Hiljade Sarajlija i turista iz regiona i ovaj vikend je iskoristilo okolne planine za bijeg od gradskog smoga.Hiljade turista subotu provodi na Bjelašnici.No, umjesto skijanja, ove zime se na Babinom Dolu igra košarka i mali fudbal. Također, pune su i bašte jer na nebu nema oblaka, a sunce grije.&nbsp;Ni na parkinzima nema mjesta.

Pune su i bašte jer na nebu nema oblaka, a sunce grije

Hiljade turista subotu provodi na Bjelašnici

Bjelašnica krcata: Umjesto skijanja, ove zime se na Babinom Dolu igraju košarka i mali fudbal

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) uvrstila je Krupu na Vrbasu kod Banja Luke na listu od 52 "Najbolja turistička sela 2022", javlja Anadolija. Za najbolja turistička sela izabrane su 32 destinacije iz cijelog svijeta, odnosno iz 18 zemalja u pet svjetskih regija, a Krupa na Vrbasu je jedno od još 20 sela koja će ući u program nadogradnje. Svih 52 sela će postati dio UNWTO Globalne mreže najboljih turističkih sela kreirane 2021. godine, koja od tada okuplja 115 sela s pet kontinenata.

Kako je saopćeno iz UNWTO-a, ovo priznanje odaje se ruralnim destinacijama koje prihvataju turizam kao pokretač razvoja i novih mogućnosti za radna mjesta i prihode, istovremeno čuvajući i promovirajući vrijednosti i proizvode zasnovane na zajednici. Inicijativa odaje i priznanje selima za njihovu posvećenost inovacijama i održivosti u svim njenim aspektima - ekonomskim, društvenim i ekološkim - i fokus na razvoju turizma u skladu sa ciljevima održivog razvoja. Razmatrana je kandidatura 136 sela iz 57 država članica UNWTO-a, a svaka država članica mogla je nominovati najviše tri sela za izbor u 2022. godini.
Program nadogradnje u okviru inicijative "Najbolja turistička sela" koristi brojnim selima koja ne ispunjavaju u potpunosti kriterije za priznanje. Ova sela dobijaju podršku od UNWTO-a i njegovih partnera u poboljšanju elemenata u oblastima u kojima su identifikovani nedostaci.

Krupa na Vrbasu može se pohvaliti slapovima na rječici Krupi, vodenicama koje i dalje melju brašno od raznih vrsta žitarica, biciklističkim i pješačkim stazama, crkvom Svetog Ilije u okviru manastirskog kompleksa koja datira s kraja 12. vijeka, kao i Greben gradom, srednjevjekovnom ruinom u blizini manastira. Rječica Krupa ulijeva se u Vrbas, a inače, u mjestu Krupa na Vrbasu nalazi se nekoliko kampova na obalama, dok se turistima nudi i smještaj u privatnim bungalovima i vikendicama. Ovo mjesto posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Goran Vidović, koji živi u Krupi na Vrbasu, pored atraktivnih slapova smatra da je velika prednost ove lokacije činjenica da se nalazi na samo 25 kilometara od centra Banjaluke.
"Destinacija je lijepa, nije daleko, sadržaja nekog da sad kažem nema kako bi trebalo, ali i sužen je prostor tu. Najatraktivniji su slapovi, vodenice, kojih nema koliko ih je bilo nekada, a manastir je na prvom mjestu", rekao je Vidović.
Govoreći o turistima on je rekao da ih nema samo zimi kada je ružno vrijeme, ali se i klima potpuno promijenila pa iako se nekada snijeg ovdje zadržavao od kraja novembra do maja, sada rijetko i pada.

Zahvaljujući tome turisti dolaze da posjete slapove i tokom januara, a najviše izletnika i turista dolazi kada je sunčano i tokom praznika. - Pritisak turista i Banjalučana je uglavnom ljeti, proljeće ljeto i ako je jesen lijepa -&nbsp; rekao je Vidović.
On je odrastao u Banjaluci, a sada je na svojoj djedovini. Devedesetih godina prošlog vijeka napravio je ribnjak za uzgajanje pastrme i od kojeg živi njegova porodica.
Kaže da im posao ide dobro, iako je teška situacija, a iz godine u godinu sve teže i teže. Zbog rata u Ukrajini poskupila je i hrana za pastrmke koja se uglavnom uvozi iz Italije i Danske. Kaže da opstaje, jer supruga i on sami rade na ribnjaku i nemaju zaposlenih radnika.
"Inače, rječica Krupa je bila u bivšoj Jugoslaviji poznata kao rezervat za potočnu pastrmku, nikada nije bio dozvoljen ribolov. U njoj je bilo ribe kao u mom ribnjaku", rekao je Goran Vidović napominjući da to sada nije slučaj.
Oni koji posjećuju slapove na Krupi često dolaze i da kupe svježu pastrmku s ribnjaka, a Goranov sin u ljetnjim mjesecima otvara mali kafe-restoran, u kojem su glavno jelo pastrmka i uštipci.
- Ovo su Plitvička jezera u malom, baš u malom - dodao je Vidović.

Od posjetioca zarađuju i vodeničari na slapovima, prodajući brašno te rokom ljeta i uštipke. Mali broj je onih koji nakon šetnje duž obala Krupe ne kupe bar kilogram brašna od pšenice, ječma, raži, kukuruza ili heljde. U prvim danima januara Krupu na Vrbasu posjetio je i Ozgur Gecići iz Francuske.
"Prvi put sam tu, mjesto je odlično, svima preporučujem da dođu ovdje, da posjete ovu lokaciju", rekao je on.
Govoreći o onome što bi bilo dobro da se uradi rekao je da su teško pronašli ovo mjesto, jer nije dobro označeno, trebalo bi da ima veći parking, kao i bi moglo više da se povede računa o čistoći.
On je naglasio da bi, s obzirom na broj posjetilaca bilo dobro da postoje ugostiteljski kapaciteti, kafić ili restoran koji bi radio svo vrijeme.
Bosiljko Korićanac iz Maslovara kod Kotor Varoši ovu lokaciju je posjetio drugi put u životu.
"Treba posjetiti. Ovo je nešto fenomenalno. Mnogo ljudi ne zna za ovakve stvari, koji žive okolo. Imam rodbinu nedaleko, mislim da nikada nisu bili ovdje i njima ću preporučiti da dođu kad god mogu ovdje", rekao je Korićanac.
Govoreći o tome kako bi ova destinacija mogla da se unaprijedi rekao je da bi bilo dobro kada bi postojao veći parking, jer je morao čekati dugo da se oslobodi mjesto da bi se uparkirao. Takođe je istakao da mu je žao što se u ovako lijepoj rijeci i mjestu može vidjeti smeće.
Ipak kaskadni vodopadi, huk vode, stare vodenice, staze duž obala Krupe, predivan šumoviti predio i čist vazduh idealna su lokacija za odmor od gradske vreve.

Slapovi na rječici Krupi, vodenice, manastir, Greben grad, biciklističke i pješačke staze privlače mnogobrojne turiste

Krupu na Vrbasu na listu od 52 "Najbolja turistička sela 2022"

Krupa na Vrbasu na listi najboljih turističkih sela na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji, objavio je video-snimak na društvenim mrežama na kojima se vide prizori koji nisu česti.- Wadi Akik ili dolinom Akik u Medini i danas teče rijeka nakon obilnih padavina - napisao je Jusić.Podsjetimo, vegetacija je oživjela oko Meke nakon obilnih padavina koje su pogodile ovo područje.

Kako prenose saudijski mediji, kiša koja je prethodnih dana padala u Saudijskoj Arabiji osim što je izazvala manje poplave i bujice, promijenila je i pejzaž.

Tako je širom pustinjskih područja došlo je do buđenja vegetacije.

- Nakon obilnih kiša ozelenila je okolina Meke. Ovo nije ništa neuobičajeno niti novo. Svake godine se dešava slična pojava ali zavisno od količni padavina je više ili manje zelenila. Ja se sjećam istih prizora. Znam da je prije dvadeset godina bila godina kada je bilo i više zelanih površina a dolinom Akik je danima tekla rijeka. I za vrijeme Poslanika as je bilo isto. Ti prizori su i u Kur’anu opisani - objavio je Jusić na Facebooku.

Kiša koja je prethodnih dana padala u Saudijskoj Arabiji osim što je izazvala manje poplave i bujice, promijenila je i pejzaž

Nevjerovatni prizori nakon obilnih padavina: Dolinom Akik u Medini teče rijeka

Zima 2022/23. nastavlja u toplom ritmu. Prije dvije večeri je&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4171/bjelasnica">vrh Bjelašnice</a> službeno ostao bez sniježnog pokrivača što je veoma rijetka pojava za ovu planinu u januaru.

Zadnji put se to desilo još davne 1962. na početku januara. To najbolje dočarava koliko je ova zima u svom dosadašnjem dijelu topla,<a href="https://bhmeteo.ba/bjelasnica-sluzbeno-bez-snjeznog-pokrivaca-prvi-put-nakon-1962/?fbclid=IwAR0frxQ-ylCL7xgMXTZ0MEs4W5LwQnYv0_McnKWGHoA989ZJMo7jO_8ZGEc">piše bhmeteo.ba</a>.
Loša situacija sa snijegom zabilježena je i u januaru 1973. i 2016. uz minimalnu visinu snijega od svega pet centimetara, te 2014. kada je mjereno sedam centimetara. Januar ove godine te onaj iz 1962. ostat će upamćeni kao jedini januaru kada vrh Bjelašnice nije mjerio sniježni pokrivač.

Statistički najviše snijega na Bjelašnici se mjeri tek u martu, pa i u aprilu. Tako da ima vremena da se situacija barem malo popravi sa snijegom na planinama. Snijegu na planinama mnogi se nadaju.

Statistički najviše snijega na Bjelašnici se mjeri tek u martu, pa i u aprilu

Bjelašnica bez snježnog pokrivača u januaru prvi put nakon 1962.

<a href="https://avaz.ba/tag/13222/bozic">Dok radost Božića</a> već treperi u zraku, porodica Gagović iz sela Lazija kod Ustikoline već je pripremila badnjak.
Milan Gagović kaže da su dani posta istovremeno i dani milosrđa, pa bi tada, više nego ostalim danima, trebali pomagati druge. A Milan cijelu godinu provodi upravo pomažući drugima ili organizirajući zajedničke akcije kojima nastoji doprinijeti boljem životu u kraju na entitetskoj crti, gdje žive i Srbi i Bošnjaci.
- Badnjak je simbol mira, zajedništva i pomirenja - kaže Gagović.

Po dočeku polaznika božićni ručak se podijeli i s komšijama, a Milan posjeti i komšije Bošnjake, koji će njega počastiti za Bajram.

- Ja mislim da nema boljeg naroda na svijetu od našeg u Bosni i Hercegovini. Stalno sam u narodu i među narodom, pa mi nekako žao kad čujem kako se jedna po jedna porodica priprema da emigrira. Nigdje ljepše zemlje nema, a ni naroda, i dao Bog da se malo i ovi političari izdogovaraju, da šire ljubav, a ne mržnju. Sunce grije radi dobrih ljudi - poručuje Milan Gagović iz Lazija kod Ustikoline.

Po dočeku polaznika božićni ručak se podijeli i s komšijama, a Milan posjeti i komšije Bošnjake

Gagović: Političari umjesto mržnje trebaju širiti ljubav

Radost praznika Gagovići dijele s komšijama: Sunce grije radi dobrih ljudi

<a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici</a> sagrađena je davne 1926. godine, a životopis Hrama izveden je u periodu od 1986. do 1989.&nbsp;U septembru 2013. godine Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine ovaj hram proglasila je nacionalnim spomenikom BiH.

Crkva je u ratu pogođena granatom s Ozrena te je trebalo uložiti puno truda na sprečavanju prokišnjavanja. Tokom rata Gračanlije su sačuvale svoje bogomolje, pa i Pravoslavnu crkvu, te pomažu u njenoj obnovi. - Znali smo da će rat jednog dana stati. Islamska zajednica u BiH i Gračanlije bili su stava da nikada vjerske objekte nijedne vjere ne treba rušiti. Sve one su Božije kuće. Munara naše Ahmed-pašine džamije, poznate kao Bijela džamija, srušena je 7. oktobra 1995. godine. Nju je s Ozrena pogodila granata. Ipak, bezrezervno smo čuvali sve bogomolje i nikada nismo pomislili na osvetu - kazao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Smajo ef. Mustafić.

Gračanlije, odnosno Gradska uprava, pomažu obnovu Crkve. - Zahvalni smo gradonačelniku Nusretu Heliću za pomoć koju nam Grad Gračanica pruža u sanaciji Hrama. Postavili smo novu fasadu, krov više ne prokišnjava. Jesenas smo završili i novu ogradu. Ostaje onaj teži, skuplji i stručniji dio posla, unutrašnje uređenje crkve - kaže sveštenik Aleksandar Lučić.&nbsp;&nbsp;

<h2>Najvrednije dobro našeg naslijeđa</h2>

Gračanlija Rusmir Djedović, uposlenik Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, ističe da je ova ustanova prije četiri godine, u okviru projekta „Predstavljanje i afirmacija nacionalnih spomenika BiH u elektronskim i drugim medijima“, predstavljena kao 49. nacionalni spomenik s područja Tuzlanskog kantona.

Nacionalni spomenici predstavljaju najvrednije dobro našeg naslijeđa, a među njima je i Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici.

Crkva je u ratu pogođena granatom s Ozrena te je trebalo uložiti puno truda u obnovu

Gračanlije obnavljaju Pravoslavnu crkvu: Postavljena nova fasada, a krov više ne prokišnjava

Ne damo ni slova, ni pedlja naše Republike, jer Republika Srpska se piše i izgovara punim imenom, na svakom jeziku i pismu.Ovo je na Twitteru napisao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke. Uslijedio je odgovor Irfana Čengića, zastupnika SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo. - Dečko, to nisu imena nego nazivi. Upravo to što pišeš je skraćeni naziv administrativne jedinice, puni naziv je entitet Republika Srpska. Skraćeni nazivi i skraćenice nisu ništa strašno imaš lijepo opisano u rječniku. Pročitaj i Ustav RS ima svega zanimljivog tamo - napisao je Čengić.

<blockquote class="twitter-tweet">Dečko, to nisu imena nego nazivi. Upravo to što pišeš je skraćeni naziv administrativne jedinice, puni naziv je entitet Republika Srpska. Skraćeni nazivi i skraćenice nisu ništa stašno imaš lijepo opisano u rječniku. Pročitaj i Ustav RS ima svega zabimljivog tamo. <a href="https://t.co/hWeK2xPEle">https://t.co/hWeK2xPEle</a>— Irfan Čengić (@IrfanCengic) <a href="https://twitter.com/IrfanCengic/status/1611673420521144323?ref_src=twsrc%5Etfw">January 7, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Upravo to što pišeš je skraćeni naziv administrativne jedinice, puni naziv je entitet Republika Srpska

Irfan Čengić odgovorio Drašku Stanivukoviću: Dečko, to nisu imena nego nazivi, pročitaj Ustav RS

Dok nas prethodnih mjeseci okupira priča o krizi, neizvjesnosti, stalnim poskupljenjima, te odlascima ljudi iz naše zemlje, osnivač Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semir Osmanagić nastavlja s pozitivnim pričama i za današnje vrijeme s nesvakidašnjim potezima.&nbsp;Nakon što je u decembru vodiče, uposlenike i saradnike Fondacije počastio odlaskom u Egipat, te obilaskom egipatskih hramova i piramida, ovoga puta na red su došli vrijedni radnici, koje je počastio boravkom i odmorom u fojničkom Reumalu.

– Iza nas je jako uspješna sezona, ali i sezona u kojoj se ova ekipa radnika zaista mnogo umorila, ali i postigla velike rezultate, jer smo Bosansku dolinu piramida, a posebno Kompleks Ravne obogatili brojnim novim sadržajima, za što su u najvećoj mjeri zaslužni radnici koji su sada u Fojnici na odmoru. 

Ovo je zaista nešto što nam je trebalo, a dr. Osmanagić nas je počastio punim pansionom i svim mogućim sadržajima, na čemu smo mu zaista zahvalni, jer je riječ o poslodavcu kakvih je danas malo na ovim prostorima – kazao nam je jedan od radnika, Mustafa Bajić.

Osim odmora, uživanja koja nudi obnovljeni hotel Reumal, radnici su svakodnevno uživali i u dodatnim aktivnostima poput obilaska Franjevačkog samostana, muzeja, ali i okolnih planina, što će im napuniti baterije za nove radne izazove koji ih očekuju.

– Ovo je možda i najbolji način kako da se poslodavac zahvali svojim uposlenicima za marljiv i pošten rad, požrtvovanost i odnos prema radnim obavezama u ovako velikom projektu kakav je istraživanje bosanskih piramida.&nbsp;Naš tim Fondacije je jedna velika porodica, jedni prema drugima se odnosimo s poštovanjem, a pored putovanja koja su ove godine uposlenici imali, redovno održavamo i Team buildinge Fondacije na našim lokacijama, gdje se svi zajedno družimo, takmičimo i još bolje upoznajemo, što je formula uspjeha koji imamo – kazao nam je dr. Osmanagić koji je zajedno s radnicima boravio na odmoru u Fojnici.

Iza nas je jako uspješna sezona, ali i sezona u kojoj se ova ekipa radnika zaista mnogo umorila, ali i postigla velike rezultate, rekao je Mustafa Bajić

Ovoga puta radnici počašćeni odmorom u Fojnici

Semir Osmanagić sve uposlenike počastio zasluženim odmorom

<a href="https://avaz.ba/tag/1954/turizam">U periodu od januara do novembra 2022. turisti</a> su ostvarili 1.361.324 posjete u Bosni i Hercegovini, što je više za 53,5 posto, i 2.990.960 noćenja, što je više za 43,2 posto u odnosu na isti period 2021. Po podacima Agencije za statistiku BiH, broj noćenja domaćih turista viši je za 14,2 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 69 posto u odnosu na isti period 2021.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 37,6 posto dok je 62,4 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (14,5 posto), Hrvatske (13,5 posto), Slovenije (šest posto), Njemačke (5,3 posto), Turske (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,9 posto) i Saudijske Arabije (4,3 posto), što je ukupno 53,5 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,5 posto noćenja.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći, Irska i Iran sa po 3,3 noći, te Francuska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat sa po tri noći.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,7 posto.

Više za 53,5 posto u odnosu na isti period 2021. godine

U našoj zemlji najduže boravili turisti iz Kuvajta, sa prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći

Od januara do novembra 2022. turisti ostvarili 1,3 miliona posjeta u BiH, najviše ih iz Srbije

Pojačan je promet vozila i duge su kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine.Najveće gužve su na graničnim prijelazima Velika Kladuša, Bosanska Gradiška, Gradina, Bosanska Dubica, Bosanski Brod, Svilaj, Izačić i Hadžin Potok.&nbsp;Na ostalim graničnim prelazima promet vozila povremeno je pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz IC BiHAMK-a. Magla se zadržala na širem području Sarajeva, Gračanice, Bugojna i Prijedora, kao i na pojedinim dionicama uz rijeku Lašvu. Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a upozorava se i na učestale odrone na brojnim dionicama. 
Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na magistralnom putu Semizovac-Olovo (dionici Čevljanovići-Nišići u dužini od 300 m) saobraća se naizmjenično, jednom trakom (uz regulaciju semaforima).
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije zbog radova saobraća se i na magistralnom putu Živinice-Stupari, kod mjesta Đurđevik.
Povodom pravoslavnog Božića večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu

I ovaj vikend kolone vozila na graničnim prijelazima, evo gdje se najduže čeka

<a href="https://avaz.ba/tag/13222/bozic">Pravoslavni vjernici</a> danas slave jedan od najvećih praznika - Božić. "Mir božji, Hristos se rodi" piše na većini čestitki koje se upućuju vjernicima 7. januara, a neki više vole da prijateljima samo požele: „Sretan Božić“, prenosi Nova.rs. Uobičajeni božićni pozdrav je: “Hristos se rodi“, a odgovara se: “Vaistinu se rodi“. Prema crkvenim učenjima, ovako se pozdravlja sve od Božića do Bogojavljenja koje je 19. januara.
U posljednje vrijeme posebno su popularne božićne poruke koje se dijele na društvenim mrežama.
Ukoliko ih šaljete, imajte na umu da se Božić piše velikim slovom (“Sretan Božić”), a “božićni praznici“ malim (“Sretni božićni praznici!”). Ako pišete “Mir božji, Hristos se rodi”, pravopis dozvoljava i “božji“ i “božiji“, a odgovara se sa: “Vaistinu (ili “uistinu“) se rodi”.
Inače, pravoslavni vjernici danas lično čestitataju samo ukućanima i da se gosti ne zovu. Sveštenici podsjećaju na to da je Božić porodični praznik i da se ne ide u posjete. U kuću treba da uđe samo položajnik (polaznik), koji simbolično dolazi da bi ukućanima donio sreću i blagostanje.

U posljednje vrijeme posebno su popularne božićne poruke koje se dijele na društvenim mrežama

Pravoslavni vjernici obilježavaju danas Božić

Danas je Božić: Znate li kako se pravilno čestita?

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska <a href="https://avaz.ba/tag/48351/radovan-viskovic">Radovan Višković</a> govirio je za Srnu o planovima novog saziva vlade.

Govoreći o radu predstavništava Republike Srpske u svijetu, Višković smatra da su na njihove aktivnosti utjecali pandemija, ekonomska kriza i geopolitički odnosi, ali da to ne može biti izgovor i da mogu mnogo bolje.

- Naš fokus u narednom periodu moraju biti naši ljudi koji su uspješni, koji imaju kompanije i razvijen posao - istakao je Višković i najavio da će Vlada stupiti u kontakt s vlasnicima preduzeća u inostranstvu da bi im predstavila potencijale investiranja u Srpsku kako bi radnici iz Srpske ostajali i zasnivali porodice u svojim lokalnim zajednicama.
- Na tome ćemo ozbiljnije raditi. Ima dosta naših ljudi koji su širom svijeta i učiniću sve da nastave sa svojim poslom, ali i da organizuju posao i osnuju preduzeće na ovim prostorima, rekao je Višković.
On je dodao da su brojne lokalne zajednice spremne za nove investicije uz besplatno davanje zemljišta i prateće infrastrukture.
Višković je rekao da postoji spremnost da se reformiše obrazovni sistem da bi se školovao kadar koji je potreban na tržištu rada.
- Naše poreske olakšice su najpovoljnije, ne samo u BiH nego i u regionu, tako da i tu možemo na kvalitetan način da olakšamo posao našim ljudima, ali i svim zainteresovanim za ulaganje u Republiku Srpsku, rekao je Višković.
- Mi smo spremni da je za investitore ponudimo po značajno nižim cijenama uz određen period odgođenog plaćanja i u zavisnosti od visine investicije. Imamo šta da ponudimo, još uz povrat poreza za novozaposlene, ali i investicije, rekao je Višković.

Kada je riječ o izmjenama Ustava Republike Srpske, Višković je rekao da se izmjene mogu očekivati kada se obezbijedi dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini.

On je naveo da je došlo vrijeme za izmjene jer su spremni pojedini amandmani još od 2008. godine, ali da je sve stalo zbog procedure u Vijeću naroda.
- Potezanje vitalnog interesa u Vijeću naroda je mimo svega onoga kako je zamišljeno to vijeće. Ukoliko se obezbijedi prohodnost, Ustav bi trebao da bude promijenjen. Mi još imamo smrtnu kaznu u Ustavu, glavni grad nije Banja Luka, a ustavna kategorija je popis iz 1991. godine, kazao je Višković.
On je rekao da zbog navedenog nije moguće ni reorganizovati rad Vlade i pojedinih ministarstava zbog nacionalnog ključa, postojećeg pariteta i podjele resora.

On je ocijenio da je potrebno urediti Zakon o kleveti o kojem su već sada neosnovano reagovali predstavnici EU i nevladinih organizacija. - Smatram da su kaznene odredbe prevaziđene i da ih treba izmijeniti. Јa sam za to da Republika Srpska donese zakon o medijima. Zakon o medijima koji se primjenjuje prepisan je iz vremena bivše Јugoslavije. Јoš su kazne u dinarima, dodao je Višković.
On smatra da bi to trebalo da bude inicijativa koja dolazi od novinara, predstavnika medijskih kuća i udruženja novinara.
- Najmanja namjera je ulaziti u slobodu mišljenja i govora. Informacija s kojom raspolažem je da je većina ozbiljnih medija zainteresovana da ima svoj zakon, da se taj prostor uredi po pitanju prava i obaveza, kazao je Višković.
- Objavljuje se medijski sadržaj sa neistinitim informacijama, zato što je cilj privući publiku iako je riječ samo o profitu onog ko objavljuje takav sadržaj, zaključio je Višković.
Višković je rekao da će na prvoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti riječi o imenima dva nova ministra u Vladi.
On je kazao da je Vlada u međuvremenu imenovala vršioce dužnosti, te će do izbora novih ministara resor porodice, omladine i sporta voditi Zlatan Klokić, a rada i boračko invalidske zaštite Siniša Karan.
- Ne možemo govoriti o imenima novih ministara. Hoću da se nađe kadar koji na adekvatan način može da nosi posao. Bolje je da imamo i mjesec dana ljude iz Vlade kao vršioce dužnosti, ali i dovoljno vremena da oni koji treba da daju prijedlog, predlože kvalitetne ljude, rekao je Višković.

Višković je rekao da postoji spremnost da se reformiše obrazovni sistem da bi se školovao kadar koji je potreban na tržištu rada

Višković: Ustav RS treba mijenjati, glavni grad još uvijek nije Banja Luka

<a href="https://avaz.ba/tag/13222/bozic">Sveta arhijerejska liturgija</a> kojom su pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti koji poštuju julijanski kalendar dočekali najradosniji hrišćanski blagdan jutros je služena u crkvama širom Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA). Sveta liturgija jutros je održana i u Sabornom hramu u Sarajevu. Jutarnja liturgija za Božić najveća je i najvažnija liturgija koja se služi na taj praznik.
Svetu arhijerejsku liturgiju, povodom pravoslavnog Božića, služio je danas u Sabornom hramu u Sarajevu mitropolit dabrobosanski Hrizostom.U poslanici patrijarha Porfirija, koju je pročitao protojerej stavrofor prof. dr. Vladimir Stupar, istaknuto je da je tajna Božića sadržana u beskrajnom smirenju Prevečnoga koji se rodio kao djetence i dozvolio da ga dodirnemo, a umalo, po svezloj zamisli Irodovoj, i povrijedimo.

Navedeno je da, ne mareći za ljudske slabosti, Sin Božji očekuje našu ljubav i omogućuje nam da ga zagrlimo, tako smo o Božiću pozvani da budemo sudionici njegovog odrastanja u ovome svijetu kako bismo uzrasli u mjeru rasta punoće Hristove.- Braćo i sestre, ako se opredijelimo da budemo oblikovani Tajnom ljubavi i smirenja, projavljenom u Događaju Rođenja Hristova, preobrazit će se i sve oko nas. Čestitajući vam Božić i Novu 2023. godinu dobrote Gospodnje, želimo vam svako istinsko dobro i neotuđivu radost od Bogodeteta Hrista, uz sveradosni božićni pozdrav: Mir Božji - Hristos se rodi - poručeno je, između ostalog, u božićnoj poslanici Srpske pravoslavne crkve.Mitropolit dabrobosanski Hrizostom sinoć je, povodom Badnje večeri, služio večernje u Staroj pravoslavnoj crkvi, koja se nalazi nedaleko od Baščaršije, nakon čega je obavljeno nalaganje badnjaka. Molitvom i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

Božić je praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.
Pravoslavni vjernici Božić obilježavaju od pamtivijeka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak.
Uz drvo se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna. Obavezno je i unošenje slame, a na taj način se prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.

Jutarnja liturgija za Božić najveća je i najvažnija liturgija koja se služi na taj praznik

Sveta božićna liturgija služena u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu

<a href="https://avaz.ba/tag/12358/gorivo">Cijene naftnih derivata</a> na području Federacije BiH značajno su porasle u posljednjih godinu dana, pa je tako na početku 2023. godine cijena benzina veća za 11,44 posto u odnosu na početak 2022. godine, dok je u istom razdoblju cijena dizela skočila za 24,35 posto.

Prema informacijama Federalnog ministarstva trgovine, cijene naftnih derivata pale su odnosu na prošli mjesec, ali su značajno više u odnosu na početak 2022. godine.
Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na dan 6. siječnja 2023. godine bio je od 2,41 KM do 2,96 KM po litri za benzin, te od 2,71 KM do 3,06 KM po litri za dizel.
Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno je 2,63 KM po litri za premium bezolovni benzin što je za 11,44 posto više u odnosu na početak 2022. godine, dok je cijena litre dizela 2,86 KM što je 24,35 posto više u odnosu na siječanj prošle godine.
Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju kako je i dalje na snazi odluka o maksimalnoj visini marži za naftne derivate.
Tom odlukom gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata.

Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju kako je i dalje na snazi odluka o maksimalnoj visini marži za naftne derivate

Cijene naftnih derivata pale su odnosu na prošli mjesec

Cijena dizela skočila za 24 posto, benzina za 11 posto za godinu

<a href="https://avaz.ba/tag/146310/osmorka">NES i Stranka za BiH</a> neće dati novoj koaliciji svoju podršku za formiranje vlasti na državnom nivou, dok je za federalni i kantonalne nivoe sve i dalje otvoreno.Formiranje vlasti na federalnoj razini uveliko je u prošlosti znalo utjecati i na formiranje vlasti u nacionalno mješovitom kantonu kakav je Hercegovačko-neretvanski. A s obzirom na konstelaciju snaga u Skupštini i ovaj put je sve otvoreno.Stav HDZ-a je jasan, svi dolaze u obzir, osim Demokratske fronte. Predsjednik kantonalnog odbora HDZ-a BiH Stjepan Bošković priznaje kako pregovaraju sa svima, ali i da se svačija snaga u Skupštini mora uvažiti, gdje SDA ima sedam zastupnika.
Arman Zalihić, pak, iz mostarskog SDP-a vjeruje kako bi partneri s federalnog nivoa mogli formirati vlast i na razini ovog kantona.

Svi dolaze u obzir, osim Demokratske fronte

Dodik, Čović i Nikšić u decembru potpisali formiranje državne vlasti

Iz HDZ-a o formiranju vlasti u HNK: Svačija snaga u Skupštini se mora uvažiti

<a href="https://avaz.ba/tag/14575/denis-becirovic">Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović</a> uputio je čestitku u povodu hrišćanskog praznika Božića Njegovom visokopreosveštenstvu gospodinu Hrizostomu, mitropolitu dabrobosanskom, kao i svim pravoslavnim vjernicima u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
- U povodu velikog hrišćanskog praznika Božića, Vama i svim pravoslavcima u Bosni i Hercegovini i svijetu upućujem srdačne čestitke. Ovo je vrijeme velike radosti za sve vjernike i prilika za jačanje duhovne snage i obnavljanje međusobnih veza. Želim Vam da praznik Hristovog rođenja provedete u atmosferi ljubavi i mira, te da i ovaj Božić bude obilježen u duhu viševjekovne tradicije međusobnog uvažavanja u Bosni i Hercegovini. Želim Vam sretan i blagoslovljen Božić - navodi se u čestitki člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Ovo je vrijeme velike radosti za sve vjernike i prilika za jačanje duhovne snage i obnavljanje međusobnih veza, naveo je Bećirović

Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović

Bjelašnica krcata: Umjesto skijanja, ove zime se na Babinom Dolu igraju košarka i mali fudbal

Krupa na Vrbasu na listi najboljih turističkih sela na svijetu

Nevjerovatni prizori nakon obilnih padavina: Dolinom Akik u Medini teče rijeka

Bjelašnica bez snježnog pokrivača u januaru prvi put nakon 1962.

Radost praznika Gagovići dijele s komšijama: Sunce grije radi dobrih ljudi

Gračanlije obnavljaju Pravoslavnu crkvu: Postavljena nova fasada, a krov više ne prokišnjava

Irfan Čengić odgovorio Drašku Stanivukoviću: Dečko, to nisu imena nego nazivi, pročitaj Ustav RS

Semir Osmanagić sve uposlenike počastio zasluženim odmorom

Od januara do novembra 2022. turisti ostvarili 1,3 miliona posjeta u BiH, najviše ih iz Srbije

I ovaj vikend kolone vozila na graničnim prijelazima, evo gdje se najduže čeka

Danas je Božić: Znate li kako se pravilno čestita?

Višković: Ustav RS treba mijenjati, glavni grad još uvijek nije Banja Luka

Sveta božićna liturgija služena u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu

Cijena dizela skočila za 24 posto, benzina za 11 posto za godinu

Iz HDZ-a o formiranju vlasti u HNK: Svačija snaga u Skupštini se mora uvažiti

Denis Bećirović uputio božićnu čestitiku: Želim Vam da praznik Hristovog rođenja provedete u atmosferi ljubavi i mira

BiH

Bjelašnica krcata: Umjesto skijanja, ove zime se na Babinom Dolu igraju košarka i mali fudbal

Krupa na Vrbasu na listi najboljih turističkih sela na svijetu

Nevjerovatni prizori nakon obilnih padavina: Dolinom Akik u Medini teče rijeka

Bjelašnica bez snježnog pokrivača u januaru prvi put nakon 1962.

Radost praznika Gagovići dijele s komšijama: Sunce grije radi dobrih ljudi

Gračanlije obnavljaju Pravoslavnu crkvu: Postavljena nova fasada, a krov više ne prokišnjava

Irfan Čengić odgovorio Drašku Stanivukoviću: Dečko, to nisu imena nego nazivi, pročitaj Ustav RS

Semir Osmanagić sve uposlenike počastio zasluženim odmorom

Od januara do novembra 2022. turisti ostvarili 1,3 miliona posjeta u BiH, najviše ih iz Srbije

I ovaj vikend kolone vozila na graničnim prijelazima, evo gdje se najduže čeka

Danas je Božić: Znate li kako se pravilno čestita?

Višković: Ustav RS treba mijenjati, glavni grad još uvijek nije Banja Luka

Sveta božićna liturgija služena u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu

Cijena dizela skočila za 24 posto, benzina za 11 posto za godinu

Iz HDZ-a o formiranju vlasti u HNK: Svačija snaga u Skupštini se mora uvažiti

Denis Bećirović uputio božićnu čestitiku: Želim Vam da praznik Hristovog rođenja provedete u atmosferi ljubavi i mira