Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Bivši neurohirurg NHS-a tvrdi da bi prva transplantacija ljudske glave mogla da se dogodi u narednih 10 godina i da on zna kako ovaj podvig može da se izvede.Brus Metju, bivši načelnik neurohirurgije u bolnici pri Univerzitetu Hal, radio je na naučnofantastičnom romanu s osnivačem Instituta za futurologiju Majklom Lijem kada je shvatio potencijalni ključ uspjeha ove operacije. On vjeruje da hirurzi ne bi presađivali samo čovjekovu glavu već bi morali da presade i cijelu kičmenu moždinu u drugo tijelo.
 Bila bi to revolucija u <a href="https://avaz.ba/tag/257/medicina">medicini</a>.Do sada se nekoliko naučnika koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave uglavnom fokusiralo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju je Metju, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”.

Ali ovaj hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovno pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu s pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi i prije 2030. godine.

-&nbsp;U početku nam je namjera bila da raspravljamo o toj ideji, koja se na prvu loptu činila prilično blesavom, ali tada sam shvatila da zapravo nije. Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće. Kičmena moždina je najdublje što se može zamisliti. Mozak morate držati spojenim s kičmenom moždinom. Pomisao na to da se to radi drugačije je krajnje smiješna. Trenutno možete spojiti jedan ili dva nerva, ali zahvaljujući robotici i vještačkoj inteligenciji, uskoro ćemo moći to da uradimo sa 200 živaca. Očigledno je vrlo teško izvaditi kičmenu moždinu bez oštećenja, trebat će nam niz usavršavanja, ali vjerujem da će to biti izvodljivo u narednih 10 godina - rekao je Metju.&nbsp;
Iako ova metoda ne bi bila od pomoći onima koji imaju povrede kičme, mogla bi da pomogne onim osobama s degenerativnim mišićnim bolestima.&nbsp; 
Metju je rekao da još postoje sumnje oko toga koliko bi transplantirani dijelovi mogli da se integriraju s toliko DNK druge osobe i da bi možda trebalo prenijeti i bakterije iz crijeva. On vjeruje da bi se transplantacijom matičnih ćelija mogla spriječiti eventualna odbacivanja tkiva.

Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće, tvrde stručnjaci

Neurohirurzi vjeruju da će im trebati još puno usavršavanja, ali ne sumnjaju u uspjeh

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

Naučnici već desetljećima proučavaju Mjesec, ali sigurno nisu očekivali da će na njegovoj površini otkriti – Indijce.

Tačnije, radi se o indijskoj svemirskoj letjelici koja se u septembru neuspješno pokušala spustiti na površinu Mjeseca. Tokom spuštanja došlo je do pogreške i letjelica se srušila, ali do sada zapravo nije bilo poznato gdje tačno.&nbsp;
<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a>je sada objavila fotografije samog mjesta udara letjelice u Mjesec, do kojeg je došla zahvaljujući indijskom inženjeru Shanmugi Subramanianu, koji je proučavao fotografije Mjesečeve površine snimljene nakon rušenja letjelice.Identificirao je potencijalne ostatke i mjesto udara, što je NASA kasnije i potvrdila.&nbsp;Podsjetimo, indijska misija "Chandrayaan-2" bila je ponos i dika nacije, koja je Indiju trebala upisati u povijest kao četvrtu zemlju koja je na površinu Mjeseca spustila svoju letjelicu.

Ne samo da bi to bio veliki podvig za tu zemlju i njezin svemirski program nego bi i dokazao da slanje letjelice na Mjesec ne mora biti skup poduhvat. Naime, cjelokupna indijska misija koštala je tek 0,05 posto troškova povijesne američke misije "Apolo 11" iz ljeta 1969. godine.

Mjesto rušenja indijske letjelice "Vikram" na Mjesecu

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak rano ujutro nad glavama će nam proletjeti asteroid - brzinom 60 puta većom od Boeingovog aviona. Na svojoj putanji koja će se tijesno približiti Zemlji otići će dalje, ali vraća se za sedam godina.
Svemirska stijena, naziva 2019 VF1, otkrivena je ove godine.&nbsp;Kraj Zemlje će proći u 5:09 sati po našem vremenu.Asteroid je promjera od 150 metara i kreće se brzinom od otprilike 62.000 kilometara na sat, što je 60 puta brže od Boeinga 747.Ovakva nenadana posjeta, pogotovo asteroida koji su otkriveni u posljednji tren, uzbunili su i naučnu i ostalu javnost u više navrata ove godine.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a>&nbsp;je ovaj slučaj nazvala "objekt blizu Zemlje" koji će imati "blizak pristup" našoj planeti. Ali, ipak ne preblizu, uvjerava svemirska agencija.Proletjet će na udaljenosti koja je oko 13 puta dalja od udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Opet će se približiti našoj planeti u novembru 2026.

Kraj Zemlje će proći oko 5.09 po našem vremenu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Nakon uvođenja novog loga i tamnog interfejsa <a href="https://avaz.ba/tag/378/facebook">Facebook</a>&nbsp;je za svoje korisnike pripremio još jednu bitnu promjenu na mobilnoj aplikaciji.
Firma od sada nudi mogućnost isključivanja crvenih tačkica koje stoje na gornjem desnom uglu Facebookove ikonice na mobilnim uređajima, a koje se odnose na obavijesti.&nbsp;&nbsp;Novina je trenutno dostupna samo korisnicima iOS-a, dok će oni na sistemu Android morati još malo pričekati.&nbsp;Postupak uklanjanja tačkica je poprilično jednostavan.&nbsp;
Ono što trebate napraviti je zadržati pritisak prsta na Facebook ikonici koja se nalazi na traci za prečace, nakon čega će vam se pojaviti izbornik koji će vam ponuditi mogućnost micanja ikone s trake ili isključivanje crvenih tačkica, piše Index.hr.

Trenutno dostupna samo korisnicima iOS-a

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Većina nas je navikla guglati odgovore na različita pitanja - od recepata do ljekarskih savjeta i online bankarstva. "Gadgets Now" otkriva kako nikada ne bismo trebali tražiti na <a href="https://avaz.ba/tag/732/google">Google</a>u upravo te stranice.

Naime, mnoštvo ljudi zaboravlja da je Google tek online platforma gdje pronalazimo stranice koje nude informaciju po koju smo došli. Google nema svoj vlastiti sadržaj pa ono što tražimo ne mora nužno dati tačan odgovor ili informaciju, prenose mediji.&nbsp;
Naime na Googleu postoji mnoštvo lažnih stranica za online bankarstvo.&nbsp;Savjet je da ne guglate mrežne stranice vaše banke za online bankarstvo, ako ne znate njihovu tačnu adresu. Uvijek upišite službeni URL portala da pristupite stranici i da ostanete sigurno, a razlog tome je mogućnost krađe šifre i ličnih podataka na stranici koja izgleda baš kao stranica vaše banke.

Također, jedna od najpopularnijih online prijevara je objavljivanje lažnih stranica kompanija te kontakt brojeva korisničke službe.&nbsp;
Google definitivno nije pravo mjesto ni za traženje odgovarajućih lijekova. "Gadgets" savjetuje da se ipak obratimo pravom ljekaru i ne oslanjati se na informacije s Googlea o potencijalnim bolestima.
Također, vrlo je opasno kupovati lijekove temeljem informacija koje ste sami pronašli na internetu.

Google je tek online platforma gdje pronalazimo stranice koje nude informaciju po koju smo došli

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Dosadašnji dokazi upućuju na to da izvan našeg <a href="https://avaz.ba/tag/13097/suncev-sistem">Sunčevog sistema</a>, u dalekim prostranstvima svemira, ima mnogo vode. No, empirijska potvrda te teorije nije baš jednostavna, za to bismo trebali putovati milijardama i milijardama kilometara – osim ako voda iz drugih zvjezdanih sistema ne dođe do nas.

To se izgleda nedavno i dogodilo, odnosno vjerovatno se događalo i prije, ali smo sada razvili tehnologiju i znanje za prepoznavanje objekata koji dolaze izvan našeg Sunčevog sistema.&nbsp;Prema najnovijoj analizi kometa 2I/Borisova, predanoj časopisu "The Astrophysical Journal Letters", ovaj međuzvjezdani komet ispušta vodenu paru, odnosno vodu nastalu oko druge zvijezde.

Ovo otkriće nam daje informacije o jezgri kometa, elementima i spojevima koje izbacuje te o zvjezdanom disku iz kojeg je nastao, piše Science Alert.&nbsp; 
Kometi su nestabilni, isparavaju, i odražavaju uvjete koji su prisutni u regiji protosolarnog diska u kojoj su nastali. Stoga nam proučavanje isparavajućih elemenata kometa omogućuje da bolje razumijemo fizičke i kemijske procese koji se događaju tokom formiranja planeta, napisali su astrofizičari u svom istraživanju.&nbsp; 
"Proučavanjem hlapljivog sastava međuzvjezdanog kometa 2I/Borisov dobivamo priliku proučavati kako izgledaju fizikalni i kemijski procesi oko drugih zvijezda, odnosno izvan našeg Sunčevog sistema“, dodali su.&nbsp; 
Na njemu uočen cijanid i dvoatomski ugljik

Osim što su Adam Mekej (McKay) i njegove kolege iz NASA-inog instituta "Goddard Space Flight Center" spektroskopskom analizom utvrdili koliko vode ispušta 2I / Borisov, druge analize su otkrile da međuzvjezdani komet također proizvodi cijanid i dvoatomski ugljik; dvije tvari uobičajene kod kometa unutar našeg Sunčevog sistema. 
Na temelju tih analiza, smatraju naučnici, komet koji je nastao kod neke druge zvijezde vrlo nalikuje kometima Sunčevog sistema. Što je dobar znak jer to znači da uvjeti unutar našeg sistema nisu jedinstveni te bi negdje daleko moglo biti i drugih zemalja na kojima bi moglo biti života.

Komet 2I/Borisov otkrio je 30. avgusta ove godine amater astronom Genadij Borisov koji je promatrao svemir iz krimskog opservatorija, prenosi Index.hr.

Ovo otkriće nam daje informacije o jezgri, elementima i spojevima

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Otprilike 100 triliona bakterija nalazi se na tijelu čovjeka. Najviše ih ima na koži, u ustima i u crijevima. Neke nas štite od infekcija i pomažu nam u varenju hrane, dok se od drugih možemo ozbiljno razboljeti. Gljivice i virusi također su "stanovnici" ljudskog organizma, a iako su one prisutne u najmanjem broju, imaju važnu fiziološku ulogu. Posebno je važno, kad se njihov broj poremeti, mogu poremetiti naš imunitet, pa i uticati na nastanak <a href="https://sport.avaz.ba/tag/5009/rak" style="color: rgb(255, 0, 0);">raka</a>.
Nova studija objavljena u časopisu "Nature" otkrila je da gljivice mogu proći duboko u pankreas, koja se nalazi iza želuca i luči probavne enzime u tankom crijevu. Kod miševa i ljudi sa karcinomom pankreasa, gljivice se razmnožavaju 3000 puta više u porešenju sa zdravim tkivom - a jedna gljivica posebno može pospiješiti rast raka pankreasa.
Istraživače je iznenadila prisutnost gljivica u pankreasu kao i njihov ogroman porast u bolesti.
- Pankreas se do nedavno smatrao sterilnim organom - kaže dr Džordž Mirel, hirurški onkolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Njujorku koji je vodio studiju.
Ipak, nedavna istraživanja pokazala su da bi se neki mikroorganizmi, poput bakterija, mogli provući pored mišića zvanog Odijev sfinkter, koji razdvaja pankreas od ostatka crijeva. Možda bi gljivice također mogle da kolonizuju pankreas na isti način. Da bi to saznali, dr Miler i njegov tim hranili su miševe vrstom pivskog kvasca označenim zelenim fluorescentnim proteinom.
Fluorescentni marker otkrio je da je kvasac zaista prešao iz probavnog trakta u pankreas nakon nekoliko minuta. Kod miševa su se vrste gljivica koje su završile u pankreasu obično vrlo razlikovale od onih koje su ostale u crijevima. Askomicete i Basidiomicota bile su jedine sorte gljivica koje su kolonizovale tkivo pankreasa. 
Jedna gljivica bila najzastupljenija pankreasu: rod Basidiomicota zvan Malasezija, koji se obično nalazi na koži i vlasištu životinja i ljudi i može izazvati iritaciju kože i perut. Nekoliko studija takođe je povezalo gljivice s upalnim bolestima crijeva, ali novo otkriće je prvo koje ih povezuje sa rakom.&nbsp;

Istraživače je iznenadila prisutnost gljivica u pankreasu kao i njihov ogroman porast u bolesti

Pankreas se do nedavno smatrao sterilnim organom

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a> je do sada jedva zagrebala površinu Marsa, pa upravo zbog toga testira autonomnu bušilicu koja će se površinom, te dubinom Crvene planete pozabaviti skoro bez ljudske pomoći.

Istraživanje onoga što se nalazi ispod površine Marsa pružit će naučnicima pogled na svijet koji nikada nisu vidjeli izbliza, a neki naučnici vjeruju da će to biti i put ka pronalaženju tragova života. U septembru se počelo sa testiranjima u pustinji Atakama, budući da se radi o području koje najviše podsjeća na marsovsko, a bušilica je u sklopu rovera koji ima čitav set instrumenata.&nbsp; 
Dizajnirana je u saradnji s "Honeybee Robotics", i planirano je da funkcionira zajedno s instrumentima koji će nakon bušenja analizirati uzorke u potrazi za biološkim otiscima i tragovima aktivnosti mikroorganizama.
Bušilica je dio projekta "Atacama Rover Astrobiology Drilling Studies", ili ARADS, a očekuje se da do Crvene planete stigne sa misijom Mars 2020., te se sprema za oštre uslove na Marsu, budući da mora da se povede računa o sastavu tla, i niskim temperaturama koje bi odmah mogle da onesposobe opremu.
Upravo tome služe ostali instrumenti na roveru, čiji će zadatak između ostalog biti i da analiziraju tlo, što će pomoći oko odluke gdje bi trebalo bušiti, ali i oko zaključaka koji se tiču toga gdje je najveća vjerovatnoća za pronalaženje tragova života.

Pružit će pogled na svijet koji nikada nisu vidjeli izbliza

Mars: NASA do sada jedva zagrabila površinu

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Na svjetskom nivou, populacije slatkovodne faune su od 1970. do 2012. godine opale za 88 posto. Rezultati studije "The global decline of freshwater megafauna", dokazuju pad populacije slatkovodne faune na svjetskom nivou. Broj vrsta se drastično smanjuje, pa su tako neke vrste već proglašene izumrlima. Na rubu izumiranja je tako <a href="https://avaz.ba/tag/31711/delfini">delfin</a> iz najduže azijske rijeke Jangce, pa divovski somovi, šarani i raže iz Mekonga, indijski krokodili i evropska jesetra. U studiji se navodi da su danas žive tek tri kineske kornjače mekog oklopa, a baš su sve tri ujedno i mužjaci. - Nekada vrlo raširena evropska jesetra, praktički je nestala u svim velikim evropskim rijekama, osim u jednoj rijeci u Francuskoj - stoji se u istraživanju. Najveći uzrok pada populacija je ubijanje životinja zbog mesa, jaja i kože, ali i ljudska potreba za pitkom vodom. Osim za piće, koristi se za usjeve i brane, ali sve su te vode sve više i više zagađene. Naučnici procjenjuju da je u 72. države u svijetu, populacija od 126 vrsta, smanjena za ukupno 88 posto. Dodaju i da će gubitak pojedinih, ako ne i svih, vrsta strahovito utjecati na floru i faunu, ali i živote miliona ljudi čiji životi uvelike ovise o rijekama. Prepolovljena je i populacija životinje koja je vrlo važna za prirodu i prirodna staništa. Riječ je o euroazijskom dabru, uprkos tome što je vrsta vraćena u Veliku Britaniju, Češku i Finsku . Studija navodi dva glavna razloga ovom nevjerojatnom izumiranju vrsta. Prvi je uzročnik kompleksnost staništa vrsta koje imaju kraći životni vijek i historiji, stoga se ne mogu dovoljno brzo priviknuti na promjene u okolišu, već su sklonije izumiranju, a drugi je uzročnik ljudska aktivnost.

Najveći uzrok pada populacija je ubijanje životinja zbog mesa, jaja i kože

Izumiranje pojedinih vrsta utjecat će na floru i faunu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

Nebesko tijelo poznato kao <a href="https://avaz.ba/tag/10547/asteroid-2012-tc4">Asteroid</a> "2006 QQ23" za sedmicu dana će se prema svemirskim mjerenjima približiti Zemlji.&nbsp;Prečnik asteroida iznosi oko 570 metara, a prema riječima stručnjaka ovakve pojave nisu rijetke s obzirom na to da će ovo biti sedmi put da se jedan takav objekat približava našoj planeti.
<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a> je ranije iskazala zabrinutost zbog Asteroida "2006 QQ33", koji je prošao na 7,4 miliona kilometara od Zemlje, okarakterisavši ga kao "potencijalno opasan".
Inače, ukoliko bi došao u kontakt sa Zemljom, ovaj asteroid mogao bi uništiti ogromno područje. Značajno manje ovakvo nebesko tijelo koje je bilo široko samo 17 metara u prečniku povrijedilo je oko 1.000 ljudi kada je 2013. eksplodiralo u blizini ruskog grada Čeljabinska.
Oko Sunca kruži oko 900 asteroida prečnika većeg od jednog kilometra, dok najveći iznosi skoro 34 kilometara.&nbsp;

Značajno manje ovakvo nebesko tijelo koje je bilo široko samo 17 metara u prečniku povrijedilo je oko 1.000 ljudi kada je 2013. eksplodiralo u blizini ruskog grada Čeljabinska

Sedmi put se jedan ovakav objekat približava Zemlji

NASA zabrinuta, neko će nagrabusiti? Asteroid prečnika 570 metara približava se Zemlji

Japan je svom stručnjaku sa područja istraživanja matičnih ćelija dao finansijsku potporu za stvaranje životinjskih embrija koji sadrže ljudske ćelije, piše "Nature".
Genetičar Hiromitsu Nakauči, koji radi na Univerzitetu u Tokiju i Univerzitetu Stanford u Kaliforniji, planira da uzgoji ljudske ćelije u embrijima miševa i štakora, a zatim da presadi te embrije u surogatne životinje. Krajnji cilj mu je stvoriti životinje s organima od ljudskih ćelija koji će se poslije moći transplantirati u ljude.
Japan je do početka ove godine izričito zabranjivao eksperimentiranje sa životinjskim embrijima koji sadrže ljudske ćelije. No, japansko ministarstvo obrazovanja i <a href="https://avaz.ba/zabava/nauka">nauke</a>&nbsp;izdalo je u martu nove smjernice koje dopuštaju stvaranje ljudsko-životinjskih embrija, koji se mogu transplantirati u surogatne životinje.
Slični pokusi provedeni su u zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države, ali nije bilo dozvoljeno rađanje genetski izmijenjenih životinja. Iako znanstvenici u SAD na sličnim eksperimentima smiju raditi od 2015. godine, zabranjeno je državno finansiranje takvih istraživanja.
Nakauči je izjavio kako će vrlo postupno napredovati pri svojim istraživanjima te da još neko vrijeme neće biti rađanja hibridnih životinja. U prvoj fazi planira uzgoj hibridnih mišijih embrija sve do 14 i po dana trudnoće, kad su organi većinom formirani i vrlo brzo bi trebalo doći do porođaja. Isti pokus će obaviti i na štakorima.
Nakauči poslije planira podnijeti vladi zahtjev za odobravanje uzgoja hibridnih embrija svinja do 70. dana trudnoće.

Krajnji cilj je stvoriti životinje s organima od ljudskih ćelija koji će se poslije moći transplantirati u ljude

Žele uzgajati životinje s ljudskim organima, Japan im je to odobrio

U Kini je razvijen novi radar, koji rješava brojne probleme dosadašnjih uređaja. Vidi daleko iza horizonta, jednostavan je za rukovanje i omogućava obaranje američkih nevidljivih aviona, otkriva inžinjer koji ga je razvio u intervjuu za časopis "Naval and Merchant Ships".
Američka moć je, između ostalog, zasnovana na velikoj prednosti u zrakoplovnim oružanim snaga. Dugo nijedna druga zemlja nije imala borbene avione i bombardere sa tzv. stelt tehnologijom, a danas je imaju i Kina i Rusija.&nbsp;Ovi avioni nisu nevidljivi u pravom smislu te riječi, ali standarni radari ih veoma teško registriraju zato što odbijaju elektromagnetne valove koje ti radari emitiraju. Da bi raketa došla do cilja, morala bi identificirati signal, a sada je taj trik navodno uspio Kini.
Radarski sistem, koji je razvio Liu Jongtan (Yongtan), predstavlja savršeniju verziju poznatog visokofrekvencijskog radara s površinskim valovima ("High Frequency Surface Wave radara", HFSWR), otkriva inžinjer u intervjuu.&nbsp;Glavna prednost ovih sistema je u tome, što za razliku od uobičajenih radara, vide iza horizonta. Oni imaju pregled nad širokim prostorom, a da im pritom nije potreban leteći sistem, jer emitiraju površinske valove koji se prostiru duž zaobljene površine Zemlje.&nbsp;- Verzija sistema s potporom s kopna prepoznaje neprijateljske objekte s udaljenosti od više stotina kilometara, što doprinosi proširenju dometa kineskih pomorskih sistema za rano upozoravanje i odbranu - objašnjava Liu Jongtan."South China Morning Post" izvještava da je Liu Jongtan početkom godine dobio najveće priznanje koje Kina dodjeljuje naučnicima i novčanu nagradu od 1,1 milion eura za radarski sistem, koji će činiti "prvu liniju odbrane zemlje".
Velika valna dužina radara omogućit će registriranje aviona koji koriste specijalne zaštitne materijale i dizajn kako bi bili "nevidljivi" za radare, ali od površinskih valova visoke frekvencije nema zaštite. Najveća novina je veličina sistema, koji je toliko kompaktan da može da se koristi i na brodovima. Prema riječima inžinjera, jedan radar može nadzirati područje površine Indije.HFSWR radar je siguran od raketa koje onesposobljavaju radare tako što mjere valove koje radar emitira i na taj način ga otkrivaju. Za prijem frekvencije HFSWR radara, međutim, neophodna je relativno velika antena, koju raketa ne može nositi.
Osim što može otkriti avione sa stelt tehnologijom, novi radarski sistem ima još jednu prednost. Sistem instaliran na kopnu ili brodu koji vidi iza horizonta znatno je jeftiniji od flote izviđačkih aviona poput Avaksa (NATO).Za razliku od aviona, ovakvi sistemi rade 24 sata dnevno, bez obzira na vremenske prilike. Ukoliko bi instalirala takav sistem na ratni brod ili čak ribolovačku flotu, Kina bi bez velikih troškova mogla nadzirati ogromna područja širom svijeta.

Rješava brojne probleme dosadašnjih uređaja

U Kini razvijen novi radar: Otkrivat će nevidljive avione i ima još jednu veliku moć

Duhovi nuklearne katastrofe ostali su da lebde u zraku Černobila, a jedan od najpoznatijih tragova je radioaktivna magma, u obliku slonovog stopala, skrivena ispod reaktora.
Teško je pretpostaviti šta je tačno prikazano na fotografiji, a na prvi pogled vidi se da je u pitanju napušteno industrijsko sklonište. Je li u pitanju umjetnička domišljatost fotografa ili prevara, teško je utvrditi - s obzirom na to da se na fotografiji nalazi i obris čovjeka.
Nije u pitanju ni polaroid. Za izgled fotografskog filma zaslužna je radijacija, a na fotografiji se nalazi čuveno „Slonovo stopalo” - ohlađena masa radioaktivnog materijala koja je nekada imala potencijal da ubije bilo koga ko se nađe u njenom prisustvu.
Masivna razlivena mješavina uranija, grafita, betona i pijeska formirala se prilikom nuklearne katastrofe u Černobilu. U sitne sate 26. aprila 1986. godine, reaktor 4, na nuklearnoj elektrani "Lenjin VI", u blizini ukrajinskog grada Pripjata, zapalio se prilikom strujnog udara tokom rutinskog ispitivanja sigurnosnog sistema. Ovo je dovelo do pregrijavanja uranijskih gorivnih šipki u rashladnoj vodi, stvarajući ogromnu količinu pare i pritisak. Kolosalna eksplozija dogodila se ubrzo, praćena sljedećom eksplozijom uzrokujući da se radioaktivni materijal rasprši u atmosferu i da se zaustavi protok rashladnog sredstva u reaktor.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">This is one of the scariest photographs I've ever seen. The ghostly man to the left of The Elephant's Foot (that mound of glowing, super-toxic material in the foreground) took a timed photo, a sort of selfie, which is why his flashlight looks like a... <a href="https://t.co/HVly5ZptvM">https://t.co/HVly5ZptvM</a>— Emily Devenport (@emdevenport) <a href="https://twitter.com/emdevenport/status/1133556999826939905?ref_src=twsrc%5Etfw">May 29, 2019</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Eksplozija je generirala dovoljno toplotne energije da se jezgro reaktora otopi, kao i njegovi gorivni štapovi. Rastopljeni materijal je curio poput lave i oslobađao smrtonosne nivoe jonizujućeg zračenja. Smrtonosna lava je napravila rupu kroz grede od čelika i betona, da bi na kraju procurila ispod reaktora u podrum, gdje je hlađenjem očvrsnula. Rashlađena masa je emitirala 10.000 rendgenskih jona zračenja na sat. Smrtonosna doza ekvivalentna je milionima rendgenskih zračenja kada bi prošli kroz grudi.
Na fotografiji se pored radioaktivne mase nalazi čovjek - u pitanju je nuklearni inspektor iz Kazahstana Artur Kornejev, koji je u Černobil došao brzo nakon katastrofe. Njegov zadatak bio je mjerenje radioaktivnosti u unutrašnjosti Černobila.&nbsp;- Mi smo uvijek bili pioniri, prvi borbeni redovi - rekao je šezdesetpetogodišnji Kornejev za New York Times.
Trenutno „Slonovo stopalo” emitira 10 posto ukupnog intenziteta nekadašnjeg zračenja. I ova količina zračenja može dovesti do oboljenja kod čovjeka koji se u njenoj blizini zadrži više od pet minuta. 
Kornejev je zadivljujuće živ i dalje, ali nekoliko bolesti, uključujući kataraktu, posljedica su frekventnog zračenja u čijem prisustvu se kreće. Ipak, njemu ne nedostaje smisla za humor.&nbsp;- Sovjetska radijacija je najbolja radijacija na svijetu - dodao je on šaljivo, u svom intervjuu.

Trenutno „Slonovo stopalo” emitira 10 posto ukupnog intenziteta nekadašnjeg zračenja

Zastrašujuća fotografija: Jeziv prikaz podruma u Černobilu

NASA ima neke od najsjajnijih umova u inžinjerstvu, astronomiji i matematici pa je teško i zamisliti da ih neko može prevariti, ali je to ipak uspjelo jednoj firmi koja ih je varala čak dva puna desetljeća. 
Ministarstvo pravosuđa SAD otkrilo je da je kompanija "Sapa Profiles" (danas se zove "Hydro Extrusion Portland") krivotvorila testove da bi prikrila da su njihovi proizvodi doslovno – smeće. 
Prodavali su NASA-i neispravni metal i sad ih se tereti da su krivi za stotine miliona bačenih dolara, piše "New York Post". 
Kao što NASA objašnjava u svom vlastitom izvještaju, krivi su što su misije "Glory" iz 2011. i "Orbiting Carbon Observatory" iz 2009. godine propale jer su nosni dijelovi raketa "Taurus XL", koje su nosile skupe hardvere, propali. 
Komponente raketa bile su izrađene od aluminija firme "Sapa Profiles", a testovi su lažno prikazali da materijal zadovoljava standarde NASA-e i nekoliko drugih klijenata. 
Misija ''Glory'' pompezno je najavljivana 2010. godine kao nikad prije viđeni sofisticirani satelit koji bi trebao pomoći u istraživanju klimatskih promjena na Zemlji. Godinu ranije ulaskom u Zemljinu orbitu raspao se i satelit "Orbiting Carbon Observatory"
.- Kada se rezultati testiranja promijene i kad se izdaju lažni certifikati, normalno je da misija propadne - izjavio je u saopćenju za medije Džim Norman (Jim), NASA-in direktor kompanije "Launch Services".Kompanija je pristala isplatiti više od 46 miliona dolara odštete zbog neuspjeha misija, što je samo kap u moru ako se uzme ukupni gubitak od 700 miliona dolara.&nbsp;

Krivi su što misije "Glory" iz 2011.  i "Orbiting Carbon Observatory" iz 2009. godine propale

Svemirska raketa "Taurus XL" bila je veličine fudbalskog stadiona

I to je moguće: Kompanija dvije decenije varala NASA-u, gubitak 700 miliona dolara

Bil Gejts (Bill Gates) redovno radi s brojnim inovatorima i ljudima koji mijenjaju industriju, čita knjige o budućnosti čovječanstva i donira svoj novac da bi unaprijedio brojne nerazvijene zajednice.&nbsp;Na osnovu brojnih podataka koje je sakupio, osnivač ''Microsofta'' tvrdi da će osobe s ove tri vrste obrazovanja biti u budućnosti najtraženije.
To su nauka, inžinjerstvo i ekonomija.
Radnici koji posjeduju znanje iz ovih oblasti će biti "nosioci promjene za sve institucije", izjavio je Gejts u jednom intervjuu.
- Pritom ne mislim na osnovno poznavanje nauka, matematike i ekonomije. Mnoge karijere u budućnosti će biti veoma zahtjevne - izjavio je.
Ne morate biti stručnjak u kodiranju veoma složenih stvari, ali posjedovanje sposobnosti da razmišljate na sličan način kao stručnjaci koji to mogu pomoći će vam u velikoj mjeri.
- Nije nužno da znate pisati kodove, ali morate da razumijete šta inžinjeri rade i šta sve mogu i ne mogu - objasnio je Gejts.
Prema njegovim riječima, ljudi s ovim vještinama će, najvjerovatnije, donijeti revoluciju u svaku oblast poslovanja. Ako razmišljate o svojoj sljedećoj karijeri, možda vam ovaj savjet osnivača ''Microsofta'' bude od velike pomoći.

Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

NASA zabrinuta, neko će nagrabusiti? Asteroid prečnika 570 metara približava se Zemlji

Žele uzgajati životinje s ljudskim organima, Japan im je to odobrio

U Kini razvijen novi radar: Otkrivat će nevidljive avione i ima još jednu veliku moć

Zastrašujuća fotografija: Jeziv prikaz podruma u Černobilu

I to je moguće: Kompanija dvije decenije varala NASA-u, gubitak 700 miliona dolara

Bil Gejts: Ljudi s ovim vještinama uvijek će imati posao

Nauka

Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

NASA zabrinuta, neko će nagrabusiti? Asteroid prečnika 570 metara približava se Zemlji

Žele uzgajati životinje s ljudskim organima, Japan im je to odobrio

U Kini razvijen novi radar: Otkrivat će nevidljive avione i ima još jednu veliku moć

Zastrašujuća fotografija: Jeziv prikaz podruma u Černobilu

I to je moguće: Kompanija dvije decenije varala NASA-u, gubitak 700 miliona dolara

Bil Gejts: Ljudi s ovim vještinama uvijek će imati posao