&nbsp;

Uprkos tome &scaron;to sve vi&scaron;e raste broj oboljelih od raznih vrsta raka, dijabetesa, srčanih bolesti, ni&scaron;ta od svega ne predstavlja čovječanstvu toliku prijetnju kao problem koji nam prijeti zbog na&scaron;e sopstvene neopreznosti.

Vjerovali ili ne, posljedice dana&scaron;nje prekomjerne (zlo)upotrebe antibiotika, &scaron;to će nas dovesti do otpornosti na ovu vrstu lijekova, biće prvi uzrok smrti u svijetu 2050. godine. Umiraćemo od doskora izlečivih bakterijskih infekcija poput zaraze klepsijelom, e&scaron;erihijom koli i stafilokokom, ali i od opake tuberkuloze, pa čak i najobičnije prehlade!

Grupa naučnika, koju je angažovala britanska vlada, tvrdi da će rezistentnost na antibotike 2050. godine prevazići maligna oboljenja, koja su sada&scaron;nji glavni uzrok smrti u svijetu, prenose agencije.

Kako se navodi, zbog rezistentnosti na antibiotike godi&scaron;nje će na globalnom nivou stradati preko 10 miliona ljudi, najvi&scaron;e u Aziji i Africi. Za Evropu autori studije očekuju da otpornost na ove lijekove bude uzrok smrti u oko 390.000 slučajeva, u SAD 317.000.

Kancer, kao drugi uzrok smrti, od 2050. godi&scaron;nje će odnositi na oko 8,2 miliona ljudi, &scaron;ećerna bolest 1,5 miliona, dijareja 1,4 miliona i nesreće na putevima 1,2 miliona, predviđaju stručnjaci.

U studiji se precizira da će u narednih 35 godina, zbog otpornosti na antibiotike, u svijetu prerano umreti oko 300 miliona ljudi, dok danas zbog istog uzročnika godi&scaron;nje život izgubi oko 700 hiljada ljudi, od kojih 50 hiljada u Evropi i SAD.

Studija dalje otkriva da je svjetska potro&scaron;nja antibiotika porasla 40 odsto u periodu između 2000. i 2010. godine.

Problem koji nam prijeti zbog naše sopstvene neopreznosti

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

NASA tvrdi kako je prona&scaron;la moguće dokaze o životu na Marsu. Jedan od instrumenata NASA-inog rovera Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana u atmosferi, koji se ne može geolo&scaron;ki objasniti, ili pak nekom drugom teorijom, prenosi Independent.

 
Naučnici ne mogu biti sigurni &scaron;to je uzrokovalo ovaj iznenadni porast, ali moguće je da je riječ o vrlo malom živom bakterijskom organizmu.

Ako plin proizvode živa bića, odnosno mikrobi, to bi označilo da je čovječanstvo stiglo do jednog od najvećih otkrića u historiji. 
 
Na Zemlji, 95 posto metana dolazi iz mikrobnih organizama.

Prija&scaron;nje satelitske snimke otkrile su neobične &quot;oblačiće&quot; metana u atmosferi, ali nikada ovako iznenadan rast koncentracije kao ovaj izmjeren u Galeovom krateru, mjestu na kojem je, prema ranije otkrivenim dokazima, prije nekoliko milijarda godina bilo tekuće vode. 
 
Naučnici su do otkrića do&scaron;li uz pomoć posebnih instrumenata na roveru Curiosity koji su posljednjih 20 mjeseci uzimali i analizirali uzorke atmosfere.

Krajem 2013. i početkom 2014. u četiri navrata razina metana je na dva mjesta udaljena svega 200 do 300 metara iznosila 7,2 čestica na milijardu volumena, a prije i poslije tih iznenadnih skokova, koncentracija metana iznosila je svega jednu desetinu te razine. 
 
Rover Curiosity od kolovoza 2012. godine istražuje 150 kilometara &scaron;irok krater Gale na Marsu nastao udarom asteroida, gdje je NASA-in robot izbu&scaron;io i nekoliko rupa u povr&scaron;ini Crvenog planeta.

Curiosity otkrio je misteriozan rast koncentracije metana

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo, a jo&scaron; 256 milijuna pati od nekog oblika o&scaron;tećenja vida. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se oko 80 posto&nbsp;navedenih slučajeva moglo spriječiti da su ti ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenoj, tj. vizualnoj brigi, prenosi Geek.

