<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Amazon&amp;">Američki digitalni div Amazon</a>, kao što se i očekivalo, izvjestio je o skoku prihoda i dobiti u prvom tromjesečju zahvaljujući uzletu internet-trgovine u pandemiji. Amazonova neto dobit je u prvom tromjesečju iznosila 8,1 milijardu dolara, pokazuje izveštaj. U istom prošlogodišnjem periodu iznosila je 2,5 milijardi dolara. Neto prihod uvećan je za 44 posto, na 108,5 milijardi dolara. Prihod od prodaje oglasa i ostalih proizvoda povećan je za 77 posto, na 6,9 milijardi dolara.

Izvršni direktor Džef Bezos istakao je rezultate sektora za usluge u oblaku Amazon Web Services. -	Za samo 15 godina AWS se razvio u sektor s godišnjim prihodima od 54 milijarde dolara i sada konkuriše najvećim tehnološkim firmama u svijetu - naglasio je Bezos.
AWS je u prvom tromjesečju povećao prihod za 32 posto, na 13,5 milijardi dolara.
Kompanije se sve češće odlučuju da Amazonu povjere posao održavanja tehnološke infrastrukture i očekujemo nastavak tog trenda na prelazu u period postpandemijskog oporavka, istakao je finansijski direktor Brajan Olsavski.
Na početku pandemije kupci su se okrenuli Amazonovim uslugama dostave kućnih potrepština, a kompanija smatra da će se trend nastaviti i nakon pandemije, posebno kada su u pitanju namirnice.

U razdoblju zatvorenih fizičkih trgovina Amazon je četiri tromjesečja zaredom nizao rekorde u dobiti, privukao je 200 miliona pretplatnika na program Prime loyalty i zaposlio više od pola miliona ljudi kako bi udovoljio povećanoj tražnji.

Predviđaju da će im operativna dobit u tekućem tromjesečju iznositi između 4,5 i osam milijardi dolara, što uključuje oko 1,5 milijardi dolara troškova povezanih s Covidom 19.

Kompanija je u periodu pandemije pojačano kupovala teretne avione i gradila nova skladišta kako bi bili što bliže kupcima i skratili vreme dostave. Planiraju i da povećaju plate više od pola miliona zaposlenih, što će ih koštati više od milijardu dolara. Kompanija najavljuje i da će ove godine povećati potrošnju na video-sadržaje. Potrošači već sada gledaju sadržaj na Amazonu više sati, rekao je Olsavski.

Amazonova neto dobit je u prvom tromjesečju iznosila 8,1 milijardu dolara

Kompanija kojoj sve ide na ruku: Amazon drastično uvećao zaradu

Edukacije na temu „Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“ u organizaciji Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI održana je jučer, 20. aprila ove godine.&nbsp;

U uvodnom obraćanju predsjednica Udruženja, Elma Zukić istakla je kako Udruženje zajedno sa svojim članicama snažno podržava provođenje Zakona o SPNFTA, kao i Odluke o minimalanim stanardima koja podržava navedeni Zakon.

- Ovu edukaciju smatram prilikom da otvoreno porazgovaramo sa predstavnicima izvršnih i regulatornih institucija, razmjenimo iskustva stečena u svakodnevnom radu mikrokreditnog sektora, te da razgovaramo o izazovima sa kojima se susrećemo u toku poslovne godine. Naravno uz sve navedeno i da pokažemo svoju opredjeljenost u provođenju mjera Zakona o SPNFTA. Ono što nam je posebno bitno je misija mikrokreditne industrije, odnosno, uključivanje najugroženijih kategorija stanovništva u financijske tokove. Moram istaknuti da su dva najvažnija međunarodna tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma (Moneyval i FATF) u svojim preporukama jasno naglasili da cilj regulative u ovom segmentu nikako ne smije biti ograničavanje finansijske uključenosti najugroženijih kategorija stanovništva, jer to predstavlja još veći rizik od mogućih nedozvoljenih aktivnosti – kazala je Zukić.

