Novi satelit svemirske agencije NASA, dizajniran da otkriva svjetove slične Zemlji oko zvijezda iz našeg solarnog sistema, bit će večeras lansiran raketom "Spejs Iks" s Floride.Satelit TESS (Transit Exoplanet Survey Satellite) bit će lansiran u 18.30 po lokalnom vremenu iz stanice Kejp Kanaveral. Njegova misija će trajati dvije godine i koštat će 337 miliona dolara, prenosi Reuters. 

Satelit TESS projektiran je da nadogradi rad svemirskog teleskopa "Kepler", koji je otkrio najveći broj od oko 3.700 egzoplaneta dokumentiranih od astronoma tokom proteklih 20 godina.&nbsp;&nbsp; 
Kako se navodi, NASA očekuje da će precizno moći utvrditi hiljade nepoznatih svjetova, od kojih je oko 100 možda veličine Zemlje ili duplo veće od nje. 

Očekuje se i da se TESS fokusira na oko 200.000 unaprijed odabranih zvijezda koje su bliže Zemlji, ali i na zvijezde koje naučnici nazivaju "crveni patuljci", a koje su manje, hladnije i postoje duže nego Sunce.&nbsp;&nbsp; 
Postoji velika vjerovatnoća da su zvijezde "crveni patuljci" veličine Zemlje pa su time potencijalno pogodnije za bliže istraživanje.

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Američka svemirska agencija (NASA) objavila je zadivljujuću turu po Mjesecu u 4K rezoluciji, koristeći podatke koje je sakupila putem svoje sonde.

Ova tura pruža fascinantan pogled na Mjesečevu pustu površinu i neke njegove najpoznatije krajolike, poput 2.500 kilometara širokog Aitkenovog basena, doline Taurus-Litrou — čuvenog mjesta na kojem je sletio Apolo 17, kratera Šeklton na Južnom polu, Tihovog kratera na južnom visijskom dijelu Mjeseca, Istočnog mora na zapadnoj granici tamne strane Mjeseca i Aristarhovog platoa na kojem će biti vršena buduća istraživanja.

Video je stvoren zahvaljujući podacima koje Nasin Lunarni izviđački orbiter sakupio u periodu od devet godina.

Letjelica od juna 2009. godine proučava ovo nebesko tijelo sa visine od 50 kilometara, što znači da novi snimak pruža najdetaljnije prikaze Mjesečeve površine dosad.

Mnogi od detalja nikada dosad nisu viđeni, piše Daily Mail.

Sonda je, između ostalog, otkrila da je Mjesečev svijet vrlo dinamičan. Na njegovoj površini tako svake godine u prosjeku nastane 180 novih kratera sa prečnikom od najmanje 10 metara koje naprave asteroidi i komete.

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

Saudijska Arabija objavila je da je pronašla prsnu kost staru 85.000 godina u pustinji Nefud, javila je u utorak lokalna TV mreža "Al Arabiya".
Otkriće naglašava novi pristup naučnika koji pozivaju na nova istraživanja toga kako je ljudska vrsta došla iz Afrike na putu koloniziranja svijeta.
Zajednički naučni tim otkrio je prvi uzorak ljudskih ostataka na sjeverozapadu Saudijske Arabije. Istraživači su iz raznih saudijskih organizacija, Fondacije "Max Planck" za ljudsku historiju, Univerziteta "Oxford", Univerziteta "Cambridge", Nacionalnog australskog univerziteta i Univerziteta australske države New South Wales.
Istraživači su saopćili u ponedjeljak da je srednja kost srednjeg prsta na lokaciji nazvanoj Al Wusta (srednji prst na arapskom jeziku) najstariji fosil homo sapiensa izvan Afrike i njoj pridružene istočne mediteranske regije Levanta, te prvi fosil pračovjeka na Arapskom poluotoku.
Iako je pustinja Nefud sada beskrajna pješčana površina, ona je bila gostoljubiva kada je u njoj boravio pračovjek - travnata površina bogata životinjskim i biljnim vrstama skupa sa slatkovodnim jezerom. Otkriće također pokazuje da su se ljudi tada kretali unutrašnjošću zemlje, a ne obalom. 
Brojni životinjski fosili također su otkriveni, među kojima su nilski konji, divlje krave antilope i nojevi. Tragovi ugriza na fosilnim ostacima ukazuju da su i mesožderi tu boravili. Kamene alatke koje su koristili lovci također su pronađene, prenosi Xinhua.

