Cik-cak &scaron;ara pronađena na jednoj fosilizovanoj &scaron;koljki u Indoneziji vjerovatno je nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka, navodi se u najnovijoj studiji.

Rezbarija je stara najmanje 430.000 godina, &scaron;to znači da je ona djelo davno izumrlog homo erektusa, pretka modernog čovjeka. Prethodno nađen najstariji ljudski trag ove vrste bio je star oko 130.000 godina.

Ako se najnovije otkriće, koje će biti objavljeno u časopisu &quot;Priroda&quot;, pokaže kao tačno, naučnici će morati da ponovo analiziraju razvoj ljudske kulture. Jedan od autora studije Stiven Manro rekao je BBC-u da bi to moglo da dovede do ponovnog pisanja istorije.

&quot;Ovo je prvi put da smo na&scaron;li dokaz da se homo erektus pona&scaron;ao na ovaj način&quot;, rekao je Manro, sa Nacionalnog Univerziteta Australije.

On je rekao da je ovo jedan način pona&scaron;anja.

&quot;Da li je to umjetnička ili simbolička ekspresija, ostaje da se vidi, ali je, u svakom slučaju, ne&scaron;to jedinstveno ljudsko&quot;, rekao je on.

Holandski naučnik Eugen Duboa je 1890-tih prona&scaron;ao i prikupio stotine fosilizovanih slatkovodnih dagnji koje su zatim pohranjene u kutije u holandskom gradu Leidenu.

U maju 2007. godine Manro ih je fotografisao u sklopu istraživanja za doktorat. Rezbarija se na digitalnoj fotografiji jasno vidjela, iako nije bio vidljiva golom okom.

Naučnici su utvrdili da je rezbarija bila stara jednako kao i &scaron;koljka, vi&scaron;e od 430.000 godina. Rezbarija je načinjena prije fosilizacije, kada je dagnja bila jo&scaron; svježa prije između 430.000 i 540.000 godina.

Manro je rekao da bi ovo otkriće moglo da potvrdi teorije da je homo erektus bio prilično vje&scaron;t u ručnom radu i da je imao veće kognitivne sposobnosti nego &scaron;to se mislilo.&nbsp;

Cik-cak šara, nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Američki naučnici razvili su lijek koji može obnoviti kičmenu moždinu na mjestu povrede kod laboratorijskih glodavaca. Lijek potiče živce u kičmenoj moždini da rastu i premoste povredu.

Prema istraživanju, objavljenom u časopisu &quot;Nature&quot;, većina &scaron;takora nakon ubrizgavanja lijeka pokazala je neki stepen pokretljivosti i kontrole mokraćnog mjehura.

Lijek djeluje tako da ometa &quot;ljepljive&quot; proteine koji sprečavaju živčane stanice u rastu nakon povrede.

Naučnici su kazali da se moraju provesti daljnja ispitivanja, no humanitarna organizacija &quot;Spinal Research&quot; navodi kako je postignut stvarni napredak.

Povrede kičmene moždine ometaju kontinuirani protok električnih signala iz mozga u tijelo i mogu dovesti do paralize ispod mjesta povrede.

Tim na Medicinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta Case Western Reserve u Ohiou kaže da ožiljno tkivo, koje se formira nakon povrede, sprečava obnovu kičmene moždine jer stvara proteine koji djeluju poput ljepila.

Dugački iglasti dijelovi živaca, tzv. aksoni, zapetljaju se u ljepilo ako poku&scaron;aju rastom premostiti mjesto povrede. Naučnici su ubrizgali lijek ispod kože &scaron;takora i on je pre&scaron;ao u moždinu i omeo aktivnost ljepljivih proteina.

- Bilo je nevjerovatno - aksoni su rasli i rasli - kazao je voditelj istraživanja Jerry Silver.

U istraživanju je 21 od 26 &scaron;takora pokazalo neki stepen oporavka, bilo u sposobnosti kretanja, bilo u funkciji mokraćnog mjehura. Potrebna su daljnja testiranja na većim životinjama prije nego &scaron;to počnu ispitivanja na čovjeku.

Testiranja izvedena na laboratorijskim glodavcima

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Ova godina mogla bi da bude najtoplija u historiji meteorolo&scaron;kih mjerenja, zaključila je Svjetska meteorolo&scaron;ka agencija (SMA) pri Ujedinjenim nacijama, prenosi Frans pres.

- Očigledno, 2014. godina biće jedna od najtoplijih, ako ne i najtoplija tokom čitave historije mjerenja &ndash; saop&scaron;tila je ta agencija na marginama konferencije UN o klimi u glavnom gradu Perua.

<img alt="poplave" src="/media/old/547f5694-29ac-4eac-b904-2e2eb0765237-poplave.jpg" title="poplave" />

Prema preliminarnim podacima za 2014. godinu, 14 od 15 najtoplijih godina je iz 21. vijeka.

- Nema mirovanja u globalnom otopljavanju &ndash; rekao je direktor SMA Mi&scaron;el Žaro (Jarraud) u saop&scaron;tenju za medije, dodajući da ono &scaron;to je uočeno 2014. jeste dosljedno očekivanjima od klimatskih promjena.

- Rekordne vrućine sa obilnim padavinama s bujicama i poplavama uni&scaron;tavaju živote i sredstva za život &ndash; dodao je on.

Žaro je istakao da su za ovu godinu posebno neobične i alarmantno visoke temperature velikih oblasti okeanskog prostora, uključujući oblast na sjevernoj hemisferi.&nbsp;

<img alt="what-is-global-warming-58270" src="/media/old/547f5771-ff98-4e9e-a26e-2e62b0765237-what-is-global-warming-58270.jpg" title="what-is-global-warming-58270" />

Temperatura zraka iznad povr&scaron;ine okeana i kopna u periodu od januara do oktobra bila je iznad prosječnih pokazatelja između 1961. i 1990. godine od 14 stepeni, za 0,57 stepeni Celzijusovih i iznad pokazatelja u periodu između 2004. i 2013. godine za 0,09 stepeni.

- Ako se u novembru i decembru zadrži ta tendencija, onda će 2014. godina biti vjerovatno najtoplija, ispred 2010, 2005. i 1998 &ndash; navela je SMA, dodajući da to potvrđuje glavni dugoročni trend otopljavanja.

Najtoplija godina u historiji mjerenja

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Prema rezultatima posljednjih analiza, stopa topljenja glečera na Antarktiku utrostručena je u protekloj deceniji.

Istraživači sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; u Irvinu i laboratorije NASA navode da se glečeri u Amundsenovom moru u zapadnom dijelu Antarktika otapaju mnogo brže nego u drugim dijelovima i najvi&scaron;e utiču na povećanje nivoa mora.

U sličnom istraživanju objavljenom u maju ove godine, takođe je zaključeno da je ubrzano topljenje glečera na zapadu Antarktika, gdje ima dovoljno vode da se nivo mora podigne za metar, i sve ukazuje na to da se ovo ne može zaustaviti.

Istraživači ističu da je nova studija prva u kojoj je izvr&scaron;ena prociena, a podaci su dobijeni primjenom četiri različite tehnike mjerenja kako bi se oformila &scaron;to bolja pretpostavka o obimu i stopi gubitka ledenog pokrivača u protekle dvije decenije.

Istraživanje će biti objavljeno u žurnalu &quot;Geofizička istraživačka pisma&quot; 5. decembra.

Naučnik Izabela Velikonja, koja je učestvovala u istraživanju, ističe da se masovan gubitak glečera povećava nevjerovatnom brzinom.

Vodeći autor istraživanja sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; Tajler Aterli navodi da je u prethodnim studijama sugerisano da su promjene u ovom regionu počele devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i da su naučnici željeli da vide rezultate poređenjem raznih tehnika.

Mjerenja su vr&scaron;ili radar i sateliti NASA-e i Evropske svemirske agencije, a primijenjen je i atmosferski klimatski model, koji je razvio holandski Univerzitet iz Utrechta.

Rezultati istraživanja objavljeni su na konferenciji o globalnom zagrjavanju, koja je počela u Peruu.

Zabrinjavajući podaci sa Antarktika

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Jedna od stvari koju sve če&scaron;će čujem jest &quot;ne želim da se moje ime vidi na Googleu&quot; ili &quot;ne želim da mi prate smartphone, koga briga gdje sam i &scaron;ta radim&quot;.

Postoje dva odgovora na ove izjave, prvi je taj je to vi&scaron;e nemoguće zaustaviti i da se apsolutno sve prati, i drugi je taj da je to dobro.

Svaka transformacija čovječanstva traje godinama i nikad nije ugodna. Starije generacije možda nikad neće shvatiti za&scaron;to je dobro to &scaron;to se sve prati, dok će mladima biti to sasvim normalna stvar.

Poenta je u tome da nije nužno lo&scaron;e &scaron;to nas prate i &scaron;to nam je dostupna tehnologija kojom možemo pratiti apsolutno sve. Sjetite se malo pametnih narukvica, novih pametnih satova, mobitela i ostalih&nbsp;uređaja&nbsp;kojima možemo pratiti spavanje, kretanje, vježbanje, kako funkcionira na&scaron;e tijelo.

Koliko samo poznajete va&scaron;e tijelo? Koliko imate informacija o njemu? Skoro ni&scaron;ta, jedino &scaron;to možete znati jest ako odete doktoru, izvadite krv i dobijete analizu s brojkama koje ne razumijete.

Evolucija čovječanstva oslanja se na tehnologiju koja će nam omogućiti da bolje upoznamo svoje tijelo i damo mu ono &scaron;to mu je potrebno, bez da odemo doktoru. U tome će nam pomoći pametne narukvice, majice, čarape, tenisice, rukavice, kape, jakne, kacige, itd. Gotovo sve čime ćemo biti okruženi sakupljat će informacije &mdash; i to je dobro.

Sve te informacije iskoristit&nbsp;će se kako bi se olak&scaron;ao život. Zamislite situaciju u kojoj ujutro idete automobilom na posao i va&scaron; pametni automobil izračuna najbolju rutu do va&scaron;eg posla, jer možda postoje neki radovi na cesti za koje nemate pojima, a na kojima biste izgubili možda sat vremena, ako ne i vi&scaron;e. Ili recimo da idete u radnju i znate tačno &scaron;to trebate kupiti jer će va&scaron; pametni frižider imati popis namirnica koje često kupujete, a kojima je istekao rok trajanja ili možda zaliha.&nbsp;

Ne, nećemo se zaglupiti ovim stvarima, već će nam upravo ta tehnologija i te informacije pomoći da radimo stvari koje su od veće važnosti. Ljudi će vi&scaron;e razmi&scaron;ljati o načinu kako jo&scaron; vi&scaron;e pobolj&scaron;ati svijet.

Naravno, bit će tu i situacija u kojima će se te informacije iskori&scaron;tavati na lo&scaron; način, no to je ne&scaron;to &scaron;to nas prati od kada postoji čovječanstvo, tako da &mdash;&nbsp;ni&scaron;ta novo.

Svijet će biti drugačije mjesto, i s time se slaže i poznati istraživač Jason Silva, pa tako da vidite da nisam jedini koji tako razmi&scaron;lja, pogledajte video i uvjerite se i sami. Ne trebate se bojati nove tehnologije, već je treba samo iskoristiti na najbolji mogući način, prenosi Dnevnik hr.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/fXB5-iwNah0" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Tehnologija napreduje sve brže

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Mehanizam s Antikitere pronađen je 1901. godine prilikom istraživanja potonulog broda uz obalu istoimenog grčkog ostrva. Radi se o seriji brončanih zupčanika za koje se vjeruje da su služili za predviđanje pomrčenja Sunca, određivanje položaja planeta te bilježenje datuma održanih Olimpijskih igara.

Naučnici već vi&scaron;e od sto godina poku&scaron;avaju otkriti iz kojeg doba ovaj mehanizam potiče. Studija iz 2006. godine datirala ga je u period između 150. i 100. godine prije nove ere, no nova analiza pokazuje da je ovaj mehanizam datume počeo bilježiti jo&scaron; 205. godine prije nove ere.

Prema tome, njegov sistem funkcioniranja nije se mogao temeljiti na trigonometriji koja se pojavila te krajem 2. vijeka prije nove ere, pa se pretpostavlja da je funkcionirao na principima aritmetike koje su Grci &quot;posudili&quot; od Babilonaca.

Iako su neki istraživači sigurni da su ovaj mehanizam napravili poznati mislioci ili astronomi, primjerice Arhimed ili Hipark, većina se ipak slaže da je prerano govoriti o njegovim tvorcima.

Funkcionirao na principima aritmetike

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Neko je odnio stotinjak ljudskih mozgova iz zbirke Univerziteta Teksas u Ostinu, javili su jutros lokalni mediji.

Uprava Univerziteta kaže da je nestala polovina tegli s formaldehidom u kojima se čuvaju mozgovi. Državna bolnica u Ostinu je prije 28 godina predala mozgove Univerzitetu radi &quot;privremenog čuvanja&quot;, ali je laboratorija imala prostora za samo 100 tegli, te je jo&scaron; stotinjak stavljeno u podrum Univerziteta, odakle su sada nestali.

Univerzitet je saop&scaron;tio da će istražiti okolnosti nestanka dijela zbirke, s obzirom da se &quot;obavezao da primjerke mozgova tretira sa po&scaron;tovanjem&quot;, a koristi ih kao učilo, prenosi Beta.

Ostatak zbirke mozgova se sada premje&scaron;ta na sigurnije mjesto i u toku je njihovo skeniranje magnetnom rezonancom, te će se tako nastali snimci ubuduće koristiti u nastavi i za istraživanje.

Po sporazumu s bolnicom, Univerzitet Teksas je morao da ukloni sve podatke na osnovu kojih bi se moglo utvrditi čiji su mozgovi u teglama.

Ipak, izgleda da je ukraden i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana koji je 1966. godine ubio 16 ljudi, od čega je 11 ustrijelio pucajući s tornja Univerziteta Teksas, dok ga policija nije ubila.

Taj događaj je inspirisao režisera Pitera Bogdanoviča da snimi svoj prvi značajniji film &quot;Mete&quot; (1968).

Nestao i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kućni DNK test kalifornijske biotehnolo&scaron;ke firme 23andMe, koji je izazvao kontroverze i bio kritikovan&nbsp;u SAD-u, dobio je zeleno svjetlo za kori&scaron;tenje u Velikoj Britaniji, javlja u utorak BBC.

Taj test iz sline daje podatke o ličnim zdravstvenim rizicima na temelju rezultata analize DNK. 
&nbsp; 
Britansko regulatorno tijelo, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (MHRA), donijela je odluku da se taj kućni test može koristiti u Britaniji uz obavezan oprez. 
&nbsp; 
Njegovi kritičari u SAD-u kažu da rezultati testa mogu biti nedovoljno precizni da bi se na njima mogla temeljiti važna pitanja zdravlja. Međutim, firma 23andMe sa sjedi&scaron;tem u Kaliforniji čvrsto stoji iza svog testa i tačnosti njegovih rezultata. 
&nbsp; 
Svrha testa je ponuditi detaljan izvje&scaron;taj&nbsp;o zdravstvenim rizicima na temelju varijanti gena pronađenih u DNK. 
&nbsp; 
Reklamiranje tog testa zabranjeno je u SAD-u 2013. zbog toga &scaron;to firma nije mogla poduprijeti tvrdnje o proizvodu s dovoljno dokaza. 
&nbsp; 
Glasnogovornik MHRA upozorio je potro&scaron;ače da nijedan test nema stopostotnu tačnost te da &quot;pažljivo razmisle&quot; prije nego &scaron;to naprave kućni DNK test. 
&nbsp; 
Dostupnost kućnog DNK testa izazvala je mnogobrojne moralne i etičke dileme o mogućnosti diskriminacije prilikom zapo&scaron;ljavanja ili plaćanja zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Međutim, 23andME smatra da napredak genetike i tehnike ima pozitivan uticaj na brigu o zdravlju i prevenciju.

Nakon što je zabranjen u SAD-u

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Veliko istraživanje naučnika s Oxforda otkiva nove spoznaje o HIV virusu, prenosi Čuda prirode. Najnovije istraživanje provedeno na University of Oxford pokazalo je kako je HIV sve manje smrtonosan, ali i sve teže prenosiv sa čovjeka na čovjeka.

Moć virusa se &quot;razvodnjava&quot;, a ljudski imunolo&scaron;ki sistem sve je sposobniji za borbu s njim.

Istraživanje je pokazalo da je HIV-u potrebno vi&scaron;e vremena nego prije da bi se razvio u sidu, a promjene u samom virusu sprječavaju da se on lako prenese s osobe na osobu.

- Prije 20 godina, period do javljanja prvih simptoma side bio je 10 godina. Danas se ta brojka popela na 12,5, &scaron;to je vrlo brza promjena. Iz toga možemo zaključiti da će produžetak inkubacije biti sve duži i duži, a sam virus slabiti, tako da će predstavljati sve manju opasnost za ljudski rod - pojasnio je profesor Philip Goulder s Oxforda.

U svijetu je trenutno vi&scaron;e od 35 miliona zaraženih, odnosno ljudi čiji imunitet uspje&scaron;no odolijeva svim napadima virusa koji se može jako brzo pro&scaron;iriti i bez pretjeranog napora mutirati.

University of Oxford

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

Zagađenje zraka, kao i svjetlosno zagađenje u gradovima, spriječava nas da vidimo &nbsp;noćno nebo u punom sjaju.

Ipak, francuski umjetnik Thierry Cohen pokazao nam je kako bi izgledali gradovi da nema zagađenja, prenosi znanost.hr.

&bdquo;Kombiniranjem dvije različite stvarnosti, otkrio sam treću koju ne možete vidjeti, ali ona postoji. Pokazao sam skrivene zvijezde&ldquo;, kazao je Cohen.

Kako bi napravio ove fotografije, Cohen je morao otputovati na istu zemoljopisnu &scaron;irinu na drugi kraj svijeta kako bi uhvatio čist pogled na noćno nebo.

Rad je nazvao &bdquo;Zamračeni gradovi&ldquo;.

Rad francuskog umjetnika Thierryja Cohena

Kako bi izgledali gradovi bez zagađenja

Virus HIV evoluira u blažu, manje infektivnu i manje smrtonosnu formu, rezultati su velikog istraživanja kojeg je sproveo tim sa Univerziteta na Oxfordu.

Istraživanje pokazuje da se virus mijenja kako bi se prilagodio ljudskom imunolo&scaron;kom sistemu, te mu je potrebno vi&scaron;e vremena da izazove sidu.

Neki virolozi smatraju da bi virus, nastavkom promjena, mogao postati u potpunosti bezopasan.

HIV je majstor preru&scaron;avanja i jako brzo mutira kako bi se prilagodio ljudskom imunolo&scaron;kom sistemu. Ipak, povremeno zarazi nekoga čiji imunolo&scaron;ki sistem je efikasniji.

&bdquo;Kada se to desi, virus se mora promijeniti da bi opstao, a to ima svoju cijenu koja znači smanjenu sposobnost razmnožavanja, &scaron;to ga čini manje infektivnim i treba mu duže vremena da izazove sidu&ldquo;, rekao je profesor na Oxfordu Philip Goulder.

Istraživanje je sprovedeno tako &scaron;to su upoređeni rezultati u Bocvani, koja je imala duže problem sa sidom, i Južnoj Africi, gdje se virus pojavio oko deset godina kasnije.

Također, istraživanje pokazuje da neki lijekovi primoravaju virus da evoluira.

&bdquo;Prije 20 godina, period inkubacije, odnosno vrijeme od zaraze do pojave simptoma bolesti, u Bocvani bio je deset godina u prosjeku, dok je danas za to potrebno 12,5 godina&ldquo; , kazao je Goulder, prenosi BBC.

Profesor sa Univerziteta u Nottinghamu Jonathan Ball kazao je da, ukoliko bi pustili HIV da nastavi ovim kursom, mogli bi vidjeti da će se ljudi, u konačnici, pokazati otpornijim od virusa.

&bdquo;Slični događaji su se vjerovatno dogodili u historiji, ali im za to treba mnogo godina&ldquo;, dodao je on.

HIV je prene&scaron;en na ljude sa majmuna, kojima često predstavlja samo manji problem, no kod ljudi izaziva smrtonosnu bolest sidu. Danas je vi&scaron;e od 35 miliona ljudi zaraženo je ovim virusom.

Evoluira u slabiju formu

Virus HIV bi mogao postati u potpunosti bezopasan?

Nevidljivi &scaron;tit na visini od 11.600 kilometara sprječava &quot;elektrone-ubice&quot; da udare na&scaron;u planetu.

On najvi&scaron;e liči na nevidljivi &scaron;tit koji svemirski brodovi koriste u serijalu &quot;Zvezdane staze&quot;, kaže profesor Denial Becker sa Univerziteta Kolorado u Bolderu.

On nas, dodaje, &scaron;titi od elektrona koji prolijeću kraj na&scaron;e planete brzinama sličnim brzini svjetlosti i u svemiru mogu da sprže satelite, o&scaron;tete instrumente, pa čak i zaprijete astronautima.

Tajna

&Scaron;tit je otkriven u Van Alenovom pojasu radijacije, prstenu ispunjenom energetski nabijenim elektronima i protonima. Dva prstena su otkrivena 1958, a treći tek 2012. godine. On se nalazi između spoljnog i unutra&scaron;njeg prstena i potpuno zaustavlja ultrabrze elektrone i spriječava ih da probiju do Zemljine atmosfere.

- Izgleda kao da elektroni udaraju u stakleni zid u svemiru. To je nevjerovatan fenomen, koji zbunjuje naučnike - kaže prof. Becker.

On i njegov tim su prvo mislili da elektroni prvo lutaju oko Zemlje, pa jednostavno odlutaju.

- Međutim, neprobojna barijera zaustavlja sve elektrone pre nego &scaron;to stignu do atmosfere - kaže profesor Becker.

Mnogo teorija

On kaže da pravo obja&scaron;njenje za postojanje ove barijere naučnici jo&scaron; nemaju, a mnoge teorije su već pale u vodu.

Ključ svega je nastavak posmatranja Van Alenovog pojasa i, posebno, nevidljivog &scaron;tita.

-Pretpostavljam da će, ako dođe do jake eksplozije na Suncu, ona ipak moći da probije barijeru nakratko - kaže istraživač, prenosi Kurir.

Štit ispunjen energetski nabijenim elektronima i protonima

MISTERIJE Evo šta Zemlju štiti od "ubica"

Izreka kaže: ko rano rani, dvije sreće grabi, a i opće je mi&scaron;ljenje da su ranoranioci organiziraniji i produktivniji od osoba koje ujutro vole duže spavati, a lijegati kasnije, no naučnici tvrde da noćne ptice u kvaliteti života ne zaostaju za onima koji ustaju ranije.

Činjenica je da u dana&scaron;nje doba u maloj mjeri možemo kontrolirati hoćemo li biti jutarnji ili noćni tip. Istraživanja su pokazala da je ta preferencija gotovo u potpunosti genetski uvjetovana te da je sklonost tome hoćete li postati noćna ptica ili ranoranilac zapisana u va&scaron;em genetskom kodu.

No i na&scaron;im je precima takav bioritam pojedinaca bio od velike važnosti jer je u vrijeme kada su na Zemlji živjele zajednice lovaca i sakupljača bilo iznimno opasno dopustiti da svi njeni članovi spavaju istodobno. Neko je morao imati drukčiji bioritam i &quot;čuvati stražu&quot;, pi&scaron;e ScienceAlert, prenosi Dnevnik hr.

U modernim su vremenima ljubitelji kasnog lijeganja zbog prirode radnog vremena i dru&scaron;tvenih obveza prirodno zakinuti i konstantno neispavani. Neispavanost ljubitelja kasnog lijeganja koje im nameće ispunjavanje dru&scaron;tvenih normi naučnici su nazvali &quot;dru&scaron;tveni jet lag&quot;.

Dakle, naučno je dokazano da su noćne ptice na određeni način u nepovoljnijem položaju jer neispavanost utječe na moždanu aktivnost. Stoga noćobdije imaju manje bijele moždane tvari koja pomaže neuronima u komunikaciji s drugim moždanim stanicama, a to znači i manju mogućnost za proizvodnju hormona &quot;dobre volje&quot;, serotonina i dopamina.

Ali noćobdije su, kažu naučnici kreativnije i imaju bolje kognitivne sposobnosti od jutarnjih tipova. A nedostatak bijele moždane tvari kod njih se nadomje&scaron;ta lučenjem vi&scaron;ih nivoa kortizola, hormona stresa, koji se povezuje s vi&scaron;e poslovnih mogućnosti te s financijskom dobiti. Usto su, prema istraživanjima, noćni tipovi psihički izdržljiviji od ranoranilaca.

A kada je o tinejdžerima i spavanju riječ, pravila nema - čini se da hormonalne promjene privremeno mogu prevladati genetske različitosti. Samo privremeno.

Demantiranje zabluda

Ko rano rani dvije sreće grabi! Baš suprotno: Naučnici došli od drugačijeg zaključka

Prvih deset mjeseci 2014. bilo je najtoplije od početka sistemskog mjerenja temperatura u svijetu prije 130 godina, prema podacima američke Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA), prenosi CNN.

Prema NOAA-i 2014. je na putu da postane najtoplija godina od početka mjerenja. Prosječna globalna temperatura između januara&nbsp;i oktobra bila je 0,68 stepeni Celzija vi&scaron;a od prosječne globalne temperature u 20. stoljeću koja je iznosila 14,1 stepen Celzija.

NOAA-ina analiza je važan pokazatelj za zdravlje koji ukazuje na prijeteći trend na na&scaron;oj planeti, kaže meteorolog CNN-a Derek Van Dam.

&quot;Postaje sve teže ostati skeptičan prema uzrocima zatopljavanja na planetu&quot;, dodaje.

Ovaj je oktobar&nbsp;bio najtopliji oktobar u svijetu, pokazuju podaci NOAA-e. Živa u termometru popela ne&scaron;to manje od jednog stepena Celzija iznad prosjeka za 20. stoljeće koji je iznosio 13,9 stepeni Celzija.

&quot;Rekordno visoke temperature za oktobar bile su rezultat toplije povr&scaron;ine i kopna i oceana u čitavom svijetu i ta toplina bila je relativno ravnomjerno raspoređena između sjeverne i južne polutke&quot;, navela je agencija.

&quot;Ono &scaron;to je najupečatljivije je da ta rekordna toplina nije bila ograničena na neki određeni dio svijeta &scaron;to znači da smo svi u tomu bili zajedno&quot;, kaže Van Dam, prenosi portal croenergo.eu.

&quot;Do sada je u ovoj godini rekordna temperatura bila uočena na svakom kontinentu i okeanu na na&scaron;em planetu. To je ne&scaron;to &scaron;to ne možemo ignorirati.

Analiza NOAA-e temelji se na globalnim temperaturama u dvije kategorije - temperaturi kopna i okeana i potom se izračunava prosjek koji uključuje obje vrijednosti.

Rekordno visoke temperature zabilježene su i na kopnu i na povr&scaron;inama okeana.

Temperatura povr&scaron;ine kopna dosegnula je važan znanstveni prag i bila je gotovo dva stepena Celzija vi&scaron;a od prosjeka za oktobar&nbsp;u 20. stoljeću koji je iznosio 9,3 stepena Celzija. Naučnici već dugo predviđaju da će porast globalne temperature od samo dva stepena biti poguban za planetu pridonoseći pojavi katastrofalnih oluja, porastu razina mora i topljenju polarnog leda.

Prema kopenha&scaron;kom sporazumu o klimatskim promjenama postignutom 2009. bilo koje prosječno temperaturno povećanje iznad dva stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko doba označeno je kao &quot;opasno&quot;.

Prema NOAA-i povr&scaron;ine okeana najtoplije su ikad zabilježene za oktobar&nbsp;i gotovo stepen Celzija toplije u odnosu na prosjek u 20. stoljeću koji je iznosio 15,9 stepeni.

&quot;Rekordne temperature u ovoj godini posebno su bile uočljive &scaron;irom sjeverne i zapadne Evrope i dijelova istočne Rusije&quot;, kaže NOAA.

Nekoliko država zabilježilo je porast prosječne temperature u oktobru veći od dva stepena Celzija u odnosu na prosjeke u 20. stoljeću i među njima su i Australija, Njemačka, Francuska, &Scaron;vicarska i &Scaron;vedska, navodi CNN.

Prosječna globalna temperatura u 2014. godini viša za 0,68 stepeni Celzija od prosjeka u prošlom stoljeću

2014. će biti najtoplija godina od početka mjerenja?

Forumi o teorijama zavjere su &quot;zapaljeni&quot; ove sedmice nakon &scaron;to se jedna žena &quot;ispovijedila&quot; u programu uživo američke radio stanice Coast to Coast AM rekav&scaron;i da je svjedočila posjeti ljudi Marsu 1979. godine tokom svog rada u NASA-i.&nbsp; 
Žena, koja se predstavila kao Jackie, kazala je da je bila dio tima zaduženog za preuzimanje vizuelnih podataka rovera Viking koji je tada bio na Marsu. 
&quot;Rover je i&scaron;ao okolo i tada sam vidjela dva čovjeka u svemirskim odijelima&quot;, rekla je Jackie, dodav&scaron;i da je istom prizoru svjedočilo i &scaron;est njenih kolega, pi&scaron;e Dailymail. 
Njeno svjedočenje zapalilo je forume na kojima su nastale tri grupe -&nbsp;jedni vjeruju, drugi smatraju da se radilo o filmskom studiju, dok treći smatraju da je svjedočenje lažno.&nbsp; 
Ipak, većina UFO stručnjaka brzo je odbacila ovo svjedočenje.&nbsp; 
&quot;Imamo nekoliko problema sa tim svjedočenjem. Prvo, Viking nije imao točkove poput novijih rovera, zbog čega se nije mogao ni kretati, a nije ni slao TV signal na Zemlju&quot;, rekao je UFO stručnjak Nigel Watson.&nbsp; 
On je dodao da pobornici teorija zavjere koji vjeruju da su sletanja na mjesec snimljena u filmskom studiju, smatraju da je Jackie možda vidjela slično de&scaron;avanje za Viking misiju.&nbsp; 
Zvanično, dvije Viking letjelice sletjele su na Mars 1976. godine, no prema teoretičarima zavjere, sletjele su na neku od pustinja na Zemlji.&nbsp; 
Marsovci uni&scaron;teni u nukelarnom napadu? 
Zanimljivo je da ovo svjedočenje dolazi samo nekoliko dana nakon &scaron;to je fizičar John Brandenburg rekao kako vjeruje da je drevna civilizacija Marsovaca uni&scaron;tena u nuklearnom napadu od strane druge vrste.&nbsp; 
&quot;Povr&scaron;ina Marsa je prekrivena tankim slojem radioaktivnih supstanci, uključujući uranijum, torijum i potasijum, a postoje određene tačke gdje je koncentracija najveća&quot;, kazao je Brandenburg, dodav&scaron;i da bi za ovo mogla biti odgovorna nuklearna eksplozija.&nbsp; 
Brandenburg smatra da ovo obja&scaron;njava &quot;fermi paradoks&quot;, odnosno činjenicu da čovječanstvo jo&scaron; uvijek nije otkrilo život u svemiru, iako bi, prema mnogim, teorijama svemir trebao vrviti od inteligencije.&nbsp;

Ljudi su već posjetili Mars?

Forumi o teorijama zavjere "zapaljeni" nakon svjedočenja nepoznate žene

Jedan od vodećih naučnika na polju geoinžinjeringa, naučne discipline o promjeni globalne klime pomoću tehnologije, priznaje kako je prestravljen eventualnim posljedicama tehnologije na kojoj radi.

Međutim, dr. Matthew Watson vjeruje da nam u slučaju nastavka globalnog zagrijavanja neće preostati ni&scaron;ta drugo nego rizik uplitanja u prirodu na planetarnom nivou, pi&scaron;e Yahoo.

Dr. Watson radi na projektu Spice koji za cilj ima pronaći umjetni način hlađenja planeta, sličan onome koji izazivaju vulkanske erupcije.

- Lično, ta tehnologija me pla&scaron;i. Ukoliko ikad razvijemo SRM (Solar Radiation Management) tehnologiju, bit će to znak da nismo uspjeli u misiji očuvanja na&scaron;e planete - kaže Watson.

SRM tehnologija na kojoj radi Watson predviđa kori&scaron;tenje vodenih kapljica ili čestica sumpora kako bi se smanjila količina sunčevog svjetla i radijacije koja dopire do povr&scaron;ine Zemlje.

- Vjerujem da bi to bila prijelomna tačka u na&scaron;om odnosu prema Zemlji i prema prirodi. Iz temelja bi promijenila način interakcije s planetom i nisam siguran jesmo li sposobni kontrolisati takav sistem - smatra dr. Watson.

<img alt="climate" src="/media/old/5478b032-2854-44b5-baea-67aeb0765237-climate.jpg" title="climate" />

Jedan od najvećih rizika SRM tehnologije je opasnost od remećenja delikatne ravnoteže vremenskih prilika koja bi mogla dovesti do katastrofalnih su&scaron;a na jednom kraju i ekstremnih padavina na drugom kraju svijeta.

Druga opasnost dolazi od sumpornih čestica koje bi mogle o&scaron;tetiti, pa i uni&scaron;titi ozonski omotač koji nas &scaron;titi od smrtonosnog ultraljubičastog zračenja.

Doktor Watson ne vjeruje kako ćemo primjenu ove tehnologije vidjeti u bliskoj budućnosti, ali uvjeren je da će na&scaron;a djeca jednog dana biti prisiljena posegnuti za SRM-om.

- Ukoliko nismo napravili veliku pogre&scaron;ku u procjenama o promjeni klime i ukoliko ubrzo drastično ne promijenimo način života, u jednom trenutku morat ćemo poduzeti ne&scaron;to takvo.

Nagla&scaron;ava kako ozbiljne procjene govore o povećanju globalne temperature za 4 stepena Celzija do kraja ovog stoljeća. - To će ostaviti duboke posljedice po na&scaron;u planetu - upozorava dr. Watson.

Osim zasipanja atmosfere vodenim kapljicama ili sumpornim česticama, naučnici rade na jo&scaron; nekoliko SRM rje&scaron;enja poput &#39;isisavanja&#39; ugljika iz atmosfere i njegovog pokapanja u zemlju, genetskog inženjeringa planktona koji apsorbira ugljik ili zasipanja oblaka morskom solju koja bi ih trebala učiniti vi&scaron;e odbijajućim po sunčevu svjetlost.

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

Kako bi izgledali gradovi bez zagađenja

Virus HIV bi mogao postati u potpunosti bezopasan?

MISTERIJE Evo šta Zemlju štiti od "ubica"

Ko rano rani dvije sreće grabi! Baš suprotno: Naučnici došli od drugačijeg zaključka

2014. će biti najtoplija godina od početka mjerenja?

Forumi o teorijama zavjere "zapaljeni" nakon svjedočenja nepoznate žene

Naučnik prestravljen tehnologijom koja bi nas mogla spasiti od globalnog zagrijavanja

Nauka

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

Kako bi izgledali gradovi bez zagađenja

Virus HIV bi mogao postati u potpunosti bezopasan?

MISTERIJE Evo šta Zemlju štiti od "ubica"

Ko rano rani dvije sreće grabi! Baš suprotno: Naučnici došli od drugačijeg zaključka

2014. će biti najtoplija godina od početka mjerenja?

Forumi o teorijama zavjere "zapaljeni" nakon svjedočenja nepoznate žene

Naučnik prestravljen tehnologijom koja bi nas mogla spasiti od globalnog zagrijavanja