Učesnici edukacije su bili predstavnici mikrokreditnih organizacija, dok su predavači eminentni eksperti iz oblasti SPNFTA: Edin Jahić, šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Ministarstvo sigurnosti BiH, Adnan Šmigalović, viši inspektor Finansijsko obavještajnog odjeljenja, Državne agencije za istrage i zaštitu-SIPA i Seid Ćatić, rukovodilac Odjela za kontrolu usklađenosti SBS sa standardima SPNFTA, Agencija za bankarstvo Federacije BiH.

Teme o kojima se razgovaralo su „Zakonodavni okvir sa osvrtom na mikrokreditne organizacije“, „Regulative EU, preporuke FATF-e i Moneyval-a“, „Usklađivanje sa međunarodnim standardima i nacrt novog Zakona“, „Tipologija i trendovi pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, „Predikatna krivična djela pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, „Odgovornosti interne revizije u procjeni adekvatnosti sprovođenja politike SPNFTA“, „Odluka Agencije za bankarstvo FBiH o minimalnim standardima MKO na SPNFTA sa posebnim osvrtom na pojednostavljene mjere identifikacije klijenata“.

Zaključke sa održane edukacije istakao je potpredsjednik Udruženja i direktor MKF Lider Džavid Sejfović navodeći da je put usklađivanja sa direktivama EU i međunarodnim standardima neminovan te da je sektor MKO spreman pružiti doprinos kada je u pitanju donošenje novog Zakona jer su MKO u cijelosti posvećene provođenju propisa iz ove oblasti.

Svi učesnici edukacije su imali priliku čuti jako korisnih informacija iz oblasti SPNFTA koje će nesumljivo pomoći svakoj MKO da na kvalitetan način odgovori svim izazovima koje nosi upravljanje ovim rizikom a ujedno otvori vrata dodatnim unaprijeđenjima sistema za SPNFTA. Time će se upravljanje ovim rizikom znatno unaprijediti na nivou cijelog sektora što je zaista cilj svih učesnika edukacije, a time će se ujedno doprinijeti jačanju cijelog finansijskog sistema u BiH u smislu ranjivosti od SPNFTA i doprinijeti boljem rangiranju naše zemlje kod međunarodnih tijela relevantnih za ovu oblast.

S obzirom na veliku važnost kvalitetnog upravljanja rizikom u finansijskim institucijama kao i zbog činjenice da finansijski sektor generalno odlikuje velika dinamičnost čak i u normalnim okolnostima poslovanja, gospodin Sejfović je istakao očekivanje da će ovakvi webinari i radionice postati redovna praksa jer je od neprocjenjive važnosti da svi učesnici u sistemu SPNFTA na nivou cijele države budu maksimalno uključeni ali i redovno informisani o svim bitnim novinama kada je pitanju borba protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Učesnici edukacije su bili predstavnici mikrokreditnih organizacija, dok su predavači eminentni eksperti iz oblasti SPNFTA

Održana edukacija "Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti"

Na početku svake godine sa velikom pažnjom se osvrnemo na prethodnih 12 mjeseci i potrudimo se shvatiti ključne elemente koji su zaista napravili promjenu za naše dionike i na naš učinak. Ove godine je ta procjena bila nešto složenija zbog pandemije.

Od samog početka sam impresioniran načinom na koji su se naši zaposlenici i naša kompanija prilagodili: brzo, s mnogo pažnje za sve dionike i s nevjerovatom fokusiranošću na naše prioritete. Vjerujem da je upravo to bila srž naše sposobnosti da pobijedimo u posljednjih 12 mjeseci. Jasno mi je da će, kako potrošači i kupci budu zahtijevali više, pobijediti upravo oni koji se uspiju najbrže prilagoditi i oni najpametniji. 
Svjetski ekonomski forum nedavno je među ključne vještine koje će biti potrebne u narednih pet godina istaknuo kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Ove vještine treba dopuniti sposobnošću ličnog menadžmenta, aktivnim učenjem, otpornošću i agilnošću. Posebno sam ponosan na načine na koje je svaki dio naše kompanije pokazao te vještine u posljednjih 12 mjeseci.
Što više razmišljam o tome, sve više shvatam koliki smo napredak postigli u izgradnji te operativne agilnosti u našu kulturu u posljednjih nekoliko godina te mi je sve jasnije da katkad stvari uzimamo zdravo za gotovo. Ova kriza je potvrdila da je doprinos svakog pojedinca, bez obzira na nivo ili stepen radnog mjesta, važan i izuzetno dragocjen. Doprinos i reakcije svakog pojedinca određuju naš kolektivni uspjeh. Upravo su ta agilnost i prilagodljivost imali presudnu ulogu u našoj efikasnosti tokom najizazovnije godine ikada. 
Takav organizacioni pomak ne događa se slučajno. Posljednjih nekoliko godina svjesno smo uložili sredstva u izgradnju ključnih snaga naše kompanije koje će ubrzati prilagodbu: agilan način razmišljanja; najjaču, najraznovrsniju i najprilagodljiviju ponudu u ovoj industriji; istinsko partnerstvo s kupcima i zajednicom; digitalnu i tehničku infrastrukturu te otpornost lanca snabdijevanja. Svi su ti elementi imali ulogu u našoj sposobnosti prilagodbe i pobjede u 2020. godini. Veliki nam je ponos to što nismo izgubili nijedan dan proizvodnje u punionicama, što smo svojim kupcima nastavili pružati usluge i što smo podržali svoje ljude i svoje zajednice. 
Snaga i raznolikost naše ponude omogućili su nam da djelujemo brzo kako bismo iskoristili nove prilike, posebno u dinamičnom tržišnom okruženju. Pandemija je zasigurno ubrzala promjene u ponašanju potrošača, jer su naši domovi postali središte naših života i okruženje za rad, druženje i zabavu. 
Budući da su mnogi naši kupci ugostitelji bili prisiljeni zatvoriti vrata svojih objekata pojavila se potreba za preraspodjelomnaših kanala i marketinških strategija. Na našim smo tržištima povećali podršku trgovinama mješovitom robom, trgovinama osnovnim potrepštinama i trgovinama na benzinskim pumpama kako bismo stvorili nove prijedloge za ove rastuće „prilike kod kuće“, s posebnim naglaskom na značajnost naših gaziranih bezalkoholnih pića uz vrijeme provedeno pred malim ekranima i vrijeme obroka. 
Kafa je za nas ključna prilika u narednoj deceniji, ali izlazak na 14 tržišta usred pandemije ne može biti jednostavan. Zahvaljujući partnerstvu s našim kupcima i predanosti naših zaposlenika, uspjeli smo se prilagoditi i ljubiteljima kafe omogućiti da u vlastitom domu dožive iskustvo slično onom u kafiću. Isto razmišljanje i kreativnost primijenili smo na naša gazirana bezalkoholna pića za odrasle, kao što je Schweppes u kombinaciji s asortimanom jakih alkoholnih pića koje distribuiramo kako bismo potaknuli uzbuđenje za „trenutak za aperitiv“ kod kuće. 
Svoju brzinu prilagodbe novonastaloj situaciji naš tim u Bosni i Hercegovini pokazao je na realizaciji aktivnosti tokom Sarajevo Film Festivala. Naime, uslijed otkazivanja Festivala zbog pandemije, sve aktivnosti preusmjerene su u maloprodajne kanale putem kojih su javnosti predstavljena posebna izdanja bočica napravljenih za tu prigodu u ograničenim količinama, s ciljem održavanja pozitivnih prodajnih rezultata, ali i promocije Festivala kao važnog kulturnog događanja.
Naši marketinški i komercijalni timovi razvili su u partnerstvu s našim kupcima okretniji put do tržišta: ulaganje u aplikacije za dostavu hrane i kanale dostave kako bi se iskoristila prilika za zaradom u sektoru naručivanja hrane za vani te povećala aktivacija naših internetskih kupaca s vodećim trgovcima na malo. 
Digitalizacija je također odigrala ključnu ulogu u našim rješenjima za podršku kupcima, omogućujući našim prodajnim timovima da se više fokusiraju na aktivnosti s dodanom vrijednošću. Preoblikovali smo svoj internet portal za kupce, što je uključivalo uvođenje digitalnog sistema za naručivanje i tehnologiju prepoznavanja slika za skeniranje naših proizvoda na policama trgovina. Te su inovacije našim kupcima olakšale život i omogućile nam da svoje proizvode bez napora dopremimo od skladišta do trgovina. Cijele godine naša ulaganja u sisteme za kartično plaćanje za prodajne automate također su našim potrošačima omogućila ključna rješenja za beskontaktno plaćanje. 
Također vjerujemo da prilagodljivost znači prepoznavanje i rješavanje problema drugih, a to uvjerenje oblikuje podršku koju pružamo zajednicama već 70 godina. Zajedno s partnerima kompanije The Coca-Cola Company, naši snažni korijeni u zajednici značili su da smo u dobru položaju da djelujemo brzo i suosjećajno. 
Intenzivirali smo suradnju sa Društvom Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine kojem smo osigurali novčanu donaciju za nabavku zaštitne opreme i sredstava za higijenu putem Coca-Coline fondacije. Donacija u vrijednosti 100.000 američkih dolara (165.000 KM) uložena je u nabavku tunela za dezinfekciju, dezinficijensa, maski za višekratnu upotrebu, zaštitnih rukavica, zaštitnih naočala, zaštitnih odijela, zaštitnih vizira, tri bazne i 15 ručnih radio stanica. 
Donacija je bila dio globalnog odgovora kojim Coca-Cola kroz svoju strategiju društveno odgovornog poslovanja podržava lokalne zajednice, pomažući i u situacijama vanrednih okolnosti i stanja nepogoda.
Pored novčane donacije, Coca-Cola HBC B-H je donirala i 26.300 litara vode i napitaka entitetskim društvima Crvenog krsta/križa, Gorskoj službi spašavanja i medicinskom osoblju ali još važnije, zaposlenici Coca-Cole HBC B-H svoje su volonterske sate donirali tokom najtežeg perioda pandemije, između ostalog i Društvu Crvenog krsta/križa BiH.
Ovaj i stotine drugih primjera na našim tržištima svjedoče o tome kako smo se prilagodili pandemiji zahvaljujući ulaganjima u naše ljude i njihovoj snažnoj vjeri u našu zajedničku svrhu. Izgradnja brzog i održivog oporavka, koji stvara vrijednost za sve, bit će nevjerovatno zahtjevan poduhvat, ali će nas i ispuniti. S prilagodljivošću koja je čvrsto povezana s našim načinom razmišljanja i kulturom te brigom za naše zaposlenike i partnere s kojima smo zajedno na ovom putu, uvjeren sam da idemo u pobjedničkom smjeru. 
Coca-Cola HBC će u aprilu biti domaćin svoje prve virtuelne svjetske konferencije za rukovodstvo. Tema? #Adapt2Win.

Prilagoditi se znači pobijediti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sberbank&amp;">Sberbank BH</a> startala je s kampanjom oglašavanja pod nazivom „50.000 razloga za Sberbank“.

Šta to znači?
-U pitanju je promocija gotovinskih kredita s najvećim iznosom kredita od 50.000 KM i najdužim rokom otplate od 10 godina, uz odlične uvjete za online apliciranje. Istovremeno, ovom kampanjom smo otvorili jednu novu komunikacijsku platformu na kojoj želimo predstaviti sve razloge zbog kojih bi potencijalni klijenti izabrali Sberbank BH.

Možete li nabrojati 50.000 razloga za Sberbank? -Trebalo bi mi najmanje 14 sati da nabrojim 50.000 razloga. Da li imate to vrijeme na raspolaganju?
A da Vas pitam da nabrojite deset razloga. Šta bi se tu našlo?
-Krenuo bih od jedinstvenog programa za korisnike kartica pod nazