Koronavirus izaziva sistemsku bolest Covid-19 i, u zavisnosti od toga koji organski sistem je zahvaćen, neophodna je određena nutritivna podrška, kako u liječenju tako i u oporavku.

Najviše je ugrožen respiratorni sistem te, osim medicinskog liječenja, treba uključiti i nutritivno, u cilju boljeg i lakšeg oporavka, kazala je&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/26765/inga-markovic">nutricionistkinja Inga Marković</a>. - Prehrana igra ključnu ulogu u prevenciji i liječenju svih respiratornih poremećaja. Naravno, odgovarajuća prehrana mora biti individualizirana i bazirana prvenstveno na biohemijskoj strukturi individue. Međutim, postoje i neka uopćena pravila koja mogu da ublaže i olakšaju stanja pri respiratornim problemima - govori Marković.

Akcent postkovid ishrane, dodaje ona, treba biti na složenim ugljikohidratima, s dosta biljnih vlakana iz integralnih žitarica, graha, voća i povrća. Pojačan unos omega-3 masnih kiselina iz ribe, kao što su tuna i losos, neophodan je.

- Prateći je i obavezan povećan unos hlorofila kroz unos blitve, špinata, rukole, kelja, peršuna, mlade zelene pšenice. Cijeđena mrkva, u kombinaciji s malo peršuna ili celera, idealan je napitak koji treba svakodnevno uvrstiti u nutritivni plan prehrane. Cijeđeni prirodni sokovi od narandže i limuna su, također, neizostavan dio - savjetuje Marković.

Naša sagovornica ističe kako povrće i voće treba biti kratko bareno, ali može i sirovo da se jede. Od začina koristiti bijeli luk, đumbir, kim, bijeli biber.
- Pacijentima se preporučuje i kašičica hladnocijeđenog maslinovog ulja ujutro na prazan stomak. To pomaže izbacivanju toksina iz pluća, jetre i crijeva. I, naravno, kod respiratornih smetnji vježbe disanja su obavezne, kao i boravak na čistom zraku bez teže fizičke aktivnosti - napominje Marković.

Pčelinji polen i med, u kombinaciji s prirodnim vitaminom C iz voća i povrća, kaže Inga Marković, također, treba da se svakodnevno konzumira. - Pojedini konzervansi i konzervirana hrana mogu pojačati simptome respiratornih poremećaja, pa je najbolje da se isključe na period od tri mjeseca, za koji se smatra da je neophodan za potpuni oporavak. Kod osoba koje imaju i hipertenziju so i industrijski začini se potpuno isključuju na isti period - dodaje Marković.

Cijeđena mrkva, u kombinaciji s malo peršuna ili celera, idealan je napitak koji treba svakodnevno uvrstiti u nutritivni plan prehrane, kazala Marković

Povrće i voće treba biti kratko bareno, ali može i sirovo

Savjet nutricioniste šta jesti nakon prebolovanog koronavirusa

Da li pogrešno pijete vodu cijeli život? Kako je pijete? Da li znate koji je pravilan način unošenja tečnosti? Na sva pitanja postoje odgovori, a ovou su ti.

Upotreba boca s BPA - BPA je kratica za hemikaliju bisfenol A. Postoji zabrinutost da prevelika izloženost može dovesti do urođenih mana. Potrebno je još istraživanja, ali stručnjaci smatraju da bi ta hemikalija, također, mogla igrati ulogu u nekim zdravstvenim stanjima. To uključuje visok krvni pritisak, hormonsku neravnotežu, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Odlučite se za boce na kojima piše da ne sadrže BPA. Vjerovanje u mit o hladnoj vodi - <a href="https://avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Hladna voda</a> ne sužava vaše krvne žile niti otežava probavu hrane. To je jednostavan način da se rashladite i hidrirate kada vam je vruće. A ako imate prehladu, topla voda će vam pomoći da razrijedite sluz, ali to je sve.

Dodavanje narezanog voća ili povrća - Može učiniti vodu ukusnijom i osvježavajućom. Ali, ako niste oprezni, možete je ispuniti i bolestima uzrokovanim hranom poput salmonele i E. coli. To je zato što, kada kora nije čista, rezanjem bakterije mogu da prijeđu i zaraze voćni sadržaj.

Ne pijete dovoljno vode s kafom ili alkoholom - Ova pića su diuretici, što znači da potiču vaše tijelo na veće mokrenje, što može dovesti do dehidracije.

Da biste to izbjegli, uporedite svoja pića jedan na jedan: to je jedna čaša vode za svaku šolju kafe ili alkoholnog pića.&nbsp;Ne popijete čašu vode s tabletom - Kada pijete neku tabletu, nemojte samo piti dovoljno da ih spustite u grlo. Koristite vitamine i lijekove kao priliku za hidrataciju.&nbsp;Pijenje pune čaše vode, također, pomaže da se lijek ne zaglavi u jednjaku i ne iritira ga.&nbsp;Pomaže i vašem tijelu da bolje apsorbira vitamine topive u vodi.

Čaša ili dvije vode je uredu, ali nemojte se probuditi i progutati galon. Nema dokaza da pokreće vaš metabolizam. I ne želite puno piti prije spavanja i cijelu noć provesti u kupaonici. To vam ometa san. Umjesto toga, polako pijte tokom dana. Stručnjaci preporučuju ne više od litar na sat. Također, prirodni izvori vode mogu izgledati bistri i čisti, ali mnoge stvari ih mogu zaraziti. To uključuje otrovne biljke, životinjsku mokraću i kakicu te ilegalno odlaganje hemikalija. Prije pijenja tretirajte prirodnu vodu tabletama za filtriranje ili filterima za vodu.

Dodavanjem narezanog voća ili povrća, ako niste oprezni, možete je ispuniti bolestima uzrokovanim salmonelom ili E. coli

Odlučite se za boce na  kojima piše da ne sadrže BPA

Pravilni i zdravi načini unošenja tečnosti u organizam

Ako se borite sa stresnim mislima, razmislite o hladnom tuširanju, savjetuju stručnjaci. Hladan tuš koristi se kao holistički pristup smanjenju anksioznosti i depresije. Tuširanje hladnom vodom pet do 10 minuta smatra se korisnim i za mentalno zdravlje.&nbsp;Studije ukazuju na to da je dokazano da hladni tuševi povećavaju nivo endorfina, hormona dobrog osjećaja u vašem tijelu, i smanjuju nivo kortizola, hormona koji izaziva stres.<a href="https://avaz.ba/tag/46261/tusiranje">Hladan tuš</a>, također, može da pomogne u ublažavanju bolova u mišićima koje možda osjećate nakon napornog treninga.
Kada je u pitanju svakodnevna rutina, hladna voda podstiče mozak da poveća fokus i nivo energije. Šok hladne vode stimulira da dublje dišete. Kada počnete produbljivati disanje, ugljendioksid se smanjuje u cijelom tijelu, što vam pomaže da se više koncentrirate.&nbsp;Hladan tuš, također, čuva prirodna ulja na koži dok vruća voda skida prirodna ulja s kože i time je suši.

Kada počnete produbljivati disanje, ugljendioksid se smanjuje u cijelom tijelu, što vam pomaže da se više koncentrirate

Tuširanje hladnom vodom  dobro protiv stresa

Tuširanje hladnom vodom je korisno, evo i zašto

Mladi ljudi, možda, donekle su <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/684431/porastao-broj-odlazaka-psihijatrima-zbog-korone">zaštićeni od demencije</a>, ali može biti i obrnuto. Ako ste depresivni u mladosti, vaše šanse za demenciju rastu s godinama, pokazala je nova studija objavljena u časopisu “Journal of Alzheimer's Disease“.

Istraživanja, koja su rađena na Kalifornijskom univerzitetu, Odjeljenja za psihijatriju i bihevioralne nauke u San Francisku, pokazala je da što su veći simptomi depresije, niža je kognicija i brže stope opadanja. Starije odrasle osobe za koje se procjenjuje da imaju umjerene ili visoke depresivne simptome u ranoj mladosti pokazale su pad kognitivnih sposobnosti tokom 10 godina, istakli su istraživači s Kalifornijskog univerziteta.
Istraživači su razvili statistički model za predviđanje prosječnog luka depresije među 15.000 učesnika studije starosti od 20 do 89 godina. Pokazalo se da je u grupi od oko 6.000 starijih osoba vjerovatnoća kognitivnog oštećenja bila sedam posto veća za one koji su imali simptome depresije u ranoj mladosti, i 43 posto veća za one sa simptomima depresije u kasnijem periodu života.

Nekoliko mehanizama objašnjavaju kako bi depresija mogla povećati rizik od demencije. Među njima je i to što hiperaktivnost centralnog sistema za odgovor na stres povećava proizvodnju hormona stresa glukokortikoida, što dovodi do oštećenja hipokampusa, dijela mozga neophodnog za formiranje, organiziranje i čuvanje novih uspomena.

Istraživači su razvili statistički model za predviđanje prosječnog luka depresije među 15.000 učesnika studije starosti od 20 do 89 godina

Depresija bi mogla povećati rizik od demencije

Depresija u mladosti veća šansa za ovu bolest u starosti

Simptome prehlade uglavnom većina ljudi može prepoznati, ali ponekad se može raditi o nečem drugom, navode stručnjaci. Evo šta može biti u pitanju, a da nije prehlada.

Simptomi ne prolaze - Prehlada će proći kroz nekoliko dana, a <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/676265/kako-pobijediti-pandemijsku-iscrpljenost">započinje problemima</a> s grlom, začepljenim nosom i čestim kašljem, koji se može zadržati najduže. Ako simptomi traju duže od nekoliko dana, moguće je da se radi o gripi ili mononukleozi, a kako bi bili sigurni šta je, posjetite ljekara, savjetuju stručnjaci.

Imate visoku temperaturu - Što se tiče temperature koja prati prehladu, da, ona je moguća, ali nije uobičajena, posebno ona visoka. Ako se, ipak, javila visoka temperatura, stručnjaci smatraju da to može biti simptom nečeg drugog, poput streptokoka u grlu, a ako se ne liječi, može uzrokovati teže probleme. Isto tako može biti znak da se radi o mononukleozi ili gripi.

Kašalj koji ne prolazi - Iako je kašalj normalan simptom prehlade, ne bi trebao biti tako jak da uzrokuje probleme. Svakako nemojte ignorirati jak kašalj jer se može raditi o upali pluća, dok će bol u prsima, stezanje i gubitak daha upućivati na plućnu emboliju. Mučnina - Mučnina koja se javlja uz prehladu, kao i povraćanje i proljev, nisu simptomi prehlade, ali mogu biti gripe. Svakako posjetite ljekara ako simptom ne prolazi i pazite da ne dođe do dehidracije.

Još jedna crvena zastavica upozorava na moguće dodatne probleme, a to je ako je bol lokalizirana na jednom mjestu. Dok će prehlada uzrokovati probleme gornjeg dišnog sistema, druge bolesti će pratiti&nbsp;intenzivni simptomi na jednom mjestu. Streptokok će tako utjecati na bol u grlu, ali ne i ostatku tijela. Infekcija sinusa može uzrokovati glavobolje pa čak i bol u zubima, infekcija uha uzrokuje bol u jednom uhu, a mononukleoza otečene limfne čvorove.

Obična prehlada nije ugodna, ali ne bi trebala uzrokovati bol u cijelom tijelu. Gripa zato uzrokuje baš takve simptome, uz umor i groznicu. Ukratko, uz gripu ćete se osjećati kao da vas je pregazio kamion, a svaki mišić na tijelu će vas boljeti. Također, teško je razlikovati alergiju od prehlade jer se često radi o sličnim simptoma, ali alergije, ipak, slijede neki put. Ako primijetite da se simptomi pogoršavaju kada pomazite psa ili izađete iz kuće, moguće je da se radi o alergiji. Kako biste bili sigurni o čemu se radi, pratite kako i nakon čega se simptomi javljaju.
Postoji nekoliko trikova koje možete primijeniti i na vrijeme zaustaviti prehladu. Pijenje dovoljne količine vode pomaže da vaš imunitet funkcionira. Birajte svježe cijeđene sokove od narandže koji opskrbljuju organizam tekućinom i vitaminom C. Također, u čašu tople vode stavite kašičicu soli i grgljajte ujutro i navečer. Zaboravite na slatkiše, a birajte bijeli luk. Također, puno odmarajte.

Mučnina koja se javlja uz prehladu, kao i povraćanje, mogu biti simptomi gripe

Znakovi koji otkrivaju da nije u pitanju prehlada

Uprkos ljekarskim upozorenjima o štetnosti izlaganja UV zracima, pripadnice ljepšeg spola i dalje ne odolijevaju da ljeto “potroše” na prekomjerno&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/676281/morski-zrak-cini-cuda-za-vase-zdravlje">sunčanje na otvorenom</a> ili pod lampicama solarija.

Put od želje da se dobije preplanuli ten do zavisnosti od uvijek tamne puti, odnosno tanoreksije, često nije dug. A štetne posljedice po zdravlje nisu male. Tanoreksija je pojam koji objašnjava prekomjerno, gotovo impulsivno i zavisničko izlaganje sunčanju, bilo u solariju ili na prirodan način, s brojnim posljedicama po psihofizičko zdravlje osobe koja u taj problem upada, a sve sa tendencijom pribavljanja osjećanja zadovoljstva i adekvatnosti.

Pod utjecajem UV zraka, kažu stručnjaci, u većoj mjeri aktiviraju se tzv. endorfini, koji podstiču efekt blagostanja i zadovoljstva. Tako se pokreće zavisnički mehanizam. Da je zaista riječ o jednoj vrsti zavisnosti, govore i istraživanja koja potvrđuju pozitivan učinak lijeka koji se koristi u tretmanu zavisnosti od opijata, na zavisnost od izlaganja UV zracima.

Kada već postoje posljedice i osoba je svjesna štetnosti, a i dalje nastavlja sa sunčanjem ili bilo kojim drugim štetnim ponašanjem, može se govoriti o zavisnosti. Sasvim je izvjesno da je osoba koja je dobila opekotine višeg stepena, ili pak neko maligno oboljenje kože, imala neke posljedice ili barem naznake posljedica i ranije, ali uprkos tome nije reducirala svoje štetno ponašanje.

Dokaz da se razvija zavisnost od tamnog tena su apstinencijalne krize. Javlja se strah da će koža izblijedjeti, a uz to i nelagoda da nisu lijepe i poželjne. Mogu se javiti preznojavanje, anksioznost, napadi panike. Dakle, slična situacija kao kada narkoman pokušava da ostavi drogu ili alkoholičar alkohol.

Veoma je važno, upozoravaju stručnjaci, da se adekvatno procjeni stanje osobe koja traži pomoć, ali i njeni kapaciteti. Kao i kod svake zavisnosti, u obzir dolazi kombinacija farmakoterapije i psihoterapije, uz pravila koja bi imala za cilj uvođenje kontrole nad ponašanjem.

Često je primjenjivana kognitivno-bihevioralna psihoterapija, čiji je glavni okvir intervencija usmjerena na identifikaciju i redukciju pogrešnih uvjerenja i iracionalnih načina razmišljanja.

U 18. i 19. stoljeću ideal ljepote bila je svijetla, neosunčana koža, jer je bijela put smatrana statusnim simbolom. Oni koji su imali viši položaj u društvu, novac i moć, nisu morali da rade na njivama i poljima, pa su samim tim bili neosunčani.

Pod utjecajem UV zraka, kažu stručnjaci, u većoj mjeri aktiviraju se tzv. endorfini, koji podstiču efekt blagostanja i zadovoljstva

Prekomjerno izlaganje UV zracima je opasno po zdravlje

Možete postati ovisni o tamnom tenu, a evo i kako

Obratite pažnju na dnevne rutine, možda se u njima krije razlog usporenog metabolizma.&nbsp;Ovo su <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/680950/zasto-se-javljaju-crvene-tackice-na-tijelu">loše navike</a> koje utječu na usporavanje metabolizma.

Premalo kalorija - Unos premalo kalorija može usporiti metabolizam. Iako je za mršavljenje potreban deficit kalorija, može biti kontraproduktivno ako vaš unos kalorija padne prenisko. Kad dramatično smanjite unos kalorija, vaše tijelo osjeti da dobiva veoma malo hrane i smanjuje brzinu sagorijevanja kalorija. Previše sjedite - Sjedeći položaj može dovesti do značajnog smanjenja broja kalorija koje sagorijevate svaki dan. Mnogi ljudi većinu dana provedu sjedeći, pogotovo oni koji rade kancelarijske poslove, a to može imati negativan učinak na brzinu metabolizma i opće zdravlje.
Mali unos proteina - <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/680016/znakovi-koji-ukazuju-na-nedostatak-vitamina">Unos dovoljne količine</a> proteina važan je za postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine. Osim što vam pomaže da se osjećate sito, visok unos proteina može značajno povećati brzinu kojom vaše tijelo troši kalorije.

Nedovoljno sna - Spavanje je izuzetno važno za dobro zdravlje. Ako malo spavate, manje od onog što vam je potrebno, možete povećati rizik od brojnih bolesti, uključujući bolesti srca, dijabetesa i depresije. Preskakanje doručka - Svi znamo da je doručak najvažniji obrok u danu, ali zbog brzine, posla, škole, djece, može se dogoditi da taj obrok preskočite.
Možda to ne smatrate velikom stvari, ali to mnogo utječe na tijelo, pa tako i na metabolizam.

Sjedeći položaj može dovesti do značajnog smanjenja broja kalorija

Loše navike koje utječu na metabolizam

Tokom ljeta mnogi izgube koji kilogram, jer se više kreću i hrane se zdravije. Da bi se zadržao taj trend, ključno je da se i sa zahlađenjem ostane <a href="https://avaz.ba/lifestyle/ljepota-moda/679791/jednostavni-koraci-za-kozu-bez-celulita">fizički aktivan</a>, a da trpeza bude raznovrsna.

Važan uvjet da vam redovna fizička aktivnost ne dosadi je da stalno mijenjate način rekreacije i da ga prilagođavate trenutnom raspoloženju i stanju organizma. Kombiniranje različitih tehnika i načina vježbanja omogućava pokretanje svih mišića i prilagođavanje tijela novim pokretima.

Od velike koristi bit će i ako povremeno radite četiri osnovne vježbe za dobru formu - čučnjeve, izdržaj, sklekove i vježbe propadanja za tricepse. S obzirom na to da stomačni mišići prvi popuštaju kada se ne rekreirate, stručnjaci predlažu vježbe kojima efikasno možete da ih zategnete.

Trbušnjaci, koje može uraditi svako, izvode se tako što se legne na leđa i saviju noge, a prsti ruku oslone na potiljak. Spaja se lijevi lakat s desnim koljenom, a desni lakat s lijevim koljenom.

Na ovaj način uradite nekoliko ponavljanja, a zatim ponovite još tri serije. Trudite se da svakog dana povećavate broj ponavljanja, a kada vam ovakvi trbušnjaci postanu laki, počnite s težim varijacijama.

Oslonite se na šake i na nožne prste. Zategnite stomak i zadnjicu, pa podižite suprotnu nogu i ruku dok ne dođu u istu visinu. Ponovite vježbu po 10 puta jednom rukom i nogom u tri serije.

Podizanje koljena - U stojećem položaju savijte ruke u laktovima tako da su podlaktice paralelne s podlogom. Naizmjenično podižite lijevo pa desno koljeno, težeći da njima dodirnete ruke. Radite u što bržem tempu podižući 15 puta nogu. Ponovite još u dvije serije. Izdržaj - Oslonite se na laktove i na nožne prste. Napravite ravnu liniju od svog tijela tako što ćete zategnuti stomak i zadnjicu. Gledajte u pod i neka vam vrat bude prirodni nastavak linije cijelog tijela. Brojite do 30, a zatim se opustite. Ponovite vježbu u još dvije serije.
Skokovi - U stojećem položaju savijte ruke u laktovima tako da su podlaktice paralelne s podlogom. Skočite savijajući koljena dok ne dodirnu ispružene dlanove. Ponovite skok 10 puta u tri serije.

Kombiniranje različitih tehnika omogućava pokretanje svih mišića

Ključno je da se i sa zahlađenjem ostane fizički aktivan

Četiri osnovne vježbe za dobru formu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/522280/pretilost-nije-stvar-izbora">Pretilost&nbsp;nastupa</a> kada kroz duže razdoblje osoba unosi više kalorija nego što potroši. S pretilošću se znatno povećava rizik i za niz drugih zdravstvenih problema, tvrde stručnjaci.&nbsp;Javljaju se teškoće s disanjem, brzo umaranje, visok krvni pritisak, dijabetes, bol u zglobovima i slično.

Osim problema na medicinskom području, pretilost donosi i niz psihosocijalnih problema. Takve osobe imaju nisko samopouzdanje, mogu patiti od depresije, često ih diskriminiraju te im je generalno narušen kvalitet života. S obzirom na to da je pretilost sve češće stanje u svijetu, važno je znati načine prevencije.

Treba imati uravnotežene obroke te raznoliku prehranu. Fizička aktivnost je vrlo bitan zaštitni faktor, ne samo u prevenciji pretilosti, već i za smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i raka.

Stručnjaci preporučuju barem 30 minuta kretanja dnevno.
Mnogi stručnjaci, koji su objavili istraživanja u magazinu „The Journal of Clinical Nutrition“, kažu da je brojanje koliko kalorija unosite, a koliko trošite relativno nebitno kada ste na dijeti. Fokus u tom trenutku mora biti na kvalitetu prehrane.

Jedan od najboljih načina da stanete pretilosti na kraj je prevencija postepenog nakupljanja kilograma koji se odvija kroz duži period. Danas je vrlo lako unijeti puno više kalorija nego što vam treba u danu, ali ako ta navika potraje, može voditi do pretilosti, ističu stručnjaci. Da biste to spriječili, vagajte se stalno, a ako vidite da brojka raste, znajte da je vrijeme za neke promjene.

Procesuirana hrana je često bez nutrijenata, ima puno kalorija, jednostavnih ugljikohidrata i dodatog šećera, a to su stvari koje uzrokuju skok inzulina, dok ćete vi ostati gladni puno duže. Izbjegavajte takve namirnice i birajte one koje će vam ponuditi nutrijente, kao što su: voće, povrće, maslinovo ulje, losos, namirnice bez škroba, zamijenite slatke napitke vodom, a kolače orašastim plodovima.&nbsp;

Gladovanje, kažu stručnjaci, nikada neće uroditi plodom jer tijelo zna kada se ne hrani i mijenja se rad metabolizma kako bi kompenzirao nedostatak. Postoje dokazi da se metabolizam mijenja kao dio evolucijske prilagodbe na gladovanje, a tijelo osjeća da mu se ne pruža dovoljno kalorija. Te promjene u metabolizmu&nbsp;utjecat će na vašu težinu. Redovna aktivnost je ključna za cjelokupno zdravlje pa tako i za zdravu tjelesnu težinu, a, naravno, velik je broj ljudi koji zaboravljaju koliko je aktivnost važna. Vježbe s otporom, bilo da se radi o korištenju tega ili strojeva, veoma je važna jer gradi mišiće, a taj proces ubrzava metabolizam i tako se ubrzano tope i masnoće.
Stručnjaci smatraju kako biste za dobro zdravlje trebali barem&nbsp;150 minuta u sedmici&nbsp;biti aktivni, iako se radi o brzom hodanju ili bicikliranju. Ako želite izgubiti kilograme, potrebno je, ipak, malo više truda.

Javljaju se teškoće s  disanjem, brzo umaranje,  visok krvni pritisak,  dijabetes, bol u  zglobovima i slično

Pretilost donosi i niz psihosocijalnih problema

Kako pretilost uništava zdravlje

Zbog nedostatka prirodnog svjetla i suhog zraka, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/676490/kako-ulje-divlje-ruze-djeluje-na-kozu">cvijeće u kući</a>&nbsp;često vene za vrijeme zimskih mjeseci. Zbog toga je potrebno redovno odstraniti suhe listove i uvenule izdanke kako bi biljka mogla lijepo rasti, savjetuju stručnjaci. Cvijeće ne treba biti ni u previše hladnom ni u previše toplom prostoru.

Svaki put kada provjetravate prostoriju, sklonite cvijeće s promahe, jer nagla promjena temperature ne prija biljkama. Također, biljke treba držati što bliže prozoru, većina vrsta traži dosta svjetlosti, ali nikako tik uz radijatore. Kaktuse treba držati u prostorijama s dosta svjetlosti i ne zalivati ih, osim ako je to baš nužno, ovo pravilo ne važi za božićni cvijet, vrstu kaktusa koja će uskoro ući u period cvjetanja.
Zima nije vrijeme za presađivanje, biljke sada miruju pa je najbolje sačekati do proljeća. Ukoliko baš želite ili morate presaditi neki cvijet, nabavite novu zemlju i saksiju za broj veću od prethodne.

Biljke zimi bolje podnose suhu zemlju nego natapanje vodom, tako da ih zimi treba rjeđe zalivati. Ciklame, azaleje i ostale vrste koje i zimi cvjetaju treba zalivati na svaka dva-tri dana i prehranjivati jednom sedmično. Redovno orošavanje listova naročito će prijati drvetu života, bendžaminu i paprati, ali ne i biljkama s dlačicama, kao što je afrička ljubičica.

Zima nije vrijeme za presađivanje, biljke sada miruju pa je  najbolje sačekati do proljeća

Cvijeće ne treba biti ni u previše hladnom ni u previše toplom prostoru

Njega biljaka tokom hladnih mjeseci

Ljudi se prepoznaju po osmijehu, pa zdravlje i <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/678208/kako-dolazi-do-osjetljivosti-zuba">izgled vaših zuba</a>u tom slučaju igraju vrlo veliku ulogu, a postoje i neke pojave na zubima koje mogu ukazati na sveukupno zdravstveno stanje.

Istrošeni zubi - Ovo je posljedica škrgutanja zubima, što ukazuje na preveliku izloženost stresu. Dok škrgutanje zubima neki doživljavaju kao bezopasno, potrebno je obratiti pažnju na njega, jer može dovesti do boli u mišićima vilice, čeljusti i lica. Ako škrgućete zubima, provedite analizu svog dana da utvrdite koji su vam izvori stresa. Loš zadah – Ovo stanje se često povezuje sa suhoćom usta ili bolestima desni, ali može i ukazati na lošu ishranu u kombinaciji s lošom oralnom higijenom. Ovo je znak da trebate paziti šta jedete, kao i da u svoju dnevnu rutinu uključite više brige o higijeni svoje usne duplje.
Redovno pranje zuba, ispiranje, četkanje površine jezika i čišćenje zubnim koncem trebalo bi postati svakodnevna navika. Usto, potrebno je da pijete dovoljno vode. Ako se loš zadah zadrži i pored toga, dobro bi bilo da se obratite ljekaru.

Otečene desni - Ako su vam desni stalno otečene, crvene i osjetljive, možda se borite s parodontozom ili nekim sličnim stanjem. Ovo, također, može biti znak loše higijene usne duplje. Svakako je u slučaju krvarenja desni ili sličnih problema potrebno da posjetite zubara, jer ovakvi problemi su povezani s dijabetesom ili srčanim bolestima.

U većini slučajeva afte u ustima nestanu nakon nekoliko dana, a izaziva ih stres, povreda pri pranju zuba ili slučajni ugriz unutrašnjosti obraza. Uz suočavanje s izvorom stresa, potrebno je da izbjegavate kisele i pikantne namirnice i perete zube četkicom s mekanim vlaknima. Ako vam se ova pojava javlja često, moguće je da imate problema s tolerancijom na gluten ili patite od nedostatka nekog minerala.

Potrebno je da pijete  dovoljno vode

Može biti znak loše higijene usne duplje

Koje pojave na zubima su znak za uzbunu

Već gotovo izumrli običaj priprema zimnice vraća se na gastroscenu u velikom stilu. Svoj povratak duguje prije svega ljubiteljima dobre, zdrave i kvalitetne hrane koji su, unatoč dostupnosti namirnica tokom cijele godine, prigrlili običaj naših baka.

BIRAJTE ZRELE PLODOVE:&nbsp;Možda je najvažnija to da za zimnicu birate zrele i zdrave plodove koji nisu ni na koji način oštećeni.<a href="https://kuharica.avaz.ba/priprema-zimnice-sedam-vaznih-pravila-za-kiseljenje/">NA OVOM LINKU pogledajte kako napraviti zimnicu.</a>

Svoj povratak duguje prije svega ljubiteljima dobre, zdrave i kvalitetne hrane

Priprema zimnice: Sedam važnih pravila za kiseljenje

Dokazi upućuju na to da više od 80 posto osoba iskusi bol u leđima tokom života.&nbsp;Također, procjenjuje se da oko 23 posto odraslih danas pati od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/678497/zaboravite-mekani-madrac-evo-i-zasto">bola u krstima</a> koji traje najmanje tri mjeseca, te se stoga može opisati kao hroničan.

Uzroci bola u leđima mogu biti mehanički i upalni, i mogu biti brojni, poput infekcije, bolesti bubrega i probavnog sistema, reumatske polimijalgije i rijetko, tumora. Hroničan bol u krstima najčešće je mehaničke prirode. Ali, kod 3 posto ljudi javlja se upalni bol u leđima. I jedna i druga vrsta bola u leđima mogu ograničavati uobičajene svakodnevne aktivnosti, a utjecajem na san, radnu sposobnost i lični život, smanjiti i kvalitet života. Ali, budući da obje vrste bola mogu imati&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/676288/sta-sve-moze-izazvati-bolove-u-koljenima">slične simptome</a>, važno je znati kako ih razlikovati.

Najčešća vrsta bola u leđima je mehanička bol. Ljudi s mehaničkim bolom u leđima često ga opisuju kao „pulsirajući“ ili “tupi bol”. Također, mogu iskusiti da im se bol pogoršava kad se kreću, a ublažava kada miruju. Mehanički bol u leđima može utjecati na mnoge aspekte života, a najčešće je prouzrokovan naporom ili povredom.

Upalna krstobolja pogađa oko 3 posto odraslih. Ta vrsta bola često se pogrešno shvata kao mehanički bol u leđima. Postoji nekoliko stanja koja mogu prouzrokovati upalni bol u leđima, a neka od njih su teška za dijagnosticirati. Srećom, u posljednjih 10 godina napredak u nauci olakšao je ljekarima prepoznavanje nekih od tih stanja i njihovo rješavanje.

Aksijalni spondiloartritis je zajednički naziv za dva stanja koja uzrokuju upalni bol ankilozantni spondilitis i aksijalni spondiloartritis bez radiološkog dokaza.&nbsp;Ankilozantni spondilitis&nbsp;je oblik upalnog artritisa pri kojem zglobovi kičme postaju upaljeni, što često dovodi do ukočenosti i bola u krstima.&nbsp;Ponekad osobe mogu osjetiti bol i pokreti im mogu biti ograničeni čak i kada ljekari ne vide bilo kakvu upalu na snimku. Ta bolest je poznata kao aksijalni spondiloartritis bez radiološkog dokaza.

Neke upalne reumatske bolesti koje dovode do upalnog bola u leđima mogu imati manifestacije i na drugim dijelovima tijela, a ponekad su povezane s promjenama drugih organa i organskih sistema. To su npr.&nbsp;psorijatični artritis,&nbsp;koji je povezan s kožnom bolešću, psorijazom, reaktivni artritis, koji je povezan s upalom očiju i mokraćnog sistema, enteropatski artritis, koji je povezan s upalnim bolestima crijeva, dok je reumatoidni artritis upalna zglobna bolest koja prvenstveno uzrokuje bolove, zadebljanja i deformacije zglobova ruku i nogu.

Premda simptomi tih bolesti najčešće uključuju bolnu osjetljivost i zadebljanje u zahvaćenim zglobovima, kod mnogih osoba s tim bolestima može se javiti i upalni bol u krstima. Za postavljenje dijagnoze tih bolesti nije dovoljna jedna analiza. Pomoć ljekaru pri postavljanju dijagnoze su neke laboratorijske analize, magnetna rezonanca i neke analize za određivanje genetskih bolesti.

Mogu ograničavati uobičajene svakodnevne aktivnosti  te smanjiti kvalitet života

Oko 23 posto odraslih danas pati od bola u krstima

Koji su uzroci bola u leđima

Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je sindrom izgaranja u međunarodnu <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/618484/neuropsihijatar-slobodan-nogo-za-avaz-stres-slabi-imunitet">klasifikaciju bolesti</a>, prepoznajući ga kao klinički sindrom koji proizlazi iz situacije hroničnog stresa na radnom mjestu koji se ne može uspješno prevazići.

Odluka donesena na sjednici Skupštine WHO-a u Ženevi trebala bi stupiti na snagu 1. januara 2022. godine. Simptomi koji se postepeno razvijaju uglavnom su emocionalna iscrpljenost, gubitak motivacije i performansi. Ovaj proces traje i popraćen je nizom simptoma iz području fizičkog zdravlja i intelektualne sfere. Ljudi koji rade na stresnim poslovima nose se s emocionalnim uzbuđenjem.
Na temelju velikog broja intervjua provedenih s predstavnicima različitih zanimanja mogla se uočiti prisutnost emocionalne iscrpljenosti.&nbsp;Ispitane osobe su pokazale negativnu percepciju i negativne emocije. Vrlo često doživljavaju krizu svoje profesionalne kompetencije kao posljedicu poremećaja u emocionalnoj sferi.

Tokom izgaranja osoba razvija psihološku reakciju u kojoj prestaje emocionalno reagirati na događaje koji bi mogli štetno djelovati na organizam. Ovo je stanje sve veće emocionalne, motivacione i fizičke iscrpljenosti. Prate ga osjećaji praznine i bespomoćnosti, ciničan odnos prema poslu i drugim ljudima.

Izgaranje kao pojavu uzrokuje hronični stres na poslu. Odnosno, sagorijevanje treba posmatrati kao kompleks faktora koji mogu uzrokovati ozbiljnija stanja kao što su teški stres, anksioznost i depresija. Bitne su individualne karakteristike zaposlenika, kao i sama radna atmosfera, rukovodilac i odnosi s kolegama. Zabrinuta osoba može biti lišena mira zbog otrovnog radnog okruženja, izolacije u timu ili haotičnih radnih zadataka. Može se zaključiti da je izgaranje posljedica neusklađenosti između ličnosti i posla.

Psihoemocionalna iscrpljenost odnosi se na osjećaj emocionalne praznine i umora uzrokovan vlastitim radom. Glavni izvori psihoemocionalne iscrpljenosti su radno okruženje i lični sukobi na poslu. Osoba ima osjećaj praznine, osjeća se iscrpljeno, bez nade da će obnoviti resurse. Kada započinju novi radni dan ili upoznaju druge ljude, izgorjeli ljudi doživljavaju osjećaj nemoći, apatije i mogu se javiti depresivne sklonosti.

Osoba razvija psihološku reakciju u kojoj prestaje emocionalno reagirati na  događaje koji bi mogli štetno djelovati na organizam

Hronični stres na poslu uzrokuje sindrom izgaranja

Bol u kuku je vrlo česta pojava s kojom se susreće veliki broj svjetske populacije.&nbsp;Na svakih 10 kilograma dodatne tjelesne težine koju nosite, postoji dodatnih 50 kilograma pritiska na kukove i koljena. Ako vaši zglobovi osjećaju naprezanje, pronađite težinu koja vam najviše odgovara i razgovarajte sa svojim ljekarom o najboljim načinima mršavljenja, savjetuje <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/636494/edin-buljugic-potrebna-je-detaljna-dijagnostika">dr. Edin Buljugić, fizijatar</a>.

- Ovisno o tome što uzrokuje bol u kuku, gubitak viška kilograma može pomoći i olakšati kretanje. Da biste smanjili pritisak, koristite ručna kolica za namirnice i prtljag s točkovima. Ako nosite torbicu, razmislite o stilu ruksaka - kaže dr. Buljugić. Naš sagovornik govori kako treba odmoriti kuk dok bol ne popusti. Nakon što to učinite, prepišite sebi dnevnu dozu vježbe za izgradnju jačih mišića i zadržavanje ukočenosti zglobova.
Pitajte svog ljekara da li bi vam aktivnosti s malim utjecajem, poput hodanja, plivanja ili joge, olakšale stanje.

- Kretanje će vam pomoći u kukovima, ali ovo nije vrijeme za trčanje nizbrdo ili kikboksing. Počnite polako s nekoliko minuta na sobnom ili eliptičnom biciklu. Kako bol lagano prestaje, možete povećati vrijeme vježbanja. Za vrhunsku vježbu s niskim utjecajem upotrijebite bazen ili spa centar. Voda podržava vaše tijelo i uklanja dio stresa sa zglobova - govori dr. Buljugić.

Postoje i posebne vježbe, dodaje dr. Buljugić, koje mogu pomoći kod bolova u kuku.&nbsp;Oni mogu djelovati na dijelove vašeg tijela koji podržavaju ove zglobove, uključujući vaše noge i jezgru. Da biste dobili pravu rutinu i formu, najbolje je raditi s profesionalcem, poput fizioterapeuta. I nemojte se forsirati, ako osjetite bol tokom vježbanja, prestanite.- Bol u kuku možete tretirati i primjenom fizikalnih procedura koje u znatnoj mjeri mogu poboljšati vaše stanje.
Bol u kuku tretiramo analgetskim strujama, kratkovalnom dijatermijom, terapijskim ultrazvukom, tecart terapijom, vacum terapijom i deep oscilation terapijom - navodi dr. Buljugić.

Imate li pri ruci vrećicu smrznutog povrća?&nbsp;Umotajte je u tanki peškir i pritisnite direktno na bokove kako biste ublažili bol, savjetuje dr. Buljugić.&nbsp;&nbsp;Također možete upotrijebiti i toplinu poput vrućeg tuša ili obloga za opuštanje mišića neposredno prije istezanja.

Da biste dobili pravu rutinu i formu, najbolje je raditi s profesionalcem, poput fizioterapeuta

Kako vježbe utječu na bol u kukovima

Podu utjecajem savremenog <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/670082/kako-tjelesna-kondicija-jaca-vasu-romanticnu-vezu">sjedilačkog načina života</a>, jedan od najugroženijih mišića na ljudskom tijelu je gluteus. Stražnjica nije napravljena da podnese toliki pritisak svakodnevnog sjedenja. Kada se gluteus umrtvi zbog neaktivnosti, opterećenje se prebacuje na druge mišiće i na zglobove te dolazi do disbalansa i brojnih problema, kaže prof. dr. Lejla Šebić, fitness instruktorica u LM fitness centru, koji se nalazi u „Avaz Twist Toweru“.

- Mozak zapravo gubi fiziološku sposobnost opuštanja, oslobađanja i kontrole sjedalnog mišića, što može uzrokovati bolove u kuku, leđima, išijas te niz drugih funkcionalnih problema. Odumiranje, amnezija gluteusa ili ”mrtva guza” nije samo estetski već prvenstveno zdravstveni problem koji dovodi do bolova u donjem dijelu leđa, kukovima, kao i do problema s koljenom i skočnim zglobom, jer tijelo pokušava kompenzirati neravnotežu - govori Šebić. Kada osjetite sve te hronične bolove, posebno u donjem dijelu leđa, posljednja stvar na koju pomislite jeste da je uzrok amnezija gluteusa ili “mrtva guza”. E, vrijem je da se pokrenete i počnete vježbati.

- Slabost gluteusa, kao glavnog ekstensora trupa i stabilizatora zdjelice, dovodi do značajnih promjena u pravilnoj posturi, odnosno držanju tijela. Osoba koja najveći dio dana sjedi ima karakterističan izgled tijela, takozvani SMS (text neck) - zbog stalne upotrebe mobitela izrazito je povijen gornji dio leđa, zatvoreni su ramena i grudni koš, čime je ugroženo pravilno disanje - ističe Šebić.

Donji dio leđa, dodaje naša sagovornica, može biti uvijen, trbušna muskulatura opuštena i obično se višak kilograma sakuplja na stomaku.

&nbsp;Stražnjica postaje mekana, bez funkcije i služi samo kao jastuče, dok je sjedalni mišić gluteus, kao izuzetno važan u cijeloj ovoj priči, izgubio svoju funkciju, atrofirao. - Stolica je, generalno, najgori izum čovječanstva. Velike lopte su puno bolja opcija nego stolice. Svaki sat sjedenja na stolici traži najmanje 10 minuta vježbanja. Potrebno je u pauzama tokom posla vježbati, što više koristiti stepenice, što više se kretati - savjetuje Šebić.

Postoji veliki broj vježbi koje se mogu raditi samo vlastitim tijelom, ali i specijalizirane vježbe na fitness mašinama koje aktiviraju gluteus pod vanjskim opterećenjem. Vježbe snage i jakosti su neophodne za buđenje i ponovnu aktivaciju gluteusa. Čučnjevi, mrtva dizanja, iskoraci, penjanje na klupicu, podizanje kukova iz ležanja, odnoženja, zanoženja... Za savjete možete nam se obratiti u LM fitness centru u „Avaz Twist Toweru“, napominje Šebić.

Nije samo estetski već i zdravstveni problem koji dovodi do bolova u donjem dijelu leđa, kukovima, kao i do problema s koljenom i skočnim zglobom

Jedna od vježbi za sprečavanje glutealne amnezije

Savremeni sjedilački način života uzrokuje išijas te bolove u leđima

Kolumnistica i novinarka Eli Valanski (Aly Walansky) odlučila se odreći <a href="https://avaz.ba/tag/12369/mlijeko">mlijeka i mliječnih proizvoda na sedam</a> dana pa saopćiti o promjenama koje su joj se dogodile u tom periodu.&nbsp;Kako piše za Eat This, povremeno je osjećala probleme s probavom i to je bio jedan od razloga zašto se odlučila na ovaj eksperiment. Nakon samo dva dana počela je primjećivati promjene, a nakon sedam dana one su bile još očiglednije.

- Osjećala sam se energičnije, a također mi je nestala nadutost koja mi je često zadavala probleme. Dugi niz godina imala sam neugodne bolove u trbuhu, pogotovo u večernjim satima, a to je sve u potpunosti nestalo u ovih tjedan dana kada nisam pila mlijeko ni jela mliječne proizvode - rekla je Valanski.
Ipak, kako naglašava, jednu stvar nije primijetila, a to su promjene na koži.
- Često sam čitala da mliječni proizvodi mogu pogoršati rozaceu i druge kožne probleme. Kako i sama godinama imam rozaceu, nadala sam se da ću poboljšati stanje kože ako jednu sedmicu ne jedem mliječne proizvode. Međutim, moja koža ostala je potpuno ista. Možda bih vidjela neku razliku da sam se odrekla mliječnih proizvoda na dulje vrijeme. Također, u Njujorku (New Yorku) je upravo tada bilo nevjerojatno hladno i vjetrovito, pa je moguće da je suh i hladan zrak sam po sebi bio okidač lošem stanju moje kože. U svakom slučaju, aspekt bolje kvalitete kože vezan uz mliječne proizvode u ovom eksperimentu pokazao se prilično neutralnim - zaključila je.

Dugi niz godina imala sam neugodne bolove u trbuhu, rekla je Valanski

Nakon samo dva dana počela je primjećivati promjene, a nakon sedam dana one su bile još očiglednije

Žena sedam dana nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode: Evo šta se desilo njenom organizmu

Mnogima je dobro poznato da se tokom seksualnog <a href="https://avaz.ba/tag/19304/srce">odnosa rad srca ubrzava</a>, ali da li može da se desi da prestane da kuca? Prema podacima iz nove studije, to je moguće.


Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar. Od svih slučajeva naglog srčanog zastoja, samo se 1 posto njih dogodilo za vrijeme seksualne aktivnosti, stoji u zaključku studije.
- Dok je ovo stanje opasno i može da uzrokuje smrt, male su šanse da će se dogoditi dok vodite ljubav - prokomentarisala je dr Sumit Kof, direktorica Instituta za zdravlje srca u Los Anđelesu i autor studije. Ona je dodala i da rezultati istraživanja služe da bi se predstavili pacijentima sa kardiovaskularnim bolestima.
Rijetko se događa, ali zabiježeno je da se u 94 posto slučajeva dogodio kod muškaraca, pa je tako 1 od 100 slučajeva srčanog udara tokom seksa zabilježen kod muškaraca, a 1 od 1 000 slučajeva kod žena.
Osobe koje dožive nagli srčani zastoj tokom seksualnog odnosa obično su stare oko 60 godina, a vjerovatno su već imali problema sa srcem kada im se to dogodilo, <a href="https://www.vijesti.me/lifestyle/ljubav-i-seks/629744/opasne-godine-srce-nekad-moze-da-stane-tokom-seksa">pišu Vijesti.me.</a>

Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

<a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo">U vrtićima i školama širom Kantona Sarajevo pojavila se</a> opasna infekcija šarlah, zbog čega su, kako saznajemo, reagirali i iz Zavoda za javno zdravstvo&nbsp;Kantona&nbsp;Sarajevo koji su vrtićima i školama poslali upozorenje na ovu zaraznu bolest.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/24972/gordana-vukovic">Da je sve više zaražene djece šarlahom, za „Avaz“ je potvrdila i dr. Gordana Vuković</a>, pedijatrica koja je, kako nam je rekla, već imala pacijente zaražene šarlahom. - Ima puno zaraženih u vrtićima, ali ima i školske djece. Kod malih pacijenata susretala sam se s bakterijama beta-hemolitičkim streptokokom i streptokokom pneumonije. Ovaj streptokok pneumonije je opasniji jer se od njega mogu razviti upala pluća, upala moždanih ovojnica i upala ušiju - kazala je dr. Vuković.
Moguće komplikacije kod djece starije od četiri godine kod beta-hemolitičkog streptokoka, navodi dr. Vuković, jesu reumatska bolest, karditis, ali može zahvatiti i bubrege, dok se kod mlađih mogu pojaviti gnojne angine.

- Kod djece kod koje postoji opasnost od komplikacija treba 10. dan uraditi ASTO, CRP i reuma faktor (RF) da bi se na vrijeme spriječile teže posljedice. Prvi simptomi infekcije su povišena temperatura i bolno grlo. Potom se javlja osip koji može trajati nekoliko sati ili do dva dana, a nekada i duže, nakon čega osip nestaje - pojasnila je dr. Vuković. Kako je dodala, šarlah se prenosi kapljičnim putem, i to kihanjem, kašljanjem te ljubljenjem. Istakla je da se infekcija lako liječi, samo je važno na vrijeme reagirati kod prvih simptoma i dijete odvesti ljekaru.

- Šarlah ide s osipom. Pojavljuje se crveni osip, kao ubod igle na tijelu, i to najčešće na postraničnim dijelovima grudnog koša i preponama. To su najznačajniji dijelovi tijela na koje treba obratiti pažnju, mada nekad može biti zahvaćeno čitavo tijelo. To su alergijski osipi i mogu svrbjeti. Osip se javlja s visokom temperaturom, crvenim grlom i obloženim jezikom koji se ljušti i vrh mu bude kao malina - kazala je pedijatrica.

Prvi simptomi infekcije su povišena temperatura i bolno grlo

Dr. Vuković: Važno je na  vrijeme reagirati

Dr. Gordana Vuković, pedijatrica, za "Avaz": Sve više djece zaraženo šarlahom

Povišena temperatura kod djece jedan je od najčešćih simptoma različitih bolesti. Roditelji temperaturu obično doživljavaju kao dramatičan događaj koji ukazuje na ozbiljnu bolest djeteta, ali to ne mora uvijek biti tako. Kako donosi Cafe Mom, postoji nekoliko grešaka koje roditelji najčešće rade kada njihovo dijete dobije temperaturu, a ne bi smjeli. Pedijatrica Alana Levin (Alanna Levine) objasnila je o kojim se greškama radi i kako one mogu naštetiti vašem djetetu.

Pedijatrica upozorava kako nikako ne biste smjeli utopljavati dijete koje ima temperaturu. Naime, dijete se u fazi rasta temperature žali na hladnoću, ruke i noge mogu biti hladne te ima zimicu. Roditeljski je poriv automatski ugoditi djetetu, što podrazumijeva utopliti ga odjećom, pokriti ga te dobro zagrijati prostoriju u kojoj boravi.- 'Tako samo dodatno potičete rast temperature, djetetovo pregrijavanje te riskirate da dođe do konvulzija u febrilitetu, posebno kod djece mlađe od dvije godine - objašnjava Levine te dodaje kako roditelji trebaju učiniti upravo suprotno - razodjenuti dijete, dati mu tekućine, čepić ili sirup, istuširati ga ili okupati u mlakoj vodi, lagano ga osušiti te obući u prozračnu, široku pamučnu odjeću. Isto tako, pedijatrica naglašava kako je potrebno svakih sat vremena pratiti temperaturu i reagirati ako naglo skoči ili se nikako ne može spustiti.

Temperatura sama po sebi nije hitno stanje, pogotovo ako nije previsoka. Upravo zbog toga većina roditelja radi grešku kada odmah dijete s temperaturom odvodi u bolnicu. - Mnogi roditelji, nažalost, prebrzo reagiraju te rade paniku kada za nju nema nikakve potrebe. Važno je da ljudi shvate kako je povišena temperatura zapravo obrambeni mehanizam djeteta koji mu pomaže da se izbori protiv bolesti ili infekcije. Kako god bilo, nije hitno stanje ako temperatura nije previsoka ili prolazi davanjem čepića ili sirupa - objašnjava Levin.

<h2>Dajete lijekove bez konsultiranja s pedijatrom</h2>

Bilo kakvo liječenje ili davanje terapije bez prethodne konsultacije s pedijatrom naprosto je zabranjeno i vrlo loša ideja, upozorava pedijatrica.'- Većina roditelja pazi s lijekovima, ali ima i onih koji će djetetu dati sredstvo za snižavanje temperature bez prethodne konsultacije s pedijatrom. To nije nimalo pametno, to govorim svim svojim pacijentima. Baš kao što ni sami ne biste uzeli lijek bez recepta za neko ozbiljnije stanje, isto biste trebali provoditi i kada je riječ o vašem djetetu, inače možete napraviti više štete nego koristi' - objašnjava.

<h2>Rashlađujete dijete alkoholnim oblozima</h2>

Alkohol u samo nekoliko minuta može izazvati crvenilo kože i dodatnu hiperemiju te toplinu, apsorbira se kroz kožu te može doći do trovanja, kao i alkoholnim parama koje se dižu s vruće kože, a dijete ih tada udiše. Njemu nema mjesta u snižavanju temperature u djece, savjetuje pedijatrica.

<h2>Ne poštujete doziranje antipiretika s obzirom na djetetovu dob</h2>

Prečesto davanje antipiretika, prevelike doze, kao i loša kombinacija ibuprofena, paracetamola ili čak voltarenskih čepića koji su indicirani tek u djece starije od dvije godine može temperaturu naglo spustiti i za nekoliko stepeni te dovesti do pothlađivanja, a to je mnogo opasnije nego održavati umjereno povišenu temperaturu.

Jedna od najčešćih grešaka koje rade roditelji kada dijete dobije povišenu temperaturu jest uporno inzistiranje na mirovanju. Pedijatrica objašnjava kako to nije uopće potrebno, pogotovo ako se radi o malo povišenoj temperaturi. Naime, umjerena aktivnost je dopuštena, a po tome ćete lakše primijetiti i kakvo je opće stanje djeteta.

Pedijatrica upozorava kako nikako ne biste smjeli utopljavati dijete koje ima temperaturu

Alana Levin dala savjete roditeljima kod temperature

Pedijatrica: Ovo su najveće greške koje radite kad dijete ima temperaturu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kafa&amp;">Za mnoge dan ne počinje bez prve šoljice kafe.</a>&nbsp;Ima onih koji vole gorku kafu, ali ipak je više onih koji vole da je zaslade. Međutim, postoji jedna kombinacija sa kafom koja je jako štetna po vaš organizam.

Stručnjaci tvrde da se treba ugledati na manjinu koja pije gorku kafu. Sudeći po istraživanjima – ni u kafu ne treba dodavati mlijeko, jer kada se pomiješa sa velikim količinama kofeina, povećava se izlučivanje kalcijuma urinom, a velika količina se taloži u crijevima.

Kazein, koji se nalazi u mlijeku kada dođe u kontakt sa kofeinom, koagulira i stvara gas koji izaziva bol u stomaku i nelagodnost u stomaku. Osim toga, nutricionisti kažu da mlijeko u kafi blokira metabolizam i da je glavni razlog zašto neko ne može da smrša.

Isto važi i za kafe bogate slojevima kreme i sirupa, sadrže astronomske količine kalorija. Na primjer, takva kafa u maloj šoljici može da sadrži 300 kalorija, odnosno praznih kalorija koje nemaju nutritivnu vrijednost i tako donose više štete nego koristi.

Čak i ako izbjegavate ovu vrstu kafe, veća je vjerovatnoća da ćete sipati jednu do dvije kašičice šećera, a to ne samo da stvara brojne zdravstvene probleme, poput dijabetesa, već i mijenja prvobitni ukus kafe.

Ako, pak, ne volite da pijete gorku kafu, onda pronađite alternativu u prirodnim zaslađivačima.

Kazein, koji se nalazi u mlijeku kada dođe u kontakt sa kofeinom, koagulira i stvara gas koji izaziva bol u stomaku

Da li je kafa s mlijekom dobra kombinacija za organizam?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ora%C5%A1asti%20plodovi&amp;">Svakodnevno grickanje određenih orašastih plodova</a> može da smanji apetit i pomogne vam da smršate, kaže najnovije istraživanje.&nbsp;Konzumiranje badema moglo bi da pomogne ljudima da težinu drže pod kontrolom, otkriva nova studija, a prenosi "The Sun".Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova bogatih hranljivim materijama pomaže u smanjenju apetita.
U studiji, oni koji su jeli bademe umjesto užine sa ugljenim hidratima smanjili su unos energije za 72 kalorije pri sljedećem obroku.&nbsp;- Prekomjerna težina ili gojaznost su glavni problem javnog zdravlja, a održavanje težine kroz bolji hormonski odgovor može da bude ključno za promovisanje upravljanja težinom - kazao je doktor Šarajah Karter sa Univerziteta Južne Australije.&nbsp;- Naše istraživanje je ispitalo hormone koji regulišu apetit i kako orasi, a posebno bademi, mogu da doprinesu kontroli apetita.&nbsp;Otkrili smo da ljudi koji jedu bademe imaju promjene u hormonima koji regulišu apetit i da su vjerovatno oni doprinijeli smanjenom unosu hrane - objasnio je doktor.

Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova pomaže u smanjenju apetita

Bademi su jedna od najzdravijih grickalica

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Tahikardija&nbsp;označava ubrzan</a> rad srca. To podrazumijeva povećanje broja otkucaja srca, odnosno srčanu frekvenciju koja premašuje prirodne granice srca. Ta granica ovisi o životnoj dobi čovjeka.

Tahikardija se najčešće javlja kao reakcija organizma na određena stanja tijela, kao što su stres, intenzivan fizički napor, iznenadni šok ili strah, povišena tjelesna temperatura slijedom bolesti ili treninga, anksioznost, anemija, pojačana aktivnost štitne žlijezde, a može doći i kao posljedica konzumiranja pretjeranih količina kofeina i teina ili neodgovarajućih lijekova. Ako je srce zdravo, tahikardija je većinom samo neugodna i prolazna pojava koja povremeno narušava kvalitet života, što je češći i bezopasniji slučaj kod mlađe populacije.
No, ako je riječ o bolesnom srcu, tahikardija može ugroziti život bolesnika.

Tahikardije srca liječe se različitim načinima, tradicionalno lijekovima, ali u novije vrijeme i tzv. elektrofiziološkim (EP) procedurama. Elektrofiziološke procedure se izvode tako što se u vene, rjeđe arterije, u preponama ubace cjevčice kroz koje se nekoliko katetera kroz vene uvede u razne dijelove srca.

Potom se električnom stimulacijom pokušaju isprovocirati, a onda i prekinuti epizode aritmije, kako bi se otkrio način njihovog nastanka i širenja. Nakon testiranja se kateterima „prže“ mala područja unutar srca, stvaraju se mali ožiljci promjera 3-4 milimetra i time se prekida put provođenja nepravilnih električnih impulsa, te se tako i aritmija izliječi. Navedene procedure se u posljednje dvije godine izvode i u našoj zemlji.

Pojedine tahikardije liječe se tako što se ispod kože ugradi uređaj sličan pejsmejkeru - implantabilni kardioverter defibrilator (ICD). ICD, kao i pejsmejker, ima elektrode koje se stavljaju u srce, ali sadrži puno veću bateriju nego pejsmejker. ICD prati rad srca te u slučaju nastanka opasne tahikardije (npr. fibrilacije ventrikula) proizvodi jak električni šok, snage 30-40 džula, kojim se aritmija prekida.

Najčešće se javlja kao reakcija organizma na određena stanja tijela, poput stresa, šoka, straha

Oboljenje je bezopasnije kod mlađe populacije

Šta je tahikardija i koliko je opasna

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tjelovje%C5%BEba&amp;">Možete smanjiti rizik karcinoma,</a> bolesti srca i rane smrti ako napravite 10.000 koraka dnevno, ali prema novoj studiji bilo koji broj koraka pomaže, kaže CNN.&nbsp;Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine. Studije pokazuju da se prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, udeblja od pola do jednog kilograma, što, vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do gojaznosti.

- Ljudi uistinu mogu smanjiti rizik gojaznosti ako više hodaju - kaže autor studije dr. Evan Britain, profesor za kardiovaskularnu medicinu na Univerzitetu Vanderbilt. Nova studija otkrila je također ključne prednosti hodanja za hronične bolesti i stanja.- Dijabetes, apneja, hipertenzija i depresija pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći - rekao je Britain i dodao:
- Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8.000 do 9.000 koraka, ali je odnos ostao linearan što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik.Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje. Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta kao hodanje, ples, vožnja bicikla, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svake sedmice.
Povežete li tjelesnu aktivnost s biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom s drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti.

Studija je kontinuirano pratila 6.000 ljudi tokom četiri godine. Naučnici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8.200 koraka imaju manje šanse da pate od apneje i refluksa kiseline, te velikog depresivnog poremećaja.

Brojanje koraka nije nužno, ali može biti korisno za one koji se bave nestrukturiranom odnosno neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućanski poslovi, baštovanstvo i šetanje psa, kako biste znali kako stojite.
Zaključak je:&nbsp;- Izazovite sebe na kojem god nivou kondicije bili, a cilj je da ostanete bez daha pola sata svakog dana - poručuje autor studije.

Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti

Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ravnote%C5%BEa&amp;">U rezultatima studije objavljene ovog ljeta u Britanskom magazinu za Sport, otkriva se kako sobe koje nisu u stanju stajati na jednoj nozi 10 sekundi u srednjoj i starijoj dobi imaju skoro 50 posto veće šanse da će umrijeti prerano.</a>Naučnici su procijenili kako na testovima zdravlja, gdje se sedam godina provjeravala ravnoteža kod osoba starih od 51 do 75 godina, a u grupi od 1.700 ispitanika, otprilike njih 123 umrlo od različitih uzroka, piše health.harvard.edu.
Nakon što su uporedili godine, tjelesnu težinu, postojeće bolesti, naučnici su utvrdili kako je pad na testu ravnoteže povezan s 83 posto višim rizikom od smrti za vrijeme trajanja studije, ako se uporedi s onima koji su test odradili.
Studija je otkrila da se samo radi o poveznici (ne uzroku i posljedici) između mogućnosti da su uspješno završili test ravnoteže i smrti.
Ali ako želite i vi provjeriti možete li stajati na jednoj nozi 10 sekundi, možete od toga imati i koristi jer ćete tako vježbati ravnotežu i smanjiti šanse da će doći do pada, bez obzira utječe li to na dugovječnost.
Evo kako napraviti test:
Stanite blizu oslonca, ako će vam zatrebati. Ruke raširite i stanite na jednu nogu do koljena. Tako morate izdržati 10 sekundi. Sve ponovite još jednom s drugom nogom.

Studija je otkrila da se samo radi o poveznici (ne uzroku i posljedici) između mogućnosti da su uspješno završili test ravnoteže i smrti

Možete li stajati na jednoj nozi 10 sekundi: To bi moglo otkriti koliko ćete živjeti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bakterije&amp;">Jeste li ikad razmišljali o tome da se kod puštanja vode u WC školjku prostorijom šire sitne čestice sadržaja iz nje?</a> One se lijepe na sve što im je na putu.&nbsp;Na primjer, četkica za zube ide direktno u usta i nije zgodno omogućiti bakterijama da se na njoj gomilaju, a to će se dogoditi stoji li vani, recimo na umivaoniku.&nbsp;Bolje ju je držati u ormariću.

Oni dolaze u dodir s kožom, a stoje li izložene toplini i vlazi, na njima će biti puno bakterije, a time je šansa od dobivanja kožnih bolesti veća.

Od konstantne vlage oštrica može brzo zahrđati, a hrđu nikako ne želimo na svojoj koži.&nbsp;Nakon korištenja britvicu je dobro oprati pod vrućom vodom, dobro osušiti i spremiti u ormarić.&nbsp;

Nije WC školjka najprljaviji dio kupaonice već su to peškiri. Oni su zbog stalne vlage inkubatori bakterija i gljivica, uključujući ešerihiju i salmonelu.&nbsp;Mijenjajte ih što češće i nakon kupanja dobro osušite prije sljedeće upotrebe. One čiste ne držite u kupaonici, osim ako su u ormariću.

Nije WC školjka najprljaviji dio kupaonice već su to peškiri

Ovo su predmeti koje nije dobro držati u kupaonici, premjestite ih

<a href="https://avaz.ba/tag/38274/cisterna">Cisterna koja je prevozila amonijak</a> prevrnula se jučer, na putu između Pirota i Bele Palanke nakon čega se pojavio otrovni oblak. Amonijak je počeo curiti, a nekoliko osoba je u bolnici zbog gušenja.Sumnja se da su se dvije osobe otrovale amonijakom, ali te informacije još uvijek zvanično nisu potvrđene.Šta je zapravo amonijak?

Amonijak je hemijski element koji je bezbojni plin karakterističnog mirisa. Lakši je od zraka i lako je topljiv u vodi. Oznaka za amonijak je NH3.&nbsp;Vodena otopina reagira alkalično, a uz amonijak sadrži i adicijom vode nastalu bazu NH4OH (amonijev hidroksid). Alkali u hemiji, su bazne, jonske soli alkalknometalnih ili zemnoalkalnih metalnih hemijskih elemenata.
Amonijak nastaje raspadanjem bjelančevina i vulkanskom djelatnošću. 
U tehnici se dobiva izravnom sintezom od sastavnih elemenata (azot i vodik) pod povišenim pritiskom i pri višoj temperaturi (Haber-Boschov postupak), a manje količine i iz amonijačnih voda.&nbsp;Inače, najveći dio amonijaka se troši za pravljenje vještačkih gnojiva.Također, amonijak se upotrebljava u proizvodnji azotne kiseline, mnogobrojnih amonijevih soli, natrijeva cijanida, amina, aminoplasta, kemijskih vlakana, bojila, eksploziva i drugo.
Amonijak se primjenjuje i u rashladnim uređajima te u metalurgiji.

Ipak, amonijak može biti veoma štetan po ljudsko zdravlje.

Simptomi trovanja amonijakom mogu uključivati kašalj, bol u grudima, kratak dah i iritaciju očiju. U teškim slučajevima, trovanje amonijakom može dovesti do respiratorne insuficijencije (slabljenja), kome, pa čak i smrti.
Par sekundi nakon iznenadne ekspozicije visokim koncentracijama gasa, dolazi do naglog gušenja, pojave konvul-zija, koje su uslovljenje hipoksijom i letalnim ishodom.
Nakon izlaganja visokim koncentracijama amonijaka javljaju se inicijalni simptomi-iritacija konjuktiva sa suzenjem, bolovima u očima, iritacija gornjih respiratornih puteva, jak nadražajni kašalj, bolovi iza grudne kosti, tahikardija i cirkulatorni kolaps. Slijedi latentni period koji traje od 4 do 8 sati.
Naredna je faza pogoršanja koja uključuje slabost, dispneu, tahipneu, plućni edem.
Analiza gasova arterijske krvi pokazuje respiratornu i metaboličku acidozu.
Acidoza ili acidemija je proces koji uzrokuje povećanje kiselosti u krvi i drugim tjelesnim tkivima.

Pri izlaganju malim koncentracijama amonijaka dolazi do pojave iritacija slu­znice očiju i respiratornog trakta, konjuktivitisa, salivacije, muke, povraća­nja, glavobolje, crvenila lica.

U kasnijoj fazi moguće su komplikacije u vidu respiratorne infekcije, bronhitisa, bronhopneumonije, zatim katarakte, atro­fije retine i iritisa.

Amonijak se primjenjuje i u rashladnim uređajima te u metalurgiji

Amonijak je hemijski element koji je bezbojan plin karakterističnog mirisa

Šta je amonijak i kako utiče na ljudski organizam

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/14518/naucnici">Kao da klimatske promjene</a>, vojni sukobi, različite bolesti i pandemije nisu dovoljni, naučnici su otkrili još jednu pojavu koja bi mogla ugroziti opstanak ljudi u budućnosti.

Analiza objavljena u časopisu <a href="https://academic.oup.com/humupd/advance-article/doi/10.1093/humupd/dmac035/6824414?searchresult=1">Human Reproduction Update</a>, u obzir je uzela više od 250 studija provedenih širom svijeta koje su se bavile ljudskim reproduktivnim zdravljem. Tačnije, fokusirale su se na broj spermija u posljednjih 50 godina kod muškaraca širom svijeta. I rezultati nisu ohrabrujući.

Posmatrajući podatke prikupljene od 1973. do 2018. godine, naučnici su utvrdili da je broj spermija u prosjeku padao za oko 1,2 posto godišnje do 2000. godine. Nakon toga, situacija je postala još gora. Stepen opadanja broja spermija povećao se i sad iznosi oko 2,6 posto godišnje.
Iako se to možda ne čini puno, naučnici upozoravaju, kako to ukazuje na sve veći problem plodnosti u populaciji, ali i može biti pokazatelj zdravstvenih problema među muškarcima.

Naime, nedavna istraživanja pokazala su da su poremećaji u razvoju reproduktivnih organa tokom fetalne faze, povezani s doživotnim oštećenjem plodnosti i drugim markerima reproduktivne disfunkcije.

Prema naučnicima, podaci kao takvi nisu alarmantni za pojedince, ali bi mogli biti zvono za uzbunu za političare.
- Naša otkrića su poput kanarinca u u rudniku ugljena. Imamo ozbiljan problem koji bi, ako se ne ublaži, mogao ugroziti opstanak čovječanstva - istaknuo je prof. Hagi Levine sa Univerziteta u Jeruzalemu.
Pozvao je na globalnu akciju za promicanje zdravijeg okoliša za sve vrste i smanjenje izloženosti i ponašanja koja prijete reproduktivnom zdravlju.

Prof. Shannom Swan s Medicinskog fakulteta Icahn, koja je s Levineom i 53 naučnika širom svijeta radila na ovoj analizi, naglasila je da nizak broj spermija ne utječe samo na plodnost muškaraca, već ima ozbiljne posljedice za zdravlje muškaraca općenito, te je povezan s drugim nepovoljnim trendovima, koji se zajedno nazivaju sindromom disgeneze testisa.

- Zabrinjavajući pad koncentracije sperme kod muškaraca i ukupnog broja spermija za više od jedan posto svake godine, kako je navedeno u našem radu, u skladu je s nepovoljnim trendovima u zdravstvenim ishodima drugih muškaraca, kao što su rak testisa, hormonski poremećaj i genitalne urođene mane, kao i pogoršanje reproduktivnog zdravlja žena. Ovo se očito ne može nastaviti nekontrolirano - upozorila je Swan.

Stepen opadanja broja spermija povećao se i sad iznosi oko 2,6 posto godišnje

Ukazuje na sve veći problem plodnosti u populaciji

Naučnici upozoravaju: Imamo ozbiljan problem koji bi mogao ugroziti opstanak čovječanstva

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Med&amp;">Najbolji prirodni zaslađivač čaja je med</a>, no pitanje glasi kako ga prenijeti iz staklenke u šoljicu s čajem Naime, sporna je tvrdnja da se med ne smije uzimati željeznom kašičicom jer u reakciji s medom djeluje loše na zdravlje. Je li to samo marketinški mit ili istina?

Istina je da postoji štetna reakcija između meda i površine željezne kašičice zbog ph vrijednosti. No vrijeme koje je med u dodiru sa kašičicom prekratko je da se dogodi ikakva reakcija. Obično se radi o dvije do pet sekundi, što je nedovoljno za djelovanje.
Stoga je tvrdnja da se med ne smije uzimati željeznom kašikom mit, a istina je jednostavna: materijal od kojeg je kašičica za med nije od nikakve važnosti za naše zdravlje. .
Prilikom konzumiranja meda ne treba paziti na vrstu kašike kojom ga uzimamo, no potrebno je uzeti u obzir da med ne uzimamo samostalno. Poslije konzumiranja potrebno je popiti čašu vode ili pojesti nešto kako bi se lakše razgradio u organizmu. Isto tako je i težak za organizam pa se ne treba pretjerivati s uzimanjem meda.

Prilikom konzumiranja meda ne treba paziti na vrstu kašike kojom ga uzimamo, no potrebno je uzeti u obzir da med ne uzimamo samostalno

Med možemo uzimati željeznom, drvenom, plastičnom ili keramičkom kašikom

Treba li se med uzimati isključivo drvenom kašikom?

Zimsko vrijeme donosi znatno niže temperature. Ako osoba ima problema sa srcem, na to posebno mora obratiti pažnju. Kod srčanih bolesnika, govori prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, hladnoća može utjecati na cirkulaciju i opteretiti srce.

- Kada postane hladno, naša se tijela prilagođavaju nastojeći zadržati toplotu naše jezgre i spriječiti gubitke topline. Ova prilagodba može biti teža za one s kardiovaskularnim bolestima. Hladno vrijeme oduzima toplotu tijela, pa srce mora više raditi kako bi se tijelo zagrijalo. Krvne žile (arterije) će se suziti kako bi se srce moglo usredotočiti na pumpanje krvi u mozak i druge vitalne organe - navodi dr. Čaluk. Niske temperature mogu uzrokovati ubrzan rad srca, porast krvnog pritiska, veći radni angažman srca nego inače te povećanje viskoznosti krvi, što u najgorem slučaju može dovesti i do zgrušavanja krvi. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

- Tokom zime važno je znati učinke hladnog vremena na tijelo i rizike za zdravlje srca. Osobe starije životne dobi posebno su ranjive u zimskim mjesecima. Ako imate srčani problem ili ste starija osoba, mogli biste se smatrati ranjivim tokom zimskih mjeseci. Ali ako poduzmete korake da ostanete topli i brinete se o svom imunom sistemu, dat ćete sebi najbolje šanse za brzi oporavak, čak i ako „uhvatite“ zimske mikrobe - govori dr. Čaluk.

Starijim osobama i vrlo maloj djeci, dodaje ljekar, teže je regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. To ih izlaže većem riziku u ekstremnim vremenskim uvjetima.

Uz zaštitu vlastitog zdravlja, ne zaboravite ostati u kontaktu sa starijim i ranjivim prijateljima, rođacima i susjedima tokom hladnih razdoblja kako biste bili sigurni da im je toplo i ugodno i da čuvaju zdravlje. - Zimi su srčani udari češći. Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda) mogu varirati, ali najčešći znakovi srčanog udara su bol u prsima ili nelagoda koja se iznenada javlja i ne prolazi. Može se osjećati kao pritisak, stezanje ili težina u prsima. Manifestira se i kroz probavne smetnje ili peckanje, uz bol koja se može proširiti na lijevu ili desnu ruku, vrat, čeljust, leđa ili trbuh, prisutni su i osjećaj mučnine, znojenje, ošamućenost ili nedostatak zraka - kaže dr. Čaluk.

Nivoi boli, također, govori dr. Čaluk, variraju od osobe do osobe. Za neke ljude bol ili stezanje u prsima su jaki, dok se drugi osjećaju samo nelagodno ili imaju bol sličnu probavnim smetnjama. Simptomi srčanog udara mogu trajati danima ili se mogu pojaviti iznenada i neočekivano.

<h2>Ako sumnjate na srčani udar, pozovite hitnu pomoć</h2>

Šta učiniti ako sumnjate da imate srčani udar, pita se dr. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.
- Prva stvar koju morate učiniti je odmah pozvati telefonski broj 124 za hitnu pomoć. Ne brinite ako niste potpuno sigurni jesu li vaši simptomi srčani udar, izuzetno je važno da potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. Zatim biste trebali sjesti i odmoriti se, uzeti aspirin od 300 mg, ako ga imate nadohvat ruke, te ostati mirni i pričekati službu hitne medicinske pomoći - savjetuje dr. Čaluk.
Ljudi često odbacuju da imaju srčani udar i odgađaju traženje medicinske pomoći. Ako ste s nekim ko ima simptome srčanog udara, ali on odgađa ili odbija nazvati hitnu pomoć, vrlo je važno da je vi pozovete.
- Mnoge osobe oklijevaju pozvati 124 kad imaju bol u prsima jer često misle da to nije ozbiljno. Trebali biste odmah pozvati 124 ako je bol u prsima iznenadna, širi se na ruke, leđa, vrat ili čeljust, takva da se osjećate teško ili stegnuto ili ako ostanete bez daha ili počnete osjećati mučninu - upozorava dr. Čaluk.
Ako vaša bol u prsima ne odgovara ovim karakteristikama i ne osjećate nikakve druge simptome srčanog udara, možda postoje druga objašnjenja te tegobe. To može biti angina, probavne smetnje ili istegnuće mišića. Ako često osjećate neobjašnjivu bol u prsima, rezervirajte termin kod svog ljekara jer je moguće da imate nedijagnosticirano srčano oboljenje.

<h2>Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru</h2>

Postoji sedam načina da se tijelo održi toplim i da se srce osoba s kardiovaskularnim bolestima zaštiti tokom hladnih perioda, navodi dr. Jasmin Čaluk.
1.&nbsp;Držite svoj dom toplim i ostanite u kući/stanu što je više moguće kada je hladno. Nosite tople čarape, džempere, ako treba, ogrnite se dekama. Možete koristiti termofor ili električnu deku.
2.&nbsp;Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru kako biste podigli unutrašnju temperaturu i ojačali svoj imuni sistem. &nbsp;
3.&nbsp;Redovno jedite tople obroke i konzumirajte tople napitke kako biste svom tijelu dali potrebnu energiju za održavanje toplote. Zdjelica domaće juhe od povrća može biti zdrava i zasitna.
4.&nbsp;Zamotajte se u višeslojnu odjeću kad izlazite vani po hladnom vremenu. Nošenje nekoliko tankih slojeva može pomoći da vam bude toplije od jednog debelog sloja. Nošenje kape, šala i rukavica pomoći će vam da održite toplotu jezgre tijela.
5. Pacijenti s anginom pektoris mogu dobiti bolnu nelagodu u prsima pri izlasku na hladan zrak. Ako dobijete anginu (bol u prsima), nosite šal labavo omotan oko usta i nosa ili nosite masku za lice, tako da udišete topliji zrak. To može pomoći u ublažavanju simptoma ako se pogoršaju zimi.
6.&nbsp;U dugoročnim planovima, naučite kako svoj dom učiniti energetski efikasnijim i zagrijati ga uz minimalne gubitke energije.
7.&nbsp;Ako osjećate da vas muči kašalj ili prehlada, pokušajte se odmarati i piti dovoljno tekućine. Zatražite savjet od svog ljekara opće prakse ili apotekara u vezi s lijekovima bez recepta jer neki možda neće biti prikladni ako uzimate lijekove.

Najnovije

1