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Vjerovali ili ne, Orion Span, američki start-up, odlučan je u namjeri da izgradi prvi luksuzni hotel u svemiru pod imenom ''Aurora Station''.&nbsp;Ovo je otkrio direktor i osnivač start-upa Frenk Bunger (Frank).
Hotel će moći primiti šest gostiju u isto vrijeme, uključujući dva člana posade, a prvi gosti u hotel bi se trebali prijaviti 2022. godine.
- Cilj nam je da svemir učinimo dostupnim svima. Putnici će do hotela ''Aurora Station'' putovati brzo i po najnižoj cijeni ikada - kazao je Bunger.

Putovanje u svemir će koštati čak 10 miliona dolara, a u ponudi koja će trajati 12 dana turistima će biti ponuđeno da lete na visini od 320 kilometara iznad površine Zemlje.
Hotel će orbitirati oko Zemlje svakih 90 minuta, što znači da će gosti moći vidjeti 16 izlazaka i zalazaka sunca u 24 sata.

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Elektromagnetna aktivnost koju naučnici nazivaju i 'širenje depresije' javlja se u ljudskom mozgu u posljednjim trenucima života.

To je otkrilo naučno istraživanje objavljeno u časopisu 'Annals of Neurology'. 

Stručnjaci neurolozi istraživali su mozak umirućih pacijenata, promatrajući snažnu aktivnost koja se pojavila u njihovim mozgovima i prethodila je konačnom gašenju većine vitalnih organa. 

Ovo otkriće sugerira na mogućnost da je svijest prisutna i dosta vremena nakon što tijelo umirućeg više ne daje znakove života, te da se ta svjesnost može zadržati čak i pet minuta prije no što se isključi i ljudski najsloženiji organ - mozak. 

Tim neurologa neprekidno je nadgledao signale u mozgu devetero umirućih ljudi. Svaki pacijent, od onog u Berlinu do onog u Sinsinatiju, zadobio je fatalne povrede mozga i nisu ih oživljavali. 

Naučnici su uvjereni da kad bi se umirućima implantirale elektrode u mozak, mogli bi otkriti sam mehanizam i tačan tajming događanja u samom mozgu, tokom procesa umiranja. 

Otkrili su da čak pet minuta nakon prestanka otkucaja srca, njegove moždane stanice, odnosno neuroni, mogu i dalje funkcionirati. 

Ali upravo 'širenje depresije' označava trenutak kad se neuroni počinju gasiti prije no što nastupi sama smrt. 

- Nakon što krv prestane cirkulirati tijelom, širenje depolarizacije označava gubitak pohrajene elektrohemijske energije u moždanim stanicama i nastupaju štetni procesi koji vjerovatno vode do smrti, napisao je u naučnom magazinu dr. Jens Drajer (Dreier) s Medicinskog fakulteta u Berlinu. 

- Važno je da je obnovljiva ukoliko se može vratiti protok krvi, kaže Drajer. Stanice umiru tek kad krv prestane teći krvožilnim sistemom jer tako moždane ćelije ostaju bez kisika koji im služi kao gorivo za rad. 

Zato, kad se zaustavi krvotok, moždane stanice još rade na rezervama prije no što se kompletno isključe. Koliko to točno može trajati je još uvijek predmet rasprava.

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Godine 1866, italijanski botaničar Odoardo Bekari lutao je džunglama Malezije, kada je primetio izuzetno neobičan organizam. 

U pitanju je bilo nešto što je ličilo na biljku, ali što nije imalo listove, nije imalo hlorofil i nije vršilo fotosintezu. Živelo u podzemlju, ličilo na gljivu, insekta, ili arahnidu. 

Bekari je dokumentovao ovo otkriće, i uz bilješke priložio crtež. 

A onda - ništa. U narednih 150 godina nije bilo ni traga od ove čudne biljke. 

Ipak, biolozi Institucije za poljoprivredna istraživanja iz Češke prošle godine su istraživali isto područje kojim se bavio Bekari. 

Ono što u tom trenutku nisu znali jeste da su prvi put u historiji fotografisali istu biljku koju je botaničar nacrtao prije 151 godinu.

Thismia neptunis provodi skoro cijeli svoj vijek pod zemljom, a hrani se parazitiranjem na gljivama. 

Na površinu izlazi jedino kada cvjeta, što se dešava vrlo rijetko, najčešće ni svake godine. 

Naučnici nisu sigurni da li je riječ o ugroženoj vrsti, ili se T. neptunis rijetko viđa zbog svog načina života. Sve što se za sada pretpostavlja o biologiji ovog cvijeta potiče iz znanja biologa o njegovim bolje proučavanim rođacima. 

Istraživači će zato morati da dođu do većeg broja uzoraka prije nego što donesu detaljnije zaključke. 

Zbog njegovih neobičnih osobina, mediji su ga nazvali "vanzemaljskim". 

Otkriće je objavljeno u magazinu "Fototaksa".

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

Naučnici su prvo naslutili da bi koralni grebeni u Karipskom moru mogli biti dom mnogo većem broju vrsta riba nego što se do sada naslućivalo. Ali ono što su otkrili naučnici sa Tropskog istraživačkog instituta niko nije očekivao.Ispostavilo se da je čak svaka peta vrsta riba, koju su otkrili na grebenima u Karibima do sada bila nepoznata.
Invazija tropskih riba — Jadran uskoro mrtav&nbsp;Ispalo je da ''zona sumraka'', dubine između 130 i 309 metara, u tolikoj mjeri vrvi životom, da su naučnici utemeljeno taj pojas nazvali ''rarifotičnom zonom''.&nbsp;Njihovo istraživanje se u prvom redu odnosi na podmorje uz obale otoka Kurasao na jugu Karipskog arhipelaga, a razlog zašto su tolike riblje vrste do sada ostajale neotkrivene, jeste to što su naučnici smatrali da pri donjoj granici preživljavanja korala naprosto ne vrijedi istraživati, jer tamo sigurno nema ničeg posebnog.
U zaključcima studije istraživači su objavili nekoliko veoma zanimljivih podataka.&nbsp;&nbsp;Na primjer, procjenjuje se da na okeane otpada čak 95 posto svih živih vrsta na svijetu, a naučnici su sada na površini od samo 200 metara na grebenima u podmorju Kurasaoa otkrili čak 30 novih vrsta. Ogromna većina riba koje su tamo zatekli, uprkos tome što žive na samoj dubinskoj granici do koje dopire Sunčevo svjetlo, su živih boja, iako bi se po logici stvari očekivalo da boje u njihovom životu budu savršeno nebitne.&nbsp; 
Ali najzanimljivije je objašnjenje istraživača za fenomen tolike životne raznolikosti i takvog festivala boja na dubinama na kojima se to ne bi očekivalo.

Oni veoma utemeljeno sumnjaju da je rarifotična zona na koralnim grebenima u Karibima odjednom postala tako naseljena zato što su ribe iz plićih područja pobjegle u dubine zbog klimatskih promjena.&nbsp;Raspada se bogat i složen ekosistem 
More je u plićim pojasevima, posebno u tropskim predjelima, postalo toliko zagrijano usljed globalnog otopljavanja, da je za vrste koje su navikle na određene temperaturne okvire, tamo postalo nemoguće da prežive. One su stoga naprosto pobjegle u dublje vode, u područja koja su koji stepen hladnija. Motiv više za to im je bilo i to što su korali u plićim područjima, opet usljed lančane reakcije toplotnih i hemijskih posljedica prouzrokovanih klimatskim promjenama, od prije nekoliko godina širom svijeta počeli masovno da se ugibaju.
Posljedično je počeo da se raspada i bogat i beskrajno složen ekološki sistem na koralnim grebenima, što se najdramatičnije vidi u katastrofalnom odumiranju Velikog koralnog grebena uz istočne obale Australije.

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Kontracepcijske pilule za muškarce uskoro će se naći u slobodnoj prodaji.&nbsp;&nbsp; Tablete koje sprečavaju izlazak spermatozoida, prilikom seksualnog odnosa, već se proizvode i sva dosadašnja testiranja pokazala su stopostotnu učinkovitost.
Kako se navodi u studiji naučnika koju objavljuje Univerzitet Monaš u Australiji, supstance u piluli djeluju tako da blokiraju lučenje ključnih proteina koji oslobađaju izlazak spermatozoida tokom ejakulacije. 
Uz to, pilule imaju efekt na krvotok na isti način kako djeluje i "vijagra". 
Muške kontracepcijske pilule bi u slobodnoj prodaji mogle biti najkasnije za pet godina. 
Naučnici navode da su dosadašnja istraživanja pokazala da ova vrsta tableta nema nikakvog negativnog efekta ni na plodnost muškarca. 
Australski naučnici, čiji rad finansijski izdašno pomaže američka fondacija za borbu protiv muške neplodnosti, još nisu odredili kako će se ovaj proizvod zvati.

Razvijena muška kontracepcijska pilula

Istraživanja su pokazala da je više od 40 posto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

Nova vrsta za nauku "Trichothyas jadrankae" otkrivena je u Crnoj Gori, javljaju Vijesti.me.

Vrsta je opisana iz Poseljanskog potoka u neposrednoj blizini Skadarskog jezera.

Autor nove vrste je profesor Vladimir Pešić s Univerziteta Crne Gore, a vrsta je opisana u časopisu "Zootaxa" - vodećem međunarodnom časopisu iz oblasti Biodiverziteta.

Ovo je treća poznata vrsta iz grupe Kashmirothyas - prva vrsta iz ove grupe je opisana iz Kašmira s visinom od preko 2.500 metara, a druga vrsta poznata je s granice Turske i Gruzije.

"Trichothyas jadrankae" vjerovatno je endem s najužom distribucijom u crnogorskoj fauni.

Otkriće je realizirano u toku projekta izučavanja utjecaja antropogenih faktora na Endemične vrste u crnogorskim vodenim sistemima koji je realiziran u toku 2016.-2017. godine u saradnji s naučnim institucijama iz Poljske (Univerziteti u Scecinu i Lodzu).

Istraživanja su pokazala da je više od 40 odsto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Naučnici na Univerzitetu Masačusets (UMass) u SAD razvili su određenu aplikaciju za pametne telefone koja upozorava korisnika na prisutnost bakterija u hrani, i to korištenjem dodatka, mikroskopa, za svega 30 dolara.

Za pomisliti je da je zaista malo metoda kojima se može efikasno spriječiti trovanje hranom, jer ipak testiranje na neke štetne, a česte, bakterije (poput Escherichije coli i salmonele), zahtijevaju specijalnu opremu i potrebno je i do dva dana da se rezultati pokažu, pišu mediji.

Korištenjem njihove aplikacije, tvrde naučnici, rezultati o prisustvu patogenih bakterija pristižu za puno manje vremena nego što se inače čeka. Uređaj s UMass-a, naime, koristi čip premazan hemikalijama koje se vežu i s najmanjom količinom bakterija.

Primjerom su pokazali kako su oprali vodom potencijalno kontaminiran proizvod i zatim stavili čip u tu vodu. Nakon već pola sata, mikroskop koji se može dodati bilo kojoj kameri pametnog telefona, pokazuje bakterije na zaslonu.

Naučnici napominju kako je ova tehnologija za sada preliminarna, jer još uvijek ne razlikuje dobre od štetnih bakterija, pa nastavljaju svoj rad na pronalasku tehnika koje su u stanju otkriti specifične vrste bakterija. Njihov uređaj je još neko vrijeme udaljen od tržišta, no sa UMass-a poručuju kako je već nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom hrane pokazalo značajan interes.

Naučnici se također dugoročno nadaju kako će se ovaj uređaj moći koristiti i u domaćinstvu za prevenciju konzumacije kontaminirane hrane. Mogao bi isto tako ispuniti svoj potencijal ako se bude koristio i kod prirodnih katastrofa za ustanovljavanje je li, primjerice, voda dobra za piće.

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Tim od šest izraelskih naučnika završio je četverodnevnu "misiju na Marsu" u pustinji Negev, gdje su simulirali uvjete života na toj planeti, objavilo je izraelsko Ministarstvo nauke i tehnologije.Eksperiment je izveden kod zabačenog grada Micpe Ramon, čija okolina, po geološkim karakteristikama, suhoći i izgledom, podsjeća na Mars. 

Naučnici su ispitivali različite aspekte buduće misije na tu udaljenu planetu, poput satelitske komunikacije, psiholoških utjecaja izolacije, mjerenja radijacije i traganja za znakovima života u tlu. 

- "D-Mars" je jednako važan za istraživanje i za interes javnosti. Veliki dio projekta se sastoji u tome da privučemo javnost i studente koje zanima svemir - rekao je Gaj Ron, nuklearni fizičar s jevrejskog Univerziteta u Jerusalemu. 

"D-Mars" je prvi projekt proveden u Izraelu u saradnji s izraelskom svemirskom agencijom. Radi se o jednoj od brojnih simulacija života na Marsu, koje se provode širom svijeta.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Ramonauts Jackie Fay and Alon Shikar demonstrate EVA הרמונאוטים אלון שיקאר וג'קי פיי מדגימים פעילות EVA מחוץ להאביטאט עם החליפות<a href="https://twitter.com/hashtag/DMarsAnalog?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#DMarsAnalog</a> <a href="https://t.co/OC2FGAswB8">pic.twitter.com/OC2FGAswB8</a>— D-MARS (@DMarsAnalog) <a href="https://twitter.com/DMarsAnalog/status/965250177262026752?ref_src=twsrc%5Etfw">February 18, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Neobična čestica koja sadrži malu količinu obogaćenog uranijuma, a koja je dio nuklearnog goriva i bombi, pronađena je u atmosferi iznad Aleutskih ostrva kod Aljaske, na visini od sedam kilometara, saopšteno je iz Nacionalne administracije za okeane i atmosferu SAD (NOAA).

Naučnici NOAA naglašavaju da je čestica sa obogađenim uranijumom-235 primjećena prvi put u dvadeset godina posmatranja.

- Rezultati analize kretanja vjetra i modela disperzije čestica pokazali su da je poreklo čestica iz raznih područja Azije - navodi se u studiji NOAA, sa posebnim naglaskom na Kinu, Japan i Sjevernu Koreju.

Činjenica da je čestica otkrivena u avgustu 2016. godine isključuje katastrofu u japanskoj nuklearnoj elektrani “Fukušima 1”, koja se dogodila 2011. godine, prenio je “Sputnjik”.

Naučnici smatraju da čestica definitivno nije prirodnog porijekla.

Naučnik NOAA Den Marfi (Dan Murphy) je izjavio da je prerano donositi zaključak o mogućoj atmosferskoj radijaciji koju je prouzrokovala čestica, zbog toga što čestica ne predstavlja značajnu količinu radioaktivnih ostataka.

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici razmatraju da hemikalijama koje bi ispustili visoko u atmosferu zamrače nebo na cijeloj planeti i tako spriječe proboj sunčevih zraka do površine Zemlje.
To pokazuju dokumenti Ujedinjenih naroda u koja je agencija Reuters imala uvid.&nbsp;

Kako poslije erupcije&nbsp;Istraživanje o vidovima borbe protiv zagrijavanja planete naručili su predstavnici više od 200 zemalja, učesnika u Pariskom klimatskom sporazumu 2015. Pojedini naučnici su, inspirisani zamračenjem dijelova planete poslije velikih vulkanskih erupcija (kada prašina prekrije više dijelove atmosfere), predložili da se u visoke dijelove atmosfere izbace sumpor i slične hemikalije. 
Ovo je privuklo veliku pažnju jer je riječ o relativno jeftinom rješenju - cijena bi bila između jedne i deset milijardi dolara godišnje.
Ipak, pojedini istraživači su upozorili da bi ovaj vid geoinženjeringa bio „ekonomski, socijalno i institucionalno neupotrebljiv“ jer bi mogao da dovede i do rizika od suša, poplava, toplotnih talasa i još jačih oluja, a i ne bi smanjio nivo ugljen-dioksida, piše Reuters.

Tabu tehnologija
- Postoji tabu kad je riječ o ispitivanju ovakvih tehnologija, ali je neophodno izvesti veliko istraživanje kako bismo shvatili rizike i potencijalne dobitke - kaže David Kejt (Kate), direktor Istraživačkog programa za geoinženjering na Harvardu.
Ipak, zbog predugog ispitivanja, dodaje, bolje je okrenuti se ispitivanju načina ograničenja emisije gasova, koja vodi do takozvanog efekta staklene bašte.

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

Naučnici su u pustinji Sahari u Egiptu pronašli fosil dinosaurusa koji je živio prije 80 miliona godina. Ovaj biljojed nazvan je mansurasaurus (Mansourasaurus shahinae) iz doba krede, a bio&nbsp;je visok 10 metara i težak 5,5 tona.Kao i mnogi titanosaurusi, i mansurasaurus je imao tanjiraste ploče zvane osteoderme utisnute u kožu.Imao je dug vrat, hodao je na četiri noge i bio je veličine autobusa. Mansurasaurus je živio u blizini drevnog okeana koji je prethodio Sredozemnom moru i jedan je od malog broja dinosaurusa poznatih naučnicima, a koji su živjeli u posljednjih 15 miliona godina mezozoika, ili doba dinosaurusa, na tlu današnje Afrike. 
Madagaskar ima potpuno drugačiju geološku historiju. Ostaci ovog dinosaurusa, pronađenog u oazi Dahla u centralnom Egiptu, najkompletniji su ostaci jednog kopnenog kičmenjaka pronađenog iz tog perioda, što je 30 miliona godina prije masovnog nestanka dinosaurusa, što se dogodilo prije oko 66 miliona godina.

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Tim naučnika s Instituta "Max Planck" u Študgartu razvio je gumenog, malenog robota koji svojim izgledom, ali i kretanjem, podsjeća na crva, a vjeruju kako će ga moći koristiti u medicinske svrhe.

Robot, koji je manji od novčića, izrađen je od mekane gumene tvari s magnetskim česticama. Naučnici koriste magnetsko polje koje im omogućava kontrolu načina na koji se robot kreće.&nbsp;&nbsp; 
Naučnici navode da su bili inspirirani stvorenjima poput meduza i gusjenica te drugih mekanih životinja pri stvaranju mini robota.

Ovaj "crvobot" čini nevjerojatne stvari: skače, puže i pliva, a zahvaljujući svojoj glatkoj površini može zaobilaziti mišiće i organe u tijelu. Mogao bi i putovati žilama da otpusti lijek na potrebno mjesto. Robusna i savitljiva struktura mu omogućuje da se kreće i u mokrom i suhom okruženju.&nbsp; 
Čak i sa svime time što može, Metin Sidi (Siddi), koji je i vodio studiju, izjavio je da ga još uvijek smatraju "minimalističkim robotom". 

Sidi još tvrdi i kako je robot sasvim dovoljno malen da bismo ga bez problema mogli progutati i izbaciti uriniranjem. Čak bi, u nekim slučajevima, imao mogućnost biti ubrizgan u krvožilni sustav da što prije dođe do područja kojemu je lijek potreban.&nbsp; 
Za mnoge ljude, ideja da jedan ovakav robot dostavlja lijekove unutar tijela, može biti, u najmanju ruku, nelagodna. Svejedno, može ga se lako pronaći i pomoću ultrazvuka, navodi se u časopisu Nature. 

Sidi je dodao i da marljivo rade na prototipu još jednog manjeg robota, ali i na jednoj biorazgradivoj verziji. Takva verzija robota bi se, pak, nakon uspješno obavljenog zadatka – jednostavno razgradila u samom tijelu bez ikakvih problema, prenose agencije.&nbsp; 
&nbsp;

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Brojni su problemi kada je u pitanju slanje ljudske posade na Mars, i to nedostatak&nbsp;kvalitetnih raketa za više letova, pojava depresije te radijacija u svemiru, prenose mediji.&nbsp;Stručnjaci tvrde kako prebacivanje ljudi na Mars košta mnogo novca i kako bi, s tehnologijom koju danas posjedujemo, cijena misije, koja bi uključivala također povratak, iznosila između 100 i 500 milijardi dolara te je jedini način da se smanje troškovi to da se rakete višekratno koriste.
Već je prije demonstrirano uzlijetanje i slijetanje rakete Falcon 9, a u ovoj godini je planiran i prvi probni let rakete Falcon Heavy.&nbsp;Ukoliko sve bude uspješno to će onda biti veliki korak za demonstriranje sposobnosti za slanje svemirske letjelice izvan Zemljine orbite.&nbsp;

Problem je također samo putovanje na Mars, koje bi moglo biti prilično dosadno.&nbsp;Dugo vremensko razdoblje bez stimulacije, baš kao i "zurenje" u svemir mogli bi dovesti do pojave depresije. Naime, let na Mars traje do osam mjeseci, a svakih se 15 godina, kad su Zemlja i Mars najbliži, let skraćuje na "svega"&nbsp; šest mjeseci.
Iako astronauti moraju prolaziti kroz intenzivna psihološka testiranja, još nijedna svemirska misija nije predstavljala takav izazov kao mogući let na Mars po pitanjima dosade.
U okviru projekta HI-SEAS na Havajima, grupe "astronauta" se smještaju u izolaciju do osam mjeseci.&nbsp;Cilj toga je da se imitiraju uvjeti života kao na Marsu kako bi se što bolje razumjeli psihološki efekti.&nbsp;Pokazalo se kako je rad jedan od najuspješnijih načina za sprječavanje dosade.

Stručnjaci vjeruju kako astronautima treba učiniti put što zabavnijim i zanimljivijim, pa se tako planiraju igrice u nultoj gravitaciji, predavanja, filmovi i čak "restorani".
Također, samo pitanje radijacije predstavlja veliki problem za ekspediciju na Mars. 
Opasno svemirsko i solarno zračenje moglo bi dovesti do problema s vidom ili do demencije i karcinoma. Sam put do Marsa u jednom smjeru izložio bi svakog astronauta količini radijacije koja je 15 puta veća nego što je dozvoljeni godišnji limit za zaposlenike u nuklearnoj elektrani.
Postoje, međutim, različite vrste štitova za suzbijanje radijacije, ali bi ih mogle probiti radioaktivne zrake. Usput, štitovi povećavaju masu, što onda utječe na veću potrošnju goriva pa samim tim i na troškove svake misije.
U narednih deset godina će prioritet biti istraživanje, a podaci s Međunarodne svemirske stanice, Marsovog naučnog laboratorija i Voyagera 1 već pomažu pri stvaranju detaljnije slike o svemirskim vremenskim prilikama.

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Depresija, radijacija, raketa - problemi za odlazak na Mars

Nauka

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Pronađena neobična radioaktivna čestica u atmosferi

Naučnici rade eksperiment u kojem će cijela planeta biti u vječitom mraku

U Egiptu pronađeni ostaci dinosaurusa stari 80 miliona godina

Naučnici razvili robota koji pliva, skače i može unijeti lijek direktno u vaše tijelo

Depresija, radijacija, raketa - problemi za odlazak na Mars