Ruski naučnik Konstantin Korotkov navodno je uslikao trenutak u kojem du&scaron;a napu&scaron;ta tijelo.

Osobu je slikao u trenutku njezine smrti bioelektrografičkom kamerom. Korotkov je objasnio kako su trup i glava dijelovi koji prvi izgube životnu silu, a prepone i srce posljednji.

U slučajevima iznenadne ili nasilne smrti dolazi do konfuznog napu&scaron;tanja i povratka du&scaron;e u tijelo danima nakon &scaron;to je konstantirana smrt. Korotkov tvrdi da se vjerojatno radi o vi&scaron;ku neiskori&scaron;tene energije.

Tehnika koju je razvio Korotkov potvrđena je kao medicinska tehnologija od strane ruskog Ministarstva zdravstva. Koristi se za nadzor bolesnika, posebno onih koji boluju od raka. Korotkov kaže kako se njegova tehnika snimanja energije može koristiti u &scaron;irokom spektru promatranja neravnoteže, ali i za provjeravanje tvrdnji onih osoba koje kažu da imaju psihičke moći.

Korotkov je autor vi&scaron;e od 200 radova u vodećim časopisima koji se bave fizikom i biologijom. Također, patentirao je 17 izuma koji se tiču biofizike. Iza sebe ima 30 godina dugu istraživačku karijeru tokom koje je kombinirao rigoroznu naučnu metodu s nezasitnom znatiželjom i po&scaron;tovanjem prema životu.

Oni koji dovode u pitanje vjerodostojnost ove priče, svoje tvrdnje sigurno ne mogu temeljiti na nevjerodostojnosti naučnika koji stoji iza nje.

Tokom istraživanja, odnosno fotografiranja pojavile su se tri glavne skupine fotografija. Uvijek su bile u korelaciji s vrstom smrti. Dakle, razlika u zabilježenom postojala je kod prirodne, nasilne ili iznenadne smrti. Zaključili su da studija podržava ideju kako je na&scaron; fizički sistem u korelaciji s na&scaron;om energetsko-informacijskom strukturom (du&scaron;om).

Ruski naučnik Konstantin Korotkov

NEVJEROVATNO: Fotografisao dušu koja napušta tijelo

Asteroid &quot;2014 UR116&quot;, koji je 20 puta&nbsp;veći od čeljabinskog meteora, u narednih &scaron;est godina sigurno neće udariti u Zemlju, ali postoji mogućnost da&nbsp;prilikom približavanja Marsu i Veneri promijeni putanju prema na&scaron;oj planeti.

Ruski naučnik Denis Denisenko,&nbsp;koji je otkrio asteroid, poja&scaron;njava da asteroidi ove veličine (oko 370 metara) mogu da izazovu razaranja, ali ne i istrebljenje čovječanstva.

Ruska mreža robotizovanih teleskopa MASTER krajem oktobra&nbsp;detektovala je novi asteroid &quot;2014 UR116&quot;, koji predstavlja potencijalnu opasnost za Zemlju.

Putanja ovog svemirskog tijela je nedaleko od Venere i Marsa. Postoji vjerovatnoća da će ona na taj način biti izmijenjena u pravcu na&scaron;e planete.

- Za sada se to ne može znati. Prema na&scaron;im proračunima, u narednih &scaron;est godina on neće udariti u Zemlju. Neodređenost njegovog položaja u prostoru za vrijeme sljedećeg približavanja Zemlji u oktobru 2017. iznosiće 1,8 miliona&nbsp;kilometara&nbsp;- kaže Denisov.

Također,&nbsp;nemoguće je predvidjeti tačno kada će se asteroid približiti Marsu i Veneri koji bi mogli da potpuno izmijene njegovu orbitu.

Iako u narednih šest godina sigurno neće udariti u Zemlju

Udar asteroida "UR116" izazvao bi razaranja

Misija provedena ove sedmice kod novoformiranog kratera na poluostrvu Yamal u sjevernom Sibiru trebala bi baciti novo svjetlo na to kako ovaj i drugi slični fenomeni nastaju.

Stručnjaci rade na teoriji prema kojoj su plinski hidrati izazvali podzemne eksplozije na isti način na koji je erupcija ispod Atlantskog okeana možda dovela do fenomena Bermudskog trokuta.

Po prvi put naučnici su koristili opremu za penjanje kako bi do&scaron;li do baze kratera, barem 10,5 metara dubokog jezera sa smrznutom povr&scaron;inom.

Voditelj nove misije Vladimir Pushkarev, direktor ruskog Centra za istraživaje Arktika, rekao je da su se uspje&scaron;no sputili u &quot;lijevak&quot;. Koristili su opremu za penjanje i odlučili se na ovaj korak zimi jer je tlo tvrđe.

&quot;Napravili smo sve planirano i obavili mjerenja. Sada naučnici trebaju vrijeme za obradu svih podataka, a a tek onda mogu izvući zaključke&quot;, objasnio je.

&quot;Lijevak&quot;, odnosno grlo kratera duboko je 16.5 metara, ne uključujući zemljani bedem na povr&scaron;ini. U podnožju je smrznuto jezero dubine 10,5 metara koje može biti i dublje. Čekaju se tačne informacije.

Istraživanje najveće od tri poznatih rupa, nedavno formiranih na sjeveru Sibira, inicirao je ruski Centar za istraživanje Arktika, ali i stručnjaci iz brojnih instituta.

&quot;Provodili su radiolokacijska ispitivanja na dubini od 200 metara, uzeli uzorke leda, tla, plinova i zraka. Sad su se svi vratili u svoje institute i laboratorije raditi na materijalu. Sljedeća faza je obrada prikupljenih informacija. Nakon toga planiramo istražiti okolinu, uspoređujući slike iz svemira, pa čak i one iz 1980-ih, kako bi poku&scaron;ali zaključiti jesu li tamo postojali ili postoje neki slični objekti&quot;, rekao je Pushkarev.

Moguće je, naime, da su i drugi takvi fenomeni postojali, ali nisu uočeni.

Pushkarev tvrdi da je prerano izvlačiti zaključke o teorijama formiranja kratera. Kaže i da zasad ne vidi ni&scaron;ta opasno u iznenadnim pojavama takvih rupa, ali da ih moraju proučiti kako bi bili potpuno sigurnu da razumiju prirodu njihovog nastanka i da ih se ne treba bojati.

Inače, Yamal u prijevodu znači kraj svijeta. Nove fotografije snimljene unutar sibirskog kratera možete pogledati <a href="http://siberiantimes.com/science/casestudy/news/n0018-exclusive-new-pictures-inside-mystery-siberian-crater/">ovdje</a>.

Misija provedena ove sedmce

Naučnici otkrili misterioznu rupu "na kraju svijeta": Evo šta su pronašli

Sonda &quot;Philae&quot; obavila je uspje&scaron;no, iako problematično spu&scaron;tanje&nbsp;na kometu i počela da &scaron;alje fotografije na Zemlju, ali postoje sumnje u rad njenih baterija, saop&scaron;tila je kontrola misije.

Sonda se dva puta odbila od povr&scaron;ine komete prilikom spu&scaron;tanja, prvi put oko kilometar u visinu, a potom se zaustavila u sjenci, na padini, kilometar od mjesta koje je bilo odabrano za spu&scaron;tanje.

Sada postoji mogućnost da &quot;Philae&quot; neće primati dovoljno sunčeve svjetlosti za punjenje baterije.

Evropska svemirska agencija (ESA)&nbsp;lansirala je sondu na svemirskom brodu &quot;Rosetta&quot; 2004. godine u nadi da će saznati vi&scaron;e o porijeklu Sunčevog sistema.

&quot;Rosetta&quot; je putovala deset godina do komete&nbsp;67P/Churyumov&ndash;Gerasimenko, a sonda se jučer spustila na njenu povr&scaron;inu.

Fotografija koju je sonda poslala sugeri&scaron;e da se aparat nalazi na padini velikog kratera, koji je ranije odbačen kao potencijalno mjesto za spu&scaron;tanje, izjavio je &scaron;ef tima koji upravlja sondom&nbsp;Stephan&nbsp;Ulamec.

On je rekao da je te&scaron;ko precizno utvrditi gdje se sonda nalazi, ali da njeni instrumenti već &scaron;alju &quot;odlične podatke&quot;.

Ulamec&nbsp;je naveo da je možda moguće izvr&scaron;iti rekonfigurisanje opreme za spu&scaron;tanje, da bi se sonda premjestila na drugu lokaciju, ali da možda neće biti dovoljno vremena da se obavi ta rizična operacija.

&quot;Baterija ima ograničenu količinu energije, a solarni paneli nisu dobro osvijetljeni, pa ne znamo koliko će baterija tačno trajati&quot;, rekao je menadžer misije Fred Jansen.

Strahuje se da neće primati dovoljno sunčeve svjetlosti

Sonda "Philae" ima probleme sa baterijom

&Scaron;ef Amazona Jeff Bezos najavio je kako u njegovoj kompaniji žele jo&scaron; vi&scaron;e ubrzati dostavu proizvoda, a jedan od načina na koji će proizvodi jo&scaron; brže dolaziti do kupaca jeste putem bespilotnih letjelica.

Pro&scaron;le godine tako su započeli s testiranjem ovakvog načina dostave u SAD-u, a sada su najavili testiranje bespilotnih letjelica i u Velikoj Britaniji.

Na stranicama kompanije tako su objavili oglase za zapo&scaron;ljavanje u njihovim uredu u Cambridgeu u kojem su naveli da &quot;rade na budućnosti&quot; i kako traže ljude koji teže inovacijama.

Među oglasima za posao nalazi se i posao &quot;inženjera letačkih operacija&quot; koji treba imati iskustvo u testiranju i upravljanju dronovima. S obzirom na sve veću popularnost ovakvih letjelica &ndash; osim Amazona, oni su zanimljivi i Facebooku i Googleu, na The Telegraphu napominju kako će &quot;piloti dronova&quot; (odnosno osobe koje će testirati i upravljati ovakvim letjelicama) biti sve traženije zanimanje u budućnosti.

Nedavni izvje&scaron;taj naučnika sa sveučili&scaron;tu iz Birminghama upozorio je kako će kori&scaron;tenje bespilotnih letjelica značajno porasti tokom sljedeće dve decenije &scaron;to će predstavljati &quot;veliki rizik za sigurnost i privatnost&quot;.

O kakvim je rizicima riječ najbolje možemo vidjeti iz primjera u Francuskoj u kojoj nepoznate bespilotne letjelice nadlijeću nuklearne elektrane, ali i iz nedavnog primjera nogometne utakmice između Srbije i Albanije na kojoj su neredi počeli uno&scaron;enjem zastave koju je nosila bespilotna letjelica.

Sličan servis pro&scaron;le je godine predstavio DHL koji će bespilotnim letjelicama isporučivati male pakete (poput lijekova) na otok Juist koji je udaljen oko 12 km od njemačke obale. Iako su njihovi dronovi programirani da sami preuzimaju robu i dostavljaju je na adrese kupaca, sve će se letove morati nadgledati i pratiti sa zemlje kako bi u DHL-u bili sigurni da dronovi po&scaron;tuju sva pravila sigurnosti zračnog prometa.

Govoreći o bespilotnim letjelicama, Bezos je pro&scaron;le godine rekao kako se mnogima dostava putem dronova čini kao naučna fantastika, ali da je riječ o stvarima koje će u bliskoj budućnosti već sljedeće godine ili koju godinu poslije, postati uobičajene. Inače, prije tri sedmice ova je kompanija testirala dostavu zračnim putem u Australiji te su obavili tridesetak uspje&scaron;nih dostava &ndash; Amazonove letjelice lete na visini od oko 60 metara kako bi izbjegle prepreke poput električnih vodova, stabala, kuća i slično, a predmete su dostavile u krugu od jednog kilometra.

Žele ubrzati dostavu proizvoda

Amazon testira dostavu dronovima u Evropi: Upravljanje bespilotnom letjelicom zanimanje budućnnosti

Evropski satelit Rosetta u srijedu je prijepodne oslobodio robot Philae koji je time samo uz pomoć gravitacije počeo historijsko spu&scaron;tanje na komet &quot;67P Čurjumov-Gerasimenko&quot;, veliku masu leda i pra&scaron;ine udaljenu oko 510 miliona kilometara od Zemlje, objavila je Evropska svemirska agencija (ESA) iz svoje kontrole leta u Darmstadtu.

Epohalno spu&scaron;tanje je bilo uspje&scaron;no.

<img alt="untitled-1-2" src="/media/old/5463a9e8-b124-400f-9381-3da2b0765237-untitled-1-2.jpg" title="untitled-1-2" />

- Najveći problem uspjeha jest &scaron;to izgleda lako i kao da niste ni&scaron;ta radili. Ali mnogo je posvećenosti, stručnosti, timova 20 nacija Evrope i korporacija međunarodnih partnera bilo uključeno u projekt i zato ovaj uspjeh nije pao s neba već je rezultat te&scaron;kog rada i stručnosti. Danas smo pokazali da je evropska stručnost u raznim područjima najbolja, jer smo prvi koji su to napravili i takvi ćemo ostati zauvijek!, rekao je Jean-Jacques Dordain, direktor ESA-e.

- Na kometu smo, vrlo smo sretni, izjavio je Andrea Accomazzo, direktor leta misije Rosetta pri Evropskom centru za svemirske operacije (ESOC) u Darmstadtu, prenosi Dnevnik.hr.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/FGLr8CCQ3pE" width="560"></iframe></div>

- To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to učinili i to je ono &scaron;to će zauvijek ostati, kazao je direktor ESA-e Jean-Jacques Dordain.

Robot se spustio na komet "67P Čurjumov-Gerasimenko"

Evropska svemirska agencija danas ispisala historiju

U toku su zavr&scaron;ne pripreme za početak izvođenja nastave na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu, istaknuto je tokom susreta članova rukovodstva ove ustanove dr Emira Duranovića i Edine Brutus sa premijerom BPK Goražde, Emirom Fra&scaron;tom (SDP).

U sklopu Univerziteta u Goraždu djelovat će četiri fakulteta &ndash; Fakultet dru&scaron;tvenih nauka, Fakultet medicinskih nauka, Fakultet tehničkih nauka i Fakultet edukacijskih nauka, a studentima će biti ponuđeni programi koji se odnose na preddiplomske, diplomske akademske i doktorske studije.

U pratnji predstavnika Ministarstva za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK predstavnici univeziteta obi&scaron;li su potencijalne lokacije u Goraždu za smje&scaron;taj studenata koji budu studirali na ovom univerzitetu. Senat univerziteta trebao bi se sastati u Goraždu početkom decembra, a početak nastave planiran je za 15. decembar.

&nbsp;

Predstavnici Internacionalnog univerziteta kod premijera BPK

Nastava na četiri fakulteta 15. decembra

Kako pi&scaron;u britanski mediji, istraživanje zvuči kao ne&scaron;to iz naučno-fantastičnih filmova, ali praktično znači da je pronađen način da se životinje, a naučnici se nadaju, kasnije i ljudi načine &quot;pametnijim&quot;.

Tim naučnika je eksperimentisao sa proteinom PirB, koji omogućava životinjskim moždanim ćelijama da se lak&scaron;e podsjete ranije naučenih vje&scaron;tina, ali i otežava mogućnost da se nauče nove vje&scaron;tine, prennosi B92.

Uočeno je da kada se vje&scaron;tački smanji lučenje tog proteina, receptori drugačije funkcioni&scaron;u i mozak stvara brže veze.

Tim koji predvodi profesorka Karla &Scaron;ac radio je sa životinjama koje imaju &quot;lijeno oko&quot; i ustanovio da se primjerci kod kojih je &quot;prigu&scaron;eno&quot; lučenje proteina lak&scaron;e prilagođavaju takvoj situaciji i životom sa samo jednim okom.

Tim je ustanovio da je uvođenje mozga u tzv. &quot;plastično&quot; stanje, dovelo do toga da bar jedan dio mozga postaje prilagodljiviji, &scaron;to znači da bi mogao da se lak&scaron;e oporavlja od o&scaron;tećenja, da se &quot;prespoji&quot;, ali i usvaja nove vje&scaron;tine.

Istraživanje je značajno jer bi moglo znatno da pomogne prilikom liječenja povreda mozga, moždanih udara i drugih neurolo&scaron;kih problema. Također, neki od rezultata istraživanja značiće i u borbi protiv Alchajmera.

Sljedeća prepreka za naučnike je to &scaron;to ljudi nemaju PirB već vi&scaron;e verzija sličnog, proteine od LilrB2 do LirB5.

Istraživanje kao iz naučno-fantastičnih filmova

Uskoro pilula koja će nas učiniti "pametnijim" ?

Američki astronaut Reid Wiseman nakon 166 dana provedenih u svemiru vratio se konačno na Zemlju. Od maja je s kolegama živio u Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Kako bi i drugima koji nikad neće moći otići u svemir približio to nevjerojatno iskustvo, stalno je na Twitteru objavljivao fotografije pogleda na Zemlju.

Napisao je kako mu je najdraža snimka grada Pertha, a njegovim pratiteljima najvi&scaron;e su se svidjele Zemlja neposredno nakon svitanja i Florida i Kuba pod svjetlom Mjeseca.&nbsp;

<img alt="astronaut-1" src="/media/old/546340d2-e6c0-4151-82d3-1fedb0765237-astronaut-1.jpg" title="astronaut-1" />

Svojim objavama odu&scaron;evio je pratitelje kojih ima 367.000 i postao jedan od najomiljenijih astronauta na svijetu. Kad je sletio na Zemlju, kazao je da je prvo &scaron;to želi napraviti - zagrliti svoju djecu.

Sletio omiljeni astronaut

Nakon 166 dana vratio se na Zemlju

Evropski naučnici lansirali su danas sa svemirskog broda &quot;Rosetta&quot; sondu koja bi za oko sedam sati trebala da se spusti na povr&scaron;inu komete 67P/Churyumov&ndash;Gerasimenko.

Stručnjaci navode da je ovo najteža faza desetogodi&scaron;nje misije.

Evropska svemirska agencija prethodno je odobrila odvajanje sonde &quot;Philae&quot; od &quot;Rosette&quot;, koja kruži oko komete od augusta.

&quot;Sada je na gravitaciji da spusti sondu&quot;, izjavio je Stephan Ulamec, član kontrole misije iz njemačkog Aerosvemirskog centra DLR.

Očekuje se da će sonda dodirnuti povr&scaron;inu komete oko 16.30 sati, a potvrda spu&scaron;tanja očekuje se oko 30 minuta kasnije.

Stručnjaci navode da je ovo najteža faza desetogodišnje misije

Svemirski brod "Rosetta" počela spuštanje sonde "Philae" na kometu

Pretjerani izlov iscrpio je populaciju morskih vrsti, pa ribari moraju bacati mreže dublje - i 2.000 metara u dubinu.

Video animaciju na kojoj se vidi kako brodovi dugi 240 metara, za razliku od tradicionalnih koćarica dugih 20-30 metara, bacaju mrežu sve dublje u okeane i iscrpljuju zalihe do drastičnih mjera, objavio je AFP.

Na svojim brodovima mogu prevoziti 14.000 tona ribe, a u samo 20 minuta mogu iz voda u kojima love izvući 60 tona. Na animaciji je prikazano kako se opremljeni čeličnim pločama, njihove velike mreže vuku dnom okeana i &scaron;tete okoli&scaron;u.

Naučnici upozoravaju kako jo&scaron; 20 godina lovljenja ribe s dna okeana, može dovesti do toga da okean ostane bez &#39;zaliha&#39;.

To je stoga &scaron;to se, obja&scaron;njavaju, život duboko dolje kreće sporije nego gore, ribe žive dulje i stoga imaju manju stopu rasta i seksualne zrelosti.

Na primjer, rumenac okan (hoplostet ili &#39;car&#39;), koji živi i na dubini od 1.800 m, poznat po blagom okusu, zrelost postiže sa 30 godina, a može živjeti 140 godina.

Tuna plavih peraja otkrivena je 900 metara pod povr&scaron;inom, a zrelost postiže nakon četiri godine i živi 15 do 30 godina.

Nije samo riblja populacija pod prijetnjom, već i biolo&scaron;ka raznolikost u cijelosti, budući da ribari izvlače ribu s dna i time povlače za sobom sve &scaron;to im se nađe na putu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/ydeFavcJdhs" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Video animacije koju vrijedi pogledati

UPOZORENJE Za 20 godina mora bi mogla ostati bez ribe!

Kosturi dvije bebe, stari 11.500 godina, pronađeni su na Aljasci. Novootkrivene kosti dvije bebe mogle bi ponuditi nove odgovore na nepoznato o starim ritualima starosjedioca Sjeverne Amerike, objavili su u ponedjeljak naučnici.

Pronađene kosti &quot;predstavljaju najstarije poznate ljudske ostatke pronađene na tom dijelu Sjeverne Amerike, tačnije subartičkog područja&quot;, navodi se u studiji objavljenom u naučnom časopisu, prenosi Dnenvnik hr.

Ostaci su pronađeni na Aljaski u kružnoj jami na dubini od 40 centimetara. Analiza kostiju i zubiju, pronađenih u mjestu Sun River, otkriva da je jedna od beba umrla nedugo nakon rođenja, a druga je bila jo&scaron; nerođena, objavili su istraživači s nekoliko Sveučili&scaron;ta, koja su radila na ispitivanju ostataka. U kosti dviju beba pronađeni su i ostaci trogodi&scaron;njeg djeteta, koje su pokopane otprilike u isto vrijeme. Te su kosti bile djelimično spaljene.

Istraživači su prona&scaron;li i ostatke lososa i podzemnih vjeverica u jami, &scaron;to sugerira da su na tom mjestu živjeli lovci-sakupljači, u razdoblju između juna i avgusta kada je hrane trebalo biti u izobilju.

Nejasno je &scaron;to je uzrokovalo njihovu smrt, ali naučnici ističu kako je moguće da su umrli od gladi.

&quot;Smrt je vjerovatno nastupila tokom ljeta, u vrijeme kada je zapravo trebalo biti dosta resursa&quot;, navode istraživači.

Ukop, pronađen ispod stambenog objekta, također ukazuje na mogućnost da su se ljudi duže zadržavali na jednom mjestu.

Budući da se malo zna o ritualima vezanim uz smrt, kod ljudi iz tog razdoblja, o čemu nema nikakvih pisanih tragova, naučnici se moraju osloniti na vlastite zaključke temeljene na otkrićima na koja nailaze.

Kako su u grobovima pronađeni i dijelovi oružja koje je služilo za lov, nameće se zaključak o važnosti takvih artefakta u ceremoniji pokapanja preminulih. Prvi put su uz grobove dojenčadi takva oružja pronađena 2013. godine, pa naučnici&nbsp; vjeruju kako je to bio dio svečanosti pokapanja.

&quot;Kada se sve zajedno uzme u obzir, ovakav način ukopa i kremiranja, odražavau složena pona&scaron;anja vezana uz smrt među pripadnicima stanovnika Sjeverne Amerike iz tog doba&quot;, kaže Ben Poter, istraživač sa Sveučili&scaron;ta Aljaska.

Istraživanje je finansirano od strane američke Nacionalne zaklade za znanost.

Aljaska: Otkrit će ono što do sada nismo znali

Pronađeni kosturi dviju beba stari 11.500 godina

Naučnici sa Univerziteta Nebraska i medicinske &scaron;kole &quot;Johns&nbsp;Hopkins&quot; otkrili su virus koji napada mozak i čini ljude glupim.

Virus je otkriven slučajno, kada su naučnici&nbsp;proučavali mikrobe u grlu.

Zaključeno je da napada kognitivne funkcije, uključujući procesuiranje slike i orijentaciju u prostoru.

Naučnike iznenađuje&nbsp;to &scaron;to su&nbsp;u grlima potpuno zdravih pojedinaca prona&scaron;li DNK koji se poklapa sa DNK virusa koji, inače, napada zelene alge.

Dr. Robert Jolken, virolog koji je vodio istraživanje, ističe da je ovo to odličan primjer kako tobože bezazleni mikroorganizmi koje nosimo u sebi mogu uticati na pona&scaron;anje i sposobnost mi&scaron;ljenja.

Od 90 volontera koji su sudjelovali u istraživanju, 40 ih je bilo pozitivno na virus.

Oni koji su bili pozitivni postigli su lo&scaron;ije rezultate na testovima koje mjere brzinu i tačnost vizualnog procesuiranja te u ispitivanjima kojima se mjeri sposobnost koncentracije.

Naučnici ga otkrili slučajno

Pronađen virus koji ljude čini glupim

Britanski stručnjaci otkrili su kako da zaustave rast tumora, &scaron;to bi moglo za rezultat da ima nove metode blokiranja mnogih karcinoma ali i spriječavanje gubitka vida koji prati makularnu degeneraciju, pi&scaron;u srbijanski medji.

Univerziteti u Bristolu i Notingemu otkrili su da jedan jedini molekul igra ključnu ulogu u stvaranju novih krvnih žila. Po&scaron;to je tumorima za rast potrebno stalno dopremanje &quot;hrane&quot; preko krvnih sudova, zaustavljanje stvaranja novih krvnih sudova bi ujedno spriječilo i množenje ćelija raka i njegovo &scaron;irenje.

Kad su naučnici tri puta sedmično dali mi&scaron;evima lijek koji zaustavlja aktivnost molekula SRPK1, rast tumora bio je zaustavljen!

&quot;Zaključili smo da bi blokiranje aktivnosti SRPK1 moglo zaustaviti razvoj karcinoma&quot;, rekao je jedan od autora studije Sebastijan Oltean sa Univerziteta u Bristolu.

On je dodao da u svom radu pokazuju da smanjivanjem količine SRPK1 kod raka prostate mogu zaustaviti vaskularizaciju i rast tumora.

Zbog toga &scaron;to je liječenje usmjereno na krvne sudove moglo bi se koristiti i za druge vrste karcinoma ili za makularnu degeneraciju, najče&scaron;ći oblik gubitka vida.

Biotehnolo&scaron;ka kompanija &quot;Eksonejt&quot; namjerava da razvije inhibitore SRPK1 kao način liječenja bolesti s nekontrolisanim bujanjem krvnih sudova.

Liječenje usmjereno na krvne sudove

Naučnici otkrili kako da spriječe rast tumora

Nova nada u borbi protiv bolesti stiže iz Francuske, prenosi CudaPrirode.com.

Francuski naučnici su otkrili genetski mehanizam koji je spriječio razvoj AIDS-a kod dvojice mu&scaron;karca zaraženog HIV-om 1985. godine.

Nalazi su potvrđeni i na mu&scaron;karcu koji je HIV-om zaražen 2011. godine.

HIV je kod zaraženih mu&scaron;karaca ostao unutar CD4 stanica imunolo&scaron;kog sistema, ali je bio deaktiviran zbog toga &scaron;to mu je izmijenjen genetski kod, poja&scaron;njavaju istraživači s INSERM-a, prenosi Pliva Zdravlje.

Stručni časopis Clinical Microbiology and Infection pi&scaron;e kako uzrok izmjena genetskog koda HIV-a leži u povećanoj aktivnosti enzima po imenu APOBEC.

Kori&scaron;tenje ovog enzima bi moglo dovesti do novih metoda liječenja osoba zaraženih HIV-om.

Procjenjuje se kako manje od 1% osoba s HIV-om ima prirodnu sposobnost onemogućavanja replikacije uzročnika AIDS-a.

Novosti u borbi protiv AIDS-a

Naučnici spriječili razvoj AIDS-a kod dvojice muškaraca

Nedavno je napravljen jo&scaron; jedan korak prema kolonizaciji Mjeseca te dio stručnjaka vjeruje da bi već za 40 godina prvi ljudi mogli početi živjeti na Mjesecu.

Kako bi uopće počeli razmi&scaron;ljati o naseljavanju Mjeseca, prvo je potrebno stvoriti uvjete za ljudski život, odnosno za&scaron;tititi ljude od ekstremnih temperatura, zračenja i meteora, a Europska svemirska agencija (ESA) u suradnji s kompanijom Foster + Partners objavila je planove za izgradnju &quot;cjenovno pristupačnih&quot; nastamba, odnosno naselja u kojima bi ljudi mogli sigurno živjeti.

S obzirom na to da bi gradnja i slanje potpuno za&scaron;tićenih nastamba na Mjesec bila preskupa, u ESA-i planiraju takve nastambe izgraditi direktno na Mjesecu kori&scaron;tenjem materijala sa samog Mjeseca i robotskih 3D printera.

Na južni dio Mjeseca na kojem vladaju najpovoljniji uvjeti, tako namjeravaju poslati malu lunarnu bazu s kupolom i dva robotska 3D printera koji se sastoje od dijela za prikupljanje materijala s povr&scaron;ine Mjeseca, regolit, spremnika s materijalom za printanje i robotske ruke na kojoj se nalazi glava za printanje.

Ovi bi roboti skupljali materijal s mjesečeve povr&scaron;ine te ga direktno nanosili oko lunarne baze, odnosno kojeg bi koristili kao materijal za printanje za&scaron;titnog sloja oko lunarne baze &ndash; cijeli taj proces trebao bi trajati oko tri mjeseca te bi brojni naneseni i isprintani slojevi trebali za&scaron;tititi kupolu od svih vanjskih utjecaja, poput ekstremnih temperatura i meteora pa da bi ljudi koji žive unutra trebali biti potpuno sigurni.

&quot;3D printanje nudi veliki potencijal razvoja naselja na Mjesecu uz reduciranu logistiku sa Zemlje&quot;, komentirao je za Independent Scott Hovland iz ESA-e.&nbsp;Lunarne baze imat će zračne komore i dodatne module za tehničku podr&scaron;ku koji bi trebali rje&scaron;avati sve eventualne probleme, a u takvoj bi bazi mogle živjeti četiri osobe, s tim da bi se s vremenom nastambe na Mjesecu mogle povezivati i napraviti manje naselje.

Vi&scaron;e o ovakvom načinu gradnje nastamba i naselja na Mjesecu pogledajte u priloženom videozapisu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/pk9PWUGkz7o" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

NEVJEROVATNO: Fotografisao dušu koja napušta tijelo

Udar asteroida "UR116" izazvao bi razaranja

Naučnici otkrili misterioznu rupu "na kraju svijeta": Evo šta su pronašli

Sonda "Philae" ima probleme sa baterijom

Amazon testira dostavu dronovima u Evropi: Upravljanje bespilotnom letjelicom zanimanje budućnnosti

Evropska svemirska agencija danas ispisala historiju

Nastava na četiri fakulteta 15. decembra

Uskoro pilula koja će nas učiniti "pametnijim" ?

Nakon 166 dana vratio se na Zemlju

Svemirski brod "Rosetta" počela spuštanje sonde "Philae" na kometu

UPOZORENJE Za 20 godina mora bi mogla ostati bez ribe!

Pronađeni kosturi dviju beba stari 11.500 godina

Pronađen virus koji ljude čini glupim

Naučnici otkrili kako da spriječe rast tumora

Naučnici spriječili razvoj AIDS-a kod dvojice muškaraca

Evo kako će i kada ljudi naseliti Mjesec!

Nauka

NEVJEROVATNO: Fotografisao dušu koja napušta tijelo

Udar asteroida "UR116" izazvao bi razaranja

Naučnici otkrili misterioznu rupu "na kraju svijeta": Evo šta su pronašli

Sonda "Philae" ima probleme sa baterijom

Amazon testira dostavu dronovima u Evropi: Upravljanje bespilotnom letjelicom zanimanje budućnnosti

Evropska svemirska agencija danas ispisala historiju

Nastava na četiri fakulteta 15. decembra

Uskoro pilula koja će nas učiniti "pametnijim" ?

Nakon 166 dana vratio se na Zemlju

Svemirski brod "Rosetta" počela spuštanje sonde "Philae" na kometu

UPOZORENJE Za 20 godina mora bi mogla ostati bez ribe!

Pronađeni kosturi dviju beba stari 11.500 godina

Pronađen virus koji ljude čini glupim

Naučnici otkrili kako da spriječe rast tumora

Naučnici spriječili razvoj AIDS-a kod dvojice muškaraca

Evo kako će i kada ljudi naseliti Mjesec!