Nobelova nagrada za hemiju u srijedu je dodijeljena trojici istraživača zbog pobolj&scaron;anja rezolucije mikroskopa.

Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner koristili su fluorescenciju kako bi produžili limite svijetlosti mikroskopa.

Dobitnici dijele nagradu od osam miliona kruna (1,1 miliona dolara), prenosi BBC.

Njihova imena su objavljena na konferenciji za novinare u &Scaron;vedskoj, i pridružili su se uglednoj listi laureata nagrade za hemiju koje se dodijeljuje od 1901. godine.

Nobelov komitet saopćio je da su istražicači dobili nagradu za &quot;razvoj super- rezolutne fluorescentne mikroskopije&quot;.

Komitet kojim predsjedava profesor Sven Lidin, materijalni hemičar s univerziteta Lunbd, saopćio je da je &quot;rad laureata omogućio proučavanje molekularnih procesa u realnom vremenu&quot;.

Nagrađeni Eric Betzig, Stefan Hell i William Moerner

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Crv mutant proždirao je &scaron;ećer bez debljanja. Istraživači tvrde da je isti gen prisutan i kod ljudi, međutim prva na redu su testiranja promjene na mi&scaron;evima.

Na prvi pogled izgleda kao svaki drugi crv. Ali naučnici tvrde da bi maleni stvor poznat pod imenom Caenorhabditis elegans mogao pobijediti pretilost.

Nučnici kažu da su zbog genetske mutacije, zbog koje se ovaj crv nikad ne deblja, korak bliže piluli koja bi omogućila da jedemo sve, od sladoleda preko keksića do kolača, bez da dobijemo na težini, pi&scaron;e Daily Mail.

Tim naučnika na čelu sa Seanom Curranom prona&scaron;ao je novi način sprječavanja pretilosti koju prati prehrana s velikim udjelom &scaron;ećera. &#39;Pri&scaron;ili&#39; su to ključnom genu za koji su farmaceutske firme već razvile ciljane lijekove.

- Hrana s visokim udjelom &scaron;ećera koju je bakterija pojela bila je ekvivalent čovjeku koji jede zapadnjačku hranu - objasnio je Curran, a pod zapadnjačkom hranom misli se na onu s visokim udjelima masnoće i &scaron;ećera poput hamburgera, krumpirića i gaziranih pića.

Evo o čemu se radi. Određene genetski mutanti u eksperimentu s crvima, odnosno oni s hiperaktivnim genom SKN 1, hranjeni su takvom hranom bez da su dobili na težini, dok su se oni regularni debljali.

Rad se oslanjao isključivo na crva Caenorhabditis elegans i ljudske stanice u petrijevoj zdjelici, ali genetski put koji proučava može se naći kod gotovo svih životinja - pa i ljudi.

Gen SKN 1 naime postoji i kod ljudi i naziva se Nrf2 &scaron;to sugerira da bi se rezultati mogli primijeniti i na ljude.

Sljedeći potez ipak je testiranje otkrića na mi&scaron;evima.

Nrf2 protein, transkripcijski faktor koji se veže na specifičnu sekvencu DNK kako bi kontrolirao sposobnost stanica za detoksikaciju i popravak o&scaron;tećenja kada su izložene hemijski reaktivnom kisiku, već je ispitivan kod sisavaca.

Farmaceutske firme već su radile na razvoju malih molekula koje su bile usmjerene prema Nrf2 u nadi da će proizvesti vi&scaron;e antioksidansa i usporiti starenje, prenosi Dnevnik.hr.

Inače, iako pomoć pilula u kontroliranju odgovora tijela na hranu zvuči primamljivo, nije bez rizika. Naime, povećana funkcija Nrf2 povezana je s agresivnim rakom.

- Možda je to pitanje vremena i mjesta. Kada bismo mogli aktivirati Nrf2 u specifičnim tkivima kada je to potrebno onda bi mogli iskoristiti njegove potencijalne prednosti - kaže Curran.

Crv mutant ima isti gen koji je prisutan i kod ljudi

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za pobačaj u različitim dijelovima svijeta

Naime, Univerzitet u Kaliforniji, San Francisco (UCSF) 13. oktobra kreće na internet platformi Coursera sa &scaron;estosedmičnim kursom naziva &quot;Abortus: kvalitetna zdravstvena za&scaron;tita&quot;.

Djelujući primarno u okviru zdravstvene za&scaron;tite, kurs će ponuditi informacije o prvom tromjesečju trudnoće te sigurnom abortusu i za&scaron;titi kao i kakva je mogućnost za abortus u različitim dijelovima svijeta.

Edukacija o abortusu u SAD-u je na dosta niskoj razini (u dvije trećine &scaron;kola nema niti jedne lekcije o tome), a prema podacima Guttmacher Instituta svaka treća Amerikanka napravi pabortus do 45. godine života.

Doktorica Jody Steinauer sa UCSF-a, kazala je za The Daily Beast, kako se nada da će kurs smanjiti stigmu koja oko abortusa vlada u američkom dru&scaron;tvu zbog koje se o toj temi rijetko javno raspravlja.

Također, boljom edukacijom, kazala je, trebao bi se smanjiti mortalitet žena koje abortuse rade u nesigurnim uslovima, prenosi Dnevnik.hr.

Dosadašnja dukacija u SAD-u je na dosta niskoj razini

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Podvodno disanje uskoro bi moglo postati realnost. Grupa naučnika sa univerziteta u Danskoj razvila je &#39;kristalne materijale koji mogu vezati i pohranjivati visoke koncentracije kisika&#39;.

- Nekoliko zrna sadrži kisika dovoljno za jedan udah, a kako materijal može apsorbirati kisik iz vode oko ronioca i opskrbljivati ronioca s njim, on neće morati sa sbobom nositi vi&scaron;e od nekoliko zrna - objasnila je profesorica Christine McKenzie, pi&scaron;e mic.com.

- Kada je supstanca zasićena kisikom, može se uporediti sa spremnikom kisika pod pritiskom - razlika je u tome &scaron;to ovaj materijal može sadržavati tri puta vi&scaron;e kisika - stoji u saopćenju.

Ekipa koja stoji iza razvoja kristala upoređuje ga sa spužvom koja može apsorbirati i zadržavati kisik, a ne samo reagirati na njega.

Očita namjena izuma bilo bi kori&scaron;tenje pod vodom, odnosno za podvodno disanje. McKenzie je istakla da se kirstal gotovo može uporediti sa spremnikom kisika koji bi mogao imati razorne posljedice za ronioce. Naime, treba uzeti u obzir promjene pritiska pod vodom i činjenicu da većinu vremena ne udi&scaron;emo čisti kisik već mje&scaron;avinu kisika i drugih plinova.

Ipak, sama činjenica da ova tehnologija postoji otvara mogućnost za daljnja istraživanja i mogla bi dovesti do toga da ronjenje i disanje pod vodom postanu puno lak&scaron;i.

Osim &scaron;to bi kristal roniocima mogao omogućiti da provode vi&scaron;e vremena pod vodom, mogao bi biti jedna od glavnih blagodati za pacijente s rakom pluća koji sa sobom moraju nositi male, ali te&scaron;ke spremnike kisika, prenosi Dnevnik.hr.

Razvijeni kristali sa velikom koncentracijom kisika

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku ove godine dobili su japanski naučnici Isamu Akasaki i Hiro&scaron;i Amano, te Amerikanac &Scaron;udži Nakamura za pronalazak energetski efikasne i ekolo&scaron;ki prihvatljive LED diode koja emituje plavo svjetlo, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija nauka.

- Sa pojavom LED lampi sada imamo trajnije i efikasnije alternative starijim izvorima svjetla - navodi se u saop&scaron;tenju.

U tekstu se dodaje da su Akasaki, Amano i Nakamura proizveli blje&scaron;tavo plavo svjetlo iz poluprovodnika početkom devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i pokrenuli fundamentalnu transformaciju tehnologije svjetla.

- Crvene i zelene diode postoje odavno, ali bez plavog svjetla ne bi se mogle praviti lampe sa bijelim svjetlom - navodi Kraljevska akademija.

U tekstu se podsjeća da su intenzivni napori naučne zajednice da napravi plavo svjetlo trajali pune tri decenije.

- Njihovi izumi su revolucionarni. Električne sijalice osvijetlile su 20. vijek, a 21. vijek biće osvijetljen LED lampama - nagla&scaron;ava se u saop&scaron;tenju.

&Scaron;vedska kraljevska akademija nauka navodi da LED lampe imaju potencijal da pobolj&scaron;aju kvalitet života vi&scaron;e od 1,5 milijardi ljudi &scaron;irom svijeta koji nemaju pristup električnim mrežama, po&scaron;to zbog male potro&scaron;nje mogu da se napajaju jeftinom solarnom energijom.

Akasaki je profesor na Univerzitetu Meiđo u Japanu i počasni profesor na Univerzitetu u Nagoji. Amano je redovni profesor na Univerzitetu u Nagoji, a Nakamura je profesor na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari.

Energetski efikasan i ekološki prihvatljiv pronalazak

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Naučnici John O&#39;Keefe i bračni par May-Britt i Edvard Moser ovogodi&scaron;nji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, saop&scaron;tio je danas Institut Karolinska u Stokholmu.

Institut je naveo da se pola nagrade dodjeljuje američko-britanskom naučniku O&#39;Keefeu, a druga polovina norve&scaron;kom paru Moser.

U saop&scaron;tenju se navodi da su naučnici nagrađeni &quot;za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu&quot;, &scaron;to omogućava kretanje.

&quot;Otkriće ta tri naučnika rije&scaron;ilo je problem za čijim su rje&scaron;enjem stoljećima tragali naučnici i filozofi: kako mozak stvara mapu prostora koji nas okružuje i kako jedinka nalazi put kroz složeno okruženje&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.

O&#39;Keefe je 1971. godine otkrio prve komponente sistema prostorne orijentacije u mozgu.

Naučnik je identifikovao nervne ćelije u dijelu mozga zvanom hipokampus, koje se aktiviraju kada je neko na određenom mjestu u nekoj prostoriji. Kako se osoba kreće, aktiviraju se druge ćelije, također u hipokampusu.

O&#39;Keefe je, sprovodeći eksperiment nad laboratorijskim pacovima, otkrio da mozak na taj način stvara &quot;mapu kretanja&quot; ili pozicioniranja.

Nakon vi&scaron;e od tri decenije, norve&scaron;ki naučni par Moser je otkrio ključnu komponentu sistema prostorne orijentacije mozga.

May-Britt i Edvard Moser identifikovali su jo&scaron; jednu vrstu nervnih ćelija nazvanu &quot;nervna re&scaron;etka&quot; koja stvara koordinaciju nerava u tom sistem &scaron;to omogućava precizno kretanje u prostoru.

Naknadnim istraživanjem Norvežana otkriveno je kako te ćelije određuju tačan položaj u prostoru.

Kasnije je otkriveno da pacijenti s Alzajmerovom bole&scaron;ću imaju o&scaron;tećenje na hipokampusu zbog čega gube smisao za prostornu orijentaciju.

&quot;To okriće sistema kretanja u mozgu omogućilo je da naučnici bolje shvate mehanizam kretanja ljudi i kako njegov gubitak u određenim bolestima utiče na kognitivne funkcije čovjeka&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju Insituta.

John O&#39;Keefe, rođen 1939. godine u Njujorku, doktor je fiziolo&scaron;ke psihoholgije. Od 1987. godine radi na Univerzitetu u Londonu gdje je imenovan za profesora kognitivne neuronauke.

May-Britt Moser, rođena 1963. godine u Norve&scaron;koj, doktor je neuronauke i direktorka centra kognitivne neuronauke u Trondhejmu.

Njen suprug Evdard, rođen 1962. godine, takođe Norvežanin, doktorirao je neurofizilogiju u Edinburgu i tokom postdoktoriskih studija intenzivno je sarađivao je sa O&#39;Keefeom u Londonu.

Za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Hiljade planina pod morem, od kojih su neke visoke vi&scaron;e od kilometar, otkrivene su nedavno u dubinama okeana. To je samo jo&scaron; jedan podsjetnik koliko malo znamo o tome &scaron;to se sve nalazi na dubinama od nekoliko hiljada metara.

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara. Dave Sandwell, profesor sa &#39;Scripps Institution of Oceanography&#39;, kazao je za BBC News a prenosi Independent, kako je otkriće planina ispod mora od velikog značaja.

- Možda se ne čini tako, ali broj planina pod morem raste kako se smanjuje njihova visina. Možda ih otkrijemo jo&scaron; oko 25.000 uz ovih 5.000 najvi&scaron;ih za koje već sada znamo - pojasnio je.

Morsko dno, a dvije trećine Zemlje je pod vodom, najmanje je istraženo područje na&scaron;e plane. Dno okeana uglavnom se mapira uz pomoć brodova koji mogu napraviti karte u visokoj rezoluciji mjereći uzvisine na dnu, no zbog činjenice da takvi brodovi mogu prevaliti samo 30 kilometara na sat, do sada je istraženo samo 10 posto okeana na zemlji.

Satelitska tehnika puno je brža, bolja, a temelji se na mjerenju oblika okeana, odnosno prema tome kako gravitacija utiče na vodenu povr&scaron;inu na različitom terenu. U najnovijem ispitivanju morskog dna naučnici su koristili najmodernije satelite, Jason 1 i CryoStat koji su predviđeni za mjerenje debljine polarnog leda.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="281" mozallowfullscreen="" src="//player.vimeo.com/video/107346382" webkitallowfullscreen="" width="500"></iframe></div>

&nbsp;

Naučnici su ih otkrili uz pomoć satelitskih radara

Spektakularna otkrića ispod mora

Divovski otrovni oblak otkriven je iznad povr&scaron;ine Titana, Saturnovog najvećeg mjeseca, a pojavu je snimila NASA-ina letjelica Cassini. Oblak je snimljen iznad Titanovog južnog pola, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Astronome intrigira činjenica da se neobičan oblak nalazi na visini od 300 kilometara od povr&scaron;ine Titana, gdje se se obično ne formiraju tako visoko u atmosferi.

Prema podacima s Cassinija, astronomi su zaključili da je riječ o oblaku kojeg čine smrznute čestice otrovnog hemijskog spoja poznatog kao vodikov cijanid. Da bi se zamrznuo, vodikov cijanid mora biti izložen temperaturi od -148 stepeni Celzija, prenosi NASA.

Prisutnost tog oblaka govori i o tome da je Titan znatno hladnije mjesto nego &scaron;to su to astronomi pretpostavljali.

Titan je vrlo poseban mjesec u Sunčevom sistemu, koji ima godi&scaron;nja doba, a kako mu orbita oko Sunca zajedno s planetom traje 29 godina, svako godi&scaron;nje doba traje 7 godina. Titan je posljednji put promijenio godi&scaron;nje doba jo&scaron; 2009. godine, kada je sjeverna hemisfera pre&scaron;la iz zime u proljeće, a južna iz ljeta u jesen.

Astronomi pretpostavljaju da je oblak na Titanu nastao zbog kombinacije vi&scaron;e faktora: promjene godi&scaron;njeg doba koja je promijenila i cirkuliranja u atmosferi te smanjenu izloženost Sunčevoj svjetlosti, prenosi Dnevnik.hr.

Pojavu snimila NASA-ina letjelica Cassini

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu petu godinu zaredom organizira Sajam stipendija, koji će se održati u utorak, 16. oktobra, na Ma&scaron;inskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u terminu od 10 do 17 sati. 
 
- Glavni organizator petog sajma stipendija je Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu, dok su partneri Fondacija kralja Baudouina iz Belgije, Ma&scaron;inski fakultet Univerziteta u Sarajevu - kazao je Adnan Rahimić iz Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.

Rahimić podsjeća da je prethodnih godina na sajmovima stipendija učestvovalo preko 25 institucija, a posjete prema&scaron;ivale su broj od 5.000 posjetilaca. I ove, kao i prethodnih godina, ulaz na sajam će za sve posjetioce biti besplatan. 
 
&nbsp;

Služba za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu

&nbsp;

Imate vi&scaron;e od 50 godina? Slabi vam osjet njuha? Prema najnovijem istraživanju provedeno na Univerzitetu u Chicagu, radi se o zabrinjavajućem znaku da vam je ostalo manje od pet godina života.

Objavljeno u naučnom časopisu PLOS ONE, novo istraživanje pokazalo je da je 39 posto osoba koje su pale na jednostavnom testu osjeta mirisa preminulo unutar pet godina od testiranja. U istom periodu, preminule je samo 19 posto onih koji su imali mali gubitak njuha, i samo 10 posto onih koji su imali potpuno zdrav osjet njuha, prenosi jutarnji.hr.

U istraživanju su naučnici koristili mirisne &scaron;tapiće - nalik flomasterima, samo s mirisima umjesto boja. Radilo se o pet jednostavnih mirisa: pepermint, naranča, riba, ruža i koža.

Većina od 3005 sudionika istraživanja imalo je zdrav osjet mirisa - prepoznali su sve mirise, ili barem četiri od pet. Oko 20 posto prepoznalo je dva ili tri mirisa, a 3,5 posto prepoznalo je jedan ili nijedan miris.

Pet godina nakon prvog dijela testiranja, istraživači su pažljivo provjerili ko je od sudionika jo&scaron; uvijek živ, a rezultati su pokazali da su otkrili dosad najpouzdaniji način za predviđanje skore smrti - jedini pouzdaniji znak je te&scaron;ko o&scaron;tećenje jetre, koji rijetko kad prolazi nezapažen. No, s druge strane, gubitak osjeta njuha često je ne&scaron;to ćemu stariji ljudi ne pridaju posebnu pažnju.

- Gubitak njuha je poput kanarinca u rudniku, rekao je glavni autor istraživanja Jayant M. Pinto, profesor kirurgije na Univerzitetu u Chicagu. 
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

- Ne uzrokuje smrt sam po sebi, ali je glasnik, rano upozorenje da je ne&scaron;to u organizmu gadno po&scaron;lo po zlu, da je nastala &scaron;teta. Na&scaron;e otkriće moglo bi postati korisni klinički test, brz i jednostavan način identificirati pacijente s najvećim rizikom, rekao je Pinto.

Šokantna spoznaja

TEST KOJI OTKRIVA DA LI  SMO BLIZU SMRTI Ne osjećate ove mirise? Ostalo vam je najviše pet godina života?!

&nbsp;

Naučnici su sastavili novu kartu okeanskog dna koristeći najnovije satelitske snimke te otkrili nove tajne koje kriju okeani na&scaron;eg planeta.

Dva satelita, CryoSat-2 (ESA) i Jason-1 (NASA) radarima su napravili gravitacijska mjerenja i zabilježili u dosad neviđenim detaljima geolo&scaron;ke strukture dna svjetskih oceana, čak i na njihovim najdubljim i najzabačenijim dijelovima.

- Gravitacija reflektira topografiju i tektoniku morskog dna, rekao je David Sandwell, geofizičar s Instituta za oceanografiju UniverzitetaCalifornia u San Diegu, prenosi Reuters.

Oko 71 posto povr&scaron;ine Zemlje prekriveno je vodom, a oko 90 posto morskog dna zapravo dosad nije bilo kartirano, ističe Ditmar M&uuml;ller, geofizičar sa Univerziteta u Sydneyu.

- Znamo vi&scaron;e o topografiji Marsa nego morskog dna na Zemlji. Nestanak avion Malaysia Airlinesa na letu MH370 ranije ove godine naglasio je spoznaju o na&scaron;em slabom poznavanju na&scaron;ih okeana i okeanskih dubina, dodao je.

Nova karta otkriva velike strukture kako na morskom dnu, tako i ispod njega. One uključuju i veliki greben usred meksičkog zaljeva, dužine Teksasa, kao i jo&scaron; jedan greben u južnom Atlantiku i zapadno od Angole, dug 800 kilometara, koji je nastao nakon odvajanja kontinenata Afrike i Južne Amerike.

Maravno, karta otkriva pregr&scaron;t drugih, novih detalja, koje će svoju primjenu pronaći ne samo u nauci, već i kod vojnih pitanja te potrage za naftom i zemnim plinom.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="281" mozallowfullscreen="" src="//player.vimeo.com/video/107346382" webkitallowfullscreen="" width="500"></iframe>

<a href="http://vimeo.com/107346382">Draining the Ocean Basins with CryoSat-2</a> from <a href="http://vimeo.com/user32755144">Marine Gravity</a> on <a href="https://vimeo.com">Vimeo</a>.
</div>

&nbsp;

Nevjerovatni snimci

Objavljene karte koje konačno otkrivaju tajne dubina!

Najnovija mjerenja bazirana na satelitskim snimkama otkrila su da se od 2009. godine slika gravitacijskog polja na Antarktici drastično promijenila.

Satelit GOCE Europske svemirske agencije (ESA) otkrio je kako je zbog ogromnih količina otopljenog leda na zapadnoj Antarktici, do&scaron;lo do ozbiljnih i mjerljivih promjena u lokalnom gravitacijskom polju.

Rezultati detaljnih mjerenja u posljednje četiri godine, a u kojima su kombinirani podaci američko-njemačkog satelita Grace i ESA-inog GOCE, otkrila su da se od 2009. godine slika gravitacijskog polja na Antarktici drastično promijenila, pi&scaron;e Science Daily. Naprimjer, svake godine, zbog topljenja leda, Antarktika se &#39;smanji&#39; za 125 kubnih kilometara. Zbog gubljenja težine ledenog pokrivača na tom dijelu Zemlje može doći do malih promjena u gravitaciji.

Promjena, premda značajna, za sada ne bi trebala dovesti do ozbiljnijih posljedica sama po sebi, ali i vi&scaron;e je nego dovoljan dokaz na koje sve nepredviđene načine klimatske promjene mijenjaju Zemlju; čak do tačke kojom bi mogla biti trajno ugrožena njena gravitacija a samim time i život svih bića na njoj.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/om1sezkop3E" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Ogromna količina otopljenog leda na zapadnoj Antarktici

Upozoravajuće otkriće: Topljenje leda mijenja gravitaciju Zemlje

Nova vrsta kita identifikovana je u podvodnom kanjonu u Meksičkom zalivu, ali naučnici se pla&scaron;e da neće imati puno vremena da se sa njom upoznaju, prenosi &quot;Newser&quot;.

Na svijetu postoji svega 50 ovih jedinstvenih primjeraka Brajdovog kita koji su ostali u vodama oko Floride i njihovom habitatu u DeSoto kanjonu.

Kitovi su trenutno u velikoj opasnosti usljed brojnih prijetnji, a među najvećim se nalazi naftna industrija. Sve ove prijetnje, kao i brojčano stanje, mogli bi da ovog kita učine najugroženijom životinjom na svijetu.

Istraživači su otkrili da ovi kitovi genetski imaju vi&scaron;e zajedničkog sa Brajdovim kitovima u Pacifiku nego sa njihovim rođacima u Atlantiku.

Oni također posjeduju i jedinstven poziv kojim se dozivaju, tvrdi &scaron;ef programa morskih sisara iz Nacionalnog savjeta za odbranu resursa, koji trenutno traži da se ovi kitovi stave na listu ugrođenih životinja.

Genetski testovi otkrili su da je u ovom području bilo znatno vi&scaron;e kitova.

- Moguće je da su ljudi doprinijeli smanjenju njihovog broja kroz lov na kitove ili industrijske aktivnosti - tvrdi on dodajući da su toksikolo&scaron;ki testovi izvr&scaron;eni na jednom od kitova pokazali veoma visoke nivoe toksičnih metala.

Jedan jedini kanjon u kom taj kit živi predstavlja &bdquo;ekvivalent po&scaron;tanske marke&ldquo; kada su kitovi u pitanju.

Žive u podvodnom kanjonu u Meksičkom zalivu

Identifikovana nova vrsta: U svijetu ima samo 50 ovakvih kitova

Uprkos svim pomacima u nauci, jo&scaron; uvijek postoje neki paranormalni fenomeni koji niti nakon desetljeća i desetljeća nemaju naučno obja&scaron;njenje.

Deset takvih fenomena okupljeni su u videu kojeg vam prenosimo pa se svakako informiri&scaron;ite, a možda bi bilo dobro da video ne gledate neposredno prije spavanja.

Naime, kruži glasina da su fenomeni ostali neobja&scaron;njeni upravo zbog toga &scaron;to su svi koji su se previ&scaron;e informirali o njima zavr&scaron;ili svoj život pod sumnjivim okolnostima.

Uvjeirte se sami o čemu je riječ...

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/TAoKto7ufUo" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Uvjerite se sami o čemu je riječ

JEZIVE MISTERIJE Ovih deset paranormalnih pojava nauka nikad nije uspjela objasniti!

Na&scaron;i najdalji preci borili su se s klimatskim promjenama i preživljavali su&scaron;e, smrzavanje i poplave. Sada sve veći broj naučnika smatra da je promjena klimatskih uslova na Zemlji zaslužna za razvoj čovjekovih sposobnosti.

Njihovo istraživanje sugeri&scaron;e da su se veliki skokovi u evoluciji, poput razvoja većeg mozga i sposobnosti da koristimo i pravimo složene alate, događali upravo u periodima naglih klimatskih promjena.

Peter DeMenocal sa Univerziteta u Columbiji kaže da stručnjaci već iskopavaju drevne zube i sedimente sa morskog dna, kako bi prona&scaron;li dokaze za ove pretpostavke.

Podaci će im pomoći da otkriju koliko je klima uticala na na&scaron;u evoluciju i u kojim periodima historije.

Rick Pots iz Programa za istraživanje porijekla ljudi Instituta Smithsonian kaže da se prvi &ldquo;evolutivni skok&rdquo; dogodo prije oko tri miliona godina, kada su Australopithecus afarensis, hominidi kojima pripada i čuvena Lusi, istrebljeni, a kada su se pojavili savremeni ljudi. U to vrijeme, pokazuju fosili, ljudi su imali veće mozgove i koristili prve alate.

Drugi skok dogodio se prije između dvije i 1,5 miliona godina, kada je Homo erectus počeo da koristi sjekire sa sječivima i napustio Afriku. Dr. Pots kaže da se oba događaja poklapaju sa dramatičnim promjenama klime, kada su se &scaron;ume pretvorile u livade, a temperature značajno porasle. On sugeri&scaron;e da je promjena orkuženja prije tri miliona godina dovela do toga da se ljudi kreću uspravno, umjesto četvorono&scaron;ke.

Dr. DeMenocal kaže da uzorci uzeti sa morskog dna duž obala Afrike pokazuju različite slojeve sedimenta, koji su tamniji u vrijeme su&scaron;e, a svjetlji u vlažnijim periodima.

Istraživanja pokazuju da se klima mijenjala na svakih 20.000 godina od vlažne do suhe i da su efekti bili izraženi tokom dva važna perioda u ljudskoj evoluciji.

Mark Maslin sa Univerziteta u Londonu kaže da se novi dokazi za te tvrdnje nalaze u Velikoj rasjednoj dolini, koja prolazi kroz Etiopiju, Keniju i Tanzaniju.

Proučavanjem stijena, on je otkrio da su bazeni jezera bili vrlo osjetljivi na promjene prije oko 2,7 i 1,5 miliona godina.

Dr Maslin kaže: &quot;Otkrili smo da se ti periodi, kada su se jezera pojavljivala i nestajala, poklapaju sa većim promjenama u ljudskoj evoluciji&quot;.

Naučnici su također proučavali fosilizovane zube na&scaron;ih predaka, kako bi razumjeli kako se mijenjala njihova ishrana u odnosu na klimu. Otkrili su da su na&scaron;i daleki preci jeli raznovrsnu hranu i mogli da se nose sa svim promjenama okruženja.

Međutim, istraživanje ne obja&scaron;njava za&scaron;to je promjena klime bila možda okidač za evolutivne skokove.

Dr. Maslin kaže da je jedna od mnogobrojnih teorija ta da su ljudi razvili veće mozgove kako bi učili da se hrane u vrijeme su&scaron;e. On također kaže da su u vlažnim periodima, kada im je vi&scaron;e resursa bilo na raspolaganju, ženke pažljivije birale mužjake, kako bi dobijale pametniju i snažniju djecu.

Naši najdalji preci preživljavali su suše, smrzavanje i poplave

Za razvoj čovjekovih sposobnosti zaslužna promjena klimatskih uslova na Zemlji

Na osnovu činjeničnih podataka dobijenih naučnim istraživanjem, danas se zna da autizam nije rijetka pojava i ako se uzme u obzir cijeli spektar autističnih poremećaja, ova vrsta poremećaja obuhvata 0.6 posto ukupne populacije, &scaron;to znači da u Evropi ima oko pet miliona osoba sa autizmom.

Autizam je ozbiljan doživotan, poremećaj koji nastaje zbog brojnih medicinskih uzroka, a manifestuje se smetnjama u normalnom razvoju. Autizam veoma utiče na način na koji se osoba odnosi i komunicira sa okolinom, a poremećaj utiče na vitalne oblasti psiholo&scaron;kog pona&scaron;anja i razvoja u pona&scaron;anju tokom cijelog života.

Ova bolest može da pogodi bilo koju porodicu, bez obzira na etničku ili socijalnu pripadnost, i četiri puta je učestaliji kod mu&scaron;karaca nego kod žena.

Radi garantovanja dostojansvenosti, osobe sa autizmom ne treba smatrati niti se prema njima odnositi kao prema populaciji koja nije sposobna da ostvari ciljeve kao &scaron;to su nezavisnost ili samostalnost, jer imaju identične ljudske vrijednosti kao i bilo ko drugi i prema tome ista ljudska prava.

Države moraju da osiguraju osobama sa autizmom pristup adekvatnoj i ranoj dijagnostici i tretmanu, a u skladu sa međunarodno prihvaćenim medicinskim standardima. Osobama sa autizmom, također, se mora osigurati pristup standardnim servisima zdravstvene za&scaron;tite, a u skladu sa njihovim potrebama i u mjeri u kojoj su ti servisi dostupni generalnoj populaciji.

Odrasle osobe sa autizmom bi, također, trebalo da imaju koristi od kontinuiranog obrazovanja, s ciljem postizanja najveće moguće mjere nezavisnog načina života i uključenja u radnu sredinu, prenosi B92.

Evropski dan autizma obilježava se 3. oktobra a bit će obilježen pod sloganom &quot;Autizam Evropa&quot;.

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Spektakularna otkrića ispod mora

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu

TEST KOJI OTKRIVA DA LI SMO BLIZU SMRTI Ne osjećate ove mirise? Ostalo vam je najviše pet godina života?!

Objavljene karte koje konačno otkrivaju tajne dubina!

Upozoravajuće otkriće: Topljenje leda mijenja gravitaciju Zemlje

Identifikovana nova vrsta: U svijetu ima samo 50 ovakvih kitova

JEZIVE MISTERIJE Ovih deset paranormalnih pojava nauka nikad nije uspjela objasniti!

Za razvoj čovjekovih sposobnosti zaslužna promjena klimatskih uslova na Zemlji

U Evropi oko pet miliona ljudi boluje od autizma

Nauka

Nobelova nagrada za hemiju trojici istraživača zbog poboljšanja rezolucije mikroskopa

Lijek protiv pretilosti: Moći ćemo jesti šta želimo i nećemo se debljati

Prvi put u historiji: Fakultet nudi kurs o abortusu

Osmišljen novi izum koji omogućava disanje pod vodom

Nobelovu nagradu za fiziku dobili naučnici za izum LED diode koja emituje plavu svjetlost

Tri naučnika dijele Nobelovu nagradu za medicinu

Spektakularna otkrića ispod mora

Astronomi iznenađeni: Snimljen veliki otrovni oblak

Uskoro 5. Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu

TEST KOJI OTKRIVA DA LI SMO BLIZU SMRTI Ne osjećate ove mirise? Ostalo vam je najviše pet godina života?!

Objavljene karte koje konačno otkrivaju tajne dubina!

Upozoravajuće otkriće: Topljenje leda mijenja gravitaciju Zemlje

Identifikovana nova vrsta: U svijetu ima samo 50 ovakvih kitova

JEZIVE MISTERIJE Ovih deset paranormalnih pojava nauka nikad nije uspjela objasniti!

Za razvoj čovjekovih sposobnosti zaslužna promjena klimatskih uslova na Zemlji

U Evropi oko pet miliona ljudi boluje od autizma