U Sabornoj crkvi u Mostaru u toku je sanacija devastiranih elektroinstalacija koje su počupane i uništene prije mjesec. Po riječima mostarskog paroha Duška Kojića, sredstva za sanaciju pristigla su od Republike Srpske, Grada Mostara i Jevrejske zajednice Mostar, a očekuje se pomoć i od Vlade Federacije BiH te Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
- Majstori rade već preko dvadeset dana. Uspjeli smo da pokrenemo satove i tada smo primijetili da je sa zvonima nastupio neki veći problem kod elektrifikacije, tako da sad nismo u mogućnosti da pokrenemo zvona. Pokušavamo da osposobimo svjetla pa ćemo se onda opet vratiti da probamo osposobiti zvona - kazao je za Fenu paroh Kojić.

Dodao je kako se štete na elektroinstalacijama još uvijek zbrajaju.

- Svaki dan otkrijemo nešto novo, kao što je problem sa zvonima. Sad smo utvrdili da nam je potrebno ponovo vratiti skelu u hram da bi se došlo do nekih instalacija koje trenutno nisu dostupne majstorima, a i ta skela sama po sebi je ponovo neka investicija, tako da još nemamo neki precizan iznos kolika je šteta - kazao je paroh.

Nada se da će do kraja ovog mjeseca uspjeti da vrate svjetla, a da će u toku godine riješiti i problem sa zvonima.

U svemu tome, kako dodaje, ohrabrilo ih je dobro raspoloženje ljudi da im budu na usluzi, da ih podrže toplom riječju, te da im pruže finansijsku i svaku drugu pomoć.
- Iz tog lošeg što se desilo, desilo se mnogo dobrih stvari, mnogo dobrih poruka građana Mostara i čitave države. To je ohrabrilo i mene, a vjerujem i sve nas pravoslavne koji živimo u ovoj zajednici - poručio je paroh mostarski Duško Kojić.

Uspjeli smo da pokrenemo satove i tada smo primijetili da je sa zvonima nastupio neki veći problem kod elektrifikacije, tako da sad nismo u mogućnosti da pokrenemo zvona, kazao paroh Kojić

Paroh Kojić: Majstori rade već preko dvadeset dana

U toku sanacija Saborne crkve u Mostaru, zvona još nisu pokrenuta

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih">Značaj da je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Evropsku uniju</a> se ogleda u tome da je ovo prvi put nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) jedan konkretan rezultat sveg dosadašnjeg rada koji Bosna i Hercegovina i njene institucije i svi njeni nivoi vlasti imaju iza sebe.&nbsp;I, naravno, jedne skroz nove geopolitičke stvarnosti u kojoj smo se prošle godine faktički probudili, a to je rat u Ukrajini i nova evropska stvarnost, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije i nekadašnji bh. ambasador.

- Ovo je jasna poruka kojom Evropska unija šalje poruku, ne samo Bosni i Hercegovini već cijelom regionu i ostatku svijeta. A, to je da je ovo njen interesni prostor, da je ovo prostor koji je zaokružen. Naime, prostor zapadnog Balkana je zaokružen NATO-om, zaokružen je zemljama članicama Evropske unije.&nbsp;I ono što je unutar tog prostora, zapadnog Balkana, a među njime i Bosne i Hercegovine, jeste interesna zona, odnosno interesna sfera Evropske unije. S jedne strane, kandidatski status je jasna poruka Bosni i Hercegovini i njenim građanima.&nbsp;Prvenstveno je ovo poklon građanima Bosne i Hercegovine koji definitivno zaslužuju bolji život u jednoj normalnijoj zemlji, zemlji blagostanja, da tako kažem, sa svim karakteristikama kako definiramo zemlje članice Evropske unije. Ona šalje i poruku kako Bosna i Hercegovina može biti članica Evropske unije, uz ispunjenje uslova koji su pred nama - naglašava Dilberović.
Navodi kako je ovo i jasnija poruka potencijalnim investitorima, jer u novoj geopolitičkoj stvarnosti i novoj stvarnosti nakon pandemije, investitori traže prostor za poboljšanje ekonomskih aktivnosti, prvenstveno na prostoru Evrope.
- I na ovaj način Bosna i Hercegovina potencijalno postaje sigurnija zemlja za investiranje i sigurnija zemlja za povrat onoga što ste u zemlju investirali - smatra Dilberović.
Naglasio je kako Bosni i Hercegovini u narednom periodu svakako predstoje ozbiljne reforme.
- Od nove vlasti očekujem da se sa retorike aktivnije pređe na djela. Jer, mi imamo verbalnu podršku političku koja je nekada pračena i konkretnim rezultatima i konkretnim radom, ali najčešće je bila verbalna. Ono što je jako bitno u Bosni i Hercegovini jeste da se sa te verbalne podške pomaknemo ka konkretnim aktivnostima.&nbsp;Jer, verbalnu podršku imamo za koju su deklarativno apsolutno svi, kompletan politički spektar u Bosni i Hercegovini bez obzira da li on pripada ljevici ili desnici ili centru, jer svi su za proces evropskih integracija. Ali, se treba preći sa te deklarativne priče, u priču stvarnih ispunjavanja uslova onoga što se od nas traži i onoga što se od nas očekuje - stava je Dilberović.

<h2>Presude iz Strasbourga moraju biti provedene</h2>

Kandidatski status je, kaže on, poruka Evropske unije da to Bosna i Hercegovina definitivno može. - Ono što jeste ključno u procesu koji je pred nama jeste zadaća koja je već napisana. Ona je napisana u Mišljenju Evropske komisije i evo u nekoliko posljednjih navrata i od ambasadora Johana Satlera (Johann Sattler), šefa Delegacije EU u BiH i komesara Evropske unije za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija (Varhelyi) čujemo jasne poruke da Bosna i Hercegovina treba sada ispuniti ono što je evidetirano u 14 ključnih prioriteta.&nbsp;Ono što je jako bitno jeste da odmah u prvim koracima pokažemo da mislimo ozbiljno. I to i u onom dijelu koji zovemo takozvani političkog kriterija, a to su najprije izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), a onda i novi zakon o VSTV BiH. Potom to je zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini, Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, to je potom korak, odnosno nova forma prilagođavanja kroz novi Zakon o javnim nabavkama, odnosno zakonske izmjene i dopune koje su prije par mjeseci usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH.&nbsp;On je zadovoljio ono što evropska Evropska komisija u ovom trenutku traži, ali se uvijek radi o "živoj materiji", o nečemu što se stalno mora nadograđivati. U tom kontekstu su vrlo jasno postavljeni ciljevi onoga što Bosna i Hercegovina mora i treba napraviti u sljedećem periodu - navodi Dilberović.
Ne treba nas, kaže, ni obeshrabrivati da postoje zemlje koje su dugo čekale do otvaranja pregovaranja o članstvu u EU. Isto tako postoje zemlje koje su to u kraćem periodu obavile oko kandidatskog statusa.
- Hrvatskoj je trebalo nešto više od godine do otvaranja pregovora o članstvu u EU, Crnoj Gori nešto više od dvije godine, a naravno Sjevernoj Makedoniji je trebalo 17 godina. Ali, možda bi joj trebalo i više da geopolitička situacija u kojoj se trenutno nalazimo nije onakva kakva jeste. Što znači da sve odluke koje donosi Evropska komisija one su generalno političke. One su vezane i onim što se od nas očekuje, a one su naravno vezane i onim šta smo mi ispunili, a umnogome i trenutnom geopolitičkom situacijom u datom trenutku.&nbsp;Tako da prioriteti sada Evropske komisije jesu dijelom na onome što je i ekonomska kriza i prehrambena kriza i energetska kriza, te rat u Ukrajini s jedne strane, a s druge strane i proširenje i stvaranje pogotovo od Zapadnog Balkana prostora neke stabilnosti i sigurnosti što je naš interes, što je interes Evropske unije. Mi ne možemo sa ovog kontinenta otići nigdje. Fizički možemo, ali ne možemo kao država. Tu smo gdje jesmo. To je zadano stanje.&nbsp;Mi pripadamo Evropi, mi pripadamo Evropskoj uniji i ovo je jedan obostrani proces u kojem smo mi ili dio evropskog rješenja ili smo dio evropskog problema. I do njih i do nas je šta ćemo izabrati. Šta god da izaberemo opet smo nešto njihovo, nešto evropsko bilo da je to problem, bilo da je to rješenje - poručuje Dilberović.
Presude Evropskog suda za ljudska prava ćemo kaže morati sprovesti i bolje je da to učinimo što prije.
- Apsolutno da ćemo ih morati provesti. Iz prostog razloga što je to sastavni dio Mišljenja Evropske komisije. To je sastavni dio stavova koje svaki put upućuje Evropska komisija i koje joj upućuje Evropsko vijeće kod svojih odluka, pa uključujući i kandidatski status. Ispunjavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu jeste uslov.&nbsp;I on ostaje kao uslov bez obzira na ovih 14 prioriteta. Prema tome ono što je ključno jeste što prije završimo te poslove lakše će nam biti kasnije. Odnosno definitivno je jasno da proces ispunjavanja onoga što je Evropski sud u Strasbourgu definisao kao jasno krešnje ljudskih prava podrazumijevaju ustavne reforme. Ustavne reforme traže vremena. Ali, Evropska komisija vrlo često svoje ocjene bazira na progresu.&nbsp;Ne bazira ih samo na ispunjenju konačnom, kompletnom nego na progresu u kontekstu da idete ka pravom smjeru. Prema tome i barem kod ovog procesa ono što je potrebno jeste da pokažemo da idemo u pravom smjeru i da ozbiljno smatramo da Bosna i Hercegovina mora ispuniti ono što Evropski sud u Strasbourgu od nje traži. A, traži to i Evropska komisija -&nbsp; kaže Dilberović.
Direkcija za evropske integracije (DEI) se bavi, navodi, svim onim što je vezano za proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini.
- A, kada govorimo o procesu evropskih integracija u Bosni i Hercegovini onda apsolutno mislimo na sve. Jer, ne postoji niti jedna pora društvenog i političkog života koja nije sastavni dio evropskih integracija. Trenutni fokus je naravno na 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i dijelovima u kojima Direkcija za evropske integracije može dati svoju ekspertsku pomoć.&nbsp;Jer Direkcija za evropske integracije je jedino ekspertsko tijelo države Bosne i Hercegovine koje ima i iskustva, i ekspertize i znanja u procesu evropskih integracija. Tako smo i definisani. Ono na što se trenutno u dobroj, odnosno najvećoj mjeri baziramo jeste takozvani, kolokvijalno rečeno Plan integrisanja.&nbsp;To je plan koji podrazumijeva poziciju i zadatke svake i do jedne institucije Bosne i Hercegovine bez obzira o kojem nivou govorimo, koji je vezan za proces prilagođavanja i harmonizacije sa zakonodavstvom, odnosno pravnom stečevinom Evropske unije (acquis communautaire) - navodi Dilberović.

<h2>Energetika i transport važni segmenti za povlačenje sredstava</h2>

Zašto je Plan integrisanja jako bitan za Bosnu i Hercegovinu. - Bitan je iz prostog razloga jer svi akteri koji sudjeluju u ovom procesu i svi, uključujući i novinare, uključujući parlamentarce, uključujući nevladine organizacije će faktički jednim klikom na "mišu" u jednom sistemu moći tačno vidjeti šta koja institucija treba da uradi, u kom periodu i u kom pravcu, kao i da li je to uradila i ako nije zbog čega to nije izvršila.&nbsp;Ono što je jako bitno bez ovog Plana integrisanja svaka aktivnost će biti jako teška u procesu evropskih integracije. Tako da je trenutno ono u ćemu se Direkcija za evropske integracije u najvećoj mjeri i sa svojim najvećim kapacitetima bavi jeste upravo Plan integrisanja. To je s jedne strane, a s druge je intenzivan rad naravno na harmonizaciji zakonodavstva, kada govorimo o Bosni i Hercegovini.&nbsp;Imamo u Direkciji za evropske integracije poseban sektor koji se bavi harmonizacijom. Radimo i na prevođenju dokumenata kako sa engleskog jezika na BHS, a tako isto i zakona i podzakonskih akata koje donosi Bosna i Hercegovina na engleski jezik i slanje u Evropsku komisiju - ističe Dilberović.
Naravno tu je, kaže, i jako bitan element, a to je da Direkcija za evropske integracije igra ulogu nacionalnog koordinatora za IPA fondove.
- Tako da se svake godine pripremaju projekti, akcioni dokumenti, kako za državnu IPA-u, tako i za teritorijalnu, ali i takozvani Zapadni Balkan, odnosno Investicioni formu gdje povlačimo popriličnu količinu sredstava - navodi Dilberović.
Naglašava da treba da pojasnimo našim građanima vezano za IPA fondove.
- Prethodne generacije IPA fondova su podrazumijevale razliku između zemlja koje su kandidati i onih koje to nisu. No, nove generacije IPA fondova, uključujući i IPA 3 u kojoj se trenutno nalazimo nemaju razlike između kandidatskog i nekandidatskog statusa, odnosno nekog drugog statusa. Ovdje se radi o kvaliteti povlačenja sredstava.&nbsp;Bosna i Hercegovina je na jako puno primjera pokazala da ima kvalitetne projekte i da može povlačiti kvalitetno sredstva. Jedan od tih primjera kao najeklatantniji Investicioni forum za zapadni Balkan. Tu se povlače sredstva prvenstveno kako za energetiku, tako i za transport. Kada govorimo o tim projektima moramo računati sa tim da su to poprilično radno-intenzivni projekti što znači da oni podrazumijevaju i otvaranje novih radnih mjesta što je za ovu zemlju itekako bitno. Kandidatski status podrazumijeva da ste u kontekstu povlačenja sredstava došli na neku kvalitetniju fazu.&nbsp;Ono što Bosni i Hercegovini treba, treba joj jedna vrlo jasna struktura IPA fondova, odnosno vrlo jasna struktura za upravljanje IPA fondovima svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini sa vrlo jasnom i definisanom koordinacijom koja mora biti jako prohodna. Jer, ovi projekti imaju vrijeme. Vrijeme je ovdje ključni element. Kvaliteta je naravno veoma bitna, ali ono što je ključno kod projekata jeste to vrijeme - ističe Dilberović.
Ukoliko rokove prekršite, navodi, vi ne dobivate novac. Kada govorimo, naglašava Dilberović, o tim strukturama dakle one striktno moraju biti prohodne, moraju biti brze i u tim strukturama moraju sudjelovati znalci svoga posla. I to vam omogućava kvalitetno povlačenje sredstava.
- Da li Bosna i Hercegovina može povlačiti više sredstava?! Ja sam uvjeren da. Da li će to period koji je ispred nas pokazati da idemo u tom pravcu, odnosno da li će biti političkog sluha da se napravi jedna struktura kao što smo rekli koja je prohodna, kvalitetna i brza je do nas. Mislim da je to u svačijem interesu iz prostog razloga jer reforme kada se provode u svakoj zemlji su one jako teške.&nbsp;I političari generalno bježe od ozbiljnih reformi iz prostog razloga jer reforme su sa neizvjesnim rezultatom. I nikada ne znate jeste li politički u plusu ili politički u minusu. Ali, vrlo često je to ova druga dimenzija, da ste nakon reformi u politikom minusu. Prema tome, ovdje, u ovom slučaju prednost reformi koje se provode, a moraju se provoditi jer ne postoji zemlja na svijetu koja ne provodi reforme jer su one stalni proces, u ovom kontekstu u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina provođenje reformi nije samo obaveza nego i moranje.&nbsp;A, kada provodite reforme na evropskom putu za to još dobijete i novac čime se isključuje ona forma takozvane nepoznanice na kraju procesa reformi. Tako da su tu vrlo jasni ulazni podaci koji bi svakom političaru trebali dati zeleno svjetlo kada govorimo i o fondovima i o evropskim integracijama i o reformama - stava je Dilberović.

<h2>BiH ne zaostaje u korištenju IPA fondova</h2>

Ističe da nismo u minusu kada su u pitanju IPA fondovi. - Ovisi šta nam je polazna tačka. Da budemo iskreni za Zapadni Balkan i Turkiye je određeno 14,1 milijardi eura u IPA 3, a što se nas tiče mi smo spremni povući taj iznos, samo Bosna i Hercegovina. Tako da imali bi mi ideja za što bi sve to utrošili. Ali, je poenta osnovna što još uvijek, a najvjerovatnije će se i to promijeniti, vi dobivate granice u okviru kojih se krećete kada je novac u pitanju. Da se razumijemo, ovdje se radi o novcu evropskih poreskih obveznika.&nbsp;Evropska komisija određuje pravila i ona određuje šta je prioritet u određenoj godini. Evropska komisija može čak i ono što vam je odobrila ta sredstva preusmjeriti na nešto drugo i u tekućoj godini. Tako da vrlo nam je dobro poznato u kojim limitima se krećemo. Mi često krenemo sa nekim višim iznosima, a onda se vratimo na ono što Evropska unija traži. Za sada se u okviru tih limita dobro krećemo, povlačimo kvalitetno sredstva. Moguće je naravno i više iz prostog razloga što ćemo sigurno uči u fazu u kojoj će brzina, kvaliteta i takozvana zrelost projekata biti ključni element koji će određivati šta će Evropska komisija finansirati.&nbsp;Prema tome ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude imala takvih projekata taj će novac otići negdje drugdje. Istovremeno, ukoliko neka druga zemlja ne bude imala takvih projekata postoji šansa da taj novac dođe Bosni i Hercegovini. Da bi došao mi moramo donositi strategije, vrlo ozbiljne i jasne strategije razvoja da Evropska komisija zna u kom pravcu mi želimo da se razvijamo i da nam pomaže da se razvijamo u tom pravcu - navodi Dilberović.
Ne možemo, kaže, biti baš apsolutno dobri u svemu.
- Ali, možemo izvesti bar jedan dio, bar ekonomskog života koji u ovoj zemlji predstavlja neku komparativnu prednost da imamo svi koristi od tog - smatra Dilberović.
Kaže da je imidž svake zemlje ključan. Ključan je navodi iz prostog razloga što i političari Evropske unije djeluju u skladu sa svojim izbornim tijelom.
- Izborno tijelo svake zemlje posmatra državu potencijalnu članicu Evropske unije upravo kroz tu prizmu - navodi Dilberović.
Huškačka retorika koja je prisutna u Bih će se polako gubiti kako se bude napredovalo ka EU.
- To iz prostog razloga zato što ova zemlja u onoj mjeri u kojoj se bude kvalitetno brzo približavala Evropskoj uniji, kvalitet građana Bosne i Hercegovine će biti bolji i samim tim huškačka politika prestaje u onom kontekstu u kojoj je mi posmatramo trenutno sada. Prema tome ono što je bitno jeste kada će Bosna i Hercegovina postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp;Ona postaje irelevantna ta huškačka retorika u kontekstu kako i na koji način Bosna i Hercegovina preuzima ono što Evropu, odnosno Evropsku uniju čini Evropskom unijom, a to su vrijednosti, pravosudni sistem, sistem socijalne, sistem zdravstvene zaštite, sistem koji te zemlje definitivno na kugli zemaljskoj čine takvim.&nbsp;Jer, ne postoji niti jedna zemlja koja se može definisati kao država blagostanja osim zemalja članica EU u odnosu na bilo koji dio svijeta. Ne postoji niti jedan dio svijeta koji se brže i kvalitetnije razvija i pruža bolji i kvalitetniji život za svoje građane nego što je to trenutno EU. Govorimo o onome što je cilj - kaže Dilberović.
S druge strane, možda, kaže, sada imamo daleko više prijatelja u EU i daleko smo više tema onih koji donose političke odluke nego što smo bili unazad pet, šest i sedam godina.
- Tako da nekada, govorim i sa aspekta diplomate, jeste ustvari i ova huškačka priča, da koliko god nekome čudno zvučalo Bosnu i Hercegovinu stavlja u fokus onih koji donose političke odluke. Može nekada i više od truda kojeg ćemo mi uložiti. Prema tome ovo je i vrijeme kada trebamo iskoristiti trenutak.&nbsp;Ovo je vrijeme kada diplomacija možda još ne igra ključnu ulogu u nekim procesima u onome što definišemo kao evropski prostor, ali definitivno će jako brzo diplomacija igrati ključnu ulogu. Tu mislim prvenstveno i na rat u Ukrajini. To gdje ćemo mi kao mala zemlja naći svoje mjesto u dobroj mjeri ovisi isključivo o nama. Prema tome diplomacija jeste ključna, pravi ljudi na pravim mjestima, oni koji znaju. Imamo mi jako puno ljudi koji imaju i dobre veze u zemljama širom svijeta uključujući i zemlje Evropske unije i zašto ne iskoristiti tu mrežu.&nbsp;Prvenstveno kao što se polako počinje kristalizirati da naši ljudi koji su dijaspora, koji nisu tamo samo otišli trbuhom za kruhom, koji su tamo otišli iz potpuno drugih razloga, odnosno protjerani su iz svojih domova. I sada nekome smeta zato što je taj neko u parlamentu, ili što je neko postao član vlade ili ključni ministar u nekoj zemlji. Naravno da će ti ljudi imati i empatije i emocije prema državi svoga porijekla. I zašto ne iskoristiti to prema državi svoga porijekla i prema svim građanima Bosne i Hercegovine jer ova država podjednako pripada svima - zaključuje Dilberović.

Ono što jeste ključno u procesu koji je pred nama jeste zadaća koja je već napisana. Ona je napisana u Mišljenju Evropske komisije, istakao je Dilberović

Dilberović: Presude Evropskog suda za ljudska prava ćemo morati sprovesti i bolje je da to učinimo što prije

Dilberović: EU šalje jasnu poruku da je zapadni Balkan, pa tako i BiH, njegova interesna zona

Vlada Kantona Sarajevo je na svojoj 109. sjednici održanoj jučer prihvatila Prijedlog ugovora Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS o održavanju sistema javne rasvjete na području svih devet općina našeg kantona, i to Vogošće, Starog Grada, Centra, Novog Sarajeva, Novog Grada, Ilidže, Hadžića, Ilijaša i Trnova. Prema spomenutom ugovoru održavanje sistema javne rasvjete u Kantona Sarajevo tokom 2023.godine obavljat će KJKP “Park” d.o.o. Sarajevo.
U cilju objektivnog i pravovremenog informisanja javnosti, iz ovog resornog ministarstva ističu da je ovaj ugovor o održavanju sistema javne rasvjete Kantona Sarajevo zasnovan na članu 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, kojim je uveden novi član 10.c koji definiše ugovore između subjekata u javnom sektoru. 
Odredbe ovog člana su novina, koja je preuzeta iz Direktiva Europske Unije 24/2014 i 25/2014, prema kojima su “in house” nabavke u skladu su s praksom Evropskog suda pravde.

Održavat će rasvjetu u Vogošći, Starom Gradu, Centru, Novom Sarajevu, Novom Gradu, Ilidži, Hadžićima, Ilijaši i Trnovu

Odlučeno na sjednici: "Park" će održavati rasvjeti

"Park" će održavati rasvjetu i tokom 2023. godine

Otvorenje izložbe Arka bit će upriličeno večeras u sarajevskoj Galeriji "Preporod" u ulici Maršala Tita 54.&nbsp;

Na izložbi svoje radove će izlagati Članovi Udruženja za promociju kulture i umjetnosti "Arka". Ovom izložbom predstavlja se sumirani rad 6 mladih umjetnika, aktivnih na likovnoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. 

Sam kontekst prikazanih radova svojstven je likovnom senzibilitetu svakog umjetnika ponaosob te se u prostoru predstavljaju odvojene sekvence koje nam dopuštaju da imamo jasnu interakciju s različitim svjetovima – kako vizualno, tako i semantički.

Publici je ponuđena postavka, koja, iako potiče iz grafike, obuhvaća i druge medije, nekada kao preteče, a nekada i kao ekstenzije grafičkog djelovanja te se shodno tome susrećemo i sa crtežom, slikom te kombiniranim tehnikama eksperimentalnog slikarstva i grafike.&nbsp; Postavka je specifično formirana da bi predstavila rad novih i etabliranih autora, s primarnim fokusom na promociju mlade umjetničke scene Bosne i Hercegovine - piše Biserje.

Postavka je specifično formirana da bi predstavila rad novih i etabliranih autora, s primarnim fokusom na promociju mlade umjetničke scene Bosne i Hercegovine

U sarajevskoj Galeriji "Preporod" večeras otvorenje izložbe Arka

Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon doputovat će u petak u zvaničnu posjetu BiH, rečeno je Feni iz kabineta šefice bh. diplomatije Bisere Turković, koja će biti domaćin posjete. Teme razgovora s ministricom Turković bit će bilateralni odnosi između dvije zemlje, kandidatski status BiH i reforme koje BiH mora provesti na evropskom putu. Iz kabineta ministrice Turković također naglašavaju veliki doprinos koji je Fajon imala u dodjeljivanju statusa kandidata BiH.
Kako je najavljeno sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, u petak će ovaj fakultet, u 14.30 sati, biti domaćin susreta sa Fajon na kojem će se razgovarati o novoj fazi eurounijskih integracija Bosne i Hercegovine i izazovima na tom putu.

Fajon imala veliki dorinos u dodjeljivanju statusa kandidata BiH

Fajon: Teme razgovora bit će bilateralni odnosi između dvije zemlje

Tanja Fajon u petak dolazi u posjetu BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/1967/camil-durakovic">Potpredsjednik RS Ćamil Duraković</a>, poslanik u NSRS Nebojša Vukanović i ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović bili su gosti emisije "Polis" na TVSA gdje su govorili o obilježavanju neustavnog dana RS.Zašto su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine samo slovo na papiru? Kakve i kome se šalju poruke vojnim paradama?&nbsp;Da li su danas više nego ranije Bošnjaci, Hrvati i Ostali diskriminirani u ovom dijelu BiH, su pitanja o kojima su govorili.

- S obzirom na to da sam na funkciji koja dolazi po etičkoj pripadnosti, potpredsjednik sam entiteta iz reda Bošnjačkog naroda, mogu reći da je za nas to sasvim regularan dan u januaru. Mi ga ne proslavljamo i ne doživljavamo na taj način. Pokušavamo maksimalno reći svoju stranu priče i svoju istinu.

Ovaj defile, parada policije s oklopnim vozilima nema ništa drugo za cilj osim da poruči isključivost prema drugom i drugačijem. Za one koji vole ovu državu taj dan je više provokacija - rekao je Duraković.ž
Vukanović je upitan je li to vjerski ili sekularni praznik.
- Uzurpator Dodik pokušava da skrene pažnju ovakvim predstavama koje izvodi svake godine. Dodik baci udicu. Postroji nešto ljudi i nešto policije, pa umišlja u svojoj glavi da je on Putin i da je ovo proslava pobjede nad Njemačkom.
Meni je žao što danas u Sarajevu nisam vidio puk gladnih, nezaposlenih, puk sirotinje. Oni bi bili od sarajevske Vijećnice, pa do Lukavice, jer toliko ih ima u RS - odgovorio je Vukanović.

Rekao je da dobar dio odgovornosti snose i političari iz Federacije:

- Ćamil Duraković je prije samo dva mjeseca vidio u Dodiku neku novu energiju kad mu je obećao 5 miliona u budžetu, kao i njegov Pokret za državu. Toliko nekorektnih poteza prema nama koji smo normalni.
Vukanović navodi kako ne vidi problem zašto bi se RS osporavalo da uzme bilo koji dan i da ga slavi kao dan republike. Na to je reagirao Duraković.
- Gospodin Vukanović je opozicioni političar kojem je kriv svako ko je u vlasti ili nije u njegovoj političkoj opciji. Ne znam kako vi određujete ko je normalan, a ko nije u ovoj državi. Ali, ono što ja mogu reći kao odgovoran političar, za razliku od gospodina Vukanovića, jeste da ovdje govorim legalistički u odnosu na 9. januar.
Odlukom Ustavnog suda 9. januar je proglašen neustavnim jer taj dan vrijeđa osjećanja drugih koji imaju podjednaka prava kao i ljudi srpske nacionalnosti. Niti sam prijatelj s Dodikom, niti imam bilo šta s njim - istakao je Duraković.
Vukanović je rekao kako je Ustavni sud razorio državu, a dodao je kako situaciju moraju relaksirati bošnjački političari. Za Dodika je rekao da nema za cilj da predstavlja RS, već da provocira i skrene pažnju javnosti sa suštinskih problema.

Odlukom Ustavnog suda 9. januar je proglašen neustavnim jer taj dan vrijeđa osjećanja drugih koji imaju podjednaka prava kao i ljudi srpske nacionalnosti, rekao je Duraković

Vukanović rekao da Dodik umišlja u svojoj glavi da je Putin, Duraković poručio: Defile je provokacija

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za decembar 2022. iznosila je 2.991 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2022. iznosila je 1.139 KM, što je posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543 KM.
Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,07 posto, a minimalnom platom 18,15 posto.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Samu potrošačku korpu čine: prehrana - 44,85 posto, stanovanje i komunalne usluge - 13,12 posto, higijena i održavanje zdravlja - 8,34 posto, obrazovanje i kultura - 10,36 posto, odjeća i obuća - 12,03 posto, prijevoz - 4,61 posto, te održavanje domaćinstva - 6,69 posto.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz SSSBiH.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2022. iznosila je 1.139 KM

Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 543 KM

Sindikalna potrošačka korpa za decembar iznosila 2.991 KM

Izbor radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH jedina je preostala tačka dnevnog reda konstituirajuće sjednice tog doma koja je prekinuta 1. decembra. Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković Lepić (Naša stranka) kazala je za Fenu da se radna tijela moraju formirati prema tačno utvrđenoj tablici koja podrazumijeva odnos svih stranaka u radnim tijelima, što je kako kaže, vrlo zahtijevan proces.
- Kako bismo počeli održavati redovne sjednice, preduslov je da imamo radna tijela, jer ona razmatraju određene tačke - istakla je.
Predsjedavajući konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović (SDA) prekinuo je sjednicu koja je počela 1. decembra nakon čega su zastupnici iz SDA napustili sjednicu.
Na toj sjednici zastupnici su položili zakletve te je izabrano rukovodstvo doma kojeg čine Marinković Lepić, te dopredsjedavajući Edina Gabela (SBiH) i Mladen Bošković (HDZ BiH).

Da bi počeli održavati redovne sjednice, preduslov je da imaju radna tijela, jer ona razmatraju određene tačke

Sutra nastavak konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH

Nakon neuobičajno toplog vremena za ovo doba godine, na bh. planinama konačno je počeo <a href="https://avaz.ba/tag/936/snijeg">padati snijeg</a>.Tako su se zabijelile <a href="https://avaz.ba/tag/4171/bjelasnica">Bjelašnica</a>, Igman, Jahorina, Vlašić.Ovo je dobra vijest za sve ljubitelje sniježnih radosti, posebno skijanja. Današnji snijeg ulijeva nadu da će ova zimska sezona biti spašena.

Današnji snijeg ulijeva nadu da će ova zimska sezona biti spašena

Zabijelile se Bjelašnica, Igman, Jahorina, Vlašić

Hoće li zimska sezona biti spašena: Počeo padati snijeg na bh. planinama

Stanovnici Bosanske Gradiške ogorčeni su jer od kilometarske kolone vozila koja čekaju da pređu granicu sa Hrvatskom, ne mogu da dođu ni do svojih domova, a ljuti su i vozači kamiona koji i po nekoliko dana čekaju na ulazak u Evropsku uniju.


Sagovornici “Glasa Srpske” ističu da gužve na granici u vrijeme praznika i nisu novost, ali da je ulaskom Hrvatske u šengen zonu sve postalo mnogo teže.&nbsp;Pričaju da je u nedjelju bilo gotovo nemoguće ući u grad, jer su oba putna pravca koja vode u ovu lokalnu zajednicu bila zakrčena kolonom vozila.U naselju Kruškik nakon silaska s autoputa kolone su bile kilometarske, a ništa bolje nije bilo ni na magistralnom putu Banjaluka - Gradiška.

- Krenula sam kod roditelja magistralnim putem i kolona me dočekala u mjestu Brestovčina koje je od graničnog prelaza udaljeno najmanje kilometar i po. Probijala sam se preticanjem u suprotnoj traci, ali nisam vidjela drugi izbor. Budući da su vozila gotovo neprestano stizala i iz tog smjera morala sam se sklanjati što je bilo, em rizično, em sporo. U jednom momentu nastao je totalni kolaps jer se auta zbog kamiona nisu uspijevala ni mimoilaziti - rekla je A.R. i dodala da se, ako se zbog ulaska Hrvatske u Šengen gužve nastave, mora tražiti neko rješenje.&nbsp;
A neizdrživo je postalo i za vozače kamiona koji i po dva-tri dana čekaju da pređu granicu.
- Situacija je i više nego katastrofalna. Mi smo na ovo upozoravali i prije pola godine. Ovaj problem datira već godinama na graničnim prelazima Gradiška, Izačić, Brod i Rača, a sada je sve više došlo do izražaja na prelazima koji vežu BiH i Hrvatsku. Nemamo izgrađenu infrastrukturu da se parkiramo i ne smetamo mještanima, kao što je slučaj sada u Gradišci. Svi prevoznici parkiraju se, nažalost, na javnim površinama, na putevima ispred kuća i prodavnica i tako smetamo mještanima, a nemamo kuda - rekao je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Srpske, Nikola Grbić.
On je naglasio da se i oni koji čekaju u koloni kao i mještani moraju naoružati strpljenjem, jer drugog izbora nemaju.
- Sada definitivno BiH ne može uraditi ništa, jer Hrvatska je ušla u Šengen i ona zahtijeva detaljne preglede na granici s BiH, kako robe, tako i putnika. Dok prođu praznici i svi naši ljudi iz dijaspore se počnu vraćati u Evropu, gužve će biti još i veće - poručio je Grbić.
Iz Auto-moto saveza RS juče je saopšteno da je pojačan intenzitet saobraćaja u oba smjera na graničnom prelazu Karakaj, dok su na izlazu iz BiH duga čekanja evidentirana u Gradišci, Donjoj Gradini, Kozarskoj Dubici, Orašju, Brodu, Novom Gradu, Kostajnici, Šepku i Velikoj Kladuši.

<h2> Sve ovo nam povećava troškove</h2>

U Graničnoj policiji BiH su za “Glas” naveli da se na izlazu iz BiH u nedjelju na prelazima Bosanska Gradiška i Gradina čekalo i do četiri sata.

- S obzirom na to da je vrijeme praznika bilo je očekivano da će na graničnim prelazima biti povremenih zadržavanja - dodali su u Graničnoj policiji.Nikola Grbić je rekao da se od ulaska Hrvatske u Šengen detaljno sve pregleda, te tvrdi da će trebati najmanje pola godine da se Hrvatska prilagodi novim okolnostima.
- Sve ovo nam povećava troškove, jer vozačima moramo isplatiti dnevnicu vozili oni ili čekali na granici, a kasnit ćemo i sa isporukom robe i kršiti ugovorene rokove - rekao je Grbić.

Sada definitivno BiH ne može uraditi ništa, jer Hrvatska je ušla u Šengen i ona zahtijeva detaljne preglede na granici s BiH, kako robe, tako i putnika, rekao je Grbić

Očajni zbog kilometarskih kolona: Vozači kamiona po dva - tri dana čekaju prelazak granice

<a href="https://avaz.ba/tag/559/bihac">Bihać je</a> bogatiji za četiri bebe.&nbsp;U Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić" rođene su četiri bebe, tri dječaka i jedna djevojčica.&nbsp;U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo rođene su tri bebe, tri dječaka.U Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" Mostar tokom protekla 24 sata nije bilo porođaja.

U Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" Mostar tokom protekla 24 sata nije bilo porođaja

Tri dječaka i jedna djevojčica rođene u Bihaću

Bihać bogatiji za četiri bebe, u Općoj bolnici u Sarajevu rođena tri dječaka

<a href="https://avaz.ba/tag/128269/alicia-kearns">Ališa Kerns (Alicia Kearns),</a> predsjedavajuća Komiteta za vanjske poslove Donjeg doma britanskog Parlamenta, upozorila je britansku i svjetsku javnost na opasne namjere predsjednika RS Milorada Dodika.&nbsp;Kerns se oglasila na Twitteru nakon što je jučer u Istočnom Sarajevu održan centralni događaj povodom obilježavanja neustavnog dana RS.&nbsp; - Blokada cesta od strane policije RS gotovo je sigurno nezakonita i predstavlja duboko zabrinjavajući i neprijateljski pokušaj stvaranja unutrašnjih granica.&nbsp;Ujedinjeno Kraljevstvo mora jasno dati do znanja da Dodikove aktivnosti i njegovi etno-nacionalistički snovi neće opstati - poručila je Kerns.
Reakcija Kerns dolazi nakon što su vlasti RS samoinicijativno blokirali entitetske linije.

Blokada cesta od strane policije RS gotovo je sigurno nezakonita i predstavlja duboko zabrinjavajući i neprijateljski pokušaj stvaranja unutrašnjih granica, poručila je Kerns

Kerns: Reakcija nakon obilježavanja neustavnog dana RS

Kerns: Ujedinjeno Kraljevstvo mora jasno dati do znanja da Dodikovi etno-nacionalistički snovi neće opstati

<a href="https://avaz.ba/tag/149421/sara-vanovac">Sara Vanovac, mlada Bosanka</a> koja studira na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (Caltech), postigla je veliki uspjeh.&nbsp;Zahvaljujući svom višegodišnjem trudu dobila je punu stipendiju za doktorat na jednom od najprestižnijih tehničkih univerziteta na svijetu, objavio je Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melburnu gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu.

- Veliki uspjeh Sare Vanovac, mlade Bosanke na Caltechu (Kalifornijski institut za tehnologiju). Ono što je ova mlada žena postigla u svojim godinama je prosto zapanjujuće.

Sara Vanovac je izuzetno talentovana osoba koja je osvojila brojne nagrade, pisala istraživačke radove, što je kulminiralo dobijanjem pune stipendije za doktorat na jednom od najprestižnijih tehničkih univerziteta na svijetu, Caltech.Od odrastanja u Sarajevu do života u Kaliforniji, uvijek je bila vrijedna i borbena. Diplomirala je u JU Srednjoškolski centar "Istočna Ilidža" 2015 i bila je bila je superaktivan član Fizičkog kluba, Matematičkog kluba, Likovnog kluba, Debatnog kluba (Prvi tim), Grupe srpskog jezika i Ekološkog kluba. Također je obavila cjelogodišnju razmjenu u Italiji kroz AFS Intercultural Programs - napisao je Čustović.
Zanimljivo, Vanovac je državna prvakinja u Jiu Jitsuu u Bosni i Hercegovini.&nbsp;Ona je poslije srednje škole krenula na putovanje u SAD gdje je studirala fiziku, primijenjenu matematiku i računarstvo na Furman University u Južna Karolini gdje je dobila Nagrada Kenneth C. Abernethy za izvrsnost u kompjuterskoj nauci.

<h2>Ambiciozna fizičarka, matematičarka... </h2>

- Objavila je brojne recenzirane časopise i radove na konferencijama kao studentkinja na Furmanu, što je nevjerovatan uspjeh. Dok je studirala na Furmanu imala je brojne poslove, uključujući istraživačku asistenticu, tutoricu, IT tehničara i istraživačkog analitičara. Osim toga, tokom cijelog svog života uvijek je bila volonter, što pokazuje i njen bogat CV.

Nakon što je diplomirala i dok je pokušavala da odredi gdje da ide u postdiplomski studij, radila je kao pomoćnica direktora za institucionalna istraživanja, istraživač na odjelu za hemiju, a zatim kao direktorica institucionalnih istraživanja i izvještavanja. Za nekoga njenih godina, ovo je prosto neverovatno!
Sara je ambiciozna fizičarka, matematičarka i informatičarka zainteresirana za korištenje tehnologije i fizike za rješavanje složenih sistemskih problema. Na Caltechu će svoje istraživanje fokusirati na fiziku žive materije.
Zapamtite njeno ime jer će napraviti pravi impakt u nauci. Sara čestitam, mislim da govorim u ime svih u Bosni i Hercegovini: "Ponosni smo na tebe" - napisao je Čustović.

Od odrastanja u Sarajevu do života u Kaliforniji, uvijek je bila vrijedna i borbena, napisao je Čustović

Vanovac: Ujedno i državna prvakinja u Jiu Jitsuu u Bosni i Hercegovini

Bosanka Sara Vanovac dobila stipendiju za doktorat na jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih">U većem dijelu Bosne i Hercegovine zbog kiše saobraća se</a> po mokrom kolovozu, a upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama, navode iz BIHAMK-a.- Mjestimično ima i sniježnih padavina, a zbog snijega na pojedinim dionicama izdvajamo puteve: Ripač-Dubovsko, Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, Turbe-Banja Luka i Priluka-Glamoč-Mliništa. U jugozapadnim i ponegdje sjevernim krajevima skrećemo pažnju i na povremeno jak vjetar. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo vozače da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na magistralnom putu Semizovac-Olovo (dionici Čevljanovići-Nišići u dužini od 300 m) saobraća se naizmjenično, jednom trakom (uz regulaciju semaforima).
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije zbog radova saobraća se i na magistralnom putu Živinice-Stupari, kod mjesta Đurđevik.&nbsp;Na graničnim prijelazima ne čeka se duže od 30 minuta - saopćeno je iz BIHAMK-a.

Na graničnim prijelazima ne čeka se duže od 30 minuta

U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrom kolovozu, snijeg pravi probleme na pojedinim putevima

HKD Napredak Podružnica Bugojno obavijestila je da je 3. januara preminuo akademik Mirko Zelić, istaknuti rudarski inženjer, stručnjak za proizvodnju i transport nafte i prirodnog plina i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), sin bugojanskog kraja.Zelić je preminuo u Zagrebu u 87. godini života, a sahrana će mu biti održana danas.&nbsp;

On se rodio 8. novembra 1936. u Kandiji u blizini Bugojna. Diplomirao je 1964. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1982. i doktorirao. 

Radio je u INA-Naftaplinu, gdje je od 1995. do 2001. bio direktor Sektora proizvodnje nafte i plina te izvršni direktor poduzeća od 2004. do 2008. Od 1990. bio je redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je kolegije Rudarstvo, Pridobivanje nafte i plina te Tehnologija sabiranja i transporta nafte i plina.
Redovni član HAZU-a bio je od 2000., a od 1997. bio je član saradnik. Od 2004. do 2010. bio je sekretar Razreda za tehničke znanosti, a od 2011. do 2018. član Predsjedništva HAZU.&nbsp;Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU od 1999. do 2017, a od 2017. do smrti predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku. Bio je i predsjednik Hrvatske udruženja naftnih inženjera i geologa od 2004. do 2018. te glavni urednik časopisa Nafta i plin od 2004. do 2015. godine.

Bavio se termodinamikom i fizikom višefaznog protjecanja fluida kroz cijevi, optimizacijom proizvodnih i sabirno-otpremnih sistema nafte i plina, projektiranjem dubokih plinskih i plinsko-kondenzatnih bušotina, povećanjem proizvodnje nafte i plina, tehnologijom utiskivanja i odlaganja tehnološkog otpada u duboke geološke formacije.

Objavio je više od 50 znanstvenih radova koji su pridonijeli razvoju znanosti u području naftnog rudarstva te brojne stručne radove koji su pridonijeli razvoju tehnologije proizvodnje nafte i plina.&nbsp;Uz ostalo autor je djela Tehnologija pridobivanja nafte i plina eruptiranjem i plinskim liftom (1977.), Tehnologija sabiranja i pripreme nafte i plina za transport (1987.), Tehnologija transporta nafte i plina magistralnim cjevovodima (2002.) i Tehnologija proizvodnje nafte dubinskim crpkama (s Marinom Čikešom, 2006.), prenosi Tportal.

Objavio je više od 50 znanstvenih radova koji su pridonijeli razvoju znanosti u području naftnog rudarstva te brojne stručne radove koji su pridonijeli razvoju tehnologije proizvodnje nafte i plina

Zelić: Rođen u Kandiji, u blizini Bugojna

Akademik i istaknuti stručnjak u oblasti energetike: Preminuo Mirko Zelić, danas sahrana

<a href="https://avaz.ba/tag/1402/vremenska-prognoza">U Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom</a>, a u višim područjima i na planinama sa snijegom. Susnježica ili snijeg su mogući i ponegdje u nizinama centralne i istočne Bosne.&nbsp;Lokalno padavine mogu biti i intenzivnije. Poslije podne prestanak padavina u Hercegovini i Krajini. Vjetar umjeren do pojačan sjeverni i sjeverozapadni. U zapadnim područjima Bosne se očekuju olujni udari vjetra.&nbsp;Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu do 10, a najviša dnevna od 3 do 9, na jugu zemlje do 12 stepeni.

U Sarajevu oblačno vrijeme sa susnježicom i kišom. U večernjim satima susnježica može prelazit u snijeg. Jutarnja temperatura oko 1, a najviša dnevna temperatura oko 5 stepeni.

Za srijedu se najavljuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom dana. U jutarnjim satima slab snijeg je moguć na istoku i jugoistoku Bosne.&nbsp;U Hercegovini nešto manje oblačnosti i sunčanije. Tokom noći novo naoblačenje. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 6, a najviša dnevna od 3 do 9, na jugu do 12 stepeni.
U četvrtak nas očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima i na planinama sa snijegom. Susnježica ili snijeg su mogući i u nizinama centralne i istočne Bosne. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 5, a najviša dnevna od 0 do 6, na jugu do 9 stepeni.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u petak se najavljuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini nešto manje oblačnosti i sunčanije. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 5, a najviša dnevna od 2 do 8, na jugu do 11 stepeni.

Jutarnja temperatura od -1 do 5 stepeni

U Sarajevu oblačno vrijeme sa susnježicom i kišom

U toku sanacija Saborne crkve u Mostaru, zvona još nisu pokrenuta

Dilberović: EU šalje jasnu poruku da je zapadni Balkan, pa tako i BiH, njegova interesna zona

"Park" će održavati rasvjetu i tokom 2023. godine

U sarajevskoj Galeriji "Preporod" večeras otvorenje izložbe Arka

Tanja Fajon u petak dolazi u posjetu BiH

Vukanović rekao da Dodik umišlja u svojoj glavi da je Putin, Duraković poručio: Defile je provokacija

Sindikalna potrošačka korpa za decembar iznosila 2.991 KM

Sutra nastavak konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH

Hoće li zimska sezona biti spašena: Počeo padati snijeg na bh. planinama

Očajni zbog kilometarskih kolona: Vozači kamiona po dva - tri dana čekaju prelazak granice

Bihać bogatiji za četiri bebe, u Općoj bolnici u Sarajevu rođena tri dječaka

Kerns: Ujedinjeno Kraljevstvo mora jasno dati do znanja da Dodikovi etno-nacionalistički snovi neće opstati

Bosanka Sara Vanovac dobila stipendiju za doktorat na jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta

U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrom kolovozu, snijeg pravi probleme na pojedinim putevima

Akademik i istaknuti stručnjak u oblasti energetike: Preminuo Mirko Zelić, danas sahrana

U BiH oblačno s kišom, najavljen i snijeg

BiH

U toku sanacija Saborne crkve u Mostaru, zvona još nisu pokrenuta

Dilberović: EU šalje jasnu poruku da je zapadni Balkan, pa tako i BiH, njegova interesna zona

"Park" će održavati rasvjetu i tokom 2023. godine

U sarajevskoj Galeriji "Preporod" večeras otvorenje izložbe Arka

Tanja Fajon u petak dolazi u posjetu BiH

Vukanović rekao da Dodik umišlja u svojoj glavi da je Putin, Duraković poručio: Defile je provokacija

Sindikalna potrošačka korpa za decembar iznosila 2.991 KM

Sutra nastavak konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH

Hoće li zimska sezona biti spašena: Počeo padati snijeg na bh. planinama

Očajni zbog kilometarskih kolona: Vozači kamiona po dva - tri dana čekaju prelazak granice

Bihać bogatiji za četiri bebe, u Općoj bolnici u Sarajevu rođena tri dječaka

Kerns: Ujedinjeno Kraljevstvo mora jasno dati do znanja da Dodikovi etno-nacionalistički snovi neće opstati

Bosanka Sara Vanovac dobila stipendiju za doktorat na jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta

U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrom kolovozu, snijeg pravi probleme na pojedinim putevima

Akademik i istaknuti stručnjak u oblasti energetike: Preminuo Mirko Zelić, danas sahrana

U BiH oblačno s kišom, najavljen i snijeg