Uz podršku AIRE Centra iz Londona, u prostorijama Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH održan je seminar za novoimenovane tužioce o vještinama zastupanja optužnice.

Tom prilikom, tužiocima se obratio direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca <a href="https://avaz.ba/tag/20581/arben-murtezic">u Federaciji BiH Arben Murtezić riječima:</a> 
- Očekivanja društva od onih koji su odabrali tužilački poziv su ogromna. To se može učiniti kao veliki teret ali to treba shvatiti i kao izvor ponosa i neku vrstu pozitivnog pritiska. Kroz edukaciju i rad ćete imati priliku upoznati se sa različitim znanjima, iskustvima i praksama. Na vama je da odaberete najbolje za ostvarenje javnog interesa.

<a href="https://avaz.ba/tag/114018/milanko-kajganic">Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić</a> pozdravio je prisutne i dodao:&nbsp;- Zahvaljujem se na jako kvalitetnim obukama namijenim novoimenovanim tužiocima koju organizuju Centri za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH i Republici Srpskoj zajedno sa svojim partnerima. Vi novoimenovani tužioci u ovom vremenu koraka na evropskom putu imate velike zadatke u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine. Stoga vas ohrabrujem da kroz edukacije učite i napredujete te da svojim radom doprinesete pravosuđu, a samim tim i društvu u cjelini.


Edukatori na seminaru su bili Suada Salkić, tužiteljica Federalnog tužilaštva FBiH i Adis Husić, tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.

Očekivanja društva od onih koji su odabrali tužilački poziv su ogromna, kazao je Murtezić

Kajganić se obratio novoimenovanim tužiocima: Imate velike zadatke u pravosudnom sistemu

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području Banje Luke, provode operativnu akciju "Brend IV".&nbsp;Iako su mediji objavili da su pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje na meti ove akcije, iz ove institucije navode da ni na koji način uključeni u aktivnosti koje su provođene.- Povodom tekstova objavljenih u pojedinim medijima, a vezano za akciju kodnog naziva “Brend 4”, koju su po nalogu Suda BiH proveli Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, ističemo da Uprava za indirektno oporezivanje, menadžment institucije i zaposleni u UIO nisu ni na koji način uključeni u aktivnosti koje su provođene, te da ne posjedujemo informacije o preduzetim mjerama i radnjama nadležnih organa. 
Stav UIO je potpuno jasan, a to je obavezno zakonsko postupanje svakog zaposlenog u instituciji - saopćeno je iz UIO.

Stav UIO je potpuno jasan, a to je obavezno zakonsko postupanje svakog zaposlenog u instituciji, saopćeno je iz UIO

Oglasili se iz UIO: Ni na koji način nismo uključeni u aktivnosti koje provodi SIPA

Policijski službenici <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SIPA&amp;">Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)</a> na području Banje Luke, uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova RS, pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, provode operativnu akciju "Brend IV".&nbsp;Pretresi se vrše po naredbama Suda Bosne i Hercegovine, na šest lokacija, a zbog postojanja osnova sumnje na krivična djela "Zloupotreba položaja ili ovlaštenja" iz člana 220. i "Primanje dara i drugih oblika koristi" iz člana 217. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, saopćili su iz SIPA-e.

Postoji osnova sumnje na krivična djela "Zloupotreba položaja ili ovlaštenja" i "Primanje dara i drugih oblika koristi"

Akcija "Brend IV": SIPA u Banjoj Luci vrši pretrese na šest lokacija

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Prijedor&amp;">Osnovni sud u Prijedoru osudio je muškarca M.G.</a> iz Bosanske Dubice na 10 mjeseci zatvora zbog izazivanja opće opasnosti jer je u ugostiteljskom objektu ispalio iz pištolja metak u plafon.M.G. je proglašen krivim što je 20. marta 2016. godine u ugostiteljskom objektu u Bosanskoj Dubici ispalio iz pištolja metak u plafon, iako je bio svjestan da pucanjem iz vatrenog oružja izaziva opasnost za živote većeg broja ljudi okupljenih na jednom mjestu, saopćeno je iz ovog suda.
Osnovni sud je odbio optužbu protiv M.G. za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.
Optuženi se obavezuje da nadoknadi sudu 1.380 KM troškova krivičnog postupka u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude.

M. G. je osuđen zbog izazivanja opće opasnosti

Optuženi se obavezuje da nadoknadi sudu 1.380 KM troškova krivičnog postupka

Muškarac iz Bosanske Dubice osuđen na 10 mjeseci zatvora: Pucao u plafon kafića

Naši hormoni su osjetljivi i njihovu neravnotežu mogu da prouzrokuju različiti faktori.

Vjerovatnije je da će se ovi problemi pojaviti kod žena nego kod muškaraca, a dok ishrana, kontracepcija i lijekovi mogu da poremete hormone, stres je također velik okidač hormonske neravnoteže.
Osjećaji preopterećenosti, ljutnje, razdražljivosti i zabrinutosti, kao i umor ili loše raspoloženje, mogu da budu znakovi da ste pod stresom, a hormonska neravnoteža prouzrokovana stresom može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema koji nisu nimalo bezazleni.

<h2>Kako stres utiče na naše hormone?</h2>

Tokom stresnih perioda, cirkulirajući nivoi hormona stresa kao što su adrenalin, noradrenalin i kortizol rastu i prouzrokuju kaskadu fizioloških odgovora.
Takvo trajno povišeno stanje stresa može da dovede do brojnih fizičkih i emocionalnih simptoma i poremećaja hormona, upozorava dr Sara Brever i izdvaja četiri najčešća problema do kojih dovodi hronični stres.
– osjećaj iscrpljenosti, gubitak energije i depresija
– smanjenje libida
– promjene u menstrualnom ciklusu i izostanak menstruacije
– višak kilograma

Srećom, dr Brever napominje da postoje efikasni načini kako možete da pomognete svojim hormonima, a tehnike za smanjenje stresa uključuju redovnu fizičku aktivnost, pravilnu ishranu, izbjegavanje ekrana, uzimanje suplemenata i smanjenje unosa alkohola.

hormonska neravnoteža prouzrokovana stresom može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema koji nisu nimalo bezazleni

Vjerovatnije je da će se ovi problemi pojaviti kod žena nego kod muškaraca

Kako hronični stres uništava naše tijelo?

Povodom niza proizvoljnih i tendencioznih tekstova kojima se neutemeljeno povezuje pitanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH sa pitanjem realiziranja strateških vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Be%C4%87irovi%C4%87&amp;">član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović naglasio je sljedeće:</a>

- Stranački sporazumi o formiranju vlasti nikada nisu mogli i nikada neće moći biti iznad Ustava BiH, zakona Bosne i Hercegovine i konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH. Moja je obaveza i dužnost da poštujem i provodim naprijed navedene pravne akte i odluke. I svi drugi politički zvaničnici u Bosni Hercegovini imaju dužnosti poštovati ih i provoditi u skladu sa njihovim nadležnostima.

<h2>Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće</h2>

Ljudima treba govoriti istinu i ukazati na sljedeće činjenice: Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i one se moraju provoditi. Ustav BiH se mijenja u Parlamentarnoj skupštini BiH a ne putem stranačkih sporazuma. Zakoni Bosne i Hercegovine se provode sve dok se ne promijene u najvišem zakonodavnom organu Bosne i Hercegovine. To se, između ostalog, odnosi i na Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine a posebno na član 84. u kojem precizno piše sljedeće:

"Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a."Dakle, u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme. Oni pojedinci ili političke stranke koje žele da to promijene neka pokrenu proceduru izmjena i dopuna navedenog zakona.
Kada je riječ o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH treba reći da to pitanje nije nikakva novina u političkom životu Bosne i Hercegovine. Primjera radi, članovi Predsjedništva BiH za predsjedavajuće Vijeća ministara BiH imenovali su:
• Vjekoslava Bevandu (HDZ) 2010. godine i to Bakir Izetbegović (SDA), Željko Komšić (SDP) i Nebojša Radmanović (SNSD);
• Denisa Zvizdića (SDA) 2014. godine Mladen Ivanić (PDP), Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ) i
• Zorana Tegeltiju (SNSD) 2018. godine Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF) i Milorad Dodik (SNSD).

<h2>Bećirović: Izetbegović rekao da mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara pripada HDZ-u</h2>

Dakle, 2022. godine ne izmišljamo "toplu vodu" u pogledu imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Imenovanje će se obaviti u skladu s Ustavom BiH, Zakonom o Vijeću ministara BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH.

Uzgred rečeno, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je i prije Općih izbora 2022. javno rekao da mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH 2022. godine pripada HDZ-u. To su činjenice koje se ne mogu sakriti niti sada izokretati.
Na kraju, da zaključim, pitanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH ne može ni na koji način uticati na moje stavove o NATO-u. Nikada neću povući nijedan potez koji će usporiti put države u NATO savez. Nasuprot tome, podržat ću svaki potez i svaku mjeru koja će ubrzati put države Bosne i Hercegovine u NATO. Sporazum predsjednika stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu nije mi nikakvo ograničenje ili prepreka - poručio je član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović.

Moja je obaveza i dužnost da poštujem i provodim naprijed navedene pravne akte i odluke, istakao je Bećirović

Bećirović: Nikada neću povući nijedan potez koji će usporiti put države u NATO savez

Bećirović: Stranački sporazumi o formiranju vlasti nikada neće moći biti iznad Ustava BiH, a Izetbegović je...

Smrt još jednog državnog policajca šokirala je njegove kolege. Riječ je o kako je potvrđeno za portal "Avaza" Mladenu Lučiću, službeniku Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koji je preminuo u 54. godini od posljedica infarkta.On je preminuo u nedjelju, 18. decembra.&nbsp;Samir Mirvić,&nbsp;pomoćnik direktora za osiguranje VIP osoba i objekata, kazao je za "Avaz" da su sve kolege iznenađene preranim odlaskom Lučića.&nbsp;

- Ležao je kući, gledao TV i jednostavno se nije probudio, ujutro ga je našla starija sestra. On je dugo u policiji, imao je 28 godina radnog staža i već se pripremao za penziju. Nažalost, srce ga je izdalo - govori nam potreseni Mirvić.

Naglašava da je Lučić bio veliki profesionalac, ali i čovjek.

- To je momak koji nije imao mrlje u karijeri, radio je od 1994.godine. Nikad u životu ništa nije tražio, nije se požalio na bilo šta, sve svoje obaveze i zadatke je besprijekorno završavao. On je jedan od rijetkih u Direkciji koji je prošao obuku da vozi blindirana vozila koja se korise prilikom posjete predsjednika drugih zemalja kod nas. On je obično vozio ta blindirana vozila sa predsjednicima unutra, to je bio pokazatelj kakav je policajac bio. Nevjerovatno je kakav nas je čovjek napustio - kaže Mirvić.

Prošao je i obuku o "Pružanju prve pomoći u borbenim uvjetima", za koju su jučer uručeni certifikati. Njih je uručio zamjenik šefa Ureda regionalne sigurnosti Amvasade SAD u BiH Mar Romanovski (Romanowski).

- Jučer su dolazili predstavnici Američke ambasade koji su uručili certifikate, a on svoj, nažalost, nije mogao primiti. Certifikat će biti uručen njegovoj sestri - navodi Mirvić.

Riječ je o 54-godišnjem Mladenu Lučiću, koji je imao 28 godina radnog staža i bio je uposlenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH

Preminuo još jedan državni policajac, njegove kolege u šoku

Poznata zenička novinarka <a href="https://avaz.ba/tag/148516/lejla-sarajlic">Lejla Sarajlić</a> umrla je sinoć. - Naša dugogodišnja novinarka, saradnica, koleginica i prijateljica, Lejla Sarajlić, preminula je sinoć u Kantonalnoj bolnici Zenica, objavila je "Naša riječ".

- Kultura, ekologija, politika, privreda... pratila je sve oblasti, pisala o ljudima i živjela sa svojim gradom i za svoj grad. Novinarstvo je bila njena ljubav, njen životni put. Zeničanka i novinarka, prijatelj-to je bila i zauvijek će biti naša Lejla - oprostila se "Naša riječ" od Lejle.

Naša dugogodišnja novinarka, saradnica, koleginica i prijateljica, Lejla Sarajlić, preminula je sinoć u Kantonalnoj bolnici Zenica, objavila je "Naša riječ"

Preminula zenička novinarka Lejla Sarajlić

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=CIK&amp;">Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine</a> je informirala javnost da je 12.12.2022. godine primila 13 rješenja od Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona kojim se odbacuju kao nedopuštene pritužbe Centralne izborne komisije BiH izjavljene na naredbu o neprovođenju istrage protiv članova biračkih odbora angažiranih na biračkim mjestima na Lokalnim izborima u Gradu Mostaru 2020. godine. Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona su naveli da ne postoje osnovi sumnje da su prijavljeni počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret, niti neko drugo kazneno djelo na što Tužilaštvo pazi po službenoj dužnosti.

Naime, Centralna izborna komisija BiH je 04.02.2021. godine, u skladu sa članom 6.8 stav (1) Izbornog zakona BiH, a u vezi člana 228. i 230. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona dostavila prijavu sa dokumentacijom na nadležno postupanje protiv članova pojedinih biračkih odbora u Gradu Mostaru, jer su dana 20.12.2020. godine na Lokalnim izborima 2020. godine u Mostaru netačnim brojanjem glasova i neistinitim upisivanjem izbornih rezultata u Obrasce za zbirne rezultate (otvorena lista) proizveli osnovane sumnje da je ostvareno obilježje krivičnog djela iz člana 198. Izborna prevara Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

U vezi naprijed navedenog, Centralna izborna komisija BiH danas je Federalnom tužilaštvu Federacije BiH uputila pritužbe na svih 13 rješenja Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona kojim se odbacuju kao nedopuštene pritužbe Centralne izborne komisije BiH.

Centralna izborna komisija BiH kontinuirano sve slučajeve neregularnosti iz svoje nadležnosti detaljno analizira, a za one slučajeve za koje se pojavi sumnja u počinjenje krivičnog djela u vezi s izbornim procesom, podnosi prijavu nadležnom tužilaštvu, navodi se u saopćenju.&nbsp;

Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona su naveli da ne postoje osnovi sumnje da su prijavljeni počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret, niti neko drugo kazneno djelo na što Tužilaštvo pazi po službenoj dužnosti

CIK dostavio Tužilaštvu FBiH pritužbe na rješenja Tužilaštva HNK

<a href="https://avaz.ba/tag/28231/samir-alihodzic">Odbraniti, prešutjeti ili biti bez ikakve reakcije</a> na činjenicu da se presuđeni pedofil vratio u školu i da predaje djeci, u najmanju ruku je sramotno.Prethodnih dana "Avaz" je otkrio pedofila Samira Alihodžića, nastavnika tjelesnog odgoja u sarajevskoj OŠ "Grbavica 1", koji je, iako osuđen na robiju za pedofiliju, nastavio raditi u ovoj školi.Bivši zet Kemala Ademovića (Narod i pravda), bivšeg šefa AID-a, 11. novembra prošle godine osuđen je na jednogodišnju kaznu zatvora kao i jednogodišnju zabranu obavljanja posla nastavnika zbog krivičnog djela bludnih radnji nad maloljetnicom.

No, "Avaz" je saznao da je nastavnik tjelesnog odgoja Samir Alihodžić, iako je pravomoćno osuđen za pedofiliju, vraćen u ovu obrazovnu ustanovu.

On je platio kaznu i tako se našao na slobodi, a zatim vratio i na posao, jer ga zakon u tome ne sprečava. Sve ovo izazvalo je žestoke reakcije u javnosti i još jednom jasno prikazalo sliku u kojem se nalazi bh. društvo. 
Osim ovog slučaja, javnost je zapanjila i reakcija Saudina Sivre, predsjednika Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS koji je stao u zaštitu pedofila. No, na činjenicu da se osuđeni pedofil redovno vratio u nastavni proces ostala je nijema i ministrica obrazovanja Naida Hota-Muminović (Narod i pravda).

Osim šturog saopćenja da će, putem Vlade Kantona Sarajevo uputiti sve potrebne inicijative kako bi se što cjelovitije riješilo pitanje rada sa djecom za osuđene pedofile, te da su inicirali inspekcijski nadzor nad radom škole, ministrica se nije previše miješala u ovaj slučaj koji spada u resor njenog ministarstva.Neprihvatljiva je činjenica da se pedofil mogao približiti učenicima, da je najnormalnije nastavio raditi nakon presude, da svi sliježu ramenima i govore da nisu bili previše upoznati s činjenicama.Postavlja se pitanje koliko je ovakvih i sličnih slučajeva u ostalim školama.

Odbraniti, prešutjeti ili biti bez ikakve reakcije na činjenicu da se presuđeni pedofil vratio u školu i da predaje djeci, u najmanju ruku je sramotno

Zašto šuti ministrica Naida Hota-Muminović?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sud%20BiH&amp;">Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu</a> koja Miomira Jasikovca, nekadašnjeg komandira čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske RS (VRS), tereti za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.&nbsp;Jasikovac se optužnicom tereti da je za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i policije RS usmjerenog na pripadnike bošnjačkog naroda u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica, od 13. do 15. jula 1995. svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) čije je plan bio da zatvore i po kratkom postupku pogube vojno sposobne muškarce iz srebreničke enklave, a žene, djecu i starce prisilno premjeste i na taj ih način unište kao grupu.

<h2>Učestvovao u pripremama za odvođenje na mjesto pogubljenja</h2>

Prema ranijem saopćenju Tužilaštva, Jasikovac je nastanjen u Novom Sadu i državljanin je Srbije.

U optužnici se navodi da se Jasikovac, nakon što je upoznat s tim da će u školu "Grbavci" u Orahovcu pristići autobusi sa više stotina Bošnjaka, uputio s grupom vojnih policajaca Zvorničke brigade da obezbjeđuje zarobljenike, kojima je naredio da ulaze u fiskulturnu salu škole.
- Svjestan da će uslijediti ubistva zarobljenika po prijekom postupku, pa nakon što su 14. jula 1995. pristigli novi autobusi sa zarobljenicima, koji su smješteni u fiskulturnu salu škole, tako da se broj zarobljenika kretao oko 1.000 (…) kom prilikom su dva zarobljena ubijena, vojni policajci su ih prisiljavali da se što više stijesne kako bi ih u salu stalo što više - navodi se u optužnici.
Prema Tužilaštvu, Jasikovac je učestvovao u pripremama za odvođenje na mjesto pogubljenja zarobljenika kojima su pripadnici Vojne policije stavljali poveze za oči i sprovodili ih do kamiona kojima su odvezeni na obližnje polje, udaljeno 800 metara od škole.
Lica, među kojima su bili pripadnici čete Vojne policije, zarobljenicima su naredila da siđu s kamiona i po prijekom ih postupku pogubila automatskim oružjem, kojom prilikom je do kasnih noćnih sati ubijeno više od 800 Bošnjaka, gdje su pripadnici inžinjerske čete Zvorničke brigade teškom mehanizacijom žrtve zakopali u masovne grobnice.
Tužilaštvo navodi da je Jasikovac bio upoznat da se u selu Petkovci nalazi više stotina zarobljenih muškaraca, koji su držani u "Novoj školi" u ovom mjestu, po instrukcijama i zadacima koje je dobijao od neposrednih prisutnih učesnika UZP-a, znajući za plan da se svi zarobljeni ubiju, te se s vojnim policajcima uputio prema ovoj školi.
- Potom su se vojni policajci uputili na lokaciju Crvene brane, gdje su zajedno s drugim pripadnicima Zvorničke brigade učestvovali u strijeljanju zarobljenih Bošnjaka i gdje je od večernjih sati 14. jula do popodnevnih sati 15. jula 1995. izvršeno strijeljanje preko 700 zarobljenika, nakon čega su tijela žrtava pokopana u masovnu grobnicu na mjestu pogubljenja - stoji u optužnom aktu.

<h2>Više od 250 materijalnih dokaza</h2>

Jasikovac je, prema optužnici, bio upoznat da se u školi u selu Roćević nalazi više stotina zarobljenih Srebreničana te je 15. jula 1995. poveo grupu vojnih policajaca kako bi čuvali zarobljenike.

Vojnim policajcima su se, kako se navodi, pridružili pripadnici 2. bataljona Zvorničke brigade, s kojima je optuženi zajedno preduzeo mjere na pripremi zatvorenika za prevoz na šljunkaru na obali Drine u Kozluku.
- Pripadnici čete Vojne policije su istog dana, po naredbi Jasikovac Miomira, zajedno s drugim pripadnicima Zvorničke brigade učestvovali u prevozu zarobljenika do šljunkare i strijeljanju više od 800 zarobljenih Bošnjaka, nakon čega su ubijeni zakopani u pješčana udubljenja u Kozluku - navodi se u optužnici.
Ranije istraživanje BIRN-a BiH je pokazalo da je Jasikovac jedan od komandira i komandanata Vojne policije protiv kojeg tada nije bila podignuta optužnica unatoč dokumentima, nalazima vještaka i iskazima svjedoka, među kojima su vojni policajci Zvorničke brigade, o njegovom prisustvu na stratištima.
Izvor iz Tužilaštva BiH koji je upoznat sa istragama na predmetima ratnih zločina tada je nezvanično potvrdio samo da se protiv Jasikovca vodi istraga i da se on nalazi na području Srbije.
S obzirom da je optužnica potvrđena, u narednom periodu u Sudu BiH bi trebalo biti zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji, a Tužilaštvo je nedavno najavilo da će svoje navode dokazivati pozivanjem blizu stotinu svjedoka, iskazima vještaka i eksperata te prilaganjem više od 250 materijalnih dokaza.

Prema ranijem saopćenju Tužilaštva, Jasikovac je nastanjen u Novom Sadu i državljanin je Srbije

Potvrđena optužnica protiv Miomira Jasikovca za genocid u Srebrenici

Dan rudara, 21. decembar, obilježava se danas kao dan sjećanja i podsjećanja na 21. decembar 1920. godine kada su rudari Kreke, Zenice, Kaknja, Ljubije, Mostara i Breze, koji su u to vrijeme bili tlačeni, stupili u generalni štrajk.Kako se počeo slaviti Dan rudara u Bosni i Hercegovini.Dan rudara ustanovljen je u znak sjećanja na rudare tuzlanskog kraja koji su se još 1920. godine pobunili zbog nametnutih teških uvjeta rada. Danas se obilježava 102 godine od Husinske bune.Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata, rudnici uglja postaju mjesto profiterstva za vladajuće slojeve društva, a rudari predmet bezobzirne eksploatacije u narednih nekoliko godina.

Od 1918. do 1920. godine komorati u svim dijelovima naše države su bili izloženi nemilosrdnim ugnjetavanjima bez uživanja bilo kakvih prava.&nbsp;Pošteni i časni radnici su izašli s osnovnim zahtjevima pred Zemaljsku vladu BiH koji su se ogledali u povećanju plaće i boljim uvjetima rada. Vlada je odbila zahtjeve rudara. To je bio razlog da se 21. decembra 1920. godine krene u generalni štrajk rudara Kreke, Zenice, Kaknja, Ljubije, Mostara i Breze.
Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Jedna od represivnih mjera vlasti u cilju stavljanja štrajka pod kontrolu je bila i naredba o iseljavanju rudara Slovenaca iz njihove kolonije u tuzlanskom naselju Kreka.&nbsp;Sve to će dovesti do svjetski poznate Husinske bune, tj. oružanog otpora rudara lošoj vlasti.
Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800. Neki drugi historičari navode i da je u štrajku učestvovalo ukupno 7.000 rudara.&nbsp;Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem "Obznane", kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije.

Štrajku se pridružuju i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.

Prve žrtve štrajka su pale u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetina ranjeno, a oko 400 njih je uhapšeno.
Takav odnos vladajućih struktura je izazvao revolt u cijeloj zemlji, tako da štrajk izlazi van granica Bosne i Hercegovine.
Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, dok je suđeno samo njih 20-tak.
Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.

Nakon sudske odluke izbijaju neredi, kako u BiH tako i u cijeloj Kraljevini SHS, a posredstvom Komunističke partije slučaj ''Kerošević'' se problematizirao na međunarodnom nivou. Tako je Četvrti kongres Komunističke internacionale u Moskvi 30. novembra 1922. pozvao proletere svih zemalja da pruže podršku pomilovanju Keroševića.
Kralj Aleksandar Karađorđević 4. decembra 1922. donosi ukaz o pomilovanju Jure Keroševića, kojim mu je smrtna kazna zamijenjena dvadesetogodišnjom zatvorskom.
Tako je Tuzla, kao kolijevka bh. suživota i borbe za radnička prava, postala mjesto okršaja bešćutne vlast i vrijednih rudara.

Naposljetku, to je doprinijelo većoj brizi o rudarima i njihovim uvjetima rada te povećanju obima radničkih prava. Kerošević je 1937., nakon 17 godina robije, pušten na slobodu.

Ova velika prekretnica za rudare i sve radnike tadašnje Kraljevine SHS kasnije se počela slaviti kao Dan rudara u Bosni Hercegovini 21. decembra.
U Tuzli i ostalim rudarskim krajevima Dan rudara se slavio sa većim žarom od Nove godine.&nbsp;Kako rudari danas zarađuju svoj hljeb sa sedam kora, oni to najbolje znaju.

Kako rudari danas zarađuju svoj hljeb sa sedam kora, oni to najbolje znaju

Tuzla: Danas se obilježava 102 godine od Husinske bune

Kako se počeo slaviti Dan rudara u Bosni i Hercegovini

Rudari u BiH danas obilježavaju 21. decembar – Dan rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine.
<a href="https://avaz.ba/tag/15952/sinan-husic">Kako je za “Avaz” kazao predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH Sinan Husić</a>, nije bilo lako, rudari su u nezahvalnom položaju, ali je ipak došlo do daška optimizma potpisivanjem kolektivnog ugovora.
- S čim smo se sve suočavali u protekla 24 mjeseca, od brutalnih devastiranja materijalnih prava, do nasrtaja na Sindikat i sindikalno organiziranje u rudnicima, dobro smo živi - rekao je Husić.

Većina radnika je, kako je dodao, zadovoljna rješenjima koja su nastala kao rezultat mukotrpnih pregovora s EPBiH i Vladom FBiH.

- Ispred nas je opet vrlo težak put. Ali neće biti lako ni onima koji budu pokušali ugroziti dostignuti nivo materijalnih prava i sigurnost rada u rudnicima u FBiH - istakao je Husić.

Većina radnika je zadovoljna rješenjima koja su nastala kao rezultat mukotrpnih pregovora

Husić: Ne odustajemo od borbe za svoja prava

Sinan Husić za "Avaz" povodom Dana rudara: S čim smo se suočavali, dobro smo živi

Prije nešto više od godinu, tačnije 4. decembra, desila se velika nesreća u RMU “Đurđevik” u kojoj je teško <a href="https://avaz.ba/tag/128637/hasan-kadiric">povrijeđen rudar Hasan Kadirić.</a>
Njegov kolega Raif Čamdžić je, nažalost, poginuo.
S Kadirićem, koji se na posao vratio prije tri dana, razgovarali smo povodom obilježavanja Dana rudara u FBiH. Kaže nam da čeka potvrdu o invalidnosti koju će dobiti u narednim danima. Snagu mu daju supruga i četverogodišnja kćerkica.

Na njega je nesreća koja se dogodila u rudniku ostavila posljedice, kako zdravstvene tako i one koje su se odrazile na svakodnevicu. Ništa nije isto, teško se suočiti sa saznanjem da kolege s kojim je dijelio sve više nema.

- Ni dan ni noć mi više nisu isti, ni rođendan, ništa. Ni ovaj Dan rudara nije isti, taj momak je bio moj brat. Zajedno smo radili dugo vremena. Baš se u mojoj smjeni slavio Dan rudara, ja nisam mogao prisustvovati, teško je. Znate, nije svejedno otići, a da tamo ne vidite svog brata komorata s kojim ste dijelili koru hljeba, mi smo krišku hljeba doslovno dijelili svaki dan - kazao nam je Kadirić sjetno.

Pitali smo ga kakva je situacija u rudnicima, da li su rudari zadovoljni i ima li razloga za slavlje. - Razloga za slavlje nema. Što se mene tiče, nema, a mislim da je isto i kod većine rudara. Situacija u rudarstvu je loša, svi znaju kako je. Stanje je loše, ukidaju se radna mjesta, ili se radi na prekide. Ljudi nisu svjesni koliko je ovaj posao težak, ne samo da je potcijenjen, on je više nego potcijenjen što se tiče plaća. Plaće bi trebale biti dvostruko više jednom rudaru, jednom kopaču, svakom radniku u jami - istakao je Kadirić.

Na radilištu u jami bila su četvorica rudara. Do nesreće je, najvjerovatnije, došlo usljed naglog oslobađanja pritiska i urušavanja podgrade. Federalni rudarski inspektor je kazao da je između 12 i 14 kubika uglja zatrpalo rudare.

Ljudi nisu svjesni koliko je ovaj posao težak

Hasan Kadirić, rudar koji je preživio nesreću, za "Avaz": Kako da slavim kada nema više mog Raifa

Počela je redovna <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=VSTV&amp;">dvodnevna sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH)</a> na kojoj će, među ostalim, biti pokrenuta procedura izbora novih članova ovog regulatornog tijela.

Kako je planirano, na sjednici će biti razmatrana i Informacija o realizaciji planiranih aktivnosti iz Programa reformi BiH za 2022. godinu, kao i Prijedlog Programa rada VSTV-a za 2023. godinu, potvrđeno je Feni iz ove institucije.

Jedna od tačaka dnevnog reda zasjedanja odnosi se na odgovore VSTV-a BiH na pitanja koja je Evropska unija dostavila pred Šesti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, koji je održan 8. i 9. decembra.

Prijedlog novih kriterija za ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini i Prijedlog izmjena i dopuna Uputstva za izradu plana rješavanja predmeta u sudovima s fokusom na predmete organiziranog kriminala, također, su na dnevnom redu.
Na sjednici VSTV-a bit će razmatran i Prijedlog stalnih komisija za izmjene i dopune Poslovnika VSTV-a BiH s fokusom na Poglavlje 2. koje se odnosi na postupak odabira i imenovanja.

U sklopu provedbe konkursne procedure za izbor predsjednika Suda BiH planirana je tačka dnevnog reda posvećena utvrđivanju prijedloga ocjena rada za aktuelnog predsjednika tog suda Ranka Debeveca, koji je ujedno i jedini kandidat za tu poziciju, a čiju je prijavu verificiralo nadležno podvijeće.

Prema ustaljenoj proceduri, na sjednici VSTV-a BiH bit će imenovan određen broj nositelja pravosudnih funkcija u BiH.

Na sjednici će biti razmatrana i Informacija o realizaciji planiranih aktivnosti iz Programa reformi BiH za 2022. godinu, kao i Prijedlog Programa rada VSTV-a za 2023. godinu

Počela dvodnevna redovna sjednica VSTV-a BiH

U toku je velika akcija <a href="https://avaz.ba/tag/420/sipa">Državne agencija za istrage i zaštitu (SIPA)</a>, a koja se vrši po nalogu Tužilaštva BiH.- Akcija "Brend 4" je u toku. Kasnije će biti više informacija - potvrđeno nam je iz SIPA-e.Akcija se provodi na području Banje Luke, Cazina, Velike Kladuše i ostalih gradova.&nbsp;Na meti Tužilaštva BiH su službenici <a href="https://avaz.ba/tag/5147/uio">Uprave za indirektno oporezivanje (UIO)</a>.Izdat je nalog za hapšenje više osoba, a do sada su uhapšene najmanje dvije osobe.

Izdat je nalog za hapšenje više osoba, a do sada su uhapšene najmanje dvije osobe

U toku je velika akcija po nalogu Tužilaštva BiH

Kajganić se obratio novoimenovanim tužiocima: Imate velike zadatke u pravosudnom sistemu

Oglasili se iz UIO: Ni na koji način nismo uključeni u aktivnosti koje provodi SIPA

Akcija "Brend IV": SIPA u Banjoj Luci vrši pretrese na šest lokacija

Muškarac iz Bosanske Dubice osuđen na 10 mjeseci zatvora: Pucao u plafon kafića

Kako hronični stres uništava naše tijelo?

Bećirović: Stranački sporazumi o formiranju vlasti nikada neće moći biti iznad Ustava BiH, a Izetbegović je...

Preminuo još jedan državni policajac, njegove kolege u šoku

Preminula zenička novinarka Lejla Sarajlić

CIK dostavio Tužilaštvu FBiH pritužbe na rješenja Tužilaštva HNK

Zašto šuti ministrica Naida Hota-Muminović?

Potvrđena optužnica protiv Miomira Jasikovca za genocid u Srebrenici

Kako se počeo slaviti Dan rudara u Bosni i Hercegovini

Sinan Husić za "Avaz" povodom Dana rudara: S čim smo se suočavali, dobro smo živi

Hasan Kadirić, rudar koji je preživio nesreću, za "Avaz": Kako da slavim kada nema više mog Raifa

Počela dvodnevna redovna sjednica VSTV-a BiH

Velika akcija SIPA-e u više gradova, hapse se pripadnici UIO

BiH

Kajganić se obratio novoimenovanim tužiocima: Imate velike zadatke u pravosudnom sistemu

Oglasili se iz UIO: Ni na koji način nismo uključeni u aktivnosti koje provodi SIPA

Akcija "Brend IV": SIPA u Banjoj Luci vrši pretrese na šest lokacija

Muškarac iz Bosanske Dubice osuđen na 10 mjeseci zatvora: Pucao u plafon kafića

Kako hronični stres uništava naše tijelo?

Bećirović: Stranački sporazumi o formiranju vlasti nikada neće moći biti iznad Ustava BiH, a Izetbegović je...

Preminuo još jedan državni policajac, njegove kolege u šoku

Preminula zenička novinarka Lejla Sarajlić

CIK dostavio Tužilaštvu FBiH pritužbe na rješenja Tužilaštva HNK

Zašto šuti ministrica Naida Hota-Muminović?

Potvrđena optužnica protiv Miomira Jasikovca za genocid u Srebrenici

Kako se počeo slaviti Dan rudara u Bosni i Hercegovini

Sinan Husić za "Avaz" povodom Dana rudara: S čim smo se suočavali, dobro smo živi

Hasan Kadirić, rudar koji je preživio nesreću, za "Avaz": Kako da slavim kada nema više mog Raifa

Počela dvodnevna redovna sjednica VSTV-a BiH

Velika akcija SIPA-e u više gradova, hapse se pripadnici UIO