Međunarodna svemirska stanica mogla bi se opremiti laserom koji bi se koristio za uni&scaron;tavanje svemirskog smeća, navodi se u novom istraživanju.

Sistem bi koristio teleskop koji već postoji na stanici i njime bi mogli otkrivati predmete udaljene i do 100 kilometara. Laserski puls potom bi to smeće gurnuo prema Zemljinoj atmosferi gdje bi izgorjelo.

Naučnici s tokijskog instituta Riken navode da bi koristili EUSO teleskop na japanskom modulu Kibo i laser od snopa optičkih vlakana koji bi mogli proizvesti dovoljno snažan puls.

Nisu naveli tačne detalje, ali kako prenosi Daily Mail, sistem bi mogao preusmjeriti predmete male i 1 centimetar.

Planiraju testirati mini verziju svog dizajna na ISS-u, a ako sve prođe kako spada, kasnije bi instalirali i pravi sistem. Već razmi&scaron;ljaju i o budućnosti, koja bi mogla imati sličan sistem ali slobodan u orbiti oko Zemlje.

Tako bi najbolja lokacija bila u polarnoj orbiti na visini od 800 kilometara, gdje ima i najvi&scaron;e smeća.

Svemirsko smeće, koje se konstatno akumulira u orbiti, rezultat je ljudskog djelovanja, a uglavnom se sastoji od starih satelita, dijelova raketa i drugih fragmenata, a procjene su da se količina udvostručila između 2000. i 2014. godine.

Nanovije istraživanje

ISS kao Zvijezda smrti: Laseri bi mogli uništiti smeće u orbiti

Neaktivna djeca koja provode previ&scaron;e vremena igrajući videoigre u zatvorenom prostoru i zbog toga premalo borave na otvorenom izložena su riziku razvoja gotovo zaboravljenog rahitisa, upozorili su britanski lijekari.

Glavna britanska zdravstvena savjetnica Sally Davies kaže kako bi se taj poremećaj, uobičajen u pro&scaron;lim vremenima, mogao pojaviti zbog sve većeg broja mladih koji pate od manjka vitamina D, prenosi britanski list Telegraph.

Britanska vlada izradila je plan kojim će sva djeca do 4. godine života biti obuhvaćena programom besplatnog davanja vitamina kako bi se spriječila pojava toga oboljenja koje slabi kosti i može voditi u trajne deformitete ko&scaron;tanog sistema.

Vjeruje se da do 15 posto Britanaca pati od manjka vitamina D, a po procjenama stručnjaka, samo 27 posto malenih Britanaca unosi preporučenu dnevnu količinu vitamina.

Vodeći britanski stručnjak za manjak vitamina D pedijatar Alastair Sutcliffe s University College London kaže kako je manjak vjerojatno rezultat previ&scaron;e vremena kojeg djeca provode u zatvorenom prostoru.

On pozdravlja program besplatnog davanja vitamina jer smatra da su rizici pojave rahitisa i anemije ozbiljniji od tro&scaron;kova besplatnih vitamina za državu.

Iako su izvor vitamina D namirnice poput masnijih riba, jaja i žitarica najvi&scaron;e ga organizam dobija izlaganjem kože Suncu.

Sutcliffe kaže kako prekomjerna upotreba za&scaron;titnih sredstava za sunčanje također može pridonijeti manjku vitamina D.

U proteklih deset godina broj djece hospitalizirane u Britaniji zbog rahitisa vi&scaron;e se nego udvostručio s 200 u 2004./2005. na 455 u 2013./2014.

Rahitis je u većini razvijenih zemalja gotovo iskorijenjen nakon Drugog svjetskog rata.

Britanske zdravstvene vlasti preporučuju izlaganje ruku i lica Suncu u trajanju od 15 minuta nekoliko puta sedmično tokom proljeća i ljeta kako bi se osigurala dovoljna količina vitamina D.

Zbog manjka vitamina D

UPOZORENJE LJEKARA Videoigrama do rahitisa

Kako bi se u budućnosti lak&scaron;e borili protiv neprijateljskih bespilotnih letjelica, takozvanih dronova, američka vojska razvija lasersko oružje koje će ugraditi na oklopna vozila.

Američka ratna mornarica objavila je snimak i prikaz iz programa razvoja oružja GBAD (The Ground-Based Air Defense Directed Energy On-the-Mov) u kojem na oklopno vi&scaron;enamjensko vozilo velike pokretljivosti Humvee namjeravaju postaviti lasere i senzore na jo&scaron; dva jednaka vozila kako bi uočili i potom visoko energetskim laserom sru&scaron;ili bespilotne letjelice u niskom letu koje ugrožavaju vojnike na tlu.

- Uvjereni smo da možemo sve te dijelove spojiti u &#39;&#39;paket&#39;&#39; koji bi bio dovoljno malen da stane na laka taktička vozila, a dovoljno snažan da odgovori na te prijetnje - rekao je brigadni general Kevin Killea koji radi u istraživačkom centru američke mornarice, pi&scaron;e Sputnik.

<img alt="gbad-laser725" src="/media/old/5531681e-5fec-493b-9dfb-608ab0094cfb-gbad-laser725.jpg" title="gbad-laser725" />

Prikaz kako bi &quot;GBAD&quot; trebao izgledati&quot;

- Možemo očekivati da će na&scaron;i protivnici sve vi&scaron;e upotrebljavati bespilotne letjelice i na&scaron;e se jedinice moraju moći suprotstaviti takvim prijetnjama - rekao je američki pukovnik William Zamagni.

Američki mornarički ured za istraživanja potro&scaron;io je 11 miliona dolara na razvoj ovog sistema. Kasnije ove godine planiraju testirati cijeli sistem protiv meta, prvo s laserom od 10 kW, a potom i s laserom od 30 kW. Testirat će se sve komponente, od uočavanja i praćenja pa do ru&scaron;enja mete, prenosi&nbsp;Večernji.hr.

Postavit će laser na Humveeja

Američko oružje budućnosti "GBAD" će laserom s vozila skidati dronove s neba

Zahvaljujući savremenoj tehnologiji i sve boljim kamerama, mi koji smo na čvrstom tlu planete Zemlje imamo priliku da putem snimka NASA-inih astronauta vidimo i čujemo kako izgleda biti na otvorenom u svemiru.

Ovdje na Zemlji, GoPro kamere su do sada najče&scaron;će kori&scaron;ćene pri snimanju vratolomija u ekstremnim sportovima, ali vjerujemo da nijedan od tih snimaka ne može da se poredi sa onim koji je nastao kada su hrabri privremeni stanovnici Međunarodne svemirske stanice iza&scaron;li u &scaron;etnju.

U februaru, Teri Virts i Beri Vilmor iza&scaron;li su s Međunarodne svemirske stanice kako bi je pripremili za prijem transportnih vozila komercijalne proizvodnje.

Misija je bila, u su&scaron;tini, kao i svaka druga (mijenjanje žica i kablova), ali s jednom razlikom - Virc je nosio GoPro kameru, zahvaljujući čemu imamo priliku da vidimo kako jedna od ovih &scaron;etnji izgleda.

Iako smo do sada bezbroj fotografija nastalih na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ipak je nevjerovatno vidjeti Sjevernu hemisferu u realnom vremenu iz perspektive astronauta., prenosi National Geographic.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/fyvE_B9RxgQ" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Međunarodna svemirska stanica

Pogledajte kako izgleda šetnja svemirom

U pećini Vilinka na brdu Gradina u Sutini općina Posu&scaron;je&nbsp;protekle sedmice provedena probna arheolo&scaron;ka iskapanja tokom kojih je pronađena velika količina pokretnog arheolo&scaron;kog materijala.&nbsp; 
 
Sudjelovalo je sedam arheologa iz BiH i Hrvatske, a zbog finansijske ograničenosti otvorena je relativno mala sonda od 2 kvadratna metra.&nbsp; 
 
Svrha ovih iskapanja na području Rakitna bila je utvrditi op&scaron;ti vremenski raspon naseljenosti pećine, a analizom keramičkih nalaza utvrđen je&nbsp;vremenski okvir naseljenosti već u srednjem bronzanom dobu oko 1500.-1300. god. pr. Kr. i u ranom srednjem vijeku, objavio je hercegovački arheolo&scaron;ki portal Arheohercegovina.com. 
 
Ovo je ujedno bilo prvo istraživanje na području Rakitna u 21. stoljeću, a&nbsp;pronađena arheolo&scaron;ka građa bit će deponirana u franjevačkom muzeju &quot;U kući oca mojega&quot; u Posu&scaron;ju.&nbsp; 
 
Arheolozi ističu kako&nbsp;su srednje bronzano doba&nbsp;i rani srednji vijek među najslabijim poznatim i arheolo&scaron;ki nedovoljno istraženim razdobljima u Bosni i Hercegovini te stoga smatraju&nbsp;da pećinu Vilinku treba svrstati među lokalitete s iznimnim arheolo&scaron;kim potencijalom.&nbsp; 
 
Dodaju kako je pokusnim istraživanjem postavljen temelj i polazna osnova i orijentacija za moguća daljnja istraživanja koja bi dala vi&scaron;e informacija o samom lokalitetu, ali i omogućila bolje poznavanje bronzanodobne posu&scaron;ke kulture i ranog srednjeg vijeka.&nbsp; 
 
&nbsp;Inače, pećinu Vilinku kao i čitavu Gradinu prvi put spomenuo i opisao rudarski satnik Vaclav Radimsky daleke 1891. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja u članku pod nazivom &quot;Visoravan Rakitno u Hercegovini&quot; i tako je uveo u arheolo&scaron;ku literaturu.

U općini Posušje

U pećini Vilinka pronađena keramika iz bronzanog doba

Tehnolo&scaron;ke inovacije u dana&scaron;nje su vrijeme sve složenije, a cilj im je pobolj&scaron;anje&nbsp;na&scaron;e&nbsp;efikasnosti i organiziranosti kako bismo se bolje suočavali sa izazovima savremenog života.

Kayla Matheus, izumitelj malog desktop uređaja pod nazivom &quot;Moti&quot;, smatra da bitne stvari možemo naučiti na puno brži i jednostavniji način, a isti je slučaj i s dobrim navikama.

Njen izum na suptilan način podstiče ljude kako bi ispunili svoje obaveze, a zami&scaron;ljen je na način da stoji na va&scaron;em radnom stolu, svijetli i po potrebi vibrira kako bi vas podsjetio na bitne stvari.

<img alt="moti" height="334" src="/media/old/552f6e22-29dc-441d-982b-6ea3b0094cfb-moti.jpeg" title="moti" width="800" />

Kayla razvija &quot;Moti&quot; od jeseni pro&scaron;le godine, kao eksperimentalni program kojeg djelimično sponzorira Google, kao dio njihovog programa koji pomaže dizajnerima da&nbsp;stvaraju i lansiraju svoje projekte.

Iako ovaj uređaj jo&scaron; nije dostupan na trži&scaron;tu, možete se prijaviti i biti jedan od 50 beta korisnika koji će imati priliku da ga isprobaju prvi, a na trži&scaron;tu bi se trebao pojaviti krajem ljeta.

Ovaj vrlo zanimljiv uređaj možete koristiti za &scaron;to god želite. Potrebno ga je samo staviti na vidljivo mjesto, gdje će svijetliti različitim bojama, a svaki put kad obavite određeni zadatak trebate kliknuti na jedini gumb koji na njemu postoji. Nakon toga uređaj će vibrirati i &quot;cvrkutati&quot; kako bi obilježio va&scaron;e dostignuće i kako bi vas potaknuo na dalji rad.

<img alt="moti-2" height="423" src="/media/old/552f6e26-91b8-4f0b-9049-6ea7b0094cfb-moti-2.jpeg" title="moti-2" width="800" />

Kayla vjeruje da je problem s velikim brojem obaveza odloženo zadovoljstvo jer se rezultati vide tek kasnije. Međutim, &quot;Moti&quot; će svaku izvr&scaron;enu obavezu proslaviti zajedno s vama.

- Uređaj &quot;Moti&quot; napravljen je prema pretpostavci da su za razvijanje određenih navika potrebne tri stvari: okidač, rutina i nagrada - objasnila je kreatorica Kayla.

Dizajn samog uređaja možda djeluje jednostavno, ali je namjenski osmi&scaron;ljen i može pružiti ne&scaron;to drugačije od nosivih ultra modernih uređaja poput iPhone sata i sličnih uređaja. Za razliku od drugih uređaja, &quot;Moti&quot; je te&scaron;ko ne zamijetiti, kako zbog njegovog simpatičnog dizajna, tako i zbog samih njegovih karakteristika.

Tehnološke inovacije sve složenije

MOTI Jednostavan uređaj koji će promijeniti vaš život

Omjer spolova pri začeću je jednak, no u svijetu se rađa ne&scaron;to vi&scaron;e dječaka od djevojčica jer u maternici preživi vi&scaron;e mu&scaron;kih zametaka, pokazalo je novo istraživanje britanskih i američkih naučnika, javljaju agencije. 
 
Otprije je poznato da se dječaci i djevojčice ne rađaju u jednakom omjeru. Godine 2013. u Njemačkoj je, po podacima tamo&scaron;njeg statističkog zavoda rođeno 349.820 dječaka i 332.249 djevojčica, &scaron;to je omjer 51 prema 49. 
 
Iako su stručnjaci dugo pretpostavljali da pri oplodnji nastaje vi&scaron;e mu&scaron;kih zametaka, &quot;omjer spolova pri začeću zapravo je bio nepoznat unatoč stotinama godina spekulacija i istraživanja&quot;, objavili su naučnici u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. 
 
Tim naučnika pod vodstvom Stevena Hechta Orzacka, predsjednika Istraživačkog instituta Fresh Pond u Cambridgeu, zajedno s kolegama s Oxforda i Harvarda proučio je &quot;najveću dosad formiranu bazu podataka o omjeru spolova od začeća do rođenja&quot;. 
 
Istraživali su podatke o tri do &scaron;est dana starim zamecima koji su nastali u klinkama za oplodnju, o induciranim pobačajima i plodovima koji su bili podvrgnuti amniocentezi te podatke iz američkih baza o broju smrti fetusa i broju živorođenih. 
 
Zaključili su da je omjer spolova pri začeću 50-50. Iako mortalitet po spolovima varira u pojedinim fazama trudnoće, pa je tako mortalitet mu&scaron;kih plodova če&scaron;ći u početku, zbog, pretpostavlja se većeg broja genetskih abnormalnosti, ukupno je tijekom cijelog ciklusa trudnoće izgubljeno vi&scaron;e ženskih plodova. 
 
Pro&scaron;le su godine znanstvenici s engleskog sveučili&scaron;ta u Exeteru u časopisu &quot;BMC Medicine&quot; objavili studiju prema kojoj je kod ženskih plodova vjerojatnost da budu pobačeni kasnije u trudnoći veća za 10 posto. Do te spoznaje do&scaron;li su proučavajući podatke o 30 milijuna živorođenih diljem svijeta. 
 
Orzack i njegovi kolege nastavit će rad na istraživanju kako bi ustanovili zbog čega je na početku trudnoće mortalitet mu&scaron;kih plodova veći i za&scaron;to se u kasnijim fazama gestacije taj omjer mijenja.

Novo istraživanje britanskih i američkih naučnika

U svijetu se rađa više dječaka jer u maternici preživi više muških zametaka

Svi govore kako bi svakoga dana trebali unijeti oko 8 ča&scaron;a obične negazirane vode. Izuzev dehidracije kao direktne posljedice ovakvog pona&scaron;anja, rijetko tko zna &scaron;to to zapravo znači za na&scaron;e tijelo. Evo &scaron;to se događa kad unosimo manje od potrebnih količina ove tekućine života.

1. Lo&scaron;ije se koncentri&scaron;emo

Studija Psihijatrijskog instituta na King&#39;s Collegeu u Londonu iz 2011. godine pokazala je da smanjeni unos vode utječe na broj &quot;sivih&quot; stanica koje moramo upotrijebiti prilikom rje&scaron;avanja nekog zadatka. Žedni ispitanici su se morali jače potruditi kako bi rije&scaron;ili postavljeni zadatak, za razliku od onih koji su pili dovoljne količine vode.

2. Sporije sagorijevamo kalorije

Nezavisna studija doktora Howarda Murada koja je naručena za njegovu knjigu &quot;The Water Secret&quot; iz 2010. godine je pokazala korelaciju između brzine rada metabolizma i količine unesene vode. Kalorije su se, dakako, brže sagorijevale &scaron;to je tijelo bilo bolje hidrirano. Doktor je otkrio i da voda zaglađuje kožu, sprečava nastanak bora te smanjuje bljedilo kože lica.

3. Jedemo vi&scaron;e

Osobe koje popiju dvije ča&scaron;e vode prije obroka pojedu 75 do 90 kalorija manje, nego osobe koje ne piju vodu. Do ovih rezultata do&scaron;li su istraživači američkog instituta Public Health and Water Research dok su provodili studiju 2010. na punoljetnim ispitanicima. Ispitanici koji su pili vodu uz to su izgubili oko tri kilograma tokom tromjesečnog ispitivanja.

4. Lo&scaron;ije smo raspoloženi

Istraživači na američkom univerzitetu Tufts u 2009. godini zamolili su veslače oba spola da se prepuste energičnom jednosatnom vježbanju aerobika s malim unosom vode tokom treninga. Grupa koja je unijela male količine vode u organizam osjećala je klasične simptome dehidracije poput umora i lagane nesvjestice, a istraživači su zabilježili i osjećaje ljutnje, depresije i napetosti.

5. Podložniji smo bolestima

Opetovana dehidracija tijela smanjuje funkcionalnost pojedinih organa, ali i organizma u cijelosti, pa ne čudi da manjak vode povezujemo s lak&scaron;im razbolijevanjem. Osobe koju piju malo vode, primjerice, če&scaron;će razvijaju probleme s mokraćnim putevima i bubrezima od osoba koje pije odgovarajuće količine vode.

Tekućina života

Stvari koje nam se događaju kad zaboravimo popiti vodu

Tridesetogodi&scaron;nji Valery Spiridonov iz Rusije trebao bi biti prvi čovjek kojem je presađena galva na drugo tijelo i to bi se moglo dogoditi već naredne godine.

Spiridonov&nbsp;je spreman staviti svoj život u ruke kontraverznog hirurga Sergia Canavera koji tvrdi da glavu može&nbsp;&bdquo;presaditi&ldquo; na zdravo tijelo.

&bdquo;Moja odluka je konačna i ne planiram se predomisliti&ldquo;, kazoa je Spiridonov koji boluje od Werding-Hoffmanove bolesti, rijetkog genetskog poremećaja koji uzrokuje atrofiranje mi&scaron;ića i, u konačnici, smrt.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" src="https://www.youtube.com/embed/FTGdopnMyAk" width="800"></iframe></div>

Spiridonov kaže da je upla&scaron;en, ali i zainteresovan.

&bdquo;Morate shvatiti da i nemam mnogo izbora. Ukoliko ne probam sa ovim, sudbina mi je zapečaćena, svake godine moje stanje je sve gore&ldquo;, rekao je Spiridonov.

On nije jedini koji je želio presađivanje glave. Canaveru su se javili mnogi ljudi, no on insistira da prva osoba koja bude podvrgnuta transplantaciji glave&nbsp;bude oboljela od mi&scaron;ićnih bolesti.

<img alt="sergio" src="/media/old/552804aa-29cc-4416-9e0f-3832b0094cfb-sergio.jpg" title="sergio" />

Sergio&nbsp;Canavero

Eksperimenti presađivanja glava rađeni su na majmunima sredinom pro&scaron;log stoljeća, no svi su bili neuspje&scaron;ni, da bi kasnije bili i zabranjeni zbog neetičnosti po&scaron;to je svaki neuspjeli eksperiment ko&scaron;tao života dvije &scaron;impanze.

Slična operacija na mi&scaron;u nedavno je rađena u Kini.

Canavero je razvio onvu proceduru koja podrazumjeva precizno odsijecanje glave kori&scaron;tenjem izuzetno o&scaron;trog sječiva, nakon čega slijedi pričvr&scaron;ćivanje na tijelo donatora koristeći ono &scaron;to ovaj hirurg zove &bdquo;magičnim sastojkom&ldquo; &ndash; ljepljiva supstanca nazvana polietilen glikol. Ova supstanca bi trebala spojiti dva kraja kičmene moždine, a potom bi uslijedilo pri&scaron;ivanje arterija i vena.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" src="https://www.youtube.com/embed/FV5pOO5Mt64" width="800"></iframe></div>

Pacijent bi potom trebao provesti četiri sedmice u komi kako se ne bi pomijerao dok spoj ne zacijeli, a bile bi mu davane jaki lijekovi koji bi potisnuli imunitet kako tijelo ne bi odbilo glavu.

Donator tijela morao bi biti moždano mrtav, ali fizički zdrav.

Kritičari kažu da Canavero podjednostavljuje pote&scaron;koće koje bi se javile prilikom povezivanja živaca u kičmenoj moždini, a italijanski hirurg jo&scaron; uvijek nije osigurao novčana sredstva za 150 pomoćnika, koliko kaže da bi mu trebalo u slučaju da počne sa operacijom.

U slučaju da operacija bude uspje&scaron;no sprovedena, to bi bio pionirski poduhvat u medicini i dao bi nadu mnogim ljudima koji su moždano zdravi ali njihovo tijelo boluje od neizliječive bolesti ili paralize.

Spreman život staviti u ruke hirurga: Sudbina mi je zapečaćena

Upoznajte čovjeka koji će biti prvi pacijent podvrgnut transplantaciji glave

Američki Nacionalni institut za suzbijanje zloupotrebe droga izdao je izvje&scaron;taj u kojem prvi put zvanično potvrđuje potencijalne zdravstvene koristi marihuane.

Do sada je savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država odbijala da prizna da marihuana može imati ikakve zdravstvene koristi i, u skladu s tim, smjestila je u prvorazrednu opojnu supstancu, zajedno s heroinom, LSD i ekstasijem.

Nedavna istraživanja na životinjama pokazala su da marihuana može ubiti neke stanice raka i smanjiti veličinu drugih, navodi se u izvje&scaron;taju Nacionalnog instituta, preneo je Jutarnji.hr.

Dokazi iz jednog istraživanja pokazuju da ekstrakti iz cijele biljke marihuane mogu smanjiti jedan od najozbiljnijih tipova tumora mozga. Istraživanja na mi&scaron;evima pokazala su da ti ekstrakti, kada se koriste paralelno sa radioterapijom, povećavaju uspje&scaron;nost zračenja 
u ubijanju raka.

Iako su pojedine savezne države dozvolile upotrebu marihuane u medicinske svrhe, savezne vlasti jo&scaron; je zabranjuju.

Američko ministarstvo pravosuđa izdalo je saop&scaron;tenje u srijedu u kojem je navedeno da neće zaustaviti pojedine države u provođenju svojih programa prodaje medicinske marihuane, ali da će i dalje goniti korisnike.

Američki Nacionalni institut za suzbijanje zloupotrebe droga saopćio

Istraživanje: Potvrđena potencijalna korist marihuane

Složene organske molekule koje pomažu u formiranju &quot;gradivnog materijala&quot; potrebnog za nastanak života otkrivene su u sastavu mlade zvijezde, a to otkriće sugerira da uslovi koji su pogodovali nastanku Zemlje i Sunca nisu jedinstveni, saznaje se iz studije objavljene u časopisu Nature.

- Sada imamo dokaze da ta ista hemija postoji i drugdje u svemiru, u područjima koja bi mogla formirati sunčeve sisteme ne različite od na&scaron;eg - kazala je Karin Oeberg, glavna autorica studije,

Koristeći precizan teleskop ALMA (Atacama Large Millimeter Array) u Čileu, koji može otkriti milimetar duge valne dužine koje otpu&scaron;taju molekule u svemiru, naučnici su istražili rotirajući disk plina koji okružuje zvijezdu MWC 480. S obzirom na njihov oblik i veličinu, molekule emituju različite valne dužine, zbog čega je moguće razlikovati jedan hemijski spoj od drugog. Naučnici su otkrili metil cijanid, organski spoj sastavljen od vodika, ugljika i azota - tri ključna elementa potrebna za izgradnju DNK.

Naučnici su zadivljeni jer ne samo &scaron;to organski materijal pronađen oko mlade zvijezde preživljava, on &quot;cvijeta&quot; u količinama ne&scaron;to većim od onih za koje se vjeruje da su postojale u na&scaron;em ranom sunčevom sistemu. To bogatstvo organskog materija otkriva da sunčev sistem Zemlje nije jedini koji sadrži te složene molekule i daje nam za vjerovati da sastojci potrebni za razvoj života možda postoje diljem svemira.

- Vrlo bogata organska hemija u mladom sunčevom sistemu je daleko od toga da bude jedinstvena. Čini se vjerovatnim da se prebiotička hemija koja se dogodila u sunčevom sistemu, uključujući Zemlju, događa i drugdje u svemiru - kazala je Oeberg.

Naučnici&nbsp;pretpostavljaju da bi te organske molekule, kako se sunčev sistam MWC 480 nastavlja razvijati, mogli uloviti kometi i asteroidi i premjestiti ih u druga područja svemira koja podržavaju nastanak života. Mnogi astronomi vjeruju da su upravo kometi i asteroidi donijeli za život neophodne komponente u na&scaron; vlastiti sunčev sistem, udarajući temelje razvoju života.

Smje&scaron;tena u sazvijeđu Bika i udaljena 455 svjetlosnih godina od Zemlje, zvijezda MWC 480 ima masu dvostruko veću od Sunca i 10 puta je sjajnija. Tu milion godina staru zvijezdu okružuje disk plina, ali naučnici nisu uočili neki očiti znak formiranja planeta.

Otkrivene složene organske molekule

Astronomi u svemiru pronašli molekule od kojih nastaje život!

Jedan od problema svemirskih putovanja jest činjenica da se ljudi vrlo te&scaron;ko nose sa slabom gravitacijom &scaron;to na kraju može &scaron;tetiti mi&scaron;ićima i kostima koji s vremenom slabe.

No, čini se da kompanije United Space Structures (USS) ima rje&scaron;enje.

U budućim putovanjima izvan Zemlje od velike pomoći mogla bi nam biti njihova &quot;svemirska gljiva&quot; - ogromni rotirajuću cilindar koji može stvoriti vje&scaron;tačku gravitaciju gdje god poželimo.

Sa svojih 100 metara u promjeru i 400 metara dužine, cilindar stvara gravitaciju okrećući se 4,22 puta u minuti oko svoje vertikalne osi.

On tako, putem centrifugalne sile, kreira pritisak koji ljude drži na podu. Jačina gravitacije trebala bi biti jednaka onoj na Zemlji.

Ova bi &quot;gljiva&quot; mogla zamijeniti i Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) na kojoj bi pristajali svemirski brodovi i gdje astronauti&nbsp;ne bi imali problema s nepostojanjem gravitacije.

- Vjerujemo da je vje&scaron;tačka gravitacija ključ za razvoj života u svemiru. Za na&scaron; projekt trebat će nam 30 godina, a sve će stajati 300 milijardi dolara - rekao je jedan od dizajnera &quot;svemirske gljive&quot; Bill Kemp.

Za ilustraciju, ISS se gradio 10 godina, a cijena mu je bila 100 milijardi dolara.

Riješenje kompanije United Space Structures

SVEMIRSKA GLJIVA Stvorit će gravitaciju za život u svemiru

Ljudska vrsta je na rubu otkrića vanzemaljskog života, izjavila je vodeća NASA-ina naučnica Ellen Stofan.

- Mislim da ćemo imati snažne naznake života van Zemlje kroz deset godina, a prave dokaze ćemo vjerojatno čekati 20 do 30 godina - rekla je naučnica tokom rasprave fokusirane na potragu za planetima koji bi mogli biti nastanjivi ili imati života.

Stofan je rekla kako znaju gdje trebaju gledati i da znaju kako trebaju gledati tamo.

Dodaje da za većinu toga imaju tehnologiju ili je ona na putu za implementaciju te zbog toga vjeruje da su na dobrom putu.

Njena razmi&scaron;ljanja dijeli i biv&scaron;i astronaut John Grunsfeld, koji predviđa da ćemo relativno brzo naći znakove života u Solarnom sistemu i izvan njega.

Dodao je kako nedavna otkrića ukazuju na to da su na&scaron;e okruženje i galaksija puni okoli&scaron;a koji bi mogli podržavati oblike života kakve poznajemo.

Kao primjeri navode se okeani ispod ledenih povr&scaron;ina Europe i Ganimeda te Saturnova mjeseca Enkelada.

Okeani su u pro&scaron;losti prekrivali i većinu Marsa. Opažanja teleskopa Kepler ukazuju na to da skoro svaka zvijezda na nebu ima svoje planete, a mnogi bi mogli biti pogodni za život.

Kepler je dokazao i to da su stjenoviti planeti poput Zemlje i Marsa vjerojatno najče&scaron;ći u na&scaron;oj galaksiji, prenosi &quot;Daily Mail&quot;.

Okeani su u prošlosti prekrivali  većinu Marsa

NASA Za 10 godina mogli bi otkriti vanzemaljski život

Kroz proteklih stotinjak godina, vanzemaljci su se gotovo uvijek prikazivali kao bića manja od ljudi. Uz to, gotovo uvijek imaju neproporcionalno veliku glavu i ogromne crne oči. No, to bi moglo biti potpuno netačno, barem prema tvrdnjama kozmologa sa Sveučili&scaron;ta u Barseloni.

Profesor Fergus Simpson nedavno je objavio rad &quot;Priroda naseljenih planeta i njihovih stanovnika&quot;, a &nbsp;u njemu tvrdi da su vanzemaljci gotovo sigurno značajno veći od nas i te&scaron;ki po 300 kilograma.

Njegova se teorija temelji na pretpostavci da i ostali planeti konzerviraju energiju ba&scaron; poput Zemlje.

- &Scaron;to se životinja tiče, vrste koje su veće uvijek imaju manju populaciju, najvjerojatnije zbog njihove veće potrebe za energijom, objasnio je Simpson, prenosi Cnet.

Prema tome, veća bića konzumiraju i otpu&scaron;taju vi&scaron;e energije nego manja. Na Zemlji postoji vi&scaron;e malih nego velikih vrsta, no Zemlja, tvrdi Simpson, nije dobar ogledni primjer. Većina naseljivih planeta veličinom je vjerojatno sličnija Marsu nego Zemlji, kaže on.

S obzirom na to i s obzirom da gustoća naseljenosti opada s povećanjem mase tijela, Simpson u svojem radu zaključuje da većina inteligentnih bića vjerojatno prelazi masu od 300 kilograma.

Ostali stručnjaci Simpsonov su rad nazvali interesantnim, ali nagla&scaron;avaju da on nije imao nikakve čvrste podatke pomoću kojih bi do&scaron;ao do provjerljivih rezultata i zaključaka, pi&scaron;e Cnet.

Sveučilište u Barseloni

Naučnik: Vanzemaljci uopšte nisu mali, imaju i po 300 kg!

Ovaj matematički trik će vas iznenaditi. Uz njegovo rje&scaron;enje dobit ćete trocifreni broj koji otkriva koji ste broj zamislili, ali i broj va&scaron;ih godina.

Vrlo jednostavnom matematičkom operacijom doći ćete do zanimljivih rezultata: ovaj zadatak će &ldquo;pogoditi&rdquo; koliko imate godina.

Ne vjerujete? Probajte!

Odaberite bilo koji broj od 1 do 10

Pomnožite ga sa brojem 2

Dobijenom brojem dodajte 5

Pomnožite ga s 50

Ako ste već proslavili rođendan ove godine, dobijenom rezultatu dodajte 1765, a ako niste, dodajte mu 1764.

Od rezultata oduzmite godinu va&scaron;eg rođenja.

Koji ste rezultat dobili?

Dobit ćete trocifreni broj, prva cifra otkrit će koji ste broj zamislili, a ostale dvije va&scaron;e trenutne godine.

Uvjerite se sami

NEVJEROVATNO Ovaj matematički zadatak otkriva koliko imate godina!

Britanski naučnici osmislili su veoma jednostavan mehanizam koji obavje&scaron;tava osobu da je suvi&scaron;e vremena provela na suncu i da bi trebalo da se skloni u hladovinu. 
 
Narukvice za jednokratnu upotrebu, koje su jo&scaron; uvjek u fazi ispitivanja, proizvedene su od plastike, i sadrže plavu boju i metalni prah. Prah apsorbuje UV zrake i prenosi energiju na boju, čineći da boja vremenom blijedi. 
 
Potpuni nestanak boje znak je da je osoba provela dovoljno vremena na suncu i da bi trebalo da pređe u hladovinu, pi&scaron;e B92. 
 
Svaka osoba moći će da bira narukvicu u zavinosti od boje tena, a proizvod bi na trži&scaron;tu trebalo da se nađe sledećeg ljeta. 
 
U Britaniji je trenutno registrovano preko 13.000 slučajeva raka kože,a ova bolest na godi&scaron;njem nivou odnese preko 2.000 života. 
 
Zaposleni na britanskom Institutu za istraživanje raka navode, međutim, da bi i pored kori&scaron;ćenja ovakvih proizvoda i dalje trebalo biti na oprezu, s obzirom na to da bezbjedan način za postizanje tamnijeg tena - ne postoji.

ISS kao Zvijezda smrti: Laseri bi mogli uništiti smeće u orbiti

UPOZORENJE LJEKARA Videoigrama do rahitisa

Američko oružje budućnosti "GBAD" će laserom s vozila skidati dronove s neba

Pogledajte kako izgleda šetnja svemirom

U pećini Vilinka pronađena keramika iz bronzanog doba

MOTI Jednostavan uređaj koji će promijeniti vaš život

U svijetu se rađa više dječaka jer u maternici preživi više muških zametaka

Stvari koje nam se događaju kad zaboravimo popiti vodu

Upoznajte čovjeka koji će biti prvi pacijent podvrgnut transplantaciji glave

Istraživanje: Potvrđena potencijalna korist marihuane

Astronomi u svemiru pronašli molekule od kojih nastaje život!

SVEMIRSKA GLJIVA Stvorit će gravitaciju za život u svemiru

NASA Za 10 godina mogli bi otkriti vanzemaljski život

Naučnik: Vanzemaljci uopšte nisu mali, imaju i po 300 kg!

NEVJEROVATNO Ovaj matematički zadatak otkriva koliko imate godina!

Naučnici izumili narukvicu koja sprječava opekotine od sunca

Nauka

ISS kao Zvijezda smrti: Laseri bi mogli uništiti smeće u orbiti

UPOZORENJE LJEKARA Videoigrama do rahitisa

Američko oružje budućnosti "GBAD" će laserom s vozila skidati dronove s neba

Pogledajte kako izgleda šetnja svemirom

U pećini Vilinka pronađena keramika iz bronzanog doba

MOTI Jednostavan uređaj koji će promijeniti vaš život

U svijetu se rađa više dječaka jer u maternici preživi više muških zametaka

Stvari koje nam se događaju kad zaboravimo popiti vodu

Upoznajte čovjeka koji će biti prvi pacijent podvrgnut transplantaciji glave

Istraživanje: Potvrđena potencijalna korist marihuane

Astronomi u svemiru pronašli molekule od kojih nastaje život!

SVEMIRSKA GLJIVA Stvorit će gravitaciju za život u svemiru

NASA Za 10 godina mogli bi otkriti vanzemaljski život

Naučnik: Vanzemaljci uopšte nisu mali, imaju i po 300 kg!

NEVJEROVATNO Ovaj matematički zadatak otkriva koliko imate godina!

Naučnici izumili narukvicu koja sprječava opekotine od sunca