Februar je drugi mjesec u godini u julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Ima 28 dana, 29 u prijestupnoj godini, i jedini je mjesec koji ima manje od 30 dana. A da li ste znali za&scaron;to je on jedini koji ima manje od 30 dana u mjesecu?

Rije&scaron;ili smo da vam pomognemo u rje&scaron;avanju ove &ldquo;misterije&rdquo; i da objasnimo za&scaron;to je zapravo tako.

Od kad je izmi&scaron;ljen februar, on je reformatorima kalendara uvijek služio kao zgodno mjesto gdje mogu da ispravljaju svoje gre&scaron;ke i da vr&scaron;e druge korekcije kalendara. U najstarije doba drevnog Rima, kalendar je imao svega deset mjeseci. &Scaron;est mjeseci su trajali po 30 dana, a četiri po 31 dan.

Godina je počinjala u martu, a zavr&scaron;avala se krajem decembra. Nakon decembra dolazio je period koji se jednostavno nije računao, to jest, dani se nisu brojali sve do dolaska ljep&scaron;ih dana i početka marta.

Da bi popunio ovu prazninu za vrijeme zime, Numa Pompilije, drugi od sedam rimskih kraljeva, odlučio je da kalendaru doda jo&scaron; dva mjeseca: januar i februar, ali tako da kalendarska godina traje 354 dana. Tada je u upotrebi bio lunarni kalendar (kalendar usklađen sa Mjesečevim fazama), a godina po lunarnom kalendaru traje otprilike ba&scaron; toliko (29,53 x 12 = 354,38) dana.

Da bi dobio dovoljan broj dana za dva dodatna mjeseca, Numa je od svakog mjeseca koji je trajao 30 dana oduzeo jedan dan, pa je za dva nova mjeseca ostalo 56 dana. Trebalo je, dakle, da svaki od ta dva mjeseca traje po 28 dana. Međutim, u to vrijeme Rimljani su iz sujeverja izbjegavali parne brojeve pa je januaru dodat jos jedan dan.

Drugi mjesec je, ipak ostao na 28 dana, ali, iako se radilo o parnom broju, smatralo se da je to korektno jer je drugi mjesec bio posvećen svetkovini proči&scaron;ćavanja namjenjenog kultu mrtvih.

Taj kalendar je znači trajao 355 dana. Februar je imao 28, mart, maj, jul i oktobar po 31, a januar, april, jun, avgust, septembar, novembar i decembar po 29 dana.

Ali, godina po tom kalendaru je za nekih 10 dana i nekoliko sati bila kraća od tropske, prave godine i zato je trebalo povremeno tu godinu pro&scaron;irivati umetanjem dodatnih dana.

A gdje dodati nove dane? Pa, razumije se u februar. Svake druge godine između 23. i 24. februara dodavan je jo&scaron; jedan mesec koji se zvao mercedonius, a koji se satojao jednom od 27, a drugi put od 28 dana. Stoga ne čudi &scaron;to je takav kalendar pretrpio novu reformu.

To se dogodilo 45. godine, prije na&scaron;e ere, kada je kalendar počeo da se pravi prema kretnju Sunca. Prvo je trebalo dodati ne&scaron;to dana, kako bi se kalendar uskladio s prirodnim pojavama. Naravno novi dani su umetnuti u februar.

Po&scaron;to je godina po ovom kalendaru kraća od prave godine, odlučeno je da svaka četvrta godina bude prijestupna. Prijestupni dan se dodaje, naravno, februaru. U to vrijeme mnogi mjeseci su pretrpjeli izvjesne promjene, pa je i februar postao veći za jedan dan, i imao je 29 dana, 30 prijestupne godine. Po&scaron;to je reformu kalendara inicirao Julije Cezar, kalendar je dobio ime Julijanski kalendar.

Nesto kasnije, 44. godine prije nove ere, Senat je donio odluku da mjesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8. godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom usvojenom sinu i nasljedniku Oktavijanu Avgustu.

Ali, problem je bio u tome sto je Avgustov mjesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rije&scaron;ena, tako &scaron;to je od februara oduzet jedan dan i pridodat avgustu.

I tad se isto pojavio problem jer su se tri meseca od po 31 dan na&scaron;la jedan do drugog: jul, avgust i septembar. Zato je odlučeno da će septembar i novembar će imati po 30 umjesto po 31 dan, dok će oktobar i decembar imati po 31 umjesto 30 dana. Tako je opet napravljena kakva-takva simetrija. Dva letnja mjeseca, jul i avgust će imati po 31 dan, kao i dva zimska, decembar i januar.

Tek početkom XVII veka, većina zemalja je prihvatila 1. januar kao prvi dan u godini. Italija i Engleska su tek posle 1750. godine prihvatile taj datum kao zvanični početak godine. Takvo stanje se zadržalo do danas. Ili mozda, do neke nove reforme.

&nbsp;

Nevjerovatne reforme

Evo zašto baš februar ima manje od 30 dana

&quot;Riding Light&quot; je 45-minutni kratki film, odnosno animacija koja poku&scaron;ava dočarati kako bi bilo da se možete ukrcati na foton i putovati od jezgre na&scaron;eg sunca do iza orbite Jupitera. Budite spremni na osjećaj potpune beznačajnosti.

Gornji lijevi ugao prati udaljenost i vrijeme od kada ste krenuli od sunčeve jezgre na putovanje svemirom, a gornji desni odbrojava vrijeme do sljedećeg planetarnog susreta.

Dakle, možete preskočiti neke dijelove svemira ako nemate 45 minuta slobodnog vremena da se u miru posvetite putovanju kroz Sunčev sistem.

Ni&scaron;ta od toga vizualno se ne temelji na nauci, jer kako bismo mi uopće percipirali svjetlost i vrijeme, ako bismo putovali brzinom svjetlosti, međutim film koristi točne udaljenosti i brzine kako bi nam dočarao koliko je zapravo ogroman na&scaron; Sunčev sistem.

Ovaj let kroz prostor svemira sastavio je animator Alphonse Swinehart, koji je do&scaron;ao na ideju nakon &scaron;to je pročitao mno&scaron;tvo knjiga iz astronomije.

Kada počnete gledati video nećete se moći odlučiti osjećate li vi&scaron;e strahopo&scaron;tovanje zbog ovih bespreglednih prostranstava ili pak tugu zbog toga jer počinjete shvaćati da je iskreno sve &scaron;to radimo na ovom blatnjavom planetu zvanom Zemlja zapravo potpuno besmisleno u svemiru beskrajnog vakuuma u kojem se okreću milijarde galaksija spremnih da nas u svakom trenutku progutaju.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/1AAU_btBN7s" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Fenomenalan snimak

FASCINANTNO Ovako izgleda putovanje brzinom svjetlosti!

Priroda nije “ljubazna” prema ljudskom tijelu posle smrti. Prirodno raspadanje koje tada započinje čine&nbsp;nekoliko vrlo čudnih, skoro jezivih procesa.

Prvo&nbsp;se naše ćelije naglo otvaraju, a proces razgradnje počinje samo nekoliko trenutaka nakon smrti, piše HowStuffWorks.com.

Kad srce prestane da kuca, doživljavamo tzv. algor mortis kada temperatura tijela pada na oko 1.5 stepeni celzija svaki sat dok ne dosegne sobnu temperaturu. Krv postaje kisela i to uzrokuje da se ćelije rastvaraju i počinje pražnjenje enzima u tkivu što dovodi do toga da ćelije same sebe “probavljaju”.

<img alt="oooztbh" src="/media/old/54d1c1b4-5d6c-4417-b0a6-6b7fb0094cfb-oooztbh.jpg" title="oooztbh">

Tijelo postaje bijelo i ljubičasto. Gravitacija čini svoje i ostavlja trag na ljudskom tijelu u prvim trenucima smrti. Dok ostatak tijela postaje blijed, teške crvene krvne ćelije premještaju se na dijelove koji su najbliži zemlji. To je posljedica prestanka cirkulacije. Rezultat su ljubičaste mrlje koje se zovu i livor mortis i prema njima mrtvozornici utvrđuju tačno vrijeme smrti.

Kalcij čini da se mišići grče i zbog toga tijelo postaje ukočeno i teško ga je pomjeriti. To se naziva rigor mortis i obično nastupa oko tri-četiri sata nakon smrti, a nestaje nakon 48 sati. Proces se odvija zbog pumpe u membranama mišićnih ćelija koje regulšu kalcij. Kad te pumpe prestanu raditi, kalcij poplavi ćelije što uzrokuje ukočenost mišića.

Organi će nakon smrti sami sebe probaviti. Truljenje je proces kada tijelo počinje da izgleda kao u zombi filmovima, i ta faza uslijedi nakon rigor mortisa. Ovu fazu je moguće odgoditi balzamovanjem, ali će se ipak na kraju organi početi raspadati. Za to su krivi mikrobi koji otkrivaju enzime i učine svoje nakon čega tijelo bukvalno počinje da biva zeleno. Milioni bakterija koji su tokom života boravili u crijevima i tijelu čovjeka tada počinju da oslobađaju spojeve poput putrescina i kadaverina koji su krivi za miris smrti, tj. neugodni miris.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/BpuTLnSr_20" width="560"></iframe>

Nakon truljenja i propadanja organa, tijelo će se pretvoriti u kostur. Međutim, neki se odluče da taj proces zaustave – balzamovanjem. Ako tijelo dođe u kontakt s hladnom vodom ili nekim drugim materijalom, može razviti adipocer – mastan, voštani materijal dobijen od bakterije koja razara tkiva. Adipocer funkcioniše kao prirodni konzervans na unutrašnje organe. Balzamovanje se sprovodi kroz dva postupka – prvo se tijelo ispuni konzervansima kao što su formaldehid i glutaraldehid. Nakon toga se isprazni želudac.

Priroda nije nimalo ljubazna

Znate li šta se događa u tijelu nakon smrti?

Svim životinim problemima do&scaron;ao je kraj i to u prilično neobičnoj, no razumljivoj formi za moderno dru&scaron;tvo u kojem živimo - aplikaciji koja se zove <a href="http://www.talkspace.com/">Talkspace</a>.

Radi se o web i mobilnoj aplikaciji, koja svojim korisnicima omogućuje profesionalnu psiholo&scaron;ku pomoć kroz savjete 200 stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja.

Najmanje 20 posto populacije će u određenim razdobljima života doživjeti neku vrstu psihičkih pote&scaron;koća, no za razliku od fizičkih, većina njih će proći neprimjećeno i osoba neće potražiti pomoć.

Razlozi za to su uglavnom ili finansijske prirode ili strah od stigme koja prati osobe sa bilo kojom vrstom psiholo&scaron;kih pote&scaron;koća.

Talkspace najnovija web i mobilna aplikacija

Potrebna vam je psihološka pomoć ili razgovor? Od sada postoji aplikacija za to!

Ovaj vrlo neobičan robot inspiriran &scaron;i&scaron;mi&scaron;ima, djelo je naučnika &Scaron;vicarskog tehnolo&scaron;kog instituta u&nbsp;Lausanni i Nacionalnog istraživačkog centra.

Svoj su rad objavili u magazinu Bioinspiration &amp; Biomimetics, a inspiraciju za robota su prona&scaron;li u vampirskom &scaron;i&scaron;mi&scaron;u koji je među &scaron;i&scaron;mi&scaron;ima unikat zbog svojih mogućnosti. Naime, ova vrsta može hodati, trčati i skakati.

Poput vampirskog &scaron;i&scaron;mi&scaron;a, robot naziva DALER (Deployable Air-Land Exploration Robot) ispod krila od tkanine ima rasklopivi skelet. Krila aktivira i pokreće motor koji omogućava brzo kretanje u svim okruženjima.

Praktična upotreba ovog robota mogla bi biti u operacijama potrage i spa&scaron;avanja, posebno na nepristupačnim terenima. Međutim, robot je jo&scaron; uvijek u eksperimentalnoj fazi i potrebno ga je dodatno razvijati i unaprijeđivati.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/MZhtJ0GGnOg" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Djelo je naučnika Švicarskog tehnološkog instituta u Lausanni i Nacionalnog istraživačkog centra

Ovo je robot koji skače, trči, hoda i leti!

Novo američko istraživanje je pokazalo da postoje barem jo&scaron; dvije planete koje kruže oko Sunca, a veće su od Zemlje! Planete se nalaze daleko izvan Plutonove orbite, a istraživanje je objavljeno u Mjesečniku Kraljevskog astronomskog dru&scaron;tva.

Prisutnost dvije &quot;nove&quot; Planete pronađena je uz pomoć nove analize ekstremnih trans-neptunskih objekata (ETNO), a zaključeno je da se radi o dva zaleđena planetarna tijela, koja se nalaze na krajnjem rubu na&scaron;eg Sunčevog sistema.

Carlos de la Fuente Marcos, naučnik i koautor istraživanja, rekao je da njihovi izračuni pokazuju kako postoje najmanje dvije Planete koja se kriju iza Plutona, ali da ih vjerojatno ima jo&scaron; vi&scaron;e na granicama na&scaron;eg Sunčevog sistema.

Teoretski, ti objekti imaju prosječnu udaljenost od Sunca otprilike 150 astronomskih jedinica. Ako stavite da je udaljenost Zemlje od Sunca jedna astronomska jedinica, onda dolazi do toga da se te Planete nalaze na 150 puta većoj udaljenosti od Sunca nego &scaron;to je to Zemlja.

Ove Planete mogli bi rasvijetliti teoriju o Planetu X, koju su naučnici u velikoj mjeri diskreditirali. Po njoj bi se Planet X nalazio 250 astronomskih jedinica od Sunca i bio bi 10 puta veći od Zemlje. Posljednjih desetak godina, postojanje Planeta X su svi značajniji astronomi - odbacili.

Od otkrića Neptuna krajem 19. vijeka neki astronomi su govorili da bi se iza njega morao nalaziti jo&scaron; jedna Planeta, ali sve je ostalo na teorijama zavjere.

S dana&scaron;njom tehnologijom i instrumentima koje naučnici imaju na raspolaganju te objekte jo&scaron; nije moguće uočiti. Stoga će trebati proći jo&scaron; vremena kako bi se tehnologija dovoljno razvila da bi se mogla u potpunosti potvrditi njihovo postojanje, pi&scaron;e na portalu American Licve Wire.

Novo američko istraživanje

Otkrivene još dvije Planete u Sunčevom sistemu: Obje veće od Zemlje

Dio lobanje pronađen u &scaron;pilji na sjeveru Izraela bacio je svjetlo na važnu prekretnicu u ranoj čovjekovoj prahistoriji kad je vrsta tek kretala iz Afrike u naseljavanje drugih dijelova svijeta i susrela se s čovjekovim bliskim rođakom neandertalcem.

U &scaron;pilji Manot u zapadnoj Galileji iskopan je gornji dio lobanje, bez lica i čeljusti, za koji naučnici tvrde da je star oko 55 hiljada godina.

Istraživači tvrde da osobine lobanje upućuju na to da je taj pojedinac bio u bliskome srodstvu s prvom populacijom homo sapiensa koja će poslije kolonizirati Europu. Lobanja pruža i prvi dokaz da je homo sapiens živio u toj regiji istovremeno s neandertalcem, na&scaron;im najbližim, a izumrlim srodnikom.

Antropolog sa sveučili&scaron;ta u Tel Avivu Israel Hershkovitz, koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Nature, nazvao je tu lubanju &quot;važnim djelićem slagalice u velikoj priči čovjekove evolucije&quot;.

Prija&scaron;nji genetski dokazi pretpostavljali su da se na&scaron;a vrsta križala s neandertalcem otprilike u vrijeme iz kojega potječe i lubanja. Zato i svi ljudi euroazijskoga porijekla jo&scaron; nose malu količinu DNK neandrtalca.

- Ovo je prvi direktni fosilni dokaz da su moderni čovjek i neandertalac istovremeno živjeli na istome području - rekao je paleontolog Bruce Latimer sa sveučili&scaron;ta Case Western Reserve u Clevelandu.

- Istodobno postojanje tih dvaju populacija na malome geografskom području, i to ba&scaron; u vrijeme u kojem genetski modeli pretpostavljaju njihovo križanje, daje naslutiti da se križanje vjerovatno događalo u području Levanta - rekao je Hershkovitz.

<div>
<div style="text-align:center">
<script src="http://pshared.5min.com/Scripts/PlayerSeed.js?sid=281&amp;width=480&amp;height=401&amp;playList=518624497" type="text/javascript"></script>
</div>
</div>

&nbsp;

Pronađen u špilji na sjeveru Izraela

Historijska lobanja krije ključni dio slagalice u priči o čovjeku

Iako se na prvu nimalo ne razlikuje od svojih vr&scaron;njaka, 11-godi&scaron;nja Ana Jerković iz Čepina prilično je posebna djevojčica.

Ona je, naime, rođena samo s lijevom stranom srca, ali unatoč tomu vozi bicikl, pliva, ide na taekwondo, slika i odlična je učenica petog razreda, pi&scaron;e &ldquo;Glas Slavonije&ldquo;. A na toj lijevoj strani napravljene su dvije operacije.

&ldquo;Na&scaron;a Ana zapravo nema nikakvu dijagnozu, nego u liječničkim nalazima stoje deseci različitih pojmova. Laički rečeno, u lijevom dijelu srca, koji jedino ima, bilo je nedostataka koji su otklonjeni dvjema operacijama u austrijskom Linzu. Ondje su joj učinjene pretklijetke i klijetke na toj strani srca, a problem je &scaron;to aorta nije na svome mjestu. Osječki su nam liječnici rekli da ovakav slučaj nisu imali u svojoj praksi&rdquo;, kazala je njezina majka Mirela, priznajući da je sa suprugom Vladimirom Anu do treće godine života &ldquo;držala pod staklenim zvonom&rdquo;.

Ipak, tad su je odlučili upisati u vrtić, a danas čak i trenira taekwondo: &ldquo;Trener je osmislio program prema kojem radim samo vježbe oblikovanja i tzv. forme. Nakon nekoliko vježbi malo se odmorim, a inače mi je taekwondo jako zabavan&rdquo;, kazala je Ana, napominjući da želi nastaviti trenirati, ali i da jednoga dana želi postati i učiteljica razredne nastave.

&quot;Iskreno, suprug i ja pitali smo se jesmo li gotovo zdravo dijete pustili na tako te&scaron;ke dvije operacije. Ipak, znamo da bi bez njih u jednom trenutku do&scaron;lo do nepovratnog stanja. O transplantaciji ne razmi&scaron;ljamo, tim vi&scaron;e &scaron;to Ana ima tzv. status inverzus organa, odnosno oni nisu na svome mjestu, nego na suprotnim stranama u tijelu. Ali sve funkcionira i svakoga dana zahvaljujemo Bogu &scaron;to je na&scaron;a Ana toliko savjesna, zrela, a opet toliko različita od druge djece. Toliko posebna, predivna&rdquo;, zaključuje mama Mirela.

"Zahvaljujemo Bogu što je naša Ana toliko savjesna"

Jedanaestogodišnjakinja iz Čepina, toliko posebna i predivna, živi sa samo pola srca

Camilla Lisanti (8) iz Manchestera nedavno je usred obiteljske večere sa svojim roditeljima možda sasvim slučajno prona&scaron;la lijek za rak!

Kako pi&scaron;e Independent, Camillin otac Michael, inače ugledni naučnik koji učestvuje u istraživanjima na polju onkologije, svoju je kćer za vrijeme objeda u jednom trenutku pitao kako bi ona izliječila rak. Djevojčica je nakratko promislila i zatim predložila tretman antibioticima. &#39;Kao kada me boli grlo&#39;, rekla je svojim skeptičnim roditeljima.

Profesor Lisanti i njegova supruga Federica Sotgia, također ugledna onkologinja zaposlena na mančesterskom univerzitetu, ubrzo su testirali prijedlog vlastite kćeri u svom laboratoriju i ostali su zapanjeni rezultatom. Uzeli su nekoliko najjeftinijih i najpopularnijih antibiotika i njima tretirali kancerogene stanice koje su redom bile uni&scaron;tene.

Zaključili su da neki od kori&scaron;tenih antibiotika zaustavljaju proizvodnju mitohondrija, koji stanice opskrbljuju energijom. Inače, kancerogene matične stanice, koje stvaraju tumore i održavaju ih na životu, često imaju povećanu koncentraciju mitohondrija.

Njihovo je istraživanje pokazalo da četiri često kori&scaron;tena antibiotika uspje&scaron;no uni&scaron;tavaju uzorke kancerogenih stanica uzete iz tumora na dojci, prostati, plućima, jajnicima, gu&scaron;terači, koži i mozgu.

Riječ je o lijekovima čija dnevna doza ko&scaron;ta tek 60-ak lipa, &scaron;to je radikalno jeftinije od uobičajenih lijekova koji se danas koriste u tretiranju tumora.

Pritom je krucijalna informacija da nijedan od ovih antibiotika nije na&scaron;tetio zdravim stanicama. Profesor Lisanti je uvjeren da bi se antibiotici mogli pokazati jeftinom i sigurnom metodom liječenja raka, a sve zahvaljujući sugestiji njegove kćerkice.

&#39;Čula nas je da često raspravljamo o raku i pomislili smo da bi bilo zabavno pitati je kako bi ona rije&scaron;ila taj problem&#39;, izjavio je ugledni onkolog opisujući prijelomnu porodičnu večeru.

&#39;Isprva sam mislio da je vrlo naivno misliti da se rak može liječiti antibioticima, ali na kraju je Camilla bila u pravu. Dodu&scaron;e, ona je i inače najče&scaron;će u pravu kada ne&scaron;to kaže. Uvijek ima neki lijep odgovor koji ima smisla&#39;, dodao je Lisanti i napomenuo da 8-godi&scaron;njakinja ma&scaron;ta o karijeri učiteljice.

Premda je ovo ad hoc istraživanje prilično obećavajuće, moglo bi proći jo&scaron; dosta vremena do moguće primjene antibiotika na ljudima oboljelima od raka.

&#39;Nema indikacija iz ovog istraživanja da bi ovi konkretni antibiotici ubili kancerogene stanice u samim pacijentima, nije jasno ni kakvih bi moglo biti nuspojava. Za neke se antibiotike jo&scaron; od 60-ih godina pro&scaron;log stoljeća zna da imaju antitumorske efekte i sastavni su dio savremenih tretmana&#39;, izjavio je za Independent onkolog Alan Worsley iz britanskog Centra za istraživanje raka.

&nbsp;

Svjetska senzacija

ISPOVIJEST ONKOLOGA O MEDICINSKOM ČUDU Moja 8-godišnja kći slučajno je našla lijek za rak!

Svijet i tehnologija mijenjaju se velikom brzinom te su neke stvari koje su nedavno izgledale kao naučna fantastika danas postale dio na&scaron;e svakodnevice.

Isto možemo reći i za neke tehnologije koje naučnici i inženjeri trenutno razvijaju, a koje nam se čine kao daleka budućnost koju možda nećemo niti doživjeti, mnoge takve tehnologije već bi uskoro, za desetak godina, također mogle postati dio svakodnevice.

Kao &scaron;to se na primjer trenutno čini nemogućim da ćemo jednog dana pozvati automobil kojim će upravljati računar, on će doći po nas i odvesti nas na željeno mjesto, a mi ćemo u automobilu moći mirno spavati bez straha za sigurnost.

No, veliki broj tehnolo&scaron;kih stručnjaka uvjeren je da će upravo tako izgledati budućnost prijevoza, a poduzetnik i futorolog Zack Kanter vjeruje da će se u potpunosti promijeniti i način na koji ljudi provode svoje slobodno vrijeme.

Naime, prema informacijama koje je objavio na svom blogu, ljudi danas provode skoro osam i po sati gledajući TV, slu&scaron;ajući radio, odnosno surfajući na računarima, tabletima i telefonima, a već za pet godina većinu ovih aktivnosti mogla bi zamijeniti, virtualna stvarnost.

Iako je ovo jo&scaron; jedan pojam kojeg vezujemo uz naučno-fantastične filmove, ova je tehnologija dostupna već danas, a da je to budućnost slaže se i &scaron;ef Facebooka Mark Zuckerebrg koji je pro&scaron;le godine potro&scaron;io dvije milijarde dolara na kompaniju Oculus koja proizvodi naočale za virtualnu stvarnost Oculus Rift.

Kanter kaže kako bi se ovakve naočale već ove godine mogle pojaviti u prodaji pri čemu će njihova cijena iznositi između 200 i 400 dolara te će se vremenom ova tehnologija postati jo&scaron; dostupnija i jeftinija.

Umjesto igranja klasičnih igara ili gledanja filmova na TV-u, u budućnosti bi video igre mogli igrati, a filmove gledati u virtualnoj stvarnosti, a kako će ova tehnologija postati sve popularnija, možemo očekivati i sve vi&scaron;e medijskog sadržaja koji će biti dostupan za ovu platformu.

Trenutno je nemoguće zamisliti kako će se ova tehnologija s vremenom razviti, no Kanteru se najzanimljivijom čini mogućnost peer-to-peer dijeljenja iskustava virtualne stvarnosti u kojima bi ljudi mogli &quot;ulaziti&quot; u 3D prostore koje su drugi korisnici napravili.&nbsp;

Mogućnosti virtualne stvarnosti su gotovo neograničene &ndash; umjesto da dolaze na posao, ljudi bi čak mogli raditi od doma, ali u uredima smje&scaron;tenim u virtualnoj stvarnosti, prenosi portal Zimo.

Iz ove perspektive djeluje nemoguće, ali...

Uskoro ćemo većinu vremena provodit u virtualnoj stvarnosti!

Naučnici iz Finske tvrde da su izmislili internet pretraživač koji će prevazići sve aktuelne i omogućiti korisnicima mnogo efikasnije surfovanje.

SciNet, razvijen od strane naučnika u Helsinkiju, dizajniran je za kompleksne upite poput onih kada korisnici nisu sigurni kako da postave svoje pitanje pretraživaču. 
 
Trenutno se ovaj pretraživač može koristiti u pretrazi za naučne radove, ali su naučnici odlučili da komercijaliziraju ovu tehnologiju, prenosi Blic.rs. 
 
Pretraživač radi na principu vizualiziranja ključnih riječi i prikazujući korisniku &quot;radar&quot; s temama koje su povezane s traženom temom. Ujedno nudi alternativne upite kojih se korisnik možda nije sjetio.

Dizajniran je za kompleksne upite

Finski naučnici pronašli pretraživač bolji od Googlea

Naučnici tvrde da su u pećini na sjeveru Izraela iskopali djelomičnu lobanju anatomski modernog čovjeka koji je živio zajedno s neandertalcima prije oko 55 hiljada&nbsp;godina, pi&scaron;e Independent.

Riječ o jednoj od najstarijih neafričkih lobanja Homo sapiensa.

- Sumnjali smo da su savremeni ljudi i neandertalci bili na istom mjestu u isto vrijeme, ali nismo imali fizičke dokaze. Sada ga imamo u novom fosilu lobanje -&nbsp;rekao je paleontolog Bruce Latimer sa univerziteta&nbsp;u Clevelandu. 
 
- Moderni ljudi i neandertalci vjerovatno su se međusobno susretali dok su tragali za hranom -&nbsp;dodao je.

Također, moderni čovjek dijeli mali postotak DNK s neandertalcima, &scaron;to sugeri&scaron;e&nbsp;da se u nekom trenutku u pro&scaron;losti dogodilo ograničeno križanje. No, nije poznato kada točno, kao ni je li do njega do&scaron;lo u Europi ili na Bliskom istoku, prenosi Dnevnik.hr.

Prije oko 55 hiljada godina

Ljudska lobanja iskopana u Izraelu dokaz da su ljudi živjeli s neandertalcima

Naučnici koji prate epidemiju ebole u Gvineji tvrde da je virus mutirao.&nbsp;

Istražitelji u Pasteurovom institutu u Parizu, koji su prvi put otkrili virus u martu pro&scaron;le godine, istražuju da li je bolest postala jo&scaron; zaraznija. &nbsp;

Vi&scaron;e od 22.000 ljudi zaraženo je ebolom a 8.795 je preminulo u &nbsp;Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji.&nbsp;

Naučnici su počeli analizirati stotine uzoraka krvi od pacijenata oboljelih od ebole u Gvineji.&nbsp;

Oni prate kako se virus mijenja i poku&scaron;avaju ustanoviti da li je u stanju da se lak&scaron;e prenosi s jedne osobe na drugu.&nbsp;

- Znamo da se virus značajno promijenio. To je bitno za dijagnostiku (novih slučajeva) i za liječenje. Potrebno nam je znati kako se virus mijenja da bismo se nosili s neprijateljem - izjavio je genetičar dr. Anavaj Sakuntabhai.&nbsp;

Nije neobično za virus da se mijenjaju tokom vremena. Eboila je RNA virus - poput HIV-a i gripe - koji imaju visok stepen mutacije. To činji virus prilagodljivijim i povećava mogućnost da postane jo&scaron; zarazniji.&nbsp;

- Sada smo uočili nekoliko slučajeva koji nemaju nikakve simptome, nesimptomatične slučajeve - izjavio je dr. Sakuntabhai.&nbsp;

Bolest postala još zaraznija

Naučnici upozoravaju da je virus ebole mutirao

Fosilizirana ljudska čeljusna kost pronađena je u moru nedaleko od tajvanske obale, a čini se da je riječ o otkriću nove vrste primitivnog čovjeka koji je nastanjivao istočnu Aziju prije čak i do 190.000 godina.

Tim naučnika iz Tajvana, Japana i Australije nazvao je tu novu vrstu primitivnog čovjeka &quot;Penghu čovjek&quot;, jer je fosil uhvaćen u mrežu nedaleko od istoimenog otočja, prenosi Telegraph.

Riječ je o desetak centimetara velikom fosilu čeljusne kosti, koja na sebi jo&scaron; uvijek ima četiri čitava zuba, dva od kojih su kutnjaci. Naučnici nisu zasad uspjeli utvrditi spol, dob i visinu tog hominida na temelju pronađenog fosila, ali su istaknuli da je riječ o &quot;robusnom&quot; fosilu.

Pronađeni fosil nema srodnosti s homo erectusima tog doba - Peking čovjeku i Java čovjeku. Ostaci isto tako nisu povezani niti s homo floresiensisom, odnosno takozvanim &quot;hobbit&quot; hominidom, čiji fosilizirani ostaci su pronađeni na indonezijskom otočju Flores 2003. godine.

To znači da bi taj fosil mogao predstavljati potpuno&nbsp;novu vrstu ili rijetku podgrupu homo erectusa. Naučnici&nbsp;sugeri&scaron;u&nbsp;u svojoj studiji da to otkriće &quot;implicira prisutnost jo&scaron; jedne dugostojeće loze u Aziji, koja se pojavila u ranom pleistocenu, prenosi Dnevnik.hr.

Neobičan ulov

Ribari pronašli fosil nove vrste primitivnog čovjeka

Riječ je o vrlo staroj zvijezdi, nazvanoj Kepler 444, oko koje kruži pet planeta nalik Zemlji, &scaron;to upućuje na zaključak da su se te planete formirale tokom čitave historije poznatog svemira.

Taj egzosolarni sistem, otkriven pomoću NASA-iong teleskopa Kepler, star je 11,2 milijadi godina i nastao je u doba samog rađanja na&scaron;e galaksije, u prvoj petini svog dosada&scaron;njeg postojanja, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal.

Njegovih pet planeta, koje su ne&scaron;to manje od Zemlje, predstavljaju pet &quot;vrućih i po svemu sudeći kamenih svjetova&quot;, tvrde astronomi.

- Zvijezda Kepler 444 slična je Suncu, a udaljena je 117 svjetlosnih godina od Zemlje -&nbsp;rekao je Bill Chaplin, astrofizičar sa Univerziteta&nbsp;u Birminghamu, prenosi news.com.au.

Spomenute&nbsp;planete, od kojih se najudaljenije&nbsp;nalazi na samo 12 miliona kilometara od Keplera 444, naprave krug oko te zvijezde za manje od deset dana. Astronomi navode da zbog takve blizine na planetama najverovatnije nema života.

- Pretpostavlja se da je na njihovoj povr&scaron;ini toplije nego na Merkuru, a da su atmosfera i oceani odavno nestali. Ostala je samo spržena, kamenita povr&scaron;ina. Planet najbliži zvijezdi Kepler 444 veličine je Merkura, a najudaljeniji je manji od Venere ili Zemlje. Ostali su poput Marsa -&nbsp;rekao je Chaplin.

Ono &scaron;to je astronome, međutim, najvi&scaron;e iznenadilo jest starost zvijezde Kepler 444. Ta zvijezda je, naime, dvaput starija od na&scaron;eg Sunčevog sistema.

- Nikada nismo vidjeli ni&scaron;ta slično. Riječ je o vrlo staroj zvijezdi, a tako veliki broj malih planeta čini je izuzetnom -&nbsp;istaknuo je koautor studije, fizičar Daniel Huber sa Univerziteta&nbsp;u Sydneyju.

- Naprosto je nevjerojatno da je jedan tako drevni sustav sa planetama veličine Zemlje nastao u trenutku kada je svemir tek počeo stasati -&nbsp;dodao je Huber. Astronomi mogu izmjeriti starost udaljenih&nbsp;sistema&nbsp;i planeta pomoću astroseizmologije, tehnike koja mjeri oscilacije zvijezde, prenosi Dnevnik.hr.

Taleskop Kepler je dosad otkrio vi&scaron;e od 3.800 planeta, od kojih je velik broj sličan Zemlji.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/43SXZ21PURc" width="640"></iframe>

Otkriven najstariji egzosolarni sistem u našoj galaksiji

VIDEO Fizičari tvrde da nikada nisu vidjeli ništa slično!

Ljudima s blago povi&scaron;enim holesterolom u dobi između 35. i 55. godina rizik od srčanih oboljenja može narasti čak i do 40 posto, zaključak je studije koju prenosi BBC.&nbsp;

Stoga se obavezno preporučuje&nbsp;kontrola razine holesterola, ističu autori koji su pratili oko 1.500 ispitanika. Masne godine odnose žrtve, upozorili su.&nbsp;

Iako svaka osoba s umjereno povi&scaron;enom masnoćom u krvi neće zbog te boljke morati uzimati lijekove, može imati koristi od promjene načina prehrane i veće tjelesne aktivnosti, rekla je Ann Marie Navar-Boggan, voditeljica studije objavljene u časopisu Circulation.&nbsp;

- Ono &scaron;to činimo krvnim žilama u 20-im, 30-im i 40-im izravno utiče na bolesti u starosti i ako čekamo do 50. ili 60.-im godinama&nbsp;na prevenciju od srčanih bolesti, bit će kasno - dodala je.&nbsp;

Previ&scaron;e masnoća u krvi može prouzročiti postupno taloženje masnih tvari na stijenkama krvnih živla i suziti ih, &scaron;to otežava protok krvi kroz srce, mozak i tijelo. Tada krvne žile mogu imati toliko naslaga da se osjeća srčana bol (angina pectoris) ili doživi srčani udar.

Evo zašto baš februar ima manje od 30 dana

FASCINANTNO Ovako izgleda putovanje brzinom svjetlosti!

Znate li šta se događa u tijelu nakon smrti?

Potrebna vam je psihološka pomoć ili razgovor? Od sada postoji aplikacija za to!

Ovo je robot koji skače, trči, hoda i leti!

Otkrivene još dvije Planete u Sunčevom sistemu: Obje veće od Zemlje

Historijska lobanja krije ključni dio slagalice u priči o čovjeku

Jedanaestogodišnjakinja iz Čepina, toliko posebna i predivna, živi sa samo pola srca

ISPOVIJEST ONKOLOGA O MEDICINSKOM ČUDU Moja 8-godišnja kći slučajno je našla lijek za rak!

Uskoro ćemo većinu vremena provodit u virtualnoj stvarnosti!

Finski naučnici pronašli pretraživač bolji od Googlea

Ljudska lobanja iskopana u Izraelu dokaz da su ljudi živjeli s neandertalcima

Naučnici upozoravaju da je virus ebole mutirao

Ribari pronašli fosil nove vrste primitivnog čovjeka

VIDEO Fizičari tvrde da nikada nisu vidjeli ništa slično!

Zbog blago povišenog holesterola rizik od srčanih oboljenja i do 40 posto

Nauka

Evo zašto baš februar ima manje od 30 dana

FASCINANTNO Ovako izgleda putovanje brzinom svjetlosti!

Znate li šta se događa u tijelu nakon smrti?

Potrebna vam je psihološka pomoć ili razgovor? Od sada postoji aplikacija za to!

Ovo je robot koji skače, trči, hoda i leti!

Otkrivene još dvije Planete u Sunčevom sistemu: Obje veće od Zemlje

Historijska lobanja krije ključni dio slagalice u priči o čovjeku

Jedanaestogodišnjakinja iz Čepina, toliko posebna i predivna, živi sa samo pola srca

ISPOVIJEST ONKOLOGA O MEDICINSKOM ČUDU Moja 8-godišnja kći slučajno je našla lijek za rak!

Uskoro ćemo većinu vremena provodit u virtualnoj stvarnosti!

Finski naučnici pronašli pretraživač bolji od Googlea

Ljudska lobanja iskopana u Izraelu dokaz da su ljudi živjeli s neandertalcima

Naučnici upozoravaju da je virus ebole mutirao

Ribari pronašli fosil nove vrste primitivnog čovjeka

VIDEO Fizičari tvrde da nikada nisu vidjeli ništa slično!

Zbog blago povišenog holesterola rizik od srčanih oboljenja i do 40 posto