizirano u toku projekta izučavanja utjecaja antropogenih faktora na Endemične vrste u crnogorskim vodenim sistemima koji je realiziran u toku 2016.-2017. godine u saradnji s naučnim institucijama iz Poljske (Univerziteti u Scecinu i Lodzu).

Istraživanja su pokazala da je više od 40 odsto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Naučnici na Univerzitetu Masačusets (UMass) u SAD razvili su određenu aplikaciju za pametne telefone koja upozorava korisnika na prisutnost bakterija u hrani, i to korištenjem dodatka, mikroskopa, za svega 30 dolara.

Za pomisliti je da je zaista malo metoda kojima se može efikasno spriječiti trovanje hranom, jer ipak testiranje na neke štetne, a česte, bakterije (poput Escherichije coli i salmonele), zahtijevaju specijalnu opremu i potrebno je i do dva dana da se rezultati pokažu, pišu mediji.

Korištenjem njihove aplikacije, tvrde naučnici, rezultati o prisustvu patogenih bakterija pristižu za puno manje vremena nego što se inače čeka. Uređaj s UMass-a, naime, koristi čip premazan hemikalijama koje se vežu i s najmanjom količinom bakterija.

Primjerom su pokazali kako su oprali vodom potencijalno kontaminiran proizvod i zatim stavili čip u tu vodu. Nakon već pola sata, mikroskop koji se može dodati bilo kojoj kameri pametnog telefona, pokazuje bakterije na zaslonu.

Naučnici napominju kako je ova tehnologija za sada preliminarna, jer još uvijek ne razlikuje dobre od štetnih bakterija, pa nastavljaju svoj rad na pronalasku tehnika koje su u stanju otkriti specifične vrste bakterija. Njihov uređaj je još neko vrijeme udaljen od tržišta, no sa UMass-a poručuju kako je već nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom hrane pokazalo značajan interes.

Naučnici se također dugoročno nadaju kako će se ovaj uređaj moći koristiti i u domaćinstvu za prevenciju konzumacije kontaminirane hrane. Mogao bi isto tako ispuniti svoj potencijal ako se bude koristio i kod prirodnih katastrofa za ustanovljavanje je li, primjerice, voda dobra za piće.

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Tim od šest izraelskih naučnika završio je četverodnevnu "misiju na Marsu" u pustinji Negev, gdje su simulirali uvjete života na toj planeti, objavilo je izraelsko Ministarstvo nauke i tehnologije.Eksperiment je izveden kod zabačenog grada Micpe Ramon, čija okolina, po geološkim karakteristikama, suhoći i izgledom, podsjeća na Mars. 

Naučnici su ispitivali različite aspekte buduće misije na tu udaljenu planetu, poput satelitske komunikacije, psiholoških utjecaja izolacije, mjerenja radijacije i traganja za znakovima života u tlu. 

- "D-Mars" je jednako važan za istraživanje i za interes javnosti. Veliki dio projekta se sastoji u tome da privučemo javnost i studente koje zanima svemir - rekao je Gaj Ron, nuklearni fizičar s jevrejskog Univerziteta u Jerusalemu. 

"D-Mars" je prvi projekt proveden u Izraelu u saradnji s izraelskom svemirskom agencijom. Radi se o jednoj od brojnih simulacija života na Marsu, koje se provode širom svijeta.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Ramonauts Jackie Fay and Alon Shikar demonstrate EVA הרמונאוטים אלון שיקאר וג'קי פיי מדגימים פעילות EVA מחוץ להאביטאט עם החליפות<a href="https://twitter.com/hashtag/DMarsAnalog?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#DMarsAnalog</a> <a href="https://t.co/OC2FGAswB8">pic.twitter.com/OC2FGAswB8</a>— D-MARS (@DMarsAnalog) <a href="https://twitter.com/DMarsAnalog/status/965250177262026752?ref_src=twsrc%5Etfw">February 18, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Neobična čestica koja sadrži malu količinu obogaćenog uranijuma, a koja je dio nuklearnog goriva i bombi, pronađena je u atmosferi iznad Aleutskih ostrva kod Aljaske, na visini od sedam kilometara, saopšteno je iz Nacionalne administracije za okeane i atmosferu SAD (NOAA).

Naučnici NOAA naglašavaju da je čestica sa obogađenim uranijumom-235 primjećena prvi put u dvadeset godina posmatranja.

- Rezultati analize kretanja vjetra i modela disperzije čestica pokazali su da je poreklo čestica iz raznih područja Azije - navodi se u studiji NOAA, sa posebnim naglaskom na Kinu, Japan i Sjevernu Koreju.

Činjenica da je čestica otkrivena u avgustu 2016. godine isključuje katastrofu u japanskoj nuklearnoj elektrani “Fukušima 1”, koja se dogodila 2011. godine, prenio je “Sputnjik”.

Naučnici smatraju da čestica definitivno nije prirodnog porijekla.

Naučnik NOAA Den Marfi (Dan Murphy) je izjavio da je prerano donositi zaključak o mogućoj atmosferskoj radijaciji koju je prouzrokovala čestica, zbog toga što čestica ne predstavlja značajnu količinu radioaktivnih ostataka.

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici razmatraju da hemikalijama koje bi ispustili visoko u atmosferu zamrače nebo na cijeloj planeti i tako spriječe proboj sunčevih zraka do površine Zemlje.
To pokazuju dokumenti Ujedinjenih naroda u koja je agencija Reuters imala uvid.&nbsp;

Kako poslije erupcije&nbsp;Istraživanje o vidovima borbe protiv zagrijavanja planete naručili su predstavnici više od 200 zemalja, učesnika u Pariskom klimatskom sporazumu 2015. Pojedini naučnici su, inspirisani zamračenjem dijelova planete poslije velikih vulkanskih erupcija (kada prašina prekrije više dijelove atmosfere), predložili da se u visoke dijelove atmosfere izbace sumpor i slične hemikalije. 
Ovo je privuklo veliku pažnju jer je riječ o relativno jeftinom rješenju - cijena bi bila između jedne i deset milijardi dolara godišnje.
Ipak, pojedini istraživači su upozorili da bi ovaj vid geoinženjeringa bio „ekonomski, socijalno i institucionalno neupotrebljiv“ jer bi mogao da dovede i do rizika od suša, poplava, toplotnih talasa i još jačih oluja, a i ne bi smanjio nivo ugljen-dioksida, piše Reuters.

Tabu tehnologija
- Postoji tabu kad je riječ o ispitivanju ovakvih tehnologija, ali je neophodno izvesti veliko istraživanje kako bismo shvatili rizike i potencijalne dobitke - kaže David Kejt (Kate), direktor Istraživačkog programa za geoinženjering na Harvardu.
Ipak, zbog predugog ispitivanja, dodaje, bolje je okrenuti se ispitivanju načina ograničenja emisije gasova, koja vodi do takozvanog efekta staklene bašte.

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

Naučnici su u pustinji Sahari u Egiptu pronašli fosil dinosaurusa koji je živio prije 80 miliona godina. Ovaj biljojed nazvan je mansurasaurus (Mansourasaurus shahinae) iz doba krede, a bio&nbsp;je visok 10 metara i težak 5,5 tona.Kao i mnogi titanosaurusi, i mansurasaurus je imao tanjiraste ploče zvane osteoderme utisnute u kožu.Imao je dug vrat, hodao je na četiri noge i bio je veličine autobusa. Mansurasaurus je živio u blizini drevnog okeana koji je prethodio Sredozemnom moru i jedan je od malog broja dinosaurusa poznatih naučnicima, a koji su živjeli u posljednjih 15 miliona godina mezozoika, ili doba dinosaurusa, na tlu današnje Afrike. 
Madagaskar ima potpuno drugačiju geološku historiju. Ostaci ovog dinosaurusa, pronađenog u oazi Dahla u centralnom Egiptu, najkompletniji su ostaci jednog kopnenog kičmenjaka pronađenog iz tog perioda, što je 30 miliona godina prije masovnog nestanka dinosaurusa, što se dogodilo prije oko 66 miliona godina.

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Tim naučnika s Instituta "Max Planck" u Študgartu razvio je gumenog, malenog robota koji svojim izgledom, ali i kretanjem, podsjeća na crva, a vjeruju kako će ga moći koristiti u medicinske svrhe.

Robot, koji je manji od novčića, izrađen je od mekane gumene tvari s magnetskim česticama. Naučnici koriste magnetsko polje koje im omogućava kontrolu načina na koji se robot kreće.&nbsp;&nbsp; 
Naučnici navode da su bili inspirirani stvorenjima poput meduza i gusjenica te drugih mekanih životinja pri stvaranju mini robota.

Ovaj "crvobot" čini nevjerojatne stvari: skače, puže i pliva, a zahvaljujući svojoj glatkoj površini može zaobilaziti mišiće i organe u tijelu. Mogao bi i putovati žilama da otpusti lijek na potrebno mjesto. Robusna i savitljiva struktura mu omogućuje da se kreće i u mokrom i suhom okruženju.&nbsp; 
Čak i sa svime time što može, Metin Sidi (Siddi), koji je i vodio studiju, izjavio je da ga još uvijek smatraju "minimalističkim robotom". 

Sidi još tvrdi i kako je robot sasvim dovoljno malen da bismo ga bez problema mogli progutati i izbaciti uriniranjem. Čak bi, u nekim slučajevima, imao mogućnost biti ubrizgan u krvožilni sustav da što prije dođe do područja kojemu je lijek potreban.&nbsp; 
Za mnoge ljude, ideja da jedan ovakav robot dostavlja lijekove unutar tijela, može biti, u najmanju ruku, nelagodna. Svejedno, može ga se lako pronaći i pomoću ultrazvuka, navodi se u časopisu Nature. 

Sidi je dodao i da marljivo rade na prototipu još jednog manjeg robota, ali i na jednoj biorazgradivoj verziji. Takva verzija robota bi se, pak, nakon uspješno obavljenog zadatka – jednostavno razgradila u samom tijelu bez ikakvih problema, prenose agencije.&nbsp; 
&nbsp;

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Brojni su problemi kada je u pitanju slanje ljudske posade na Mars, i to nedostatak&nbsp;kvalitetnih raketa za više letova, pojava depresije te radijacija u svemiru, prenose mediji.&nbsp;Stručnjaci tvrde kako prebacivanje ljudi na Mars košta mnogo novca i kako bi, s tehnologijom koju danas posjedujemo, cijena misije, koja bi uključivala također povratak, iznosila između 100 i 500 milijardi dolara te je jedini način da se smanje troškovi to da se rakete višekratno koriste.
Već je prije demonstrirano uzlijetanje i slijetanje rakete Falcon 9, a u ovoj godini je planiran i prvi probni let rakete Falcon Heavy.&nbsp;Ukoliko sve bude uspješno to će onda biti veliki korak za demonstriranje sposobnosti za slanje svemirske letjelice izvan Zemljine orbite.&nbsp;

Problem je također samo putovanje na Mars, koje bi moglo biti prilično dosadno.&nbsp;Dugo vremensko razdoblje bez stimulacije, baš kao i "zurenje" u svemir mogli bi dovesti do pojave depresije. Naime, let na Mars traje do osam mjeseci, a svakih se 15 godina, kad su Zemlja i Mars najbliži, let skraćuje na "svega"&nbsp; šest mjeseci.
Iako astronauti moraju prolaziti kroz intenzivna psihološka testiranja, još nijedna svemirska misija nije predstavljala takav izazov kao mogući let na Mars po pitanjima dosade.
U okviru projekta HI-SEAS na Havajima, grupe "astronauta" se smještaju u izolaciju do osam mjeseci.&nbsp;Cilj toga je da se imitiraju uvjeti života kao na Marsu kako bi se što bolje razumjeli psihološki efekti.&nbsp;Pokazalo se kako je rad jedan od najuspješnijih načina za sprječavanje dosade.

Stručnjaci vjeruju kako astronautima treba učiniti put što zabavnijim i zanimljivijim, pa se tako planiraju igrice u nultoj gravitaciji, predavanja, filmovi i čak "restorani".
Također, samo pitanje radijacije predstavlja veliki problem za ekspediciju na Mars. 
Opasno svemirsko i solarno zračenje moglo bi dovesti do problema s vidom ili do demencije i karcinoma. Sam put do Marsa u jednom smjeru izložio bi svakog astronauta količini radijacije koja je 15 puta veća nego što je dozvoljeni godišnji limit za zaposlenike u nuklearnoj elektrani.
Postoje, međutim, različite vrste štitova za suzbijanje radijacije, ali bi ih mogle probiti radioaktivne zrake. Usput, štitovi povećavaju masu, što onda utječe na veću potrošnju goriva pa samim tim i na troškove svake misije.
U narednih deset godina će prioritet biti istraživanje, a podaci s Međunarodne svemirske stanice, Marsovog naučnog laboratorija i Voyagera 1 već pomažu pri stvaranju detaljnije slike o svemirskim vremenskim prilikama.

Depresija, radijacija, raketa - problemi za odlazak na Mars

Morsko dno se deformiše, a nivo okeana raste zbog klimatskih promjena i ubrzanog otapanja leda.Istražili su to naučnici&nbsp;sa Delft univerziteta u Holandiji. U istraživanju tvrde da je morsko dno toliko deformisano da su sva mjerenja rasta nivoa mora u protekle dvije decenije potpuno pogrešna.Sateliti su ti koji prate rast mora, ali nisu u mogućnosti da registruju promjene na morskom dnu. Kada se u obzir uzmu nezamislivo velika količina voda i njen volumen, izračunato je kako su sateliti „promašili“ čak dodatnih osam posto porasta nivoa mora.
Ova velika redistribucija mase nije jedini faktor koji utječe na preoblikovanje okeanskog dna. U obzir treba uzeti, uz otapanje lednika, i toplinsko istezanje vode kao i postotak soli u vodi.
Balans nije na isti način poremećen svuda na planeti. Dok se led topi, jedan dio kore, posebno na sjevernoj hemisferi, „izvija“ se prema spolja, dok na južnoj hemisferi „propada“.

Veliki dio redistribucije mase na površini uzrokovan je otapanjem Grenlanda i glečerskih regija koje okružuju Arktički okean.
Kada se sve uzme u obzir, čini se kako nivo mora godišnje poraste dodatnih 0.1 milimetar koji prethodno nije bio uračunat u projekcije.
Potiskivanje dna svakog okeana prema dolje nije zanemarljiva stvar, a čini se da će se s vremenom i pogoršati. 
Izračunati promjene također nije jednostavno, a tim koji je radio na istraživanju na više je načina računao koliko leda sa kopna i vode „ulazi“ u okeane. Za to su koristili niz kompjuterskih modela virtualnih okeana.
- Kako bismo tačno izračunali rast mora, u obzir moramo da uzmemo i deformaciju okeanskog dna - napisali su naučnici u radu.
Redistribucija vode djeluje i na zemljinu rotaciju, zbog čega se Sjeverni pol polako „približava“ Velikoj Britaniji.

Naučnici u strahu: Nešto čudno se dešava sa morem

Djeca koja jedu ribu barem jednom sedmično spavaju bolje i na testu inteligencije dobivaju u prosjeku četiri boda više nego ona koja ne jedu ribu ili je samo ponekad jedu, najnoviji su zaključci naučnika Univerziteta u Pensilvaniji.

U istraživanju u kojemu je sudjelovalo 541 dijete, zaključeno je da su djeca koja jedu ribu jednom sedmično na testu inteligencije postigla 4,8 boda više od one koja su rekla da rijetko ili nikad ne konzumiraju ribu. Oni čiji obroci ponekad uključuju ribu postigli su 3,3 boda više. Pored toga, povećana konzumacija ribe bila je povezana s manjim poremećajima sna.

Stručnjaci poručuju kako postoji sve više dokaza da je ishrana bogata ribom dobra za zdravlje, te da bi ju trebalo više oglašavati i promovirati. Također, roditeljima savjetuju da djecu s ovom namirnicom upoznaju ranije, već oko druge godine života, javljaju mediji.

Ishrana bogata ribom povećava inteligenciju

Boravak u svemiru je opasan i može ostaviti ozbiljne posljedice na ljudsko tijelo.To su potvrdili mnogi astronauti nakon povratka na Zemlju.
Ali šta su zapravo rizici?

Japanski astronaut Norišige Kanai ove nedjelje je saopštio da je za samo tri sedmice na Međunarodnoj svemirskoj stanici porastao nevjerovatnih devet centimetara.
Kasnije se izvinio jer je mjerenje bilo pogrešno i kazao da je, zapravo, porastao samo dva centimetra.&nbsp;Ipak, značajne promjene visine normalne su za astronaute koji borave u svemiru.
Bez snažnog utjecaja gravitacije, razmak između kičmenih pršljenova se može proširiti, što dovodi do promjene visine. Ali istraživanja pokazuju da se, kada se astronauti vrate na Zemlju, njihova visina vraća u normalu.

Šta se dešava tokom dužeg boravka u svemiru?&nbsp;Obično astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici provode oko šest mjeseci, ali Amerikanac Skot Keli (Scott Kelly) je 2016. godine oborio rekord ruskog kosmonauta Mihaila Kornjenka, čije putovanje u kosmos je potrajalo 340 dana.
Keli je proveo ukupno 520 dana u svemiru, a cilj misije bio je da se stekne bolje razumijevanje toga šta bestežinsko stanje, zračenje i izolacija čine ljudskom tijelu tokom dugog boravka u svemiru.
Skotov brat blizanac Mark je ostao kod kuće, kako bi njih dvojica mogli da se uporede nakon misije.
Kako je živjeti na Međunarodnoj svemirskoj stanici?
Nakon povratka na Zemlju, Keli je morao da prođe rigorozno ispitivanje tijela.
Imao je bolove, mučninu i vrtoglavicu, probleme sa kožom, gubitak kostiju i mišića i bio je otečen dok se prilagođavao na atmosferu na Zemlji.
NASA je saopštila da je Kelijev put važan korak ka smanjenju biomedicinskog rizika od putovanja, što će pomoći u planiranju budućih putovanja astronauta.

Zdravstvena pitanja 
Brza promjena gravitacije može prouzrokovati gubitak gustine kostiju do jedan posto mjesečno, što može dovesti do lomova, osteoporoze i dugotrajnih zdravstvenih problema.
Nedostatak gravitacije također može da izazove otoke, visok krvni pritisak, probleme sa vidom.Ishrana i vježbanje postaju veoma važni, a posebne mjere, kao što su lijekovi i tegovi za tijelo, imaju za cilj smanjenje rizika od nastanka dugotrajnih medicinskih problema vezanih za gubitak mišića i kostiju.
Život u izolaciji može prouzrokovati i psihološke probleme, poremećaje depresije i spavanja.&nbsp;Svemirska stanica zato koristi LED tehnologiju, kako bi imitirala svjetlost na Zemlji radi poboljšanja tjelesnog ritma.&nbsp;Zatvoreno okruženje također znači da se mikrobi u tijelu mogu lakše prenositi, što može da oslabi imunološki sistem, tako da se urin, pljuvačka i uzorci krvi pažljivo prate.
Izlaganje radijaciji je daleko veće u kosmosu, nego na Zemlji, te je tamo veća opasnost od pojave kancera i oštećenja nervnog sistema. Svemirsko zračenje može izazvati bolesti i zamor.&nbsp;Svemirska stanica je smještena upravo u zaštitnom polju na Zemlji, kako bi smanjila rizike, ali će morati da se pronađe bolje rješenje.

Saznajte šta se dešava sa ljudskim tijelom nakon boravka u svemiru

Ako ste ikada pažljivije posmatrali nebo tokom vedrih noći, vjerovatno ste bar jednom primijetili zvijezde padalice, nebeske objekte koji se kreću prividno ogromnom brzinom i iza sebe ostavljaju trag.

Naravno, nije riječ o zvijezdama već o daleko manjim čvrstim tijelima koja ulaze u Zemljinu atmosferu, sagorijevajući pritom usljed nastalog trenja. Objekti veličine kamenčića šljunka obično izgore vrlo brzo, dok oni veličine nekoliko metara u prečniku dospiju mnogo bliže površini prije nego što eksplodiraju.

Jedan od takvih događaja bila je Tunguska eksplozija 1908. godine, tokom koje je meteor ušao u atmosferu i eksplozijom okončao svoj put iznad Sibira u Rusiji. Toplina nastala usljed eksplozije osjetila se šezdesetak kilometara dalje od tačke udara, toliko snažnog da su ga zabilježili i seizmolozi u Velikoj Britaniji.

Procjenjuje se da je taj meteor bio prečnika većeg od 36 metara i težio gotovo 100 miliona kilograma. Udario je u Zemlju brzinom od oko 54.000 kilometara na sat i eksplodirao na visini od oko 8,5 kilometara, pri čemu je vazduh oko sebe, za kratko vrijeme, zagrijao na gotovo 25.000 stepeni Celzijusa. Smatra se da je eksplozija bila 185 puta jača od nuklearne bombe.

Sličan incident, iako daleko manjih razmjera, dogodio se u Čeljabinsku, također u Rusiji, 2013. godine. Ovoga puta, naučnici su uspjeli da zabilježe koliku je silu udar stvorio, koliku količinu svijetla i toplote je meteor ispustio, kao i tačan sastav njegovih ostataka.

Da li možemo da se obranimo? 

Takvi događaji su rijetki. Bilježimo, otprilike, jedan u svakih 300 godina. Sve do sada, međutim, nismo imali odgovor na pitanje zbog čega meteori ponekad eksplodiraju prije nego što udare u površinu Zemlje.

Mogući odgovor nudi istraživanje obavljeno na Univerzitetu Purdue. Prema modelu koji su istraživači razvili pomoću računarskih simulacija, superzagrijani zrak sakuplja se ispred meteora i ulazi u njega kroz poroznu površinu. Zbog toga dolazi do strukturalne nestabilnosti usljed koje nastaju pukotine na površini.

Povećanje površine pukotine dovodi do povećanja trenja i zagrijavanja, što dodatno podstiče ulazak zraka u svemirsko tijelo. Taj zatvoreni krug, na kraju, za posljedicu ima eksploziju.

Naučnici predviđaju da bi eksplozija meteora mogla da bude izbjegnuta ukoliko bi bilo moguće stabilizirati pritisak u njemu (na primjer, hlađenjem zraka ispred meteora ili njegovim usporavanjem).&nbsp;Takva odbrambena mjera bi mogla biti korisna kad su manji meteori u pitanju, ali ne i u slučaju onog koji je, kako se pretpostavlja, doveo do izumiranja dinosaurisa, piše Interesting Engineering.

Zašto meteori eksplodiraju prije nego što udare u Zemlju?

Redakcija dvomjesečnog časopisa Archaeology koji tradicionalno objavljuje Arheološki institut Amerike na kraju godine donosi u broju za januar/februar 2018. tekst o deset najvažnijih arheoloških otkrića tokom protekle godine.Prema anketi stručnjaka koji pišu za ovaj naučni časopis u 2017. najvažnije otkriće bili su dijelovi tri lobanje koje su pronađene na lokalitetu Gobejkli Tepe u Turskoj, a koje potječu iz perioda između desetog i osmog milenija prije naše ere. 

To je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta i sastoji se od masivnih kamenih krugova gdje su se okupljali žitelji tog kraja zbog vjerskih ili društvenih događanja i ceremonija. 

Arheolozi su ove godine otkrili da su mikroskopski sitni komadići kostiju pripadali ljudskim lobanjama koje su visile sa stubova na koje su bili podignuti kameni monoliti. 

Fragmenti koji su pronađeni na tri lobanje koje su visile sa monolitnih kamenih stubova, a arheolozi su utvrdili da su lobanje, sa kojih su otpali ti mali komadići kostiju, bile izrezbarene i donekle izmijenjene nakon smrti pokojnika.&nbsp;Ovo je prva indikacija o tome kako su se žitelji iz neolita odnosili prema svojim pokojnicima ili zarobljenim neprijateljima.&nbsp;&nbsp;
To je, smatraju neki arheolozi, dokaz da je taj kompleks monolita mogao biti i svetilište nekog kulta lobanja. Ovo otkriće ukazuje na mogućnost nekog ritualnog obreda koji se održavao na tom lokalitetu. Tragovi na lobanjama pokazuju da su bile očišćene od mesa, rezbarene i čak obojene. Duboki rezovi na lobanjama stvarali su uzane kanale koji su, prema mišljenju arheologa iz Njemačke, išli od čela do tjemena. Na vrhu glave bila je izbušena mala rupa kroz koju se mogao provući konopac i tako su lobanje bile nanizane. 

Ovo je prvo otkriće ovakve vrste za period ranog neolita i govori nam o nesvakidašnjem odnosu živih prema umrlima, tvrdi arheolog Julija Gresku sa Njemačkog arheološkog instituta. 

Kao drugo neočekivano otkriće u godini koja je na izmaku časopis Archaeology je odabrao potonuli američki ratni brod "Indianopolis", čija je havarija proglašena za najveću ratnu katasatrofu u historiji američke mornarice.&nbsp;Brod je pripadao klasi Portland i bio je teška krstarica, a tokom službe više puta je odlikovan. On je isplovio iz matične luke San Franciska 16. jula 1945. sa 1.196 članova posade sa zadatkom da u što kraćem roku odnese neke komponente za atomsku bombu koja je trebala biti bačena na Hirošimu.&nbsp;&nbsp;
Brod je trebalo da otplovi do ostrva Tinian u sjevernom Pacifiku i kada je zadatak izvršen krenuo je natrag prena matičnoj luci. 

Tokom puta su ga presrele japanske podmornice i 30. jula su pogodile ovaj brod. 

"Indianopolis" je za manje od 15 minuta potonuo, a zatim su prošla tri i po dana dok nije utvređeno da je broj nestao. Nekoliko mornara koji su preživjeli plutajući tri dana u moru nisu bili u stanju da objasne gdje je broj potonuo.&nbsp;Trebalo je proći 72 godine da se otkrije da brod leži na dnu Pacifika na dubini od 18.000 stopa (oko 6.000 metara).&nbsp;&nbsp;
Zahvaljujući podmornici bez posade sagrađenoj da istražuje najveće dubine, pomorski stručnjaci su na osnovu svjedočenja onih nekoliko preživjelih članova posade, od kojih je 18 još živih, približno su definirali prostor gdje bi se brod mogao nalaziti i sada je "Indianopolis" spreman da bude podignut na površinu.&nbsp;Treće otkriće je kolač od kandiranog voća koji je ispečen 1911. godine i ove godine je nađen u upotrebljivom stanju u američkoj bazi na Južnom polu, koja je bila jedna od usputnih stanica ekspedicije britanskog istraživača Roberta Falkona Skota 8Falcon Scott).&nbsp;&nbsp;
Kolač zapakovan u metalnu kutiju pronađen je u magacinu pored polarne baze koja je podignuta 1899. 

Limena kutija je po površini pomalo zahrđala, ali kolač je bio u sasvim dobrom stanju osim što se, ako mu se priđe sasvim blizu, mogao osjetiti miris užeglog putera koji jedini nije sačuvao svježinu. 

Sljedeća pozicija pripala je vuku koji je sahranjen u aztečkoj velikoj piramidi tako što je okićen kao da je jedan od najvećih ratnika. 

Naime, na lokalitetu koji se iskopava već 40 godina u savremenom Meksiko sitiju nije do sada nađena tako bogata zagrobna oprema, a kostur mladog vuka prekriven je zlatnim predmetima kakvi do sada nisu viđeni. 

Arheolog Leonardo Lopez Luhan objasnio je da su vuku ukazane sve počasti kao da je bio čovjek, jer glava mu je bila okrenuta prema zapadu, što je znak da je bio pratilac sunca koji je poslije zalaska sišao u podzemni svijet kao da je neki ugledni čovjek. 

Vuk je sahranjen za vrijeme vladavine kralja Ahuikotla (Ahuicotlo) (1486-1502) kada je aztečka država bila u velikoj ekspanziji. Uz skelet vuka-ratnika smještena je kamena kutija veličine male kade u kojoj su bili ukrasi od zlata izvanredne izrade, a vuk je bio "obučen" u zlatni oklop. 

Sljedeće otkriće koje je steklo pravo da se nađe među najvažnijima u 2017. je iz Egipta, gdje je pronađen ugraviran zapis koji pokazuje kako se razvijalo egipatsko hijeroglifsko pismo. 

To je za sada najstariji javni hijeroglifski zapis koji čine četiri simbola - bivolja glava koja je postavljena na stub, a zatim i dvije rode koje stoje pored jednog ibisa i egiptolozi smatraju da je to dio neke faraonske javne poruke. 

Tim predvođen egiptologom Džonom Darnelom (John) sa univerziteta Jejl našao je ovaj zapis na bočnoj strani jedne stijene koja je okrenuta drevnom putu kroz pustinju koji datira iz 3.255 godine prije nove ere, što je bilo vrijeme nulte dinastije i kada je dolina NiIla bila podijeljena na dvije suprotstavljene države, a pismo se tek stvaralo. 

Ranije otkriveni zapisi iz doba nulte dinastije mnogo su sitniji i odnose se na administrativne podatke, dok je ovaj zapis visok oko pola metra i 300 godina stariji od svih ranije pronađenih zapisa iz tog perioda. 

Kako američki egiptolog pretpostavlja, ovi simboli mogu da se protumače kao kraljevsko obilježje koje pokazuje dokle je granica njegovog carstva. Tako su, smatraju naučnici, putnici mogli da "pročitaju" da su stupili na tlo koje pripada drugom faraonu. 

Najstariji zlatni artefakti na tlu Velike Britanije nađeni su u Likriftu i datiraju iz perioda između 400. i 250. godine prije nove ere, procijenila je arheolog iz Britanskog muzeja Džulija Ferli (Julia). 

Na osnovu stila izrade ona smatra da su bili namijenjeni ukrašavanju žena, a u pitanju su najstariji zlatni predmeti iz gvozdenog doba, kada su bili prekinuti trgovački putevi između evropskog kopna i britanskih ostrva, gdje inače tada još nisu znali da obrađuju zlato. 
Ogrlica i grivne vjerovatno su izrađeni u Evropi i donijeti preko Lamanša kao poklon ili ih je nosila na sebi neka Evropljanka, koja ih je donijela sa sobom.&nbsp;&nbsp;
Radnici na gradilištu nove linije metroa u Rimu pronašli su ostatke najstarijeg vodovoda koji datira iz 312. godine prije nove ere. Ostaci vodovoda nađeni su u blizini Koloseuma i na dubini od 20 metara ispod trga Čelimontana, piše b92.net. 

U sredini neolitskog kruga monolita blizu Stonhendža u Engleskoj pronađen je kvadrat sačinjenog od istih monolita. Taj krug od monolitnih kamenih gromada najveći je od svih poznatih konstrukcija te vrste u Britaniji. 

Kvadratni prostor omeđen monolitnim kamenjem arheolozi pripisuju temelju neke građevine sagrađene prije više od 5.000 godina i čija namjena ne može da se odredi. 

Ranije se vjerovalo da su kameni krugovi kod Evberija bili postavljani od spolja prema centru, a sada, sa otkrićem temelja neke građevine, arheolozi vjeruju da je proces mogao da bude obrnut i da su se krugovi od kamene širili od centra prema ivici polja. 

Ovo otkriće, posljednje na listi časopisa mijenja datum starosti pojave čovjekovog pretka Homo sapiensa.

Najvažnija arheološka otkrića u svijetu u 2017. godini

Ruski stručnjaci uspjeli su da uspostave komunikacjiu sa angolskim telekomunikacionim satelitom "AngoSat-1", saopćio je neimenovani izvor za TASS.

TASS je ranije javio, pozivajući se na portparola raketno-kosmičke korporacije "Energija", da je izgubljen kontakt sa satelitom, što je bio drugi takav slučaj u posljednja dva mjeseca.

Povodom toga, novinari su portparolu Kremlja Dmitiju Peskovu uputili pitanje je li vrijeme za promjene u ruskom kosmičkom programu, na šta je on odgovorio da procjenjuju situaciju.
&nbsp;Rusija je u novembru izgubila meteorološki satelit "Meteor-M" vrijedan 45 miliona dolara, zbog "sramotne programerske greške", kako je rekao zamjenik premijera Rusije, zadužen za svemirsku industriju, Dmitrij Rogozin.

Rusija uspostavila kontakt sa izgubljenim satelitom

Japanski naučnik nedavno je otkrio pukom slučajnošću novi tip stakla koje se može popraviti jednostavnim činom pritiskanja slomljenih dijelova zajedno.

Zvuči jednostavno, zar ne? Tom će ipak, nesumnjivo, trebati još nekoliko godina prije nego što se ta inovacija nametne kao diktat u industriji.

Ju Janagisava, hemičar je i dolazi s tokijskog univerziteta. Rekao je kako je otkrio novi materijal posve slučajno dok se bavio proučavanjem ljepila sposobnih za djelotvorno djelovanje na vlažnim površinama.

U laboratorijskom eksperimentu 33-godišnji Janagisava je slomio na pola maleni komad stakla u vlastitoj proizvodnji. Pritisnuo je potom dva odlomljena dijela stakla jedan uz drugi u trajanju od 30 sekundi na sobnoj temperaturi prije nego što se dogodilo “čudo”. Rezultat je, naravno, bio to da se staklo ponovo našlo u jednom komadu.

Također, tako spojeni komad rekonstruiranog stakla činio se i vrlo otporan. Demonstraciju tog fascinantnog eksperimenta možete pogledati ispod, piše geek.hr.

To organsko staklo, slično akrilnom staklu, proizvodi se iz kombinacije polimera, polietera i tioureje ili tiokarbamida. Njihova hidrogena povezanost tako daje staklu samoobnavljajuću sposobnost, tako kaže i samo istraživanje Janagisave.

Drugi su naučnici pokazali neke slične efekte prije s kaučukom ili gelom, ali je ovaj japanski naučnik prvi do sada koji je do tih efekata došao samo s jednim tipom stakla, i to tako da ga nije prethodno morao otopiti.

Je li budućnost iz sf filmova iza ugla? Je li to kraj slomljenim zaslonima? Ova bi važna inovacija mogla omogućiti udvostručen ili čak možda utrostručen rok trajanja raznih predmeta od stakla, kao što su automobilsko vjetrobransko staklo ili građevinski materijal, po Janagisavi. Nadajmo se da će tako nekako i biti.

Japanski naučnik otkrio samoobnovljivo staklo

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Depresija, radijacija, raketa - problemi za odlazak na Mars

Naučnici u strahu: Nešto čudno se dešava sa morem

Ishrana bogata ribom povećava inteligenciju

Saznajte šta se dešava sa ljudskim tijelom nakon boravka u svemiru

Zašto meteori eksplodiraju prije nego što udare u Zemlju?

Najvažnija arheološka otkrića u svijetu u 2017. godini

Rusija uspostavila kontakt sa izgubljenim satelitom

Japanski naučnik otkrio samoobnovljivo staklo

Najnovije

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Depresija, radijacija, raketa - problemi za odlazak na Mars

Naučnici u strahu: Nešto čudno se dešava sa morem

Ishrana bogata ribom povećava inteligenciju

Saznajte šta se dešava sa ljudskim tijelom nakon boravka u svemiru

Zašto meteori eksplodiraju prije nego što udare u Zemlju?

Najvažnija arheološka otkrića u svijetu u 2017. godini

Rusija uspostavila kontakt sa izgubljenim satelitom

Japanski naučnik otkrio samoobnovljivo staklo

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom