Zemlja je prepu&scaron;tena na milost i nemilost asteroidima i kometama i u slučaju da naleti neko veliko nebesko tijelo gotovo da ne bi bilo vremena da se spriječi ili bar ublaži katastrofa, tvrde iz NASA.

&quot;Potpuno smo nepripremljeni za iznenadni udar asteroida ili kometa&quot;, upozorio je Joseph Nuth, koji radi u Godard centru za svemirske letove, na konferenciji Američke geofizičke unije u San Franciscu.&nbsp; 
 
On obja&scaron;njava da su velike komete ili asteroidi koji bi mogli sa Zemlje da zbri&scaron;u civilizaciju vrlo rijetki, ali se mogu sudariti sa na&scaron;om planetom svakih 50 do 60 miliona godina. 
 
&quot;Budući da je kometa koja je izazvala izumiranje dinosaurusa udarila prije 65 miliona godina, možda smo malo i probili taj rok&quot;, precizira Nuth.&nbsp; 
 
On upozorava da je najveći problem to &scaron;to u ovom trenutku ne možemo ni&scaron;ta preduzeti da to spriječimo.&nbsp; 
 
Komete uglavnom prolaze na većoj udaljenosti od Zemlje, ali se povremeno, ipak, nađu u njenoj blizini, navodi Guardian. 
 
Posljednji bliski susret dogodio se 1996. godine, kada je velika kometa udarila u Jupiter, i 2014. godine, kada je pro&scaron;la blizu Marsa.&nbsp; 
 
Po&scaron;to je ta kometa otkrivena samo 22 mjeseca ranije, a da je bilo riječi o potencijalnom sudaru sa Zemljom, ne bismo imali dovoljno vremena za lansiranje misije za skretanje putanje. 
 
&quot;Priprema za lansiranje svemirske letjelice traje pet godina, a mi smo imali svega 22 mjeseca&quot;, poja&scaron;njava Nuth.&nbsp; 
 
NASA je početkom ove godine osnovala Odjeljenje za planetarnu odbranu, koje se bavi otkrivanjem i praćenjem svemirskih objekata koji su u blizini Zemlje. 
 
Naučnici su otkrili da je 90 posto svemirskih objekata u blizini Zemlje veće od kilometra, odnosno da su dovoljno veliki da devastiraju planetu.&nbsp; 
 
Manja svemirska tijela, također, mogu biti prilično opasna. Od ukupno 1.748 potencijalno opasnih asteroida, NASA je prona&scaron;la 874 asteroida veličine jednog kilometra. 
 
Naučnica u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos Cathy Plesko kaže da postoje dva načina za odbranu od asteroida - nuklearna bojeva glava ili kinetički udarač, koji je, zapravo, veliki top.&nbsp; 
 
&quot;Tehnologija topa je vrlo dobra, jer velikom brzinom presreće metu i efikasnija je od eksploziva&quot;, obja&scaron;njava ona.&nbsp; 
 
Međutim, kalibriranje topa potrajalo bi mnogo duže, nego da se u svrhu odbrane planete upotrijebi nuklearno oružje.&nbsp; 
 
&quot;Problem je i &scaron;to nemamo dovoljno informacija o tome &scaron;ta se nalazi u eventualnom asteroidu ili kometi&quot;, obja&scaron;njava Plesko. 
&nbsp;

Zemlja prepuštena na milost i nemilost

NASA: Naša planeta je glineni golub

Patuljasta planeta Ceres, zagonetno stjenovito tijelo u pojasu asteroida između Marsa i Jupitera, sadrži velike količine leda ispod svoje tamne povr&scaron;ine, saop&scaron;tili su naučnici.&nbsp;Ovo otkriće, objavljeno u okviru dvije studije u žurnalima &quot;Nauka&quot; i &quot;Astronomija prirode&quot;, moglo bi da razjasni ranu historiju Sunčevog sistema.

Saznanje da oko 10 posto ove planete čini voda u obliku leda moglo bi da podstakne komercijalne misije na asteroidima radi vađenja vode i ostalih resursa. U početku bi to bile robotske misije, a kasnije bi mogle da uslijede i ljudske ekspedicije dalje od Mjeseca.

U orbiti Ceresa od marta 2015. godine nalazi se svemirski istraživački brod &quot;Don&quot; američke NASA-e, koji je prethodno 14 mjeseci istraživao Vestu, drugo po veličini tijelo u ovom asteroidnom pojasu.

Istraživanje objekata poput Ceresa, najvećeg u pojasu asteroida, donosi saznanja o formiranju Sunčevog sistema.

Naučnici su zaključili da je Ceres, za razliku od Veste koja je suha, sličniji Jupiterovom ledenom mjesecu Evropi, nego Zemlji, Merkuru, Veneri i Marsu.

Među stručnjacima se vodi debata o tome da li Ceres krije okean u tečnom stanju, &scaron;to bi ovu planetu, ako bude potvrđeno, stavilo na listu nebeskih tijela pogodnih za život.

Naučnici otkrili

Velike količine leda na planeti Ceres

Svi srednjo&scaron;kolci imat će jedinstvenu priliku da 16. i 17. decembra u dvorani &bdquo;Mirza Deliba&scaron;ić&rdquo; posjete prvi regionalani događaj posvećen srednjem stručnom obrazovanju i karijernom razvoju &ndash; &bdquo;Skills Show: Sarajevo 2016&rdquo;. Ovaj događaj u organizaciji British Council-a osmi&scaron;ljen je kako bi se komercijalni i obrazovni sektori povezali i zajedničkim naporima uticali na pobolj&scaron;anje kvaliteta obrazovanja u regionu.

Učenici koji dođu na &bdquo;Skills Show: Sarajevo 2016&rdquo; imat će priliku da se druže, takmiče, ali i izaberu najbolje obrazovanje za sebe, koje će im u budućnosti garantovati odličan posao. Kompletan događaj fokusiran je na inovacije, zapo&scaron;ljavanje mladih i predstavljanje pozitivnih praksi i dostignuća u regionu. Osim toga, događaj će biti i odlična prilika da se poslodavci upoznaju sa generacijama koje će u budućnosti postati njihovi zaposleni.

Takmičite se i osvojte besplatne interesantne kurseve

Program Skills Showa pratiće i razna takmičenja za srednjo&scaron;kolce, a jedno od njih nudi vam priliku i da osvojite veoma vrijedne nagrade. Ukoliko volite da se fotografi&scaron;ete, a pritom vas zanimaju i informacione tehnologije, na &scaron;tandu <a href="http://www.it-akademija.com/?utm_source=avazba&amp;&amp;utm_campaign=avaz&amp;&amp;utm_medium=Skills_Show&amp;&amp;utm_content=ITA_homepage">ITAcademy</a> možete da spojite lijepo i korisno.

Postavite fotografiju sa logom pomenute ustanove na va&scaron; Facebook ili Instagram profil, tagujte ITAcademy i možete osvojiti besplatne kurseve iz oblasti dizajna, programiranja ili engleskog jezika.

<img alt="avaz-690x428px-slika-2" src="/media/old/5852f1f9-4764-494f-89fe-2fcf0a0a0a64-avaz-690x428px-slika-2.png" title="avaz-690x428px-slika-2" />

Fotografije koje budu imale najvi&scaron;e lajkova omogućiće vam da naučite kako se obrađuju slike u Photoshopu, da pravite sopstvene web sajtove i usavr&scaron;ite znanje engleskog jezika. Ovi kursevi omogućit će vam da se zabavite, steknete nova prijateljstva i vje&scaron;tine koje ćete kasnije moći da nadogradite i pretvorite u primjenljive alate koji donose odličnu zaradu.

Izaberite &scaron;kolovanje za sigurnu budućnost

Tokom dvodnevnog programa &bdquo;Skills Show: Sarajevo 2016&rdquo; moći ćete da saznate kakvo obrazovanje vam je neophodno da biste postali stručnjak koji ne čeka na posao. S obzirom na to da oblast informacionih tehnologija već godinama unazad nudi priliku za odličnu zaradu i brzo pronalaženje radnog mjesta, jasno je gdje ćete imati najveće &scaron;anse za uspjeh.

Međutim, da biste započeli karijeru u najperspektivnijoj oblasti 21. vijeka, prvi korak koji morate da preduzmete je odabir kvalitetnog obrazovanja. Na ITAcademy možete da birate između 6 odsjeka: programiranje, dizajn i multimedija, administracija, IT poslovanje, 3D dizajn i CAD, razvoj mobilnih aplikacija. Osim praktičnih znanja i korisnih vje&scaron;tina, u ovoj ustanovi možete steći i priznate certifkate koji će vam pomoći da se izdvojite iz konkurencije i brzo dođete do posla.

&bdquo;Skills Show: Sarajevo 2016&rdquo; održava se 16. i 17. decembra, od 9 do 17 h u petak i od 10 do 16 časova u subotu. Iskoristite jedinstvenu priliku, posjetite prvi ovakav događaj u regionu i saznajte kako da postanete dio IT svijeta.&nbsp;

Posjetite "Skills Show: Sarajevo 2016" i osvojite vrijedne nagrade

Komadić repa pernatog dinosaura pronađen je savr&scaron;eno očuvan u jantaru u Mijanmaru na jugoistoku Azije. Ovo je jedinstveno otkriće omogućilo saznanja o izgledu te vrste, a da se ne bazira na kostima, a biolozima će dati novi pogled na grupu životinja koje su dominirale Zemljom prije vi&scaron;e od 160 miliona godina.

Ispitivanje je pokazalo da je rep boje kestena na vrhu, a bijeli kod korijena, objavljeno je u časopisu Current Biology.

-Ovo je prvi puta da smo prona&scaron;li ostatke dinosaura očuvane u jantaru, rekao je suautor istraživanja Ryan McKellar za BBC.

<div>
<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">
Discovered at a market in Myanmar: this delicate, feathered tail of a tiny dinosaur, encased in amber. <a href="https://t.co/ktKFAuRmyA">https://t.co/ktKFAuRmyA</a> <a href="https://t.co/hNTEJVMYKg">pic.twitter.com/hNTEJVMYKg</a>
&mdash; NPR (@NPR) <a href="https://twitter.com/NPR/status/806927437661671424">December 8, 2016</a></blockquote>
<script async="" charset="utf-8" src="//platform.twitter.com/widgets.js"></script></div>

Njegova kolegica Lida Xing otkrila je jantar na tržnici u Myitkini, u Mijanmaru. Nevjerojatnih 99 miliona godina stara fosilna smola već je bila ispoliran kao nakit, a prodavač je mislio da se unutra nalazi neka vrsta biljke. Međutim, naučnica se nije dala prevariti i pomnijim je pregledom ustanovila da se radi o peru s repa dinosaura koji je bio veličine vrapca.

Xing je tada prona&scaron;la i rudara koji je ga je iskopao, a McKellar je detaljnom analizom potvrdio da se radi o pernatom dinosauru, a ne o drevnoj ptici. Smatra također da je dinosaur jo&scaron; možda bio živ kad je upao u smolu koja se kasnije pretvorila u jantar.

Profesor Mike Benton sa Sveučili&scaron;ta Bristol, koji je također pomogao u istraživanju, dodao je:

&quot;Fascinantno je vidjeti sve detalje dinosaurovog repa - kosti, meso, kožu i perje - i zami&scaron;ljati kako je tom malom nesta&scaron;ku rep zapeo u smoli. Pretpostavljamo da je tad i uginuo jer se te&scaron;ko mogao iskobeljati iz smole&quot;.

<div>
<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">
A Feathered <a href="https://twitter.com/hashtag/Dinosaur?src=hash">#Dinosaur</a> Tail with Primitive Plumage Trapped in Mid-Cretaceous Amber <a href="https://t.co/hEq5gbuGaZ">https://t.co/hEq5gbuGaZ</a> via <a href="https://twitter.com/CurrentBiology">@CurrentBiology</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/paleontology?src=hash">#paleontology</a> <a href="https://t.co/gwybed4tTW">pic.twitter.com/gwybed4tTW</a>
&mdash; Lady Naturalist (@LadyNaturalist) <a href="https://twitter.com/LadyNaturalist/status/806920147835490304">December 8, 2016</a></blockquote>
<script async="" charset="utf-8" src="//platform.twitter.com/widgets.js"></script></div>

Osim jantara naučnici su prona&scaron;li tragove željeza koje vjerojatno predstavlja ostatke krvi.

Država Kachin na sjeveroistoku Mijanmara, gdje je primjerak pronađen, već 2.000 godina vadi jantar, no zbog velikog broja očuvanih insekata to je posljednjih 20 godina popularno odredi&scaron;te za naučnike koji proučavaju drevne člankono&scaron;ce.

Nevjerojatno otkriće

Kupila ga na pijaci: 99 miliona godina stara smola otkrila pernatog dinosaura veličine vrapca

Nova vakcina protiv HIV virusa pro&scaron;la je početna ispitivanja na 33 pacijenta, a sada će biti testirana na uzorku od 600 osoba koje nisu zaražene ovim virusom kako bi se prona&scaron;li načini za prevenciju, saopćeno je sa Univerziteta u zapadnom Ontariju.

Rezultati prvog testiranja vakcine koju su nazvali &quot;SAV001&quot; objavljeni su u magazinu &quot;Retrovirology&quot;.

Ova vakcina sadrži virus, ali modifikovan da bi bio bezopasan za ljudsko zdravlje i kako bi osoba koja dobije vakcinu razvila antitijela i odbranila se od virusa, prenosi RT.

- Veoma smo uzbuđeni zbog rezultata prve faze.&nbsp;Ostaje da utvrdimo da li imuna reakcija koju pokreće ova vakcina može spriječiti da se vakcinisana osoba zarazi HIV virusom. Puni smo nade -&nbsp;izjavio je ljekar Čil Jong Kang, vođa projekta na Univerzitetu u zapadnom Ontariju.

Ovo je prva vakcina ovog tipa za koju je dozvoljeno testiranje na ljudima.

Nova ispitivanja, zakazana za septembrar naredne godine, kada će biti sprovedeno istraživanje na 600 dobrovoljaca iz cijele sjeverne Amerike koji nisu zaraženi HIV virusom.&nbsp;

- Ukoliko dokažemo da je ova vakcina uspje&scaron;na u prevenciji HIV virusa, možemo zaustaviti epidemiju side, a to će biti ogroman doprinos čovječanstvu - istakao je Kang.

Ako se naredna ispitivanja pokažu kao uspje&scaron;na, vakcina će biti testirana na 6.000 dobrovoljaca &scaron;irom svijeta.

Sa Univerziteta u zapadnom Ontariju potvrđeno

Naučnici testiraju novu vakcinu protiv virusa HIV-a

Uspoređujući podatke iz historije koji su vezani uz pomrčine i nebeske događaje, britanski naučnici do&scaron;li su do zaključka kako Zemljina orbita usporava &scaron;to postupno produžuje dan.

Usporedili su događaje od 720 godina prije Hrista sve do 2015. godine kako bi izgradili pouzdanu procjenu.

Istraživanjem su otkrili i za koliko godina će se dan produžiti na 25 sati budući da se dužina dana produžuje za dvije milisekunde svakih 100 godina. To znači da ćemo dodatni sat dobiti za otprilike 200 miliona godina, pi&scaron;e Metro.

- Procjene su okvirne jer geofizičke sile koje djeluju na rotaciju Zemlje neće nužno biti konstantne tokom tako dugog vremenskog razdoblja -&nbsp;kazala je Leslie Morrison, koautorica studije, a prenosi&nbsp;Večerni list.

Novi zanimljivi podaci

Naučnici izračunali kada će dan trajati 25 sati!

Europska komisija&nbsp;jučer je izdala saopćenje u kojem se američke dru&scaron;tvene mreže i internetske kompanije, prije svega&nbsp;Facebook, Twitter, Google (YouTube)&nbsp;i&nbsp;Microsoft upozorava da će morati biti ažurnije oko uklanjanja objava kojima se &scaron;iri&nbsp;govor mržnje&nbsp;na Internetu.

Prije &scaron;est mjeseci potpisan je kodeks pona&scaron;anja vezan uz tu problematiku i ove su ga kompanije dobrovoljno prihvatile. U njemu stoji da će na svim platformama koje ove kompanije drže unutar EU govor mržnje biti uklonjen u roku od&nbsp;najvi&scaron;e 24 sata&nbsp;po prijavi.

Međutim, u praksi to ipak nije tako. Izvje&scaron;će EU pokazuje da kompanijama za uklanjanje govora mržnje treba vi&scaron;e vremena, te da trenutno samo oko 40 posto&nbsp;prijava biva rije&scaron;eno unutar zadanog roka.

Unutar 48 sati rije&scaron;i se oko 80 posto&nbsp;prijava, no to ipak nije dovoljno, pa&nbsp;EU sada ponovno upozorava&nbsp;kompanije da se drže dogovora &ndash; i da brzo naprave vidljive pozitivne pomake.

U suprotnom, prođe li jo&scaron; nekoliko mjeseci bez rezultata,&nbsp;Europska komisija&nbsp;mogla bi posegnuti za&nbsp;zakonskim rje&scaron;enjima&nbsp;kojima bi se ova problematika regulirala,&nbsp;prenosi Reuters.

Europska komisija jučer izdala saopćenje

Ažurnije uklanjati govor mržnje

Naučnici njemačkog Instituta Max Planck za fiziku plazme pro&scaron;le su sedmice objavili da njihov fuzijski reaktor vrlo neobičnog oblika, koji su prvi put pokrenuli 2015., uistinu radi &scaron;to znači da bi sličan model jednoga dana mogao postati praktički beskonačan izvor čiste energije.

Fizičari već vi&scaron;e od pola vijeka sanjaju o komercijalno isplativoj fuziji koja za razliku od fisije ne bi zagađivala okoli&scaron; radioaktivnim materijalima, a imala bi jeftine i gotovo neiscrpne izvore goriva &ndash; morsku vodu. No za razliku od fisije, koja se već odavno koristi u stotinama nuklearki &scaron;irom svijeta, fuzija je tehnolo&scaron;ki mnogo zahtjevnija. Problem je u tome &scaron;to se proces fuzije, odnosno sjedinjavanja atoma, pokreće tek pri velikom pritisku i temperaturama kakve vladaju u aktivnim zvijezdama kao &scaron;to je na&scaron;e Sunce, pi&scaron;e Index.

Zbog takve tehnolo&scaron;ke zahtjevnosti ostvarenje fuzijskog sna oduvijek se, iznova i iznova, čini kao ne&scaron;to na &scaron;to će trebati pričekati jo&scaron; par decenija.

Stara ideja, nova nada

No Nijemci su pro&scaron;le godine objavili senzacionalnu vijest da je prva faza testiranja njihovog eksperimentalnog reaktora Wendelstein 7-X, čija je konstrukcija ko&scaron;tala oko 370 miliona eura, a trajala desetak godina, bila uspje&scaron;na. U reaktoru su tada uspjeli stvorili vruću plazmu sličnu onoj u kojoj bi se trebao pokrenuti proces fuzije.

U novom eksperimentu potvrdili su uspje&scaron;nost druge faze testiranja. O čemu je riječ?

Tim iz Max Plancka objavio je rad u časopisu Nature Communications prema kojem W7-X stvara tačno onakva super-moćna, vijugava trodimenzionalna magnetska polja kakva su bila predviđena projektom &ndash; pokazalo se da su razine pogre&scaron;ke manje od 1 na 100.000, &scaron;to je dovoljno za komercijalnu primjenu tog modela reaktora.

&bdquo;Koliko znamo to je točnost bez presedana, kako u smislu inženjerske konstrukcije fuzijskog uređaja, tako i u smislu mjerenja magnetske topologije&ldquo;, pi&scaron;u u izvje&scaron;taju autori.

Za&scaron;to je to vrlo važna vijest? Preciznost magnetskih polja u reaktoru ključna je za fuziju jer ona imaju funkciju da užarenu plazmu pod visokim pritiskom drže na sigurnoj udaljenosti od stjenki uređaja. Naime, vreli materijali, zagrijani na temperature od preko 100 miliona stepeni Celzijusovih, ne smiju dodirnuti stjenke kako ih ne bi o&scaron;tetili ili čak probili.

Ovaj tehnolo&scaron;ki zahtjevan problem naučnici poku&scaron;avaju rije&scaron;iti na dva temeljna načina koji se bitno razlikuju po dizajnu &ndash; jedan model naziva se tokamak, a drugi stelarator po zvijezdama u kojima se fuzija prirodno odvija.

W7-X je najnapredniji model fuzijskog reaktora tipa stelaratora koji su bili popularni sredinom 20. vijeka. Nažalost, njihova je popularnost brzo jenjala jer su imali problema s kontroliranjem goriva pa su ih istisnuli tokamaci koji su se nastavili razvijati sve do danas. Prema modelu tokamaka trenutno se u Francuskoj gradi najveći međunarodni fuzijski reaktor na svijetu ITER.

Međutim, stelaratori posljednjih godina doživljavaju veliki &#39;come back&#39; jer su stručnjaci zahvaljujući razvoju superkompjutera uspjeli rije&scaron;iti ključne probleme u njihovom dizajnu.

Kako je provedeno novo testiranje?

U novom eksperimentu naučnici iz Max Plancka i iz Američkog ministarstva energetike poslali su elektronskim pi&scaron;toljem zraku elektrona duž magnetskih polja u torusu stelaratora. Krećući se duž silnica magnetskog polja kroz ubrizgani plin elektroni su u sudarima s atomima plina izazvali pobuđenje koje se manifestiralo kao svjetlosna mreža. Rezultat predstavlja upravo onakva polja kakva su bila planirana dizajnom uređaja.

Planovi za budućnost

Iako je uspje&scaron;no pro&scaron;ao prva dva ključna testa, W7-X zapravo nije konstruisan za komercijalnu upotrebu. On ima funkciju pokusnog bolida koji treba pokazati da stelerator može raditi. U 2019. godini W7-X će po prvi put početi koristiti deuterij umjesto vodika kako bi stvarno pokrenuo fuziju. No ni tada jo&scaron; neće moći stvarati vi&scaron;e energije nego &scaron;to će je tro&scaron;iti. To je zadatak koji bi trebela ostvariti tek sljedeća generacija stelaratora. Stručnjaci smatraju da je u sada&scaron;njem trenutku najuzbudljivija činjenica da se W7-X uključio u utrku s ITER-om.

Beskonačan izvor čiste energije

Njemački naučnici na pragu senzacionalnog otkrića: Ovo bi promijenilo čovječanstvo

Čak i samo jedna cigareta na dan povećava opasnost od prerane smrti u odnosu na osobu koja nikada ne pu&scaron;i, pokazuje studija koju je objavio medicinski časopis JAMA Internal medicine, pi&scaron;e Hina.

Pu&scaron;enje samo jedne cigarete ili čak manje svaki dan tokom života povećava opasnost od preuranjene smrti za 64 posto, odnosno za 87 posto u osoba koje pu&scaron;e od jedne do deset cigareta na dan, navodi studija.&nbsp;

- Rezultati te studije potvrđuju utemeljenost upozoravanja na &scaron;tetnost duhana i na činjenicu da nema bezopasne nivoa pu&scaron;enja -&nbsp;kaže&nbsp;Maki&nbsp;Inoue-Choi, direktor odjela epidemiologije raka u Američkom nacionalnom institutu za rak (NCI).

Pu&scaron;enje je odgovorno&nbsp;za pet miliona smrti svake godine u svijetu, navodi naučnik u studiji objavljenoj u ponedjeljak.&nbsp;

Osobe koje odbace cigaretu smanjuje se opasnost od prerane smrti u odnosu na one koje nastavljaju pu&scaron;iti, kažu autori studije. Iznad svega je važno upozorenje da &scaron;to je osoba mlađa kada odbaci cigaretu, to je manji rizik od prerane smrti.

Kod takozvanih &quot;pu&scaron;ača na malo&quot; preuranjena smrt najče&scaron;će je posljedica raka pluća. Smrtna opasnost od raka pluća zapravo je devet puta veća kod osoba koje redovno pu&scaron;e cigaretu na dan&nbsp;ili manje u odnosu na osobe koje nikada nisu taknule cigaretu.

Osobe koje pu&scaron;e između jedne i deset cigareta na dan, vjerovatnost da će umrijeti od raka pluća je gotovo 12&nbsp;puta veća nego u nepu&scaron;ača, navodi studija.

Opasnosti pu&scaron;enja dobro su dokumentovane od 1964., kada je u Sjedinjenim Državama prvi put bio objavljen&nbsp;izvje&scaron;taj&nbsp;koje je upozorilo na &scaron;tetnost pu&scaron;enja, no učinci male količine cigareta, manje od deset na dan, dosad nisu bili temeljito proučavani.

Za ovu studiju naučnici su analizirali medicinske podatke vi&scaron;e od 290.000 bijelih odraslih osoba u dobi od 59 do 82 godine od kojih su 22.337 (7,7 posto) pu&scaron;ile, 156.405 (54 posto) su bile biv&scaron;i pu&scaron;ači, a 111.473 (38,4 posto) nisu nikada uživale duhan.

Među pu&scaron;ačima, 159 je navelo da pu&scaron;i manje od cigarete na dan tokom života, a gotovo 1500 je reklo da pu&scaron;i od jedne do deset cigareta na dan.&nbsp;

Buduće se studije moraju usredotočiti na mlađe grupe i na razlike među rasama i manjinama, navode autori.&nbsp;

Novu studiju objavio medicinski časopis JAMA Internal medicine

Samo jedna cigareta dnevno povećava rizik od prerane smrti

Da li znate da mnoge svjetske kompanije organizuju treninge meditacije za svoje zaposlene kako bi povećale njihovu efikasnost i produktivnost? Oni svakodnevno odvajaju dio radnog vremena za meditaciju i svjedoče o tome da se ovakav pristup isplati, jer zadovoljniji i srećniji zaposleni mogu mnogo kvalitetnije i brže da obave posao.

Tekstovi različitih naučnih članaka, objavljenih na zvaničnom sajtu Američke nacionalne medicinske biblioteke, svjedoče o tome da redovna meditacija povećava mentalne sposobnosti. Ovo su četiri načina na koje meditacija i vas može dovesti do uspjeha.

1. Umanjuje stres

Stres je sastavni dio svakog posla. Ovo naročito važi za kancelarijske poslove, rad u timovima ljudi i rad koji čine svakodnevni sastanci s klijentima.

Stres &scaron;teti zdravlju i uni&scaron;tava međuljudske odnose. Meditacija vas uči kako da imate kontrolu nad svojim emocijama. Kada postignete tu ravnotežu, mnogo lak&scaron;e ćete komunicirati s ljudima, ne samo u poslovnom već i u privatnom životu.

2. Povećava fokus i koncentraciju

Žongliranje s mno&scaron;tvom obaveza istovremeno, takozvani multitasking, postalo je dio svakodnevice i predispozicija je koju svaki poslodavac traži. To brzo dovodi do umora, a samim tim pada koncentracija i gubi se sposobnost usredsređenosti.

Zbog toga je meditacija ljekovita za sve vas od kojih se očekuje da radite vi&scaron;e stvari u isto vrijeme. Ona će vam pomoći da se fokusirate samo na jednu misao i da smanjite napetost, kao i da ponovo uspijete da se usredsredite na konkretne zadatke.

3. Povećava socijalnu povezanost i socijalnu inteligenciju

Kada ste pod stresom i imate mnogo zadataka koje ne stižete da obavite, postajete netrpeljivi prema ljudima. Ljutnja i osujećenost se povećavaju i odnosi među kolegama postaju sve zategnutiji. Meditacija je odličan način da se međuljudski odnosi usklade, a posebno je važna za poslovne lidere koji, pored toga &scaron;to moraju da održe skladne odnose, moraju da budu i primjer drugima.

4. Inspiri&scaron;e i razvija kreativnost

Kreativnost je potrebna u svakom poslu. Bez obzira na to &scaron;to na prvi pogled djeluje kao da va&scaron; posao nije inspirativan, kreativnost vam je neophodna da biste rije&scaron;ili probleme na koje nailazite. Istraživanja su pokazala da je meditacija od presudne važnosti kada težite tome da dođete do novih ideja i oslobodite se stega koje ih sputavaju.

Kada vam meditacija postane dio svakodnevice, primjetit ćete boljitak na svim poljima. Ona je jedan vid samousavr&scaron;avanja koje je ključno za napredak ne samo u poslu već i u privatnom životu.

Ona će vas pokrenuti i motivisati da se usavr&scaron;avate i na drugim poljima, da unaprijeđujete svoja znanja i <a href="http://www.it-akademija.com/upis-it-akademija-prijavite-se-na-vreme?utm_source=avazba&amp;utm_medium=MeditacijaDovodiDoUspeha&amp;utm_content=ITAUpisna&amp;utm_campaign=avaz">steknete obrazovanje na prestižnim &scaron;kolama o kojima ste sanjali</a>. Jednom rječju, to je prvi korak ka spjehu, koji će vam olak&scaron;ati svaki sljedeći.

Kako da smanjite stres?

Četiri načina na koje će vas meditacija dovesti do uspjeha

Nakon 15 godina analiziranja sastava uglja, stručnjaci Amurskog naučnog centra Ruske akademije nauka, odeljenja Dalekog istoka, do&scaron;li su do značajnog otkrića.

Naime, grupa naučnika je uspjela da pronađe način da iz svake tone iskori&scaron;ćenog uglja izvuče do jednog grama zlata.

U planu je da eksperimentalna oprema, koja već postoji, bude postavljena na jednoj od kotlova ove godine kako bi se počelo s&nbsp;radom na tom revolucionarnom otkriću.

Naučnici Amurske oblasti su nakon dugogodi&scaron;njih analiza uspjeli da dođu do zaključka da svaka tona čvrstog goriva sadrži oko gram zlata.

- Na filterima se talože kako korisne tako i &scaron;tetne komponente. Ako priključak bude &quot;hvatao&quot;&nbsp;makar polovinu -&nbsp;to je pola grama po toni, a onda je lako izračunati ekonomski efekat. Odnosno, izgaranjem tone uglja ‒ dobili bismo 1.500 rubalja - rekao je generalni direktor Amurskog naučnog centra za kompleksne inovacione tehnologije Oleg Agejev.

Stručnjaci Amurskog naučnog centra Ruske akademije nauka

Rusi od uglja prave zlato

Realizacija projekta stalne baze na Mjesecu koju je predložila Evropska svemirska agencija (ESA), počinje da se razvija kako raste interesovanje investitora &scaron;irom svijeta.

Prema riječima direktora ESA Johana Vernera, osjetan je napredak realizacije projekta takozvanog mjesečevog sela, prve lunarne baze koja bi mogla biti kori&scaron;tena za iskopavanja, svemirske misije, a možda čak i turizam.&nbsp; 
 
Verner je rekao da je veliki broj kompanija pokazao interes za ovaj projekat a NASA i ruski &quot;Roskosmos&quot; su neke od njih.&nbsp; 
 
On je istakao da je lunarna baza trenutno samo u nacrtu, ali važno je napraviti početne korake, prenosi &quot;Sputnjik&quot;. 
 
Mjesečevo selo trebalo bi da bude nova stanica u svemiru koja bi mogla da naslijedi sada&scaron;nju međunarodnu svemirsku stanicu čiji rad će prestati u narednih desetak godina. 
 
Verner vjeruje da bi ova naseobina koristila svima i bila međustanica za misije na Mars ili čak u druge zvjezdane sisteme. 
&nbsp;

Raste interesovanje investitora

ESA planira izgradnju naselja na Mjesecu

U načelu, kad se za nekog kaže da &quot;čuje kako raste trava&quot;, to obično znači da on ima odličan sluh i da ponekad tako čuje i neke stvari koje uopće ne postoje.

Ali vlati trave, a kukuruz zapravo spada u trave, u stvari zaista &quot;pucketaju&quot; dok rastu.

- Vjerujemo da rast biljke prouzrokuje milione minijaturnih lomova vlakana, a ti lomovi navode biljku da ih popravlja -&nbsp;obja&scaron;njava Douglas Cook sa Univerziteta New York.

Američki naučnici imali su veoma dobar razlog da postave minijaturne mikrofone na stabljike kukuruza: željeli su da bolje razumiju proces rasta kako bi na&scaron;li način da spriječe da vjetar ne polomi stabljike kukuruza. A takva olujna nevremena u ovo doba klimatskih promjena sve če&scaron;će uni&scaron;tavaju dijelove zasada u područjima SAD gdje se kukuruz tradicionalno uzgaja.

Kukuruz je tamo jedna od najvažnijih žitarica koje se godi&scaron;nje ubere oko 350 miliona tona. Ali zbog oluja se redovno gube ogromne količine kukuruza. Upravo tim mikrofonima utvrdili su da je stabilnost stabljike naravno poremećena minijaturnim lomovima u vlaknima koje onda možemo da slu&scaron;amo, ali da ti lomovi jednostavno ne mogu da se izbjegnu, pogotovo u periodu kada kukuruz brzo raste.

To je jednostavno proces rasta vlati trave - i to bi u su&scaron;tini i nama moglo da bude poznato. I čovjek će tokom vježbanja i neuobičajenih mi&scaron;ićnih aktivnosti lako da osjeti bol u mi&scaron;ićima. Taj bol u ljudskim mi&scaron;ićima zapravo prouzrokuje lom mi&scaron;ićnih mikrovlakana u sarkomerima, a upravo ti lomovi dovode do rasta &quot;novih mi&scaron;ića&quot;.

Naučnici su tako ustanovili &scaron;ta jedino može da pomogne da vjetar ne polegne urod: mi imamo kosti, a kod kukuruza je presudno li&scaron;će koje daje stabilnost stabljici. Zato se traži sorta kukuruza sa snažnijim i tvrđim li&scaron;ćem koje će pomoći protiv olujnih vjetrova.

Minijaturni mikrofoni na stabljikama kukuruza otkrili

Američki naučnici slušaju kako raste trava

Slavni fizičar i jedan od najpoznatijih naučnika na&scaron;eg vremena, Steven Hawking, napisao je vrlo zanimljiv tekst za britanski Guardina, u kojem argumentuje zbog čega smatra da živimo u vrlo opasnim vremenima po opstanak čovječanstva.

U podužem komentaru Hawking opisuje kako je većinu svog života proveo u mjehuru &quot;izuzetne privilegovanosti. Slavni fizičar tako pi&scaron;e kako je i vi&scaron;e izolovan od većine naučnika zbog slave koju su mu donijele njegove naučno-popularne knjige, a stepenu njegove izolacije od ostatka svijeta svoj doprinos dala je i njegova bolest.

U tom kontekstu, Hawking pi&scaron;e kako osjeća da je protest protiv elita u Velikoj Britaniji i SAD-u, koji je postao očigledan svima posle Brexti i izbora Trumpa za američkog predsjednika. &Scaron;ta god neko mislio o Brexita i izboru Trumpa, i Howking i većina komentatora slaže se da se radilo o protestu ljudi koji osjećaju da su ih elite iznevjerile.

Ali, ono &scaron;to je važno poslije takvih događaja je kako će reagovati elite, pi&scaron;e Hawking, pa dodaje kako bi bila &quot;stra&scaron;na gre&scaron;ka&quot; odbaciti te glasove kao rezultat sirovog populizma koji ignori&scaron;e činjenice, odnosno da zaobiđu odluke koje su donesene na demokratski način.&nbsp;

Ekonomska nejednakost je veliki problem

Iza ovih glasova stoji zabrinutost o posljedicama globalizacije i ubrzanog tehnolo&scaron;kog razvoja, tvrdi naučnik. Automatizacija rada u fabrikama već je odnijela veliki broj tradicionalnih radnih mesta, a razvoj vje&scaron;tačke inteligencije samo će dodatno pojačati udar na poslove koje obavlja srednja klasa, uvjeren je fizičar.

Takvi trendovi pojačavaju ionako zabrinjavajuć trend ekonomske nejednakosti &scaron;irom svijeta, a internet i platforme na njemu omogućavaju malim grupama ljudi da ostvaruju enormne profite dok u isto vrijeme zapo&scaron;ljavaju vrlo malo ljudi. To je neizbežno i to jeste napredak, pi&scaron;e Hawking, ali se u isto vrijeme radi o dru&scaron;tveno- destruktivnom trendu.

Kao jedna od posljedica globalne ra&scaron;irenosti interneta i dru&scaron;tvenih mreža javlja se i nikad očiglednija dostupnost informacija o nejednakosti među ljudima &scaron;irom svijeta. Konkretno, životi najbogatijih su zahvaljujući internetu i dru&scaron;tvenim mrežama bolno vidljivi svima na svijetu, pa i onim najsiroma&scaron;nijima. S obzirom na to da u subsaharskoj Africi trenutno vi&scaron;e ljudi ima telefon nego &scaron;to ima pristup čistoj vodi, nema nikakve sumnje da uskoro gotovo svako na Zemlji neće moći da pobjegne od sveprisutne nejednakosti.

Otkud globalni rast populizma?

Posljedice tih trendova nije te&scaron;ko uočiti: Sirotinja sa sela hrli u gradove, u siroma&scaron;na predgrađa, gonjeni nadom. A tada, kada shvate da raj koji vide na Instagramu nije ba&scaron; tako lako dostupan, odlaze dalje, preko mora i okeana, stvarajući tako velike ekonomske migracije, pi&scaron;e Hawking. Ti migranti postavljaju nove zahtjeve pred ekonomije zemalja u koje dolaze, koji pak potkopavaju toleranciju i daju dodatno gorivo političkom populizmu, navodi slavni fizičar.

Hawking navodi kako zbog svega navedenog danas, vi&scaron;e nego ikad u historiji čovjeka, ljudi moraju da sarađuju kako bi se suočili s globalnim izazovima koji su pred nama: klimatske promjene, proizvodnja hrane, prenanaseljenost, masovno uni&scaron;tenje drugih vrsta, epidemije bolesti, uni&scaron;tenje okeana&hellip; Svi ti problemi zajedno nas podsjećaju na činjenicu da živimo u najopasnijem vremenu u historiji razvoja čovječanstva. Imamo tehnologiju kojom možemo da razorimo svijet u kome živimo, ali nemamo tehnologiju kojom možemo da ga napustimo, upozorava Hawking.

Elite moraju da se trgnu i nauče poniznosti

Ako to želimo da postignemo, umjesto izgradnje novih barijera unutar i između nacija, moramo ih ru&scaron;iti, smatra Hawking. Svjetski lideri moraju da priznaju da su izneverili mnoge i da nastavljaju da to rade svakodnevno. S obzirom da su resursi sve vi&scaron;e koncentrisani u rukama sve manje ljudi, morat ćemo da naučimo da dijelimo mnogo vi&scaron;e nego &scaron;to dijelimo sada, tvrdi fizičar.

U svijetu ne nestaju samo poslovi, nego i cijele industrije. Zbog toga moramo da pomognemo da se snađu u tom novom svijetu, i da ih finansijski podržimo u tom procesu. Ako zajednice i ekonomije ne mogu da se nose s trenutnim migracija, moramo da uradimo mnogo vi&scaron;e kako bi podstakli globalni razvoj, jer je to jedini način na koji milione migranata možemo da uverimo da ih budućnost čeka - kod kuće.

Mi to možemo, ali za tako ne&scaron;to bit će potrebno da elite, od Londona do Harvarda, od Kembridža do Holivuda, nauče lekcije godine na izmaku, a posebno lekciju o poniznosti, zaključuje čuveni fizičar.

Jedan od najvećih naučnika na svijetu napisao zanimljiv tekst

Steven Howking: Ovo je najopasnije vrijeme za našu planetu

Brazil planira poslati u mjesečevu orbitu nanosatelit do 2020. godine kako bi istražili način na koji mikrogravitacija utječe na različite oblike života, izjavio je naučnik i koordinator ovog svemirskog projekta Douglas Galante.

Ovo će predstavljati prvu misiju brazilskog svemirskog programa izvan zemljine orbite.&nbsp; 
 
Projekat razvija tim naučnika s Univerziteta Sao Paolo uz pomoć Evropske svemirske agencije i Svemirske agencije Velike Britanije.&nbsp; 
 
Nanosatelit će biti lansiran uz pomoć indijske &quot;PSLV-C11&quot; rakete. 
 
- Planiramo lansiranje krajem 2019. godine ili početkom 2020. godine u čast 50 godina od lansiranja &#39;Apola 11&#39;. Izvr&scaron;it ćemo tri velika naučna eksperimenta u astrobiologiji, svemirskoj medicini i skeniranju mjesečeve povr&scaron;ine - rekao je Galante.&nbsp; 
 
Glavni cilj ovog projekta je istražiti utjecaj radijacije na razne žive mikororganizame, ljudske ćelije i molekule koji će biti u satelitu nekoliko mjeseci, dodao je naučnik. 
&nbsp;

Prva misija

Brazil do 2020. godine planira poslati nanosatelit u mjesečevu orbitu

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji ukazuje na snažnu vezu između pu&scaron;enja i povećanja rizika za srčani udar kod svih dobnih grupa, a posebno kod osoba mlađih od 50 godina.

Podaci prikupljeni u Northern General Hospital u Sheffieldu pokazuju kako je rizik za srčani udar kod pu&scaron;ača mlađih od 50 godina gotovo 8,5 puta veći nego kod nepu&scaron;ača te dobi, prenose mediji.

U dobnoj grupi od 50 do 65 godina su pu&scaron;ači imali trostruko veći rizik za srčani udar nego nepu&scaron;ači.

U istraživanju su kori&scaron;teni podaci za oko 1.700 pacijenata hospitaliziranih zbog srčanog udara.

Pu&scaron;ilo ih je 48,5 posto, 27 posto&nbsp;su bili biv&scaron;i pu&scaron;ači, a 24 posto&nbsp;su bili nepu&scaron;ači.

Pu&scaron;ači koji su doživjeli srčani udar su bili prosječno 10 godina mlađi od ostalih ispitanika hospitaliziranih zbog srčanog udara, dodaje stručni časopis Heart.

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji

Pušači imaju veći rizik za srčani udar

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

NASA: Naša planeta je glineni golub

Velike količine leda na planeti Ceres

Posjetite "Skills Show: Sarajevo 2016" i osvojite vrijedne nagrade

Kupila ga na pijaci: 99 miliona godina stara smola otkrila pernatog dinosaura veličine vrapca

Naučnici testiraju novu vakcinu protiv virusa HIV-a

Naučnici izračunali kada će dan trajati 25 sati!

Ažurnije uklanjati govor mržnje

Njemački naučnici na pragu senzacionalnog otkrića: Ovo bi promijenilo čovječanstvo

Samo jedna cigareta dnevno povećava rizik od prerane smrti

Četiri načina na koje će vas meditacija dovesti do uspjeha

Rusi od uglja prave zlato

ESA planira izgradnju naselja na Mjesecu

Američki naučnici slušaju kako raste trava

Steven Howking: Ovo je najopasnije vrijeme za našu planetu

Brazil do 2020. godine planira poslati nanosatelit u mjesečevu orbitu

Pušači imaju veći rizik za srčani udar

Najnovije

NASA: Naša planeta je glineni golub

Velike količine leda na planeti Ceres

Posjetite "Skills Show: Sarajevo 2016" i osvojite vrijedne nagrade

Kupila ga na pijaci: 99 miliona godina stara smola otkrila pernatog dinosaura veličine vrapca

Naučnici testiraju novu vakcinu protiv virusa HIV-a

Naučnici izračunali kada će dan trajati 25 sati!

Ažurnije uklanjati govor mržnje

Njemački naučnici na pragu senzacionalnog otkrića: Ovo bi promijenilo čovječanstvo

Samo jedna cigareta dnevno povećava rizik od prerane smrti

Četiri načina na koje će vas meditacija dovesti do uspjeha

Rusi od uglja prave zlato

ESA planira izgradnju naselja na Mjesecu

Američki naučnici slušaju kako raste trava

Steven Howking: Ovo je najopasnije vrijeme za našu planetu

Brazil do 2020. godine planira poslati nanosatelit u mjesečevu orbitu

Pušači imaju veći rizik za srčani udar

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom