Pojačan je promet vozila i duge su kolone <a href="https://avaz.ba/tag/2373/granicni-prijelaz">u oba smjera na graničnim prijelazima</a> Bosanska Gradiška, Velika Kladuša i Gradina, a na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima Bosanska Dubica i Bosanska Kostajnica. 

Na ostalim graničnim prijelazima ne čeka se duže od 30 minuta, javlja BIHAMK.
Promet vozila pojačan je i na gradskim saobraćajnicama, kao i na prilazima gradovima, te na putevima u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a BIHAMK upozorava na učestale odrone na brojnim dionicama. Savjetuju oprezniju vožnju i napominju da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na magistralnom putu Semizovac-Olovo (dionici Čevljanovići-Nišići u dužini od 300 m) saobraća se naizmjenično, jednom trakom (uz regulaciju semaforima).
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Živinice-Stupari.

Na ostalim graničnim prijelazima ne čeka se duže od 30 minuta, javlja BIHAMK

Pojačan promet automobila na graničnim prijelazima u BiH: Ove puteve zaobiđite

U pregovorima u vezi s podjelom resora, kada je u pitanju nova koalicija koju čine “osmorka”, HDZ BiH i SNSD, stoji i dogovor koji se tiče imenovanja direktora policijskih i ostalih agencija, kao i obavještajne službe.

Jedna od opcija je, kako saznajemo, da stranke u paketu predlože, osim imena ministara, i imena osoba koje bi <a href="https://avaz.ba/tag/27239/mehmed-osmanagic">mogle naslijediti čelnika OSA-e</a>, ali i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Upražnjeno je više od 16 pozicija.
Na tome insistiraju i HDZ i SNSD, koji žele da se vlast formira što prije i da se dogovore resori.
Prema tome, prvi na tapetu je Osman Mehmedagić Osmica, Bakirov direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) koji nikada nije dobio drugi mandat, a na čelu je ove itekako važne agencije.
Za direktora je imenovan 19. novembra 2015. godine, na četverogodišnji mandat. Ali, uprkos optužnicama, hapšenju za pranje novca, zloupotrebama, aferi u vezi s diplomom, nikad nije smijenjen.
Uredno je nastavio obnašati funkciju i raditi u interesu bračnog para Izetbegović, koji ga je čuvao sve ove godine za svoje lične potrebe. No, nakon pada dinastije na redu je i odlazak Osmice. Već je poznat njegov nasljednik. Predložit će ga “osmorka”, dok će ime zamjenika dati SNSD, a glavnog inspektora HDZ BiH.

Pitanje je samo hoće li Osmica, koji je prije dvije godine, po sili zakona, morao u penziju, ipak na kraju završiti na optuženičkoj klupi, s obzirom na Sky istragu i njegovu direktnu vezu s Denisom Stojnićem i Elvisom Keljmendijem. Već je ranije “upecan” njegov šef iz Banje Luke Robert Radonjić. Prema informacijama „Avaza“, bit će poništen i konkurs za direktore policijskih agencija koji je raspisala stara vlast, predvođena SDA. Riječ je o šest pozicija, od kojih je i pozicija direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, na kojoj je Mirsad Vilić.

Dok se Bakirove kadrovske udarne grupe raspadaju nakon što je izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, jučer se pojavila i špekulacija da Sebija ozbiljno razmišlja o tome da podnese ostavku na mjesto generalne direktorice KCUS-a. Iako informacija nije provjerena, prema tvrdnjama pojedinaca iz KCUS-a, Izetbegović ne želi pružiti zadovoljstvo “osmorci” da bude smijenjena i ponižena, nego će se samoinicijativno povući.

Ključno je da se poništi konkurs za direktore policijskih agencija, među kojima je i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH

Izetbegović i Mehmedagić: Lider SDA s kućnim policajcem

U paketu idu i direktori agencija: Dogovoren i odlazak Osmice

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Od sljedeće godine u Sarajevu</a> više neće biti organiziran novogodišnji vatromet.
- Brojni evropski gradovi donose odluku o zabrani vatrometa zbog negativnih posljedica po životinje i okoliš.&nbsp;Pirotehnički spektakl na nebu zamijenit će svjetlosni vizuelni efekti i konfete - napisala je gradonačelnica Benjamina karić na Instagramu.Podsjetimo, brojni gradovi u susjednoj Hrvatskoj, među kojima je i Zagreb, ući će u Novu godinu bez vatrometa. Odluke su donijeli nakon višegodišnjih apela da se odbaci vatromet kako bi se zaštitile životinje, ljude i okoliš od negativnih posljedica buke i zagađenja.&nbsp;

Brojni evropski gradovi donose odluku o zabrani vatrometa zbog negativnih posljedica po životinje i okoliš, navela je Karić

Još ovaj put u Sarajevu novogodišnji vatromet: Pirotehnički spektakl na nebu zamijenit će svjetlosni vizuelni efekti i konfete

<a href="https://avaz.ba/tag/36717/mcdonalds">McDonald's</a> je američka kompanija prehrambene industrije i svjetski lanac restorana brze hrane. Međutim, ove godine, McDonald's se zatvorio u Rusiji, Bjelorusiji, a sada će se zvanično zatvoriti i u Bosni i Hercegovini.&nbsp;Kako saznajemo, partneri McDonald's-a u BiH su još prije mjesec dana ostali bez licence za vođenje ovog popularnog svjetskog lanca restorana brze hrane. Planirali su da posao održe do sredine januara naredne godine, ali od toga neće biti ništa.McDonald's je imao svoja tri restorana u Sarajevu (Titova ulica, Nedžarići i Šip) te dva u Mostaru (TC Mepas i M-17).Nakon više od tri decenije u Rusiji, McDonald's - ikona američkog stila života i kapitalizma - prodala je svoje poslovnice u Rusiji jer je nastojala u potpunosti napustiti zemlju. To se dogodilo u maju ove godine.&nbsp;McDonald's je iz Bjelorusije otišao u novembru ove godine.&nbsp;

McDonald's je imao svoja tri restorana u Sarajevu (Titova ulica, Nedžarići i Šip) te dva u Mostaru (TC Mepas i M-17)

Ovo su zemlje u kojima se ove godine zatvorio McDonald's

<a href="https://avaz.ba/tag/18357/mcdonalds">Kao velika vijest je odjeknulo da McDonald's</a> zatvara svoje tri poslovnice u Sarajevu i dvije u Mostaru. Time je BiH, uz Bjelorusiju i Rusija, postala jedina zemlja u Evropi u kojoj ovaj svjetski lanac neće imati svoje poslovnice. Inače, vlasnik licence za zastupanje svjetskog restorana brze hrane u BiH je kompanija Gliese 581g d.o.o., vlasnika Harisa Ihtijarevića.&nbsp;Od početka, tačnije od 2011. godine, nije sve bilo bajno u poslovanju ove kompanije u BiH. Dok su zemljama regiona otvorene na desetine poslovnica ovog svjetskog lanca, u BiH se stalo na broju pet. Zbog problema u poslovanju u Tuzli i Banjoj Luci su ranije zatvorene poslovnice.U sarajevskom naselju Šipu je u jeku pandemije 2020. godine godine otvoren posljednji objekat McDonald'sa u BiH.

Čini se da je presudna odluka za zatvaranje ovog svjetskog lanca u BiH bila to što kompanija Gliese 581g d.o.o. u Titovoj ulici nije plaćala kiriju.Oni su sklopili ugovor s Raiffeisen bankom o zakupu poslovnog prostora u centru Sarajeva, tačnije u Titovoj ulici.&nbsp;Raiffeisen banka cijeli slučaj je stavila pred sud i dobila spor. Sad kompanija Gliese 581g mora isplatiti kirije te zatezne kamate. Sve ukupno će izaći na oko 1,2 miliona KM, a uz to je i donesena odluka o deložaciji,&nbsp;<a href="https://raport.ba/raport-ekskluzivno-otkriva-zatvara-se-mcdonalds-u-centru-sarajeva-nisu-placali-kiriju-raiffeisen-banci/">pisao je ranije Raport.</a>Argument za neplaćanje kirija bio je da su uložili mnogo novca u renoviranje objekta, iako je u ugovoru navedeno da se adaptacija prostora radi na vlastiti rizik. Takav argument kompanije Gliese 581g d.o.o. nije prihvaćen.

Ono što je teško shvatiti je pravi razlog za neplaćanje, pogotovo kada se uzme u obzir da je poslovanje u prethodnoj godini bilo pozitivno.&nbsp;Poslovni prihodi su prošle godine porasli na 17,75 miliona KM, nakon što su godinu ranije bili 11,53 miliona KM, a dobit je uvećana na 2,32 mil KM, nakon 778 hiljada KM ostvarenih u 2020. godini.&nbsp;Kako je&nbsp;<a href="https://raport.ba/upitan-nastavak-rada-mcdonaldsa-u-bih-obustavljene-isporuke-u-restoranima-sve-manje-artikala/">Raport</a>&nbsp;objavio, centrala McDonald'sa, vlasniku licence Harisu Ihtijareviću je zamjerala i rastrošnost kao i izdavanje marketing prostora SDA u predizbornoj kampanji, iako je marketinška pozicija kompanije bila takva da se ne miješaju u politiku.&nbsp;U glavnu upravu su stigli i podaci da se preko lizinga firme kupilo skupocijeno vozilo Bentley kojeg je navodno koristio vlasnik licence Haris Ihtijarević, dok se u isto vrijeme nisu plaćale kirije.

Postalo je jasno da se ovaj svjetski lanac neće uklapati u kaljužu bosanskohercegovačkih talova i da su ljudi u ovoj državi sami sebi najveći neprijatelji.&nbsp;Nije još uvijek poznato da li će ovaj svjetski lanac dati licencu nekoj drugoj kompaniji ili je ovo definitivni kraj, ali ono što je sigurno je da BiH do daljnjeg ostaje bez McDonald'sa, što će kao rezultat dovesti desetine novih ljudi na biroima za zapošljavanje.

Ono što je teško shvatiti je pravi razlog za neplaćanje, pogotovo kada se uzme u obzir da je poslovanje u prethodnoj godini bilo pozitivno

Hronologija zatvaranja McDonald'sa: Svjetski lanac restorana nije htio biti dio kaljuže bh. talova

<a href="https://avaz.ba/tag/46752/inflacija">Iako su cijene i u novembru nastavile rasti, godišnja inflacija u BiH</a> neznatno je niža nego ranije i, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosi 16,3 posto. Otvorilo je to prostor za najave da inflacija usporava te da će naredna godina biti lakša od ove, s kojom se opraštamo.

<a href="https://avaz.ba/tag/148927/amila-pilav-velic">Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e Amila Pilav-Velić</a>, međutim, očekuje da u 2023. inflacija bude usporena, ali upozorava da to ne znači da se možemo radovati padu cijena. Mnogo toga zavisit će od cijene struje. - Ako dođe do poskupljenja, to će biti nova akceleracija, jer s najavljenim korekcijama cijena imat ćemo inflaciju višu od očekivane.&nbsp;

S rastom cijena struje došlo bi do rasta i proizvođačkih i potrošačkih cijena. Efekt na cijene bi bio sličan onome koji smo imali zbog prekida lanaca opskrbe usljed pandemije i “lockdowna”, ali ne s istom stopom rasta cijena - istakla je prof. Pilav-Velić.

Direktor predstavništva firme „GOPA mbH“ za BiH dr. Ranko Markuš trenutnu stopu inflacije ne smatra ohrabrujućom. - Stopa inflacije na hranu je gotovo 20 posto, cijena dizela u periodu januar-juli povećana je za 52 posto, što je direktno uticalo na cijene svih drugih proizvoda. Treba da nas zabrinjava to što je najveći teret inflatornog udara podnijela populacija s nižim primanjima, a to nameće rizike po rast siromaštva u grupama u kojima ga do sada nije bilo - kazao je dr. Markuš.

Od novih vlasti očekuje stabilizaciju uvjeta u zemlji, prihvatanje decentralizirane strukture BiH i zajednički rad na prioritetima za bolji život građana. - Mi smo jedna od decentralizovanih zemalja, a prakse poput onih iz Belgije, Austrije, Španije, Poljske, Švajcarske se mogu implementirati i u BiH. Neophodno je iskoristiti istorijski momentum i dobivanje kandidatskog statusa te usmjeriti pažnju na program strukturnih reformi za pristupanje EU, koja je, barem deklarativno, svima prioritet - rekao je dr. Markuš.

S poskupljenjem struje došlo bi do rasta i proizvođačkih i potrošačkih cijena, kazala je prof. Amila Pilav-Velić

Eksperti o poskupljenjima u 2023. godini: Čeka li nas pad cijena

<a href="https://avaz.ba/tag/299/borjana-kristo">Novoimenovana predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto</a> razgovarala je telefonski s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, koji je još jednom čestitao Krišto na potvrdi imenovanja kao i na dinamici provedbe izbornih rezultata, što će jamčiti potpunu stabilnost i funkcionalnost, osobito nakon nedavnog stjecanja statusa kandidata i jačanja integracijskog procesa prema članstvu u EU. - Krišto je istaknula nemjerljive zasluge Plenkovića u vezi sa stjecanjem kandidatskog statusa za BiH, kao i jasnu partnersku i prijateljsku dimenziju odnosa cjelokupne Vlade Republike Hrvatske prema našoj zemlji.
Najavljen je i prvi službeni posjet predsjedavajuće Krišto upravo Republici Hrvatskoj, koji će biti realiziran nakon potvrde imenovanja novog saziva Vijeća ministara BiH.
Uska bilateralna suradnja na svim poljima te podjela iskustva Republike Hrvatske u procesu integriranja u Evropsku uniju bit će od neizmjerne pomoći institucijama BiH, zaključeno je u današnjem telefonskom razgovoru dvoje visokih političkih dužnosnika - saopćeno je iz Vijeća ministara.

Uska bilateralna suradnja na svim poljima te podjela iskustva Republike Hrvatske u procesu integriranja u Evropsku uniju bit će od neizmjerne pomoći institucijama BiH, zaključeno je u razgovoru

Krišto i Plenković: Sastanak nakon potvrde imenovanja novog saziva Vijeća ministara

Krišto razgovarala sa Plenkovićem: Za prvu zvaničnu posjetu odabrala Hrvatsku

<a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">Hrvatski predsjednik Zoran Milanović održao je</a> danas press konferenciju, a jedna od teba bila je obnova na Baniji nakon razornog zemljotresa.- O Baniji i obnovi je ovih dana posebno jučer rečeno više-manje sve. Osjećam da nakon dvije godine strpljenja i prešutne ili izravne podrške Vladi koju bih dao svakoj na toj zahtjevnom projektu, da nešto kažem. Sam sam bio predsjednik Vlade i hvatao se u koštac s takvim problemima, možda ne tako velikim, ali tehniku znam.&nbsp;Ako je volja tu, a novca ima puno više nego ranije, posao se može odraditi. Oštećeno je 38 hiljada objekata, nakon dvije godine izgrađeno je 6 zamjenskih porodičnih kuća, na još 88 se radi to je stanje na kraju 2022. godine - rekao je Milanović.
Milanović navodi da je&nbsp;Hrvatska najgora po onome što je povukla iz evropskih fondova, te da je po tom pitanju na samom dnu, za šta odgovornim drži tamošnju vladu.- Govori se o 4.700 objekata gdje su bili nadzirani radovi rekonstrukcije. To može biti poštanski sandučić ili dio dimnjaka. To je ništa. Ovo je zastrašujuće. Dobili smo novac iz EU, dijeli se nemilice.&nbsp;Mi smo i dalje u EU najlošiji po realizaciji dostupnih sredstava, to su brojke. Mi smo i dalje na dnu. To više nije trend, to je zatečeno stanje. Ne mogu držati odgovornim nikog drugog osim Vlade - poručio je Milanović i dodao da ga boli što je RS obnovila više na Baniji od Hrvatske.- Ili malo manje. To je tužno. Ali je tako - izjavio je Milanović.

Oštećeno je 38 hiljada objekata, nakon dvije godine izgrađeno je 6 zamjenskih porodičnih kuća, na još 88 se radi to je stanje na kraju 2022. godine, rekao je Milanović

Milanović: Ako je volja tu, a novca ima puno više nego ranije, posao se može odraditi

Milanović: Boli što je RS obnovila više kuća na Baniji od Hrvatske

<a href="https://avaz.ba/tag/87020/ministarstvo-privrede-ks">Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo</a>&nbsp;je tokom 2022. godine realiziralo program masovne sterilizacije, odnosno kastracije, vakcinacije, čipovanja i dehelminizacije pasa i mačaka sa i bez vlasničkog staranja na području cijelog Kantona Sarajevo. Programska aktivnost u prvoj fazi provodila se u saradnji s devet veterinarskih stanica, dok je u drugoj fazi vlasnicima životinja i volonterima koji brinu o životinjama bez vlasničkog staranja na raspolaganju bilo jedanaest veterinarskih stanica u skoro svim općinama Kantona Sarajevo.

Zaključno s decembrom po ovom programu obuhvaćeno je ukupno 4.110 životinja po svim programskim aktivnostima, za što je utrošeno 558.000 KM od ukupno 760.000 KM, koliko je Ministarstvo privrede izdvojilo za ovaj program.

- Izvještaji prikupljeni od veterinarskih stanica koje su učestvovale u ovom programu pokazuju da je prilično srazmjeran broj sterilisanih, odnosno kastriranih mačaka sa i bez vlasničkog staranja, a kad su psi u pitanju onda dominiraju vlasnički psi. Mi smo očekivali da će dominirati životinje bez vlasničkog staranja, obzirom da je osnovni cilj ovog programa humana depopulacija životinja koje borave na ulicama. Ipak, zadovoljni smo što su i vlasnici životinja učestvovali u programu i nadamo se da će na ulicama biti manji broj napuštenih životinja jer bi trebalo biti manje odbacivanja mladunčadi, što je vrlo česta praksa - kazao je ministar privrede Adnan Delić iznoseći podatke o realizaciji ovog programa.

Shodno dostavljenim izvještajima u proteklih šest mjeseci ukupno je sterilizovano/kastrirano 1.851 mačka, od čega 948 vlasničkih, a 918 bez vlasničkog staranja, dok su sterilisana/kastrirana ukupno 1.224 psa i to 1,359 vlasničkih, te 454 hraniteljska psa.

Program javno – veterinarskog zdravlja nastavit će se i u 2023. godini u onom obimu koji bude zahtijevala situacija na terenu, saopćeno je iz Službe&nbsp;za protokol i press KS.

Mi smo očekivali da će dominirati životinje bez vlasničkog staranja, rekao je Delić

Programska aktivnost u prvoj fazi provodila se u saradnji s devet veterinarskih stanica

Završen program masovne sterilizacije i kastracije za 2022. godinu

<a href="https://avaz.ba/tag/2999/voda">U okviru redovnih aktivnosti na održavanju vodovodno</a>g sistema sutra će se izvoditi radovi na popravkama kvarova u ulicama Kranjčevićeva i Sedrenik.Također, pojedine ulice neće imati ni vode 02. i 03. januara iduće godine.&nbsp;U ponedjeljak, 02.01.2023. u okviru redovnih aktivnosti na održavanju vodovodnog sistema izvodit će se radovi na popravkama kvara u ulici Briješće brdo.
U utorak, 03.01.2023 u okviru redovnih aktivnosti na održavanju vodovodnog sistema izvodit će se radovi&nbsp;na popravkama kvarova u ulicama Seada Sinanovića i Oteška.- Normalizaciju u vodosnabdijevanju očekujemo po okončanju radova u poslijepodnevnim satima - rekli su iz ViK-a.

Normalizaciju u vodosnabdijevanju očekujemo po okončanju radova u poslijepodnevnim satima, rekli su iz ViK-a

Ove sarajevske ulice neće imati vode u narednim danima

<a href="https://avaz.ba/tag/2865/skupstina-ks">Na svojoj drugoj radnoj sjedinici, Skupština Kantona Sarajevo</a> dala je saglasnost Ministarstvu za boračka pitanja KS da može pristupiti potpisivanju Ugovor o udruživanju sredstava za kupovinu stanova za dodjelu u vlasništvo pripadnicima borački između "Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za članove porodica šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe", kao Prodavca/investitora, i Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo, kao Kupca/udružioca sredstava, kojim se udružuju sredstva za kupovinu 11 stambenih jedinica za dodjelu u vlasništvo pripadnicima boračkih kategorija koji na istu imaju pravo, shodno važećim propisima ukupne vrijednosti od 1.180.184 KM, uz očekivanu obavezu Kupca/Udružioca sredstava od 1.164.884 KM. Isto Ministarstvo dobilo je saglasnost da može u ime Kantona Sarajevo pristupiti potpisivanju ugovora za dodjelu stana u vlasništvo pripadnicima braniteljske populacije između Kantona Sarajevo, Ministarstva za boračka pitanja KS, kao Prenosioca, i trenutnih korisnika stanova kojim su dodijeljeni stanovi na korištenje, kao Sticalaca.
Skupština je saglasna da Kanton Sarajevo može pristupiti potpisivanju Ugovora o kupoprodaji nekretnina koji će biti zaključen između Beganović (Srđan) Anke, kao Prodavca, i Kantona Sarajevo, kao Kupca, kojim se kupuje objekt "Kon-Tiki" sa pripadajućim zemljištem i nekretninama u Vogošći, ukupne vrijednosti od 750.000 KM, a u svrhu stavljanja u funkciju i preuređenja u spomen obilježje – Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine.
Danas je donesena i Odluka o proglašenju boračkih udruženja, organizacija i saveza od posebnog interesa za Kanton Sarajevo.

Danas je donesena i Odluka o proglašenju boračkih udruženja, organizacija i saveza od posebnog interesa za Kanton Sarajevo

Skupština KS podržala nastavak trajnog stambenog zbrinjavanja boračke populacije u KS

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dnevni%20avaz&amp;">Najtiražnije i najutjecajnije novine u BiH "Dnevni avaz"</a> svojim čitaocima poklanjaju kalendar za 2023. godinu, s fotografijom argentinskog nogometaša Lea Mesija (Lionel Messi).&nbsp;Njegov igrački stil izazvao je poređenja s Dijegom Maradonom (Diego), koji je Mesija proglasio svojim nasljednikom. Kalendar će se naći u printanom izdanju novogodišnjeg trobroja&nbsp; "Dnevnog avaza" koje izlazi u subotu, 31. decembra.&nbsp;"Dnevni avaz" vam želi da vam naredna godina bude uspješna kao što je Argentini bila 2022. u Kataru!

Kalendar će se naći u printanom izdanju novogodišnjeg "Dnevnog avaza"

Poklon kalendar uz novogodišnji trobroj "Dnevnog avaza"

<a href="https://avaz.ba/tag/7899/kpz-miljacka">U protekla dva dana obavljeni su pretresi u KPZ Ustikolina i Miljacka</a>, uz asistenicu uprave policije Goražde i pripadnika Federalne uprave policije.U pretresima prostorija, učestvovalo su i pripadnici posebne jedinice zatvorske službe sa psima.U Centralnom objektu markiran je jedan odjevni predmet, kod jednog lica, koje je imao kontakt s narkotičkim sredstvima tokom hapšenja.&nbsp; Riječ je o pretresima koji se odnose na borbu protiv korupcije.

U pretresima prostorija, učestvovali su i pripadnici posebne jedinice zatvorske službe sa psima

Zatvorska policija uz asistenciju FUP-a obavila pretrese u KPZ Ustikolina i KPZ Sarajevo

<a href="https://avaz.ba/tag/124219/zavod-za-zdravstveno-osiguranje-ks">Već mjesecima zdravstveni sektor potresa afera</a> zloupotrebe recepata&nbsp;kojom su nastale višestruke štete.Aferu su otkrili prevareni pacijenti koji su saznali da su njihove knjižice zloupotrijebljene kako bi se podizali skupi lijekovi. Odnosno, neko je na njihovo ime, uz lažnu dijagnozu, propisivao lijekove te ih uzimao u apoteci, najvjerovatnije, za preprodaju.Kako je portal "Avaza" ranije objavio, do sada je utvrđeno da je više od 200 pacijenata bilo žrtvama lažnih dijagnoza. Iako se ranije vjerovalo da je lažne recepte izdavao samo jedan doktor, nove informacije govore da ih je puno više.

Saznajemo da je pod provjerom više od desetero ljekara koji su, kako se vjeruje, oštetili Zavod za javno zdravstvo, a ujedno i budžet KS za više od 400.000 KM. Idu i prve prijave Tužiteljstvu Sarajevske županije, izvijestio je "Avaz".

"Avaz" objavljuje šematski prikaz potencijalne zloupotrebe lijekova u Kantonu Sarajevo.

Pod provjerom je više od deset ljekara

Do sada je utvrđeno da je više od 200 pacijenata bilo žrtvama lažnih dijagnoza

Objavljujemo shemu: Kako su se zloupotrebljavali recepti za lijekove i napravila šteta blizu 400.000 KM

<a href="https://avaz.ba/tag/2865/skupstina-ks">Na današnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo</a> odbijena je inicijativa Mahira Devića (SDA) da Vlada KS radnicima koji se finansiraju iz budžeta KS isplati jednokratnu pomoć u iznosu od 1.080 KM.Premijer KS Edin Forto obrazložio je odgovor na sjednici Skupštine KS zašto Vlada KS nije prihvatila inicijativu da se radnicima koji primaju plaću s budžeta KS isplati jednokratna pomoć u iznosu od 1.080 maraka.&nbsp;- U javnosti se ponavlja teza, da u godini krize, ako postoje slobodna sredstva. Na primjer kao što se Vlada FBIH na kraju godina probudila sa 200 miliona suficita. Znači, oni su upravljali cijelu godinu, i na samom kraju godine su rekli, evo imamo 200 miliona viška. Odgovorna vlada se ne probudi zadnji dan godine sa viškom novca, odgovorna vlada vraća novac građanima.&nbsp;Vrlo dobro znamo, i svi koji se bave ovim znaju, da su svi budžeti narasli u ovoj godini zbog inflatornih pritisaka, rasta cijena, rasta plata, rasta troškova života - kazao je Forto.

Vlada KS, kada je usvajala budžet za 2022. godinu, kako je rekao, planirao je ovo povećanje i rasporedili ga pravima, zakonima i intervencijama poput subvencija. 

- Mi smo te novce već vratili građanima, nismo se probudili danas sa 20 miliona viška da isplatimo neku jednokratnu pomoć - rekao je premijer KS.
Kako je naveo, i da imaju sada sva ta sredstva i da je tu nekih 20 ili 120 miliona to bi išlo nezaposlenima, penzionerima, ljudima koji primaju socijalnu pomoć i najugroženijim kategorijama. 
- Ljudi koji primaju plaću sa budžeta Kantona Sarajevo nisu najugroženija kategorija. Svi koji to kažu, ne prate makroekonomska kretanja - rekao je Forto.
On je na prethodnoj sjednici kazao i da neće isplatiti jednokratnu pomoć zaposlenima u KS. Podsjetio je da su u pregovorima s Koordinacijom sindikata povećali osnovicu za pet posto i imali uspješne pregovore o većini kolektivnih ugovora. Kako je inflacija nastavila galopirati u 2022. i u razgovorima s predstavnicima sindikata odlučili su se na dodatno povećanja plaća od pet posto na osnovu boda.

- U ovom trenutku niti imamo planirano niti imamo mogućnosti da isplatimo jednokratnu naknadu jer smo na odgovoran način na period od 13 mjeseci pravili stalna povećanja kako bi pratili inflaciju - rekao je Forto.

Odbijena je i inicijativa SDA-ovog Faruka Kapidžića kojom se zadužuje Vlada KS i Ministarstvo privrede KS da do naredne sjednice dostave detaljan izvještaj i ugovore vezane za učešće na sajmu EXPO u Dubaiju o utrošku svih sredstava, kako direktnih tako i putem angažovanih agencija.
Većina je ovu inicijativu odbila, a zanimljivo je da su "za" glasali Irfan Čengić (SDP), Damir Marjanović (Za nove generacije) i poredstavnici Stranke za BiH, za razliku od drugih zastupnika većine koji su bili suzdržani.

Čengić, Marjanović i zastupnici Stranke za BiH glasali za inicijativu Faruka Kapidžića o izvještaju sa EXPO-a

Forto: dgovorna vlada se ne probudi zadnji dan godine sa viškom novca

Skupština KS nije podržala inicijativu: Ništa od isplate jednokratne pomoći

Svjetski lanac brze hrane <a href="https://avaz.ba/tag/18357/mcdonalds">McDonald's</a> prestaje sa radom i zatvara svojih pet restorana u BiH restorane u BiH. Kako saznajemo, partneri McDonald's-a u BiH su još prije mjesec dana ostali bez licence za vođenje ovog popularnog svjetskog lanca restorana brze hrane. Planirali su da posao održe do sredine januara naredne godine, ali od toga neće biti ništa.
McDonalds je imao svoja tri restorana u Sarajevu (Titova ulica, Nedžarići i Šip) te dva u Mostaru (TC Mepas i M-17).Ova vijest sigurno će rastužiti brojne ljubitelje popularne hrane iz McDonaldsa. Ipak, ne treba isključiti mogućnost da će problemi s licencom biti riješeni i da će se poslovanje nastaviti.
Na ovaj način, nakon Bjelorusije i Rusije u kojima je McDonald's zatvorio svoje poslovanje zbog agresije na Ukrajinu, i BiH ostaje bez ovog slavnog lanca.&nbsp;

Kako saznajemo, partneri McDonald's-a u BiH su još prije mjesec dana ostali bez licence za vođenje ovog popularnog svjetskog lanca restorana brze hrane

Pojačan promet automobila na graničnim prijelazima u BiH: Ove puteve zaobiđite

U paketu idu i direktori agencija: Dogovoren i odlazak Osmice

Još ovaj put u Sarajevu novogodišnji vatromet: Pirotehnički spektakl na nebu zamijenit će svjetlosni vizuelni efekti i konfete

Ovo su zemlje u kojima se ove godine zatvorio McDonald's

Hronologija zatvaranja McDonald'sa: Svjetski lanac restorana nije htio biti dio kaljuže bh. talova

Eksperti o poskupljenjima u 2023. godini: Čeka li nas pad cijena

Krišto razgovarala sa Plenkovićem: Za prvu zvaničnu posjetu odabrala Hrvatsku

Milanović: Boli što je RS obnovila više kuća na Baniji od Hrvatske

Završen program masovne sterilizacije i kastracije za 2022. godinu

Ove sarajevske ulice neće imati vode u narednim danima

Skupština KS podržala nastavak trajnog stambenog zbrinjavanja boračke populacije u KS

Poklon kalendar uz novogodišnji trobroj "Dnevnog avaza"

Zatvorska policija uz asistenciju FUP-a obavila pretrese u KPZ Ustikolina i KPZ Sarajevo

Objavljujemo shemu: Kako su se zloupotrebljavali recepti za lijekove i napravila šteta blizu 400.000 KM

Skupština KS nije podržala inicijativu: Ništa od isplate jednokratne pomoći

McDonald's prestaje s radom u BiH, stotine radnika ostaju bez posla

BiH

Pojačan promet automobila na graničnim prijelazima u BiH: Ove puteve zaobiđite

U paketu idu i direktori agencija: Dogovoren i odlazak Osmice

Još ovaj put u Sarajevu novogodišnji vatromet: Pirotehnički spektakl na nebu zamijenit će svjetlosni vizuelni efekti i konfete

Ovo su zemlje u kojima se ove godine zatvorio McDonald's

Hronologija zatvaranja McDonald'sa: Svjetski lanac restorana nije htio biti dio kaljuže bh. talova

Eksperti o poskupljenjima u 2023. godini: Čeka li nas pad cijena

Krišto razgovarala sa Plenkovićem: Za prvu zvaničnu posjetu odabrala Hrvatsku

Milanović: Boli što je RS obnovila više kuća na Baniji od Hrvatske

Završen program masovne sterilizacije i kastracije za 2022. godinu

Ove sarajevske ulice neće imati vode u narednim danima

Skupština KS podržala nastavak trajnog stambenog zbrinjavanja boračke populacije u KS

Poklon kalendar uz novogodišnji trobroj "Dnevnog avaza"

Zatvorska policija uz asistenciju FUP-a obavila pretrese u KPZ Ustikolina i KPZ Sarajevo

Objavljujemo shemu: Kako su se zloupotrebljavali recepti za lijekove i napravila šteta blizu 400.000 KM

Skupština KS nije podržala inicijativu: Ništa od isplate jednokratne pomoći

McDonald's prestaje s radom u BiH, stotine radnika ostaju bez posla