<a href="https://avaz.ba/tag/5489/ismet-gavrankapetanovic">Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš"</a>, obišao je danas prvog dana Nove 2023. godine bolničke odjele, gdje je sa dežurnim osobljem provjerio kako je protekla novogodišnja noć, s obzirom da na prijelazu iz stare u novu godinu bude uobičajeno veći priliv pacijenata. 
Ono što je prof. dr. Gavrankapetanovića posebno obradovalo jeste što su u novogodišnjoj noći u Općoj bolnicu rođene četiri bebe, sve djevojčice. Razgovarao je sa majkama, a u razgovoru sa Adnom Muratović je saznao da je Merjem, dobila ime po sestri njenog rahmetli dede.&nbsp;

U 2022.godini u Općoj bolnici su rođene 1.383 bebe, što je gotovo polovina ukupnog broja novorođenih beba u Kantonu Sarajevo.

U 2022.godini u Općoj bolnici su rođene 1.383 bebe, što je gotovo polovina ukupnog broja novorođenih beba u Kantonu Sarajevo

U novogodišnjoj noći rođene četiri bebe u Općoj bolnici

Gavrankapetanović posjetio novorođenčad i razgovarao s majkama

Zahvaljujući lijepom vremenu i neuobičajenim temperaturama za januar mnogi građani će dan provesti van svojih domova i uživati na suncu. Trebević je i ovaj put preplavljen posjetiteljima, a mjesto za parkiranje je skoro pa nemoguće naći.

Kako javlja "Avazov" reporter sa lica mjesta, bašte su pune, a temperatura iznosi 10 stepeni Celzija u hladu.&nbsp;
Kako je danas izgledalo na ovoj olimpijskoj ljepotici pogledaje u fotogalerijama.

Bašte su pune, a temperatura iznosi 10 stepeni Celzija u hladu

Trebević pun posjetilaca koji uživaju na suncu i svježem vazduhu

<a href="https://avaz.ba/tag/34944/mirsad-jasarspahic">Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić</a>&nbsp;izjavio je da se očekuje da će 2023. godina donijeti jednu vrstu smirivanja tržišnih turbulencija.

- Prva polovina godine će biti obilježena nastavkom negativnih trendova i recesijom koja je tu. U drugoj polovini godine je za očekivati određenu stabilizaciju i period boljeg poslovanja. Svaku krizu treba posmatrati kao izazov i priliku. Sigurni smo da će naši privrednici nastaviti sa nizom uspješnog poslovanja. Pri tome trebamo svi raditi na boljoj vidljivosti pozitivnih i uspješnih bh. poslovnih priča čime bi se glavni akteri globalnih lanaca snabdjevanja u industriji dodatno ohrabrili za poslovanje sa našim kompanijama, što bi bio i signal za ozbiljnije investicijske poduhvate u BiH - izjavio je Jašarspahić.

Privrednim subjektima u Federaciji BiH i cijeloj BiH, kako je dodao, 2022. godina donijela je mnoštvo turbulencija i izazova. Rast cijena sirovina i generalno poremećaji i poteškoće u lancima snabdjevanja bili su jako izraženi. Inflacijska kriza je pogodila cijeli svijet pa tako i bh. ekonomiju. Izvozno orjentisane kompanije bile su pred velikim izazovima u nastojanju da zadrže već postignute pozicije u globalnim lancima snabdjevanja.

- Najveći izazovi su upravo bili cjenovna nestabilnost tržišta sirovina, nedostatak radne snage, te poremećaji tržišta energenata. I pored mnoštva izazova koji su ograničavali i otežavali poslovanje, velika većina bh. firmi je uspjela ostvariti poslovne planove i to zahvaljujući isključivo njihovom spremnošću da hrabro prihvate šanse koje su se otvorile poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja. Prihodi su rasli, rastao je i broj radnika - naveo je Jašarspahić.
Po njegovim riječima, Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak su najaktuelnija tema zadnjih desetak godina i upravo su oni u najdirektnijoj vezi sa unutrašnjim kapacitetima kompanija da značajnije povećaju plate radnicima.
- Nije bilo dovoljno spremnosti da ova dva zakona prođu kroz parlamentarnu proceduru i djelimično poboljšaju poslovni ambijent. Već je odavno poznata činjenica da su doprinosi na plate najveći u BiH u odnosu na region. U cilju pomoći privrednicima da zadrže radnike, ali i održe svoju konkurentnost, neophodno je što je moguće prije donijeti ove zakone. Oba zakona su upućeni u parlamentarnu proceduru, ali još nisu bili predmetom razmatranja na Parlamentu FBiH - dodao je Jašarspahić.

Govoreći o aktivnostima koje su obilježile rad Privredne komore FBiH u 2022. godini, Jašarspahić je naveo projekt USAID WHAM “Razvoj metalskog i tekstilnog sektora kroz specijaliziranu obuku radne snage” koji ima za cilj stručno osposobiti i/ili dokvalifikovati radnu snagu u navedenim sektorima s posebnim fokusom na nezaposlene, a naročito mlade i žene s potencijalom njihovog zapošljavanja po završetku projekta i zadovoljavanju kriterija stručne obuke.

- Aktivnosti u okviru projekta vezane za sektor metala implementirane su Unsko-sanskom kantonu, a aktivnosti vezane za sektor tekstila u Zeničko-dobojskom kantonu. Te aktivnosti Komora je implementirala u saradnji sa Privrednom komorom USK i Privrednom komorom ZDK i u cilju dodatnog osnaživanja komorske mreže - istakao je Jašarspahić.
Komora je, kako je dodao, ostvarila saradnju sa svim vodećim međunarodnim organizacijama i/ili određenu aktivnost (USAID, UNDP, IFC, GIZ, EBRD, UN WOMEN, IFC i druge). Putem EU projekta, IPA II DEU, koji Komora implementira u BiH preko GIZ, UNDP i ILO, implementira se projekat od velikog značaja za privrednu zajednicu, provobitno namjenjen prevazilaženju posljedica kovida, pod inicijalnim imenom HELPDESK, ali je preformulisan u BIZHUB jer je dugoročnog karkatera i sastoji se od više sveobuhvatnih modula (e-finansije, e-savjetovanje, b2b, e-webinari ....).
- Komora FBiH je prepoznata od svih nivoa institucija kao strateški partner u davanju preporuka, izmjena i dopuna strategija i zakona. U saradnji sa GIZ-om i radnom grupom formiranom od predstavnika institucija, Komora FBiH je odabrana za implementatora projekta Zajednice obnovljivih izvora energije - naveo je Jašarspahić.
Dodao je da je u saradnji sa IFC Komora djelovala kao konsultant pri izradi analize - studije uticaja kovida na poslovanje privrednih subjekata, sprovela fokus grupe, te izradila prijedlog dokumenta za konačno rješenje sistema infrastrukture kvaliteta proizvoda u BiH čime bi država u pravom smislu riječi postala jedinstven ekonomski prostor. To izuzetno važno pitanje za proizvođače u BiH, kako je rekao Jašarspahić, ispolitizirano je upravo od političkih struktura koje rade na njegovom razjedinjavanju čineći time štetu firmama na cijelom prostoru BiH.
Privredna komora FBiH podržana je kroz projekat DigitalBIZ koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH i Komora je u okviru projekta izvršila obuku, četiri modula treninga za kompanije iz metalnog, drvnog i tekstilnog sektora pod nazivom „Digitalna transformacija MSP iz metalnog, drvnog i tekstilnog sektora“. Cilj obuke je na razvoju neophodnih znanja i vještina korištenjem digitalnih alata, kako bi se povećala konkurentnost, produktivnost i omogućio brži ekonomski rast malih i srednjih preduzeća iz metalskog, drvnog i tekstilnog sektora.
- Unatoč brzom tempu rasta IKT industrije, domaća ekonomija ne uspijeva iskoristiti nove tehnologije i inovacije za jačanje konkurentnosti i povećanje proizvodnje. Nedovoljan stepen digitalizacije još uvijek koči rast privatnog sektora u BiH - rekao je Jašarspahić.

U saradnji s Gender centrom Vlade FBiH, Privredna komora FBiH je izradila jedinstvenu B2B platformu koja omogućava besplatno online predstavljanje biznisa poduzetnica i uspješnih žena iz svijeta biznisa, njihovu veću vidljivost, ali prije svega platformu koja omogućava njihovo online umrežavanje - komuniciranje i online sastanke, što je od krucijalnog značaja u osnaživanju žena. Istovremno B2B platforma omogućava niz korisnih informacija i savjeta, naročito informacija o javnim pozivima i grantovima domaćih i međunarodnih donatora.- Privredna komora FBiH je ujedno i prva Komora ne samo u BiH, već i regionu koja je priznata za zalaganja u rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i za čiju daljnu provedbu smo preuzeli odgovornosti, polazeći od zajednički izraženog interesa i spremnosti da svojim aktivnostima u okviru zakonskih nadležnosti Komore doprinesemo stvaranju i poboljšanju poslovnog ambijenta usmjerenog posebno na aktivnosti ka ekonomskom osnaživanju žena i njihovoj rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada, u zajednici i društvu - dodao je Jašarspahić.Naveo je da je svrha projekta ENHANCE (podrška za unapređenje konkuretnosti i zapošljavanja) jačanje ekonomskog rasta i održivih mogućnosti zapošljavanja industrijskih malih i srednjih preduzeća na prekograničnom području Sarajevske makroregije i Zlatiborskog okruga, kroz izgradnju kapaciteta za saradnju i komercijalizaciju malih i srednjih preduzeća iz tri sektora (drvna, prehrambena i metaloprerađivačka industrija) u navedenim regijama.

Cilj projekta BLUEAIR (punog naziva Blue Growth Smart Adriatic Ionian S3), kako je dodao Jašarspahić, jeste jačanje institucionalnih kapaciteta teritorija ADRION-a (jadransko-jonskog područja) u definiciji zajedničke politike pametnih specijalizacija (S3) u plavom rastu i jamčenje usklađenosti lokalnih inicijativa sa strategijom EUSAIR (EU Strategy for the Adriatic-Ionian Region – EUSAIR) kroz razvoj makroregionalne strategije pametne specijalizacije (S3) plavog rasta i uspostavljanje namjenske inovacijske zajednice. Projekt COOPeR, kako je dodao, ima za cilj uspostaviti prekogranični Centar za masline posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja. Glavne usluge koje nudi centar uključuju širok spektar laboratorijskih i dijagnostičkih testova i postupaka (npr. identifikacija i liječenje štetnika i bolesti maslina i provođenje kemijskih analiza maslinova ulja), ciljane programe obuke i razmjenu znanja između različitih sudionika u lancu vrijednosti.
- Komora FBiH je djelovala na strateškim opredjeljinjima BiH i obavezama preuzetim po popisanim EU direktivama, Zelenoj agendi, Pariškom sporazumu, Sofijskoj deklaraciji, a koji se naročito tiče smanjenja emisije zagađenja iz transporta kroz aktivnosti Udruženja za elektromobilnost. PKFBiH je aktivno radila na promociji elektromobilnosti, prijedlozima za izmjene i dopune zakonske regulative, gdje je kao finalni rezultat usvojeno ukidanje carina na uvoz električnih vozila, raspisan je poziv za subvencije na federalnom nivou, promocije u cijeloj BiH, ali i u regionu (Slovenija, Hrvatska). Komora FBiH će biti prva institucija koja je izradila zvaničnu mapu punionica BiH što je od krucijalnog značaja za sve vozače električnih vozila i turiste - dodao je Jašarspahić.
Zajedničkim planom provedbe programa unapređenja i povećanja privlačnosti FBiH kao prepoznatljive turističke destinacije Privredna komora FBiH i USAID-ov projekt razvoja održivog turizma u BiH su uspostavili osnovu za tekući i daljnji dijalog i suradnju između sudionika turističkog sektora.

Privrednim subjektima u Federaciji BiH i cijeloj BiH, kako je dodao, 2022. godina donijela je mnoštvo turbulencija i izazova.

Jašarspahić: U 2023. očekujemo smirivanje tržišnih turbulencija

<a href="https://avaz.ba/tag/86896/mario-kordic">Gradonačelnik Mostara Mario Kordić</a> posjetio je prvorođenu bebu u Mostaru i njenu majku Mateu Ćuk. - Čestitke obitelji Ćuk.&nbsp;U svima nama se rađaju nove želje u početku Nove godine, a ipak najposebnije je kada se rodi dijete!&nbsp;

Bilo mi je zadovoljstvo posjetiti prvu bebu koja je na svijet došla u 2023.. Iskrene čestitke obitelji Ćuk i radujemo se činjenici da je u novogodišnjoj noći oboren rekord po broju novorođene djece u SKB Mostar. Čestitke svim obiteljima i nadamo se da će cijela godina biti kao protekla noć - poručio je Kordić.

U svima nama se rađaju nove želje u početku Nove godine, a ipak najposebnije je kada se rodi dijete, rekao je

Kordić posjetio prvorođenu bebu u Mostaru: Nadamo se da će cijela godina biti kao protekla noć

<a href="https://avaz.ba/tag/1402/vremenska-prognoza">U većem dijelu Bosne i Hercegovine</a> danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Nešto više oblaka može biti u zapadnim područjima Bosne. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magle. Vjetar slab južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 11 do 17 stepeni. 

U ponedjeljak, 2. januara, bit će pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne i uz riječne tokove može biti magle ili niske naoblake. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a dnevna od 12 do 18 stepeni.
U utorak, 3. januara, bit će pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne magla. Poslije podne u većem dijelu Bosne porast oblačnosti. Jutarnja temperatura od 3 do 9, a dnevna od 10 do 16 stepeni.
U srijedu, 4. januara, jutro će pretežno biti oblačno, uz djelimično razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 15 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.&nbsp;

Jutro će pretežno biti oblačno, uz djelimično razvedravanje tokom dana

Evo kakvo nas vrijeme u BiH očekuje narednih dana

Dženaza preminulom Amelu Hamziću bit će obavljena u ponedjeljak, 2. januara, u 13:00 sati na mezarju Šahići. Amel je preminuo u 42. godini nakon što se godinu dana borio sa karcinomom želuca. Dobri ljudi su učestvovali u akciji prikupljanja pomoći za Amelovo liječenje u Turskoj, u organizaciji udruženja "Živinički Hunjer".

Iza njega su ostali otac, majka, supruga i dvoje djece.&nbsp;

Iza njega su ostali otac, majka, supruga i dvoje djece.

Izgubio bitku sa karcinomom: Dženaza Amelu Hamziću u ponedjeljak

U Kaknju je sinoć održana tradicionalna "Večer Kur’ana", pod pokroviteljstvom Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Kakanj.

Program je počeo zajedničkim klanjanjem jacija-namaza, kojeg je predvodio mladi hafiz Muhamed Vehab, student 2. godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, a koji je titulu hafiza Kur'ana ponio prije mjesec dana.
Da Kur’an u ovom gradu i ovom medžlisu ima posebno mjesto govori i činjenica da je ovo već 23. ovakva manifestacija, te da se tradicija nije prekidala ni u doba pandemije, kada je "Večer Kur’ana" snimljena i emitovana putem malih ekrana.

Uvodnu riječ je održao mr. Sulejman-ef. Čelikoviću, koji je poselamio prisutne i izrazio im dobrodošlicu, te predstavio učesnike programa.U programu su učestvovali hfz. Muhsin i Abdurahim Sulejmani, hfz. Adnan Maati, hfz. Murathan Onder, hfz. Ibrahim Çakili, hfz. Hasan Sadiki, hor Mreže mladih te gost predavač, hfz. dr. Abdulaziz Drkić.
Hafiz Abdulaziz Drkić je ovom prilikom istakao važnost svakog pojedinca i njegovu životnu obavezu da promoviše i podstiče na dobro.

- Poslanik s.a.w.s. navodi da u našem tijelu postoji jedan organ od kojeg zavisi zdravlje i vitalnost čitavog tijela - to je srce. Kada srce otkaže, otkazuje čitavo tijelo. Mi muslimani znamo i vjerujemo da je tijelo samo jedan dunjalučki okvir u kojem stanuje suština našeg bića - a to je naša duša. Mi nismo tijelo, mi smo naša duša. Mi imamo jedno unutrašnje srce koje, kada se zaprlja, zaprlja se naša duša - kazao je hafiz Drkić.Hafiz Drkić nastavlja pa kaže: "Zaista ljudska srca hrđaju kao što željezo hrđa." Ashabi su upitali: "Kako da liječimo i čistimo naša srca?" Poslanik je odgovorio: "Učenjem Kur’ana i sjećanjem na smrt."

Program je počeo zajedničkim klanjanjem jacija-namaza, kojeg je predvodio mladi hafiz Muhamed Vehab, student 2. godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu

U Kaknju održano tradicionalno "Večer Kur'ana" u novogodišnjoj noći

<a href="https://avaz.ba/tag/299/borjana-kristo">Novoimenovana predsjedavajuća Vijeća</a> ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je čestitku predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću povodom historijskog trenutka ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje.

- S današnjim danom Republika Hrvatska postaje dio schengenskog prostora, što je još jednom, nakon više od jednog desetljeća, nedvojbeno potvrdilo njenu čvrstu privrženost Evropskoj uniji.&nbsp;

Ta povijesna prekretnica zasigurno će u razdoblju koje slijedi doprinijeti daljnjem snažnom unaprjeđenju temeljnih sloboda, ojačati sigurnost, ali i povezanost i koheziju Unije. Republika Hrvatska je danas, 1. januara 2023. godine, pristupila i europodručju, čime je euro postao službena valuta, koju odlikuju stabilnost i otpornost.

Cijeneći Vaš osobni uspjeh, kao i uspjeh Vaše Vlade Republike Hrvatske, s radošću i ponosom smo dočekali ovaj veliki dan. Duboko vjerujem kako se tim iskorakom u cijelosti zaokružuju legitimne i povijesne aspiracije hrvatske države i hrvatskoga naroda u domovini i širom svijeta za integraciju u evropski kulturni, društveni, politički i privredni prostor. 
Vama je pripala čast da budete lider ovoga povijesnog vremena, ali i ključni akter koji će integracijske aspiracije ispuniti do kraja. Postignuća koja ste ostvarili na čelu Vlade Republike Hrvatske su time više vrijedna poštovanja. Tu obnovljenu snagu evropske prisutnosti i blizine od danas osjećamo još više i mi u Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, također pripadamo krugu evropske porodice te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istovrsnu integracijsku budućnost.

Iskreno dijeleći s Vama radost uspjeha na samom početku 2023. godine, uz želje da Vama i svim građanima Republike Hrvatske donese daljnju sreću, dobro zdravlje i prosperitet, primite izraze mog ličnog poštovanja - navodi se u čestitki.

Cijeneći Vaš osobni uspjeh, kao i uspjeh Vaše Vlade Republike Hrvatske, s radošću i ponosom smo dočekali ovaj veliki dan,  rekla je Krišto

Krišto: Pokazali privrženost Evropskoj uniji

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH uputila čestitku povodom ulaska Hrvatske u Schengen

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Denis%20Be%C4%87irovi%C4%87&amp;">Denis Bećirović</a>, član Predsjedništva BiH koji je do nogu dotukao Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, u velikom intervjuu za „Dnevni avaz“ osvrnuo se na očekivanja nove vlasti u narednoj godini, ali i kazao šta građani mogu očekivati od novog sastava Predsjedništva.

Jedini ispravan pravac je, kako je rekao, konkretan rad na jačanju ekonomije koji donosi korist svim ljudima u Bosni i Hercegovini. - Na izborima u oktobru 2022. ostvarili ste uvjerljivu pobjedu nad suparnikom Bakirom Izetbegovićem. Mnogi Vašu pobjedu ocjenjuju kao prekretnicu u historiji BiH. Također, dogovoreno je i formiranje Vijeća ministara BiH bez SDA. Šta građani mogu očekivati od Predsjedništva i novih vlasti u 2023. godini?
- Čvrsto zagovaram politiku dogovaranja u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine. Spreman sam sarađivati na svim pitanjima koja su u interesu države BiH i njenih građana i naroda. Spreman sam pružiti i prihvatiti pružene ruke, ali i žestoko se suprotstaviti svakom ko svojim djelovanjem osporava državu BiH ili na bilo koji način ponižava i vrijeđa naše ljude. Članovi Predsjedništva BiH moraju voditi računa o poboljšanju životnih uvjeta svih ljudi i tražiti rješenja koja ne kompromitiraju šanse naše zemlje da postane sigurna i ekonomski razvijena država.
Ljudi u Bosni i Hercegovini su posljednjih decenija pretrpjeli previše trauma i nepravde i krajnje je vrijeme da napravimo iskorake i otvorimo pozitivne procese. Jedini ispravan pravac je konkretan rad na jačanju ekonomije koji donosi korist svim ljudima u Bosni i Hercegovini. Zato u Predsjedništvu BiH upornim radom potičem klimu saradnje neophodnu za rješavanje konkretnih životnih problema građana, poštujući ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH.
- Šta će biti Vaši prioriteti u radu?
- Strateške ciljeve definirali su nadležni državni organi Bosne i Hercegovine. Za te prioritete jednoglasno su glasali predstavnici vodećih stranaka iz oba bosanskohercegovačka entiteta u državnim organima vlasti. Integracija u EU i NATO mora ostati imperativ vanjske i unutrašnje politike države BiH. Regionalna saradnja je, također, veoma važna za Bosnu i Hercegovinu i ona se mora temeljiti na međusobnom uvažavanju, ravnopravnosti i poštovanju nezavisnosti i suvereniteta svih država.
Kao članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, cilj mi je ubrzati put naše domovine ka EU i NATO-u te raditi na izgradnji stabilnosti i sigurnosti u našoj državi u svakom smislu. Učinit ću sve što je u mojoj moći da naša država krene u smjeru promoviranja pozitivne politike da bi konačno došlo do pozitivnog zaokreta. Smatram da na prvom mjestu moraju biti bosanskohercegovački čovjek, njegova prava i interesi.

- S obzirom na to da je vanjska politika jedna od najvažnijih nadležnosti Predsjedništva, gdje smatrate da su u tom pogledu pravljene ključne greške i šta će biti ciljevi Vaših diplomatskih aktivnosti? - Mjesto Bosne i Hercegovine je u društvu slobodnih, demokratskih i razvijenih država. Vanjska politika je, zapravo, odraz unutrašnje politike i zato je izuzetno važno da među političkim akterima u Bosni i Hercegovini postoji svijest o interesima države u međunarodnim odnosima i volja da unutar BiH provode takve politike koje će jačati ugled naše države u inozemstvu. Svjedoci smo kako upravo loše politike unutar BiH godinama vode do urušavanja ugleda naše zemlje na međunarodnom planu, a pogotovo do stagnacije na evropskom putu. Stjecanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji dodatno stavlja naglasak na potrebu ubrzanih reformi unutar Bosne i Hercegovine i to je šansa koju BiH ne smije propustiti.- Zajedno s gospođom Cvijanović, glasali ste za imenovanje Borjane Krišto za mandatarku Vijeća ministara BiH, što je iz saveza SDA – DF dočekano teškim optužbama da ste stali na stranu Dodika i Čovića, pri čemu posebno ističu da niste insistirali na NATO putu kao uvjetu za podršku novoj mandatarki. Kako to komentirate?- Alternativa formiranju novog Vijeća ministara BiH je gubljenje vremena ostankom najgoreg Vijeća ministara BiH u ovom stoljeću, sa Zoranom Tegeltijom (SNSD) na čelu, u tehničkom mandatu. To bi bila i izuzetno loša poruka za građane, ali i za naše prijatelje i partnere iz EU, koji očekuju brzo formiranje vlasti i intenzivan rad na realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Bez toga ne može biti nikakvog napretka države BiH na evropskom putu, što bi cijelo bosanskohercegovačko društvo odvelo u stagnaciju. Valjda bi svima trebalo biti jasno da više nemamo vremena za gubljenje i da Bosna i Hercegovina mora ići naprijed. To je zadaća svih državnih organa. Stoga, još jednom ponavljam, NATO i EU put su neupitni prioriteti mog djelovanja, što je u skladu sa zakonskim odredbama i vanjskopolitičkim prioritetima.

- Vjerujete li da NATO put BiH može biti ugrožen zbog poznatih stavova SNSD-a? - NATO put države Bosne i Hercegovine je nezaustavljiv. Pitanje je samo brzine kretanja. Svjestan sam pokušaja ugrožavanja NATO puta Bosne i Hercegovine, kako od dijela unutrašnjih tako i pojedinih vanjskih aktera. Jasno mi je da oni djeluju sinhronizirano, pokušavajući zaustaviti integriranje regiona, pa time i Bosne i Hercegovine u euroatlantske asocijacije. Međutim, u isto vrijeme sam svjestan da je BiH, kroz njene zvanične institucije, načinila ogromne napore i ostvarila značajna postignuća na svom NATO putu. Reforma odbrane BiH, Zakon o odbrani BiH, odluke Predsjedništva BiH u vezi s aspirantskim statusom i aktiviranjem Akcionog plana za članstvo, usvajanje Pregleda odbrane BiH, izrada i dostavljanje Programa reformi BiH, Strategija vanjske politike BiH, samo su neke od strateških odluka koje su nepovratno trasirale put Bosne i Hercegovine u NATO.
Navedene odluke su usvojene uz postizanje punog konsenzusa svih vladajućih političkih partija, kroz nekoliko prethodnih mandata u kontinuitetu, što je najbolji odraz zvaničnog opredjeljenja Bosne i Hercegovine po pitanju NATO integracija, a u isto vrijeme i obaveza da se na tom putu istraje.
Znači, i pored pokušaja ugrožavanja NATO puta, on se neće zaustaviti, nasuprot tome, radit ćemo na iskorištavanju svake prilike da se NATO integracijski proces ubrza.

<h2> Konačno počinje novo poglavlje</h2>

- Za kraj, koja bi bila Vaša novogodišnja poruka za građane Bosne i Hercegovine? - Godina koju ispraćamo je bila ispunjena egzistencijalnim izazovima građana ove zemlje, posebno onih najugroženijih, ali i nadom da konačno započinje novo poglavlje u našim životima. Na krilima te nade su prepoznate nove snage, nova energija, novi pristup u politici i međusobnim odnosima. Samo ujedinjeni možemo Bosnu i Hercegovinu osloboditi od zajedničkih neprijatelja – siromaštva, nezaposlenosti i masovnog odlaska ljudi&nbsp;iz naše zemlje.Smatram da na prvom mjestu moraju biti bosanskohercegovački čovjek, njegova prava i interesi.

NATO put države Bosne i Hercegovine je nezaustavljiv, pitanje je samo brzine kretanja

Bećirović: BiH ne smije propustiti svoju šansu

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, za "Avaz": Okrenimo se ekonomiji!

<a href="https://avaz.ba/tag/30143/sveucilisna-klinicka-bolnica-mostar">Prva beba u novoj godini u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar</a> rođena je 2 sata iza ponoći, a liječnici su imali puno posla jer je nakon tog porođaja uslijedilo još šest drugih.

- Od ponoći do sada rođeno je sedmero djece, prva beba rođena je noćas u 2 sata. Radi se o djevojčici koju je porodila Matea Ćuk iz Širokog Brijega, a ona je drugo dijete u obitelji. Porod je prošao uredno, curica je rođena zdrava, a teška je 3.400 kg - kazala je doktorica Ivana Čuljak Blagojević.

Od sedam beba rođenih na prvi dan 2023. godine šest je curica i jedan dječak.

U Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" za sada nije rođena ni jedna beba.&nbsp;

Prva beba rođena je noćas u 2 sata

Sveučilišna klinička bolnica Mostar: Rođeno sedam beba

U Mostaru rođeno šest djevojčica i jedan dječak

Očuvanje maternjeg jezika i identiteta djece građana Bosne i Hercegovine u svijetu kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti, jedan je od najznačajnijih projekata u bh. dijaspori.
Predsjednik Saveza dopunskih škola BiH u dijaspori sa sjedištem u Njemačkoj i potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Haris Halilovićem, istaknuti aktivista u bh. dijaspori, govorio je o važnosti projekta bosanskih dopunskih škola u dijaspori, problemima sa kojima se suočavaju, podršci BiH, interesu roditelja i djece porijeklom iz BiH za dopunsko obrazovanje na bosanskom jeziku i odnosu država-dijaspora.
- 'Govori da te vidim' i 'Glava se poznaje po jeziku', dvije su poznate njemačke poslovice koje dovoljno govore o značaju maternjeg jezika, zbog kojih sam ja, a i većina drugih u svijetu, od Hrvatske preko Slovenije, Austrije do Australije, godinama angažovan(i) na očuvanju maternjeg jezika građana Bosne i Hercegovine, posebno djece i mladih u dijaspori - kaže Halilović.

Mišljenja je da "kad dignemo ruke“ od očuvanja svog maternjeg jezika i identiteta, tu pucaju, prestaju sve veze sa domovinom ili zemljom porijekla naše djece, a ono što dobivamo je asimilacija i izgubljenost po tuđim svjetovima.

- Nadam se, zapravo čvrsto vjerujem da se to nikad neće desiti, da je većina od dva miliona građana Bosne i Hercegovine koji žive izvan njenih granica svjesna toga i da ćemo sačuvati svoj jezik, identitet i veze sa domovinom, ma gdje u svijetu živjeli. To je naša moralna, ljudska obaveza - kaže Halilović.
Na pitanje koliko su ljudi bh. porijekla koji žive u dijaspori zainteresirani za uključivanje djece u bh. dopunske škole u dijaspori, Halilović kaže da je jezik prva karika u stvaranju i očuvanju vlastitog identiteta.
- Kod onih koji su otišli ili svakodnevno odlaze, u sredinama u kojima danas žive, nije sve 'med i mlijeko' kako se često predstavlja u našoj javnosti. Svaku promjenu životne sredine prati mnoštvo problema. Prva su materijalni uslovi života (stan, posao, prihodi), a druga grupa predstavlja intelektualne potrebe (jezik, kulturu, tradiciju, obrazovanje). Za migracije je karakteristično da se prilično brzo rješavaju i zadovoljavaju materijalne potrebe pojedinaca i porodice, ali problemi intelektualnih potreba mnogo su složeniji i uglavnom su još 'gurnuti pod tepih' - naglasio je.
U takvoj situaciji veoma je razumno, kaže Halilović, postaviti pitanje kako sačuvati kulturni, jezički, duhovni i svaki drugi identitet, kako se sačuvati od moguće asimilacije.
- Pojedini roditelji se zanose i ovakvom mišlju i govore 'Što da ja opterećujem svoju djecu time da uče sad i taj bosanski jezik, pored svjetskih jezika (engleskog, njemačkog, francuskog), pogotovu kad od tog bosanskog neće imati korist!'. Eto, to je poenta u našem razmišljanju, materijalna korist. Razmišljajući na takav način ne znamo da djecu odvraćamo od pravilnog puta ka odrastanju, osamostaljenju i od njihovog razvojnog puta ka formiranju zdravih ljudskih bića koji sutra neće imati predrasuda da kažu 'Mi smo iz Bosne i Hercegovine' - ističe Halilović.

Sreća, kako je kazao, takva razmišljanja su u manjini. Očuvanje svoga jezika i svoje kulture ne odvraća ‘nas od privikavanja životu u novim sredinama, ali nam pomaže da se ne asimiliramo, ne utopimo u novu sredinu’.

- Njegovim korištenjem pokazujemo da smo odlučni da svoju kulturu njegujemo na maternjem jeziku, ma gdje se u svijetu nalazili. Na taj način maternji, bosanski jezik, čuva nas i od fizičkog nestajanja. Narodna izreka kaže: Ako nestane moj jezik - nestat će i moj narod! Tu posebno ističem interesantnost da su, većina onih koji nas svakodnevno zovu i raspituju se kako i gdje njihova djeca mogu upisati bosansku školu, ljudi koji su iz BiH došli posljednjih nekoliko godina, a imaju djecu školskog uzrasta - kaže Halilović.
Prema statističkim podacima, samo u SR Njemačkoj živi više od 250.000 građana BiH ili onih porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Među njima je veliki broj djece školskog uzrasta.
- Kad smo 2008. godine aktivirali projekt ‘Očuvanje maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti’, u ovoj zemlji djelovalo je samo šest bosanskih škola. Zahvaljujući angažovanju roditelja i bh. aktivista, posebno aktivista Saveza dopunskih škola BiH, koji nisu držali glavu pod tepihom i čekali da neko drugi uradi ono što je do njih, u toj oblasti posljednjih desetak godina učinjen je ogroman iskorak. Sačuvali smo tih šest i osnovali još 47 novih dopunskih škola BiH, od Rosenheima do Hamburga, u kojima je jednom sedmično omogućeno pohađanje dopunske nastave na našem - bosanskom jeziku - priča Halilović.
U taj projekt uključeno je više hiljada građana, roditelja, djece, nastavnika, književnika i drugih koji gravitiraju toj oblasti.
- Osim toga, izlobirano je da se ocjena iz bosanskog jezika djeci upisuje u njemačka svjedočanstva u redovnim njemačkim školama, a od prije nekoliko godina i da gimnaziju mogu upisati i djeca kojima je drugi strani jezik - bosanski. Uspjeh bh. aktivista u toj oblasti dao je krila i aktivistima u drugim zemljama, pa su bosanske škole osnivane ili obnovljene i u Italiji, Belgiji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Švedskoj, Kataru, SAD-a, Australiji… Od spomenuta 53 odjeljenja bosanskih škola u SR Njemačkoj, trenutno je aktivno tridesetak. U ostalima se nastava trenutno ne izvodi. Negdje nedostaju predavači, negdje nema dovoljno interesa roditelja, negdje nedostaju prostorije - naglašava.
Kako pojašnjava Halilović, nastava u dopunskim školama BiH u Njemačkoj odvija se prema planu, programu i udžbenicima Ministarstva civilnih poslova BiH. Nastavu izvodi nastavni kadar koji već živi u Njemačkoj.

Naglašava da dopunske škole BiH u Njemačkoj i širom dijaspore opstaju najviše zahvaljujući aktivnostima i podršci roditelja i bh. aktivista.

- Iako je to zakonski predviđeno, dopunsko obrazovanje djece građana BiH u svijetu nije regulisano, zasad nema finansijske podrške matične države, nedostaju adekvatni udžbenici, knjige, dnevnici, ujednačene diplome, a angažovanost ambasada i konzulata je simbolična. Ono što su nadležni iz BiH uradili u posljednjih 25 godina za dopunsko obrazovanje djece građana BiH u dijaspori na maternjem jeziku i što trenutno rade je ispod svakog nivoa i manje od bilo koje zemlje čiji državljani žive, primjera radi u SR Njemačkoj. Obično kažemo da su djeca naša budućnost i da nikakav trud koji ulažemo u njihovo obrazovanje, nije dovoljno veliki. Djeca uvijek zaslužuju više pažnje i ljubavi, nego što obično imaju. Naša zemlja bi morala imati posebnu potrebu da se posveti djeci u dijaspori, da bi oni dali puni doprinos njenom uključivanju u savremene evropske integracije - ocjenjuje Halilović.
Navodi da u svakodnevnim kontaktima sa građanima iz BiH, dolazi do čestog izražavanja nezadovoljstva stanjem u obrazovanju njihove djece.
- Naglašavam da svi narodi, odnosno države iz kojih se migranti nalaze ovdje, imaju organizovanu nastavu na maternjem jeziku. Imaju je i sve zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. Sve, osim Bosne i Hercegovine. To je za djecu iz BiH ili porijeklom iz BiH pogubno i prijeti da se izgubi svaki trag i kontakt sa njihovim maternjim-bosanskim jezikom, da ga zaborave i da ga se protiv svoje volje, odreknu. Bojim se da dugogodišnji bh. aktivisti u toj oblasti, indolentnošću matične države gube volju za daljnjim angažovanjem. Ne može se do beskonačnosti sve raditi iz ljubavi. Dođemo do granice kad dalje više ne ide, kad naš rad prelazi oblike volonterizma, nivo na kome treba da se uključi i učestvuje država, pa makar i logistikom - naglašava Halilović.
Na pitanje za važnost bh. dijaspore generalno i njen doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i koliko su toga svjesne bh. vlasti, on ističe podatke Ujedinjenih nacija prema kojima je Bosna i Hercegovina druga na svijetu po udjelu populacije koja živi u dijaspori, iza Gvajane (država u sjevernom dijelu Južne Amerike).
- Svakodnevno smo svjedoci uspjeha naših ljudi u svijetu, u raznim oblastima. Dijaspora je ogroman, neiskorišten potencijal naše domovine. I bez obzira na to, nema ozbiljnog, organizovanog i iole sistematskog odnosa domovina BiH - dijaspora - kaže Halilović, navodeći da da ga kao čovjeka smeta i boli ta nebriga prema ljudima.
Nije, kako kaže, dijaspora otišla što je to željela, nego što nije imala drugog rješenja. U BiH se, smatra on, ne nude rješenja, ali uprkos tome dijaspora je i dalje dobrim dijelom vezana za maticu.
-To se ogleda ne samo u posjedovanju državljanstva BiH, nego i u organizovanju dijaspore u raznim udruženjima, savezima, kulturno-umetničkim društvima....Postoji izrazit nivo nacionalne svijesti u dijaspori. Na državi i državnim institucijama je da se očuva i zaštiti ta nacionalna svijest, svijest pripadnosti domovini. I sad mogu lako da se sakupe ljudi, aktivisti, da se pozovu sa raznih strana, da im neko kaže hoćemo da uradimo nešto za dijasporu, imate li neke prijedloge. Sve to može da se riješi sa malo želje i truda, ne treba tu mnogo, a sve bi bilo drugačije, bolje i korisnije za sve - poručio je u razgovoru za Fenu predsjednik Saveza dopunskih škola BiH u dijaspori Haris Halilović.
Savez dopunskih škola BiH u dijaspori izdavač je i magazina za bh. dijasporu ‘Plima’. Pokrenut prije šest godina, taj magazin je jedan od načina da se pomogne projekt bosanskih dopunskih škola u dijaspori i doprinos je uvezivanju bh. dijaspore.

Sačuvali smo  šest i osnovali još 47 novih dopunskih škola BiH u kojima je jednom sedmično omogućeno pohađanje dopunske nastave na našem - bosanskom jeziku

Halilović: Sačuvati maternji jezik, identitet i veze s domovinom naša je ljudska obaveza

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/797844/benjamina-karic-darovala-prvorodenu-bebu-pozelimo-joj-srecu-i-radost-zivota">U Općoj bolnici "Prim.</a> dr. Abdulah Nakaš" rođene su četiri djevojčice u 2023. godini.

Kako je za portal "Avaza" rečeno prva beba u ovoj 2023. godini rođena je u 00:25 sati.<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/797844/benjamina-karic-darovala-prvorodenu-bebu-pozelimo-joj-srecu-i-radost-zivota"></a>

Prva beba  rođena je u 00:25 sati

U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" rođene četiri djevojčice u 2023. godini

<a href="https://avaz.ba/tag/113430/benjamina-karic">Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić</a> nastavila je&nbsp;tradiciju obilaska i darivanja prvorođene bebe u novom kalendaru koju Grad Sarajevo njeguje.- Najljepši trenutak Nove 2023. godine u našem prelijepom Sarajevu.&nbsp;Rođenjem prve bebe u Opštoj bolnici Prim.dr. Abdulah Nakaš, djevojčice u 00:25 h, novi život, beskrajna radost i blagoslov dodatno su uljepšale veselje svih nas.&nbsp;Neka prva beba donese nadu za budućnost ispunjenu srećom i ljepotom novog života koju svi želimo i zaslužujemo. Upućujemo iskrene čestitke hrabroj majci i porodici.&nbsp;Poželimo joj sreću i radost života - napisala je gradonačelnica Karić.

Neka prva beba donese nadu za budućnost ispunjenu srećom i ljepotom novog života koju svi želimo i zaslužujemo

Benjamina Karić darovala prvorođenu bebu: Poželimo joj sreću i radost života

U bh. entitetu RS na snagu stupa&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/15547/struja">novi obračun potrošnje električne energije</a> za domaćinstva koji će u konačnici rezultirati i većim računima za građane.Prvi dan nove 2023. godine u Republici Srpskoj donosi i izjednačavanje ljetne i zimske tarife za obračun struje kao i uvođenje "blok tarifa".
Ranije su iz Regulatorne agencije za energetiku RS saopćili da je predviđeno da domaćinstva prema potrošnji struje budu podijeljena na tri grupe: Oni koji troše do 500 kilovata, od 500 do 1.500 kilovata te od 1.500 kilovata i više.

Ukoliko u ovom slučaju potrošite 800 kilovata, dio do 500 će se obračunavati po jednoj cijeni, a dio od 300 po drugoj, većoj cijeni.

Podsjećamo, elektroprivrede u BiH već su najavile da će u 2023. godini doći do usklađivanja cijena električne energije sa onima na evropskom tržištu te da će biti potrebno uvoditi tzv. "blok tarife" što znači da se potrošnja struje do određene količine obračunava po jednoj cijeni, dok nakon toga cijene struje značajno rastu.

Ukoliko u ovom slučaju potrošite 800 kilovata, dio do 500 će se obračunavati po jednoj cijeni, a dio od 300 po drugoj, većoj cijeni

Od danas skuplja struja za domaćinstva u RS

<a href="https://avaz.ba/tag/11624/nova-godina">Nova godina se bliži</a>, ali, nažalost, nije svima do slavlja. Ekipa "Avaza" posjetila je kamp Roma u Rakovici, u kojem je smješteno nekoliko višečlanih porodica.
Posebno je tužno to što u ovom kampu živi mnogo djece koja nemaju ni osnovne stvari za normalan život.
Senada Seferović, majka 14 djece, požalila nam se da nemaju struju.
- Djeca idu u školu u Rakovici. Neko će slaviti Novu godinu, a neko neće, jer neki imaju para, a neki ne. Mi u teškim uvjetima živimo. Ako bude bolje, valjda ćemo slaviti. Pomažu mi dosta dvojica sinova koja rade na građevini. Jedan ima 16, a drugi 21 godinu - istakla je Seferović kroz suze.

Adrijana je majka osmero djece i jedva sastavlja kraj s krajem. Istakla je da je bilo paketića za djecu, ali da joj je važnije da osigura bebi pelene i hranu.

Petnaestogodišnja Suvada kao novogodišnji poklon poželjela je sendvič.
- Želim da se najedem. Slabo imamo hrane. Voljela bih i odjeću dobiti jer idem u školu, da ne nosim uvijek isto - rekla je ona.
Nekoliko mališana poželjelo je telefon ili tablet kao novogodišnji poklon. Jedna djevojčica voljela bi dobiti barbiku i slatkiše, dok je druga zaželjela šminku.Trogodišnji Emir, koji je do prije mjesec hodao bos, sada konačno ima obuću, a dobio je i zimsku odjeću od dobrih ljudi.

Nedostaju im struja, hrana za bebe, pelene, odjeća, obuća…

Kamp u Rakovici: Prepun djece koja nemaju ni osnovne stvari

Posjetili smo kamp u Rakovici, u kojem teško žive višečlane porodice: Neka djeca za Novu godinu žele sendvič

Tužna vijest stiže iz Živinica. Amel Hamzić, koji je bolovao od karcinoma želuca je preminuo. Ovu vijest je na Facebook stranici objavio "Živinički Hunjer", udruženje koje je pokrenulo apel za pomoć Amelu kako bi se izliječio.- Tužnom i žalosnom viješću počinjemo ovo jutro i ovu godinu. Nažalost naš Amel Hamzić preselio je na Ahiret. O terminu dženaze bit ćete upoznati na vrijeme. Inna lillahi we inna ilejhi radži'un brate moj - navedeno je u objavi.Nakon što mu je dijagnostifikovan karcinom Amel je morao prestati sa radom u firmi koja se bavi proizvodnjom stolarije. Novac je prikupljan za njegovo liječenje u Turskoj.

Iza Amela su ostali supruga i dvoje djece.&nbsp;

Gavrankapetanović posjetio novorođenčad i razgovarao s majkama

Trebević pun posjetilaca koji uživaju na suncu i svježem vazduhu

Jašarspahić: U 2023. očekujemo smirivanje tržišnih turbulencija

Kordić posjetio prvorođenu bebu u Mostaru: Nadamo se da će cijela godina biti kao protekla noć

Evo kakvo nas vrijeme u BiH očekuje narednih dana

Izgubio bitku sa karcinomom: Dženaza Amelu Hamziću u ponedjeljak

U Kaknju održano tradicionalno "Večer Kur'ana" u novogodišnjoj noći

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH uputila čestitku povodom ulaska Hrvatske u Schengen

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, za "Avaz": Okrenimo se ekonomiji!

U Mostaru rođeno šest djevojčica i jedan dječak

Halilović: Sačuvati maternji jezik, identitet i veze s domovinom naša je ljudska obaveza

U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" rođene četiri djevojčice u 2023. godini

Benjamina Karić darovala prvorođenu bebu: Poželimo joj sreću i radost života

Od danas skuplja struja za domaćinstva u RS

Posjetili smo kamp u Rakovici, u kojem teško žive višečlane porodice: Neka djeca za Novu godinu žele sendvič

Preminuo Amel Hamzić, bolovao od karcinoma želuca

BiH

Gavrankapetanović posjetio novorođenčad i razgovarao s majkama

Trebević pun posjetilaca koji uživaju na suncu i svježem vazduhu

Jašarspahić: U 2023. očekujemo smirivanje tržišnih turbulencija

Kordić posjetio prvorođenu bebu u Mostaru: Nadamo se da će cijela godina biti kao protekla noć

Evo kakvo nas vrijeme u BiH očekuje narednih dana

Izgubio bitku sa karcinomom: Dženaza Amelu Hamziću u ponedjeljak

U Kaknju održano tradicionalno "Večer Kur'ana" u novogodišnjoj noći

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH uputila čestitku povodom ulaska Hrvatske u Schengen

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, za "Avaz": Okrenimo se ekonomiji!

U Mostaru rođeno šest djevojčica i jedan dječak

Halilović: Sačuvati maternji jezik, identitet i veze s domovinom naša je ljudska obaveza

U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" rođene četiri djevojčice u 2023. godini

Benjamina Karić darovala prvorođenu bebu: Poželimo joj sreću i radost života

Od danas skuplja struja za domaćinstva u RS

Posjetili smo kamp u Rakovici, u kojem teško žive višečlane porodice: Neka djeca za Novu godinu žele sendvič

Preminuo Amel Hamzić, bolovao od karcinoma želuca