Dovođenje potrebne oftalmolo&scaron;ke opreme za siroma&scaron;ne u udaljenim područjima uskoro bi moglo postati puno lak&scaron;e s razvojem uređaja&nbsp;Peek Retina&ndash; prijenosnog uređaja za pregled vida. Ovaj uređaj, koji je trenutno jo&scaron; u fazi razvoja, osmislila je firma Peek Vision, a povezivat će se sa smartphoneom i na taj način omogućiti doktorima da lako i brzo obave pregled vida.

Peek Retina&nbsp;postavlja se na fotoaparat pametnih telefona i omogućava liječnicima da pregledaju mrežnjaču, koristeći odgovarajuću količinu svjetla pod određenim uglom. Budući da je povezana s kamerom, rezultira visokokvalitetnim slikama koje se kasnije mogu koristiti kako bi pacijenti mogli dobiti drugo mi&scaron;ljenje ili kako bi pratili vlastiti napredak.

Također, uređaj pomaže u identificiranju stanja poput glaukoma i katarakte, omogućujući pacijentima da se na vrijeme počnu liječiti, te uspore ili u potpunosti izliječe bolest.&nbsp;Peek Retina&nbsp;može se koristiti i za identifikaciju komplikacija nastalih uslijed dijabetesa, malarije i meningitisa, a koje mogu utjecati na vid izazivajući oticanje mozga. Vrlo je važno imati potpun uvid u zdravlje pacijenta jer upravo to može odrediti smjer u kojem će doktori nastaviti s tretmanima i terapijama.

Tokom&nbsp;posljednje dvije godine doktori su testirali prototip uređaja u udaljenim mjestima kao &scaron;to su Mali, Bocvana i Kenija, i to s ohrabrujućim rezultatima. Stoga, firma &nbsp;Peek Vision&nbsp;predviđa da će zdravstveni radnici ovom tehnologijom u prosjeku moći obavljati oko 1000 pregleda sedmično. Ali, osim u udaljenim mjestima, uređaj je sjajan i za upotrebu u industrijskim područjima u zatvorima ili staračkim domovima.

Peek Vision&nbsp;je pokrenuo crowdfunding kampanju želeći prikupiti potrebnih 110 000 dolara kako bi mogli razviti alate potrebne za proizvodnju&nbsp;Peek Retine&nbsp;u većim količinama, te se nadaju započeti s distribucijom u oktobru 2015. godine. U početku bi svaki pojedinačni uređaj ko&scaron;tao oko 95 dolara, ali cijena će vjerojatno padati s vremenom kako se bude proizvodilo vi&scaron;e uređaja.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/BKjOuSAaZp4?rel=0" width="560"></iframe> 
&nbsp;

Oko 39 miliona ljudi u svijetu je slijepo

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski je najznačajniji jezik, a onda slijedi grupa veoma značajnih jezika &nbsp;- njemački, ruski, francuski i portugalski, navode naučnici.&nbsp;

Oni su predložili novu metodu ocjenjivanja globalnog značaja jezika, odnosno onih jezika koje za komunikaciju koristi značajan broj ljudi u čitavom svijetu.&nbsp;

Istraživači su napravili kartu kontakata glavnih jezika planete.&nbsp;

Ispostavilo se da kineski i arapski, bez obzira na ogroman broj ljudi koji govore ovim jezicima, nisu u nivou engleskog i jo&scaron; nekih evropskih &nbsp;jezika.

Međusobnu vezu svjetskih jezika naučnici su odredili na osnovu tri vrste podataka.&nbsp;

To su podaci o 2,2 miliona knjiga koje su prevedene od 1979. do 2011. godine, zatim o akterima u pisanju članaka na nekoliko jezika (obrađeno je 2,5 miliona urednika koji su radili na 382 miliona članaka)&nbsp;te podaci o milijardi postova na Tviteru.

Ispostavilo se da globalna karta uticaja jezika ima hijerarhijsku strukturu:&nbsp;

Centralni komunikacioni &quot;čvor&quot; (hub) jeste engleski koji je okružen &quot;čvorovima drugog reda&quot; &ndash; njemačkim, francuskim, ruskim i portugalskim.&nbsp;

Nova metoda ocjenjivanja globalnog značaja jezika

Engleski najvažniji, slijede njemački,  ruski...

&nbsp;

Period od januara do novembra 2014. bio je najtopliji registriran na planeti od početka mjerenja temperature 1880. godine, objavila je Američka agencija za okeane i atmosferu.

NOAA predviđa da će se, kada stignu i svi podaci za decembar, pokazati da je 2014. biti rekordno topla. 
 
Ipak, ovogodi&scaron;nji novembar je s temperaturom koja je bila 0,65 stepeni Celzija iznad prosječne za 20. vijek, bio tek sedmi najtopliji do sada, navela je agencija. 
 
U prvih deset mjeseci ove godine prosječna temperatura povr&scaron;ine okeana i kopna bila je 0,70 stepeni iznad prosječne temperature u pro&scaron;lom vijeku i najtoplija od 1880. Prethodni rekord iz 2005. je prema&scaron;en za 0,01 stepen. 
 
Prosječna povr&scaron;ina arktičkog leda u novembru bila je 5,7 posto (6.216 kvadratnih kilometara) manja od prosječne izmjerene od 1981. do 2010. godine, navela je NOAA. 
 
Povr&scaron;ina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979., od kada se prave satelitski snimci, saopćio je američki Nacionalni centar za snijeg i led (NSIDC). 
 
Na Antarktiku povr&scaron;ina leda u novembru bila je 2,0 posto (3.367 kvadratnih kilometara) veća od prosječne mjerene između 1981. i 2010. godine. To je osma po veličini najveća povr&scaron;ina leda ikad izmjerena.

Površina leda na Arktiku je ove godine deveta najmanja od 1979.

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Nova istraživanja zakomplikovala su ideju da su komete zaslužne za stvaranje okeana na Zemlji, pi&scaron;e The Daily Beast.&nbsp;

Naime, jedno od najče&scaron;ćih obja&scaron;njenja je da su vodu u Zemljnim okeanima donijeli kometi koji su &quot;bombardirali&quot; planet. No, nova istraživanja objavljena u časopisu Science tvrde kako se voda na kometi 67P/Churyumov-Gerasimenko ne poklapana s onom koja se nalazi na Zemlji.

Nivo deuterija u vodi kometa tri puta je veća od nivoa u okeanima.

Komete su hemijski netaknuti, uglavnom nepromijenjeni tokom 4,5 milijardi godina povijesti Sunčevog sustava, pa neusklađenost u sadržaju deuterija komplicira priču u vodi na Zemlji.

Međutim, pogre&scaron;no je reći da novi rezultati isključuju komete kao izvor okeana. Dijelo, i zato &scaron;to je ova vrsta mjerenja obavljena za mali broj kometa, pa će se o porijeklu okeana govoriti jo&scaron; godinama.

Da bi rije&scaron;ili misteriju trebamo proučiti puno vi&scaron;e kometa i meteorita. Podaci o deuteriju postoje za samo desetak kometa, a svaki novi komet koji možemo poručvati približit će nas razumijevanju priče o nastanku okeana.

Nova istraživanja zakomplikovala staru tezu

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala su malo izgleda preživjeti bijeg iz legendarnog zatvora na otoku u zaljevu San Francisca 1962., zaključili su holandski naučnici koji su proučavali vremenske uslove i morske struje te noći, prenosi BBC.

Jo&scaron; je nepoznato jesu li trojica robija&scaron;a Frank Morris, John Anglin i &nbsp;Clarence Anglin preživjeli bijeg, no izgledi su bili protiv njih, osim oko ponoći, otkrili su naučnici. Taj bijeg iz zatvora, koji je ekraniziran s Clintom Eastwoodom u naslovnoj ulozi u filmu &quot;Bijeg iz Alcatraza&quot;, jedan je od najodvažnijih poku&scaron;aja u historiji.

Oni su pobjegli na provizornom splavu i nakon toga ih nitko nije vidio.&nbsp;

Novi kompjuterski model morskih struja pokazuje da su, ako su krenuli točno u ponoć, mogli stići do kopna, no ako su krenuli prije ponoći ili nakon toga velika je vjerojatnoća da su se zbog pothlađenosti utopili.&nbsp;

Istraživanje su proveli naučnici sa univerziteta u Delftu i istraživačkog instituta Deltares.&nbsp;

Trojica pljačka&scaron;a banke provela su mjesece kopajući tunel u betonskim zidovima ćelija koristeći nao&scaron;trene ka&scaron;ike. U noći 11. juna 1962. ostavili su lažne glave izrađene od sapuna, toaletnog papira i kose u krevetima i iskrali se iz neprobojnog zatvora. Na obali su izradili splav od balonera i prema FBI-ju zaplivali su negdje između 20 sati i 2 sata ujutro.&nbsp;

Unatoč opsežnoj potrazi nikad nisu pronađeni i ostaje nepoznanica jesu li se spasili ili su umrli.&nbsp;

Naučnici vjeruju da su ih struje, ukoliko su porinuli splav prije ponoći, odvukle na okean gdje su preminuli od hipotermije. Nakon jedan ujutro plimne struje su se okrenule i u tom slučaju odvukle splav u suprotnom smjeru prema sredini zaljeva gdje su morali biti toliko dugo u vodi da su morali umrijeti od pothlađenosti ili ih je policija morala otkriti nakon svitanja u &scaron;est ujutro.&nbsp;

Preživljavanje je bilo moguće samo ako su splav porinuli oko ponoći i veslali prema sjeveru jer su u to vrijeme snažne struje &#39;radile&#39; za njih i tada su ih mogle povući prema mostu Golden Gate i obali.&nbsp;

San Francisco 1962. godine

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Problemi sa pamćenjem kod starijih ljudi, posebno visoko obrazovanih, ukazuju na znatno povećanje rizika od moždanog udara -&nbsp; tvrde holandski naučnici.

Rezultati istraživanja, tokom kojih je 9.000 osoba iz Roterdama praćeno vi&scaron;e od 20 godina, pokazuju da je kod akademski obrazovanih ljudi, koji imaju te&scaron;koće sa pamćenjem, rizik od moždanog udara čak 39 odsto veći nego kod ljudi nižeg obrazovanja, koji imaju isti problem.

Stručnjaci obja&scaron;njavaju da je obrazovanje faktor za&scaron;tite od demencije.

Činjenica da neko pokazuje znakove lo&scaron;eg pamćenja uprkos visokom obrazovanju pokazuje da taj faktor vi&scaron;e ne djeluje, odnosno da je probijena &quot;zadnja linija odbrane&quot; od kognitivnog propadanja.

To znači da slaba memorija može biti znak da su u mozgu napredovali neki opasni procesi koje učenje vi&scaron;e ne može kompenzovati.

Svi učesnici holandske studije bili su zdravi i stariji od 55 godina. U upitniku su odgovarali na pitanje imaju li problema sa pamćenjem.

Za 20 godina istraživanja, u praćenoj grupi zabilježena su 1.134 moždana udara.

Analizom podataka, stručnjaci su otkrili da postoji povezanost između ranije prijavljenih te&scaron;koća sa pamćenjem i povećanog rizika od udara. A rizik je bio posebno visok kod osoba sa visokim obrazovanjem.

&Scaron;ef studije profesor neuroepidemiologije Arfan Ikram obja&scaron;njava da je obrazovanje važan faktor u sposobnosti mozga da se bori protiv kognitivnog propadanja, uključujući demenciju.

Ova sposobnost, poznata kao kognitivna rezerva, obično se gradi tokom djetinjstva i mladosti, i vjeruje se&nbsp; da &scaron;titi mozak od o&scaron;tećenja.

&quot;Kod ljudi visokog nivoa obrazovanja sporije dolazi do o&scaron;tećenja mozga i razvoja demencije. Ali, ako se počnu žaliti na pamćenje, to znači da je mehanizam za&scaron;tite nestao&quot; - navodi Ikram.

Rezultati istraživanja

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Ruska državna agencija za istraživanje svemira &quot;Roskosmos&quot; razmatra gradnju vlastite svemirske stanice, izjavio je danas njen &scaron;ef Oleg Ostapenko.

Ovakav projekat bio bi konkurentan Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), u čijem radu učestvuje 15 zemalja, uključujući SAD i Rusiju. Budućnost orbitalne stanice dovedena je u pitanje zbog naru&scaron;avanja odnosa Moskve i Va&scaron;ingtona povodom krize u Ukrajini.

- Potvrđujem da razmatramo takvu opciju. Ovo je mogući pravac razvoja -&nbsp;rekao je agenciji RIA &quot;Novosti&quot; &scaron;ef &quot;Roskosmosa&quot;.

On je dodao da bi takva svemirska stanica mogla da postane osnova za ruske misije na Mjesec.

SAD žele da MSS, koja je vrijedna 100 milijardi dolara, ostane funkcionalna najmanje do 2024. godine, četiri godine duže od prethodnog plana. 
&nbsp; 
Zvaničnik ruske vlade rekao je u maju da će Moskva odbiti prijedlog SAD o produženju rada orbitalne stanice.

Ruska svemirska stanica &quot;Mir&quot;, lansirana u vrijeme postojanja Sovjetskog Saveza 1986.godine, radila je do 2001. godine.&nbsp;

Predsjednik Vladimir Putin želi da reformi&scaron;e rusku svemirsku industriju poslije vi&scaron;egodi&scaron;njeg rezanja budžeta i odliva stručnjaka, &scaron;to je dovelo do serije neuspje&scaron;nih lansiranja u prethodnih nekoliko godina.

Konkurencija Međunarodnoj svemirskoj stanici

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Poslije vi&scaron;e decenija dugog istraživanja, astronomi su možda konačno prona&scaron;li prvi dokaz postojanja tamne materije, prenosi Huffington Post.

To je nevidljiva supstanca za koju naučnici vjeruju da čini najveći dio svemira, budući da vidljiva materija čini svega oko 20 posto&nbsp;mase univerzuma. Iako je do sad tamna materija mogla da se posmatra indirektno u smislu praćenja njenih gravitacionih uticaja na vidljivu materiju, naučnici nisu uspjeli da pronađu &quot;opipljiv&quot;&nbsp;dokaz da ona zaista postoji. Sve do sad.

Ove nedjelje tim istraživača iz Francuske i Holandije objavio je da je detektovao prvi signal raspada čestica tamne materije, prenosi Telegraf.rs.

Za potrebe istraživanja tim je analizirao rendgenske zrake koje emituju dva nebeska tijela: skup galaksija Persej i na&scaron;e &bdquo;sestrinske&ldquo; galaksije Andromede. Istraživači su ispitivali podatke dobijene uz pomoć XMM-Newton teleskopa Evropske svemirske agencije i primjetili misterioznu anomaliju, koju nije mogao emitovati ni jedan poznati atom ili čestica.

<img alt="crna-materija2" src="/media/old/548d9081-829c-4216-b827-728bb0765237-crna-materija2.jpg" title="crna-materija2" />

Isto je opazio i istraživački tim sa Harvarda u junu ove godine.

- Ovaj siću&scaron;ni vi&scaron;ak zračenja (od nekoliko stotina fotona vi&scaron;e) smatra se da potiče od raspada čestica tamne materije &ndash; kaže dr Aleksej Bojarski, profesor astronomije i fizike na Lajden univerzitetu i vođa istraživanja.

- Iako je signal slab, pro&scaron;ao je nekoliko provjera kojima je utvrđeno da zaista može poticati od tamne materije &ndash; rekao je on.

Bojarski smatra da je možda riječ o &quot;sterilnom neutrinu&quot;, hipotetičkoj čestici za koju se vjeruje da je velika koliko i stoti dio elektrona.

- Potvrda ovog otkrića mogla bi da dovede do razvoja nove vrste teleskopa za proučavanje ovakvih signala. Ukoliko do toga dođe, moći ćemo da rekonstrui&scaron;emo kako je nastao svemir &ndash; kaže on.

Istraživači će objaviti rad na ovu temu sljedeće nedjelje u žurnalu Physical Review Letters.

Nakon više decenija istraživanja

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Hrvatsko-slovenski biolozi obavili su istraživanje prehrambenih sklonosti morskih pasa u Jadranskom moru i podnijeli naučni izvje&scaron;taj koji će smiriti sve koji su sliku &quot;proždrljivosti&quot; tih &quot;morskih nemani&quot; stekli gledajući horor filmove.

Oni su pomno pretražili sadržaje želudaca 15 morskih pasa meku&scaron;a koji nisu uspjeli uteći ribarskim koćama od decembra 2005. do aprila 2007. godine u sjevernom Jadranu. U novom broju naučnog časopisa &quot;Natura Croatica&quot; navodi se da je dužina tijela pasa iznosila između 50 i 152 centimetra, pa se nipo&scaron;to ne radi o najvećim, gorostasnim psinama, koji mogu dosegnuti 18 metara, ali ni o &quot;psićima&quot; pigmejima koji narastu tek dvadesetak centimetara. Morski psi red su riba star 800 miliona godina, mesožderi su i nalaze se na vrhu hranidbenog lanca, pa su oni u moru ono &scaron;to su lavovi na kopnu, ili čovječja ribica u na&scaron;em podzemlju.

Mnogo je zanimljivosti vezanih za njihov život: primjerice već u majčinoj utrobi, prije nego &scaron;to dođu na svijet, dobiju vi&scaron;e redova zuba, a tokom života izgube ih i po trideset hiljada. Za razmnožavanje im ponekad nije potrebna oplodnja pa stručnjaci kažu da se mogu razmnožavati tzv. partenogenezom. Uza sve to, znaju se pona&scaron;ati i kanibalski, tj. jesti meso vlastitih vrsta. Sitnež u želucima proždrljivaca. Međutim, umjesto progutanog broda s ljudima, stručnjaci su u želucima 15 nesretnih meku&scaron;a na&scaron;li sitne ribe inćune i ne&scaron;to ugotica, koje i same često obilno zaglave u koćama jer po danu žive na samom dnu. Najvi&scaron;e su prona&scaron;li desetonožnih rakova i to vrsta poznatih u narodu kao zdravemarije, čistači i vodari. Inače, čistači se hrane organskim tvarima koje se raspadaju i tako čiste more.

Kad su napadnuti, spa&scaron;avaju se odbacivanjem nogu, koje mu se brzo obnove. Bilo je u želucima jo&scaron; i malo sipa te nekih biljki i algi, &scaron;to je valjda jednako kao da su u želucu alkoholičara na&scaron;li mlijeko. A želudac jednog proždrljivca, &scaron;to je možda jo&scaron; najgore, bio je - potpuno prazan. Prema onome &scaron;to su objavili stručnjaci Instituta za oceanografiju iz Splita, u Jadranu je zabilježeno oko 30 vrsta morskih pasa, od kojih neki dolaze samo privremeno. Najopasniji među njima je modrulj. Naraste od tri do četiri i po metra i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Privuče ga krv pa zabunom, kažu stručnjaci, može napasti i ljude. Napadi su rijetki, ali se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom.

No, u Jadranu su daleko če&scaron;će manje vrste morskih pasa. Morski psi se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja morskog ekosistema. Nestankom morskih pasa do&scaron;lo bi do poremećaja u prirodnoj selekciji. No, i takvi želuci, imaju svoja ograničenja i svoje nametnike. Otjerale ih &quot;zvučne bombe&quot; Spomenuta analiza otkrila je da je čak 13 morskih pasa imalo nametnike, od kojih 12 obliće te po troje metilje i trakavice. Najče&scaron;ći oblić je onaj vrste &quot;Cucullanus micropapillatus&quot;, od koje su ukupno zabilježene 44 odrasle jedinke i čak 198 ličinki. Većina jadranskih pasa ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Na&scaron;eg meku&scaron;a je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasila ugroženom vrstom, jer ga hvataju pridnenim mrežama koje povlače koće, stajaćicama i svim drugim mrežama. Na nekim područjima Mediterana broj mu jako smanjen, no u Jadranskom moru, čini se, broj mu je stabilan. Splitski ihtiolog Alen Soldo nedavno je izrazio duboku zabrinutost za sudbinu jadranskih morskih pasa.

U Slobodnoj Dalmaciji izjavio je kako tokom svog nedavnog istraživanja u Jadranu nije prona&scaron;ao ni jednog morskog psa! Iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka hiljada morskih pasa, u vrijeme kad je norve&scaron;ki brod &quot;Northern explorer&quot;, koristeći snažne seizmičke &quot;zvučne topove&quot;, istraživao naftu u jadranskom podmorju, morski psi su jednostavno nestali.

&quot;Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Nai&scaron;li bismo sigurno barem na modrulja. To je čudna koincidencija s obzirom na to &scaron;to se u to vrijeme dogodilo želvama&quot;, kaže Soldo. On, ali i svi drugi biolozi, kao i mnogi ljudi koji ribe poznaju malo vi&scaron;e od onoga &scaron;to o njima mogu naći u običnim udžbenicima, kažu da se ne trebaju ljudi bojati morskih pasa, nego tobožnje morske nemani ljudi. Od morskih pasa strada godi&scaron;nje u svijetu manje od deset ljudi, a u isto vrijeme od ljudi sto miliona morskih pasa, upozorio je nedavno časopis &quot;Priroda&quot; pozivajući se na jedno javno predavanje. 
&nbsp;

Tvrdnje stručnjaka

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da je potpuna ti&scaron;ina idealna za koncentraciju tokom rada, ali je istraživanje koje je proveo tim ljekara u Univerzitetskoj bolnici u Kardifu pokazalo da čak 72 posto hirurga slu&scaron;a muziku tokom zahvata u operacionoj sali.

Njihova studija, objavljena u časopisu British Medical Journal, otkriva da 80 posto medicinskog osoblja smatra da im muzika pomaže u radu - pospje&scaron;uje međusobnu komunikaciju, smanjuje nivo anksioznosti i pobolj&scaron;ava efikasnost, prenio je Tanjug.

Prema pisanju Hafington posta, slu&scaron;anje muzike tokom hirur&scaron;ke operacije nije novina. Naime, u grčkoj mitologiji, Apolon je istovremeno bio bog isceljenja i muzike. Početkon 20. vijeka, engleski hirurg Juan Kejn unio je fonograf u operacionu salu, jer je smatrao da muzika &quot;smiruje i odvlači pažnju pacijenta od užasa situacije&quot;.

Osim &scaron;to smiruje ljekare i povećava njihovu koncentraciju, muzika, također, smanjuje srčanu frekvenciju (broj srčanih otkucaja u jednoj minuti) kod pacijenta pod anestezijom.

Istraživanje je pokazalo i da većina hirurga tokom operacije slu&scaron;a klasičnu muziku, mada ima i onih koji bi rado pu&scaron;tali ne&scaron;to moderniji zvuk.

Tišina im ipak nije bitna

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnicu egipatske kraljice iz četvrtog milenijuma prije nove ere u Luksoru je prona&scaron;ao tim egipatskih i francuskih arheologa, saopćilo je egipatsko ministarstvo za antikvitete.

&quot;Nastavlja se istraživanje kako bi se odredio za kog faraona je bila udata&quot;, navodi se u saopćenju i dodaje da je grobnica iz perioda Ramesida (1314-1085 p.n.e)&nbsp; kada je 11 kraljeva bilo nazvano Ramzes.

Unutar grobnice arheolozi su prona&scaron;li fragmente 20 pogrebnih statua na kojima je napisano ime &quot;Karomama&quot; koje bi možda moglo da suzi broj kandidata, pi&scaron;e AFP, a prenosi Tanjug.

Luksor, koji se nalazi na obali Nila, muzej je na otvorenom prepun hramova i grobnica iz drevnog Egipta.

Otkriveni  fragmenti 20 pogrebnih statua

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA-in video ne pokazuje samo strukturu oluje, već i spektar od zelene do crvene boje koji prikazuje količinu vlage u oblacima. Vlaga u oblacima je važna jer naučnicima govori koliko energije određena oluja ima, a prognostičarima omogućava predviđanja količine oborina.

Video kojeg je NASA objavila sadrži podatke dvaju satelita dobijene mikrovalnim mjerenjima korz oblake, koja dodaju sve oborine na koja naiđu u ukupno gustoću vlage na zadatom području. Tu je jo&scaron; i snimanje radarom na dvije frekvencije svih vodenih kapi u oblacima, &scaron;to rezultira 3D slikom strukture oblaka, prenosi Wired.

Super tajfun Hagupit pogodio je Filipine 6. decembra s maksimalnim udarima vjetra od 280 kilometara na sat. Iza sebe je ostavio 27 poginulih te uni&scaron;tenih vi&scaron;e desetina hiljada domova.

Trenutno je Hagupit oslabio i spu&scaron;ten je u kategoriju tropske oluje s naletima vjetra od 112 kilometara na sat, a trebao bi stići do Vijetnama između 15. i 16. decembra.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/SVyI-cH3MzM" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Podaci dva satelita

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

Veliki prasak možda je stvorio jo&scaron; jedan svemir u kojem vrijeme teče unazad, pi&scaron;e news.com.au, a prenosi Dnevnik hr.

Jedna od najvećih naučnih zagonetki je kako i za&scaron;to se vrijeme pomiče unaprijed.

U poku&scaron;aju da konačno rije&scaron;e ovaj misterij naučnici su do&scaron;li do nove teorije. Dakle, vjeruju da je Veliki prasak prije 14 milijardi godina stvorio dva svemira, jedan je kao odraz drugoga u ogledalu.

Dakle, ako se vrijeme u na&scaron;em svemiru kreće prema naprijed, u drugom se možda kreće unazad, tvrde naučnici koji su proveli istraživanje.

Jedna stvar je sigurna - riječ je o istraživanju koje bi moglo promijeniti način na koji razmi&scaron;ljamo o svemiru.

Fizičar Julian Barbour koji je radio na istraživanju tvrdi da postoje dvije strelice vremena, koje se kreću u suprotnim smjerovima i obje su formirane Velikim praskom.

Jedna od najvećih zagonetki

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Jo&scaron; uvijek ne postoji dovoljno dokaza o tome kako je Zemlja izgledala u vrijeme nastanka. Ali, novi istraživački projekt planira tačno pokazati kako je na&scaron;a planeta izgledala prije 4 milijarde godina.

Dana&scaron;nje pretpostavke kažu da je na Zemlji bio - pravi pakao.

Zemlja je nastala otprilike prije 4,5 milijarde godina od nanosa iz Sunčeve maglice. Vulkanski plinovi najvjerojatnije su stvorili prvobitnu atmosferu koja je bila gotovo bez kisika i otrovna za ljude i sav život na Zemlji.

U početku su Zemlja i Mjesec bili na meti udara mnogih asteroida i kometa prilikom čega je na povr&scaron;inu izbijala poveća količina lave. No u isto vrijeme, neki dijelovi Zemljine povr&scaron;ine, imali su tekuću vodu, čime se stvara pretpostavka da je u njima postojao neki oblik pre-biotičkog života.

Naučnik na Southwest Research institutu Boulder u Coloradu, te glavni autor studije Simone Marchi, rekao je:

&quot;Pretpostavlja se da su zbog asteroida i kometa, koji su letjeli oko Zemlje i udarali u njenu povr&scaron;inu, uvjeti na ranoj Zemlji bili pakleni. Isto tako, ako pogledamo količinu elemenata koji se vežu na željezo, i koji su do&scaron;li na Zemlju prilikom tih sudara, možemo utvrditi koliko je Zemlja izgubila na masi nakon svakog udara.&quot;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/9agxiIVJPrU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina

Nauka

ISTRAŽIVANJE Evo od čega ćemo umirati u budućnosti!

Na pomolu najveće naučno otkriće u historiji? Otkriveni tragovi života na Marsu!

Novi uređaj obavlja pregled vida pomoću smartphonea

Engleski najvažniji, slijede njemački, ruski...

NOAA: Ova godina je najtoplija od 1880. godine

Kako su nastali okeani? Naučnici imaju novu teoriju

Naučnici: Trojica bjegunaca iz Alcatraza imala malo izgleda za bijeg

Akademski obrazovani izloženiji moždanom udaru

Moskva razmatra gradnju svemirske stanice

Pronađen dokaz postojanja tamne materije?

Čovjek opasniji morskim psima nego te “morske nemani” ljudima

Većina hirurga sluša muziku u operacionoj sali

Grobnica faraonske kraljice pronađena u Egiptu

NASA objavila video koji pruža pogled u srce super tajfuna Hagupita

MISTERIJA Veliki prasak je stvorio još jedan svemir, u kojem vrijeme teče unazad?

Pogledajte kako je Zemlja izgledala prije 4 milijarde godina