Ako novi visoki predstavnik bude imenovan bez ozbiljnog američkog interesa, OHR će prvi put nakon rata ostati bez stvarne političke sile iza sebe. A bez američke moći, bonske ovlasti postaju papir. Šmitov mandat je to najbolje pokazao. Nije snaga OHR-a u formalnim nadležnostima, nego u tome stoji li iza njih Vašington. Onog trenutka kada je američki fokus oslabio, oslabila je i Šmitova moć.
Naravno, odlazak Šmita Milorad Dodik i SNSD predstavit će kao vlastitu pobjedu. I politički gledano, teško ih je spriječiti u tome. Godinama su Šmita predstavljali kao nelegalnog turistu, “njemačkog građanina” i lažnog visokog predstavnika, a sada upravo taj čovjek odlazi nakon višegodišnjeg sukoba s Republikom Srpskom. Bez obzira na to što je Dodik u praksi ipak provodio Šmitove odluke, politički narativ je već izgrađen: Šmit odlazi, Dodik ostaje.
Ali tu počinje novi paradoks.
Ako novi visoki predstavnik ponovo bude imenovan odlukom PIC-a, bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, Dodik će se suočiti s vlastitim narativom. Ili će nastaviti osporavati legalitet OHR-a i ući u novi sukob sa Zapadom, ili će praktično priznati da problem nikada nije bio procedura imenovanja, nego politički sukob sa Šmitom lično i američkom administracijom koja je stajala iza njega.
Istovremeno, odlazak Šmita mogao bi označiti i ozbiljno, dugoročno slabljenje njemačkog utjecaja u Bosni i Hercegovini. Već same informacije da se razmatraju italijanski kandidati uz podršku SAD-a pokazuju da se unutar zapadnog bloka preslaguju odnosi moći. Njemačka je godinama pokušavala igrati vodeću ulogu u BiH, ali bez ozbiljne geopolitičke snage i bez jedinstva sa SAD-om njen utjecaj bi ostao krajnje ograničen.
Najveći problem Šmitovog mandata nije čak ni to što je donosio kontroverzne odluke, nego što je dodatno cementirao političku kulturu u kojoj domaći politički procesi više zavise od ambasada nego od institucija, a odluke koje je donosio više ostavljaju utisak kreiranja privremenog haosa nego trajnog rješenja.
Kontroverzne odluke
Izmjene Izbornog zakona i Ustava na dan izbora 2022. pogodovale su HDZ-u, oskrnavile demokratski proces i izazvale veliko bošnjačko nezadovoljstvo, ali nisu otupile hrvatske zahtjeve za izmjenama Izbornog zakona niti promijenile odnose s HDZ-om. Suspendovanje Ustava FBiH kako bi se formirala Vlada FBiH sastavljena od Trojke i HDZ-a poslalo je ružnu poruku izigravanja bh. zakona i propisa te aktuelnu vlast trajno obilježilo kao nametnutu, mimo zvaničnih procedura. Presuda možda jeste uklonila Milorada Dodika s formalnih funkcija, ali nije bitno smanjila njegovu moć, s obzirom na to da on i dalje kao neformalni šef SNSD-a nastavlja upravljati procesima i susretati se sa svjetskim zvaničnicima.
Zato njegov odlazak nije kraj jedne ere stabilnosti, nego produbljivanje haosa u kojem BiH dočekuje novi period neizvjesnosti.
Grom iz vedra neba možda nije sama Šmitova ostavka. Grom je spoznaja da iza cijelog sistema, kada se politička svjetla ugase, možda nikada nije ni stajala ozbiljna strategija – nego samo trenutni interes velikih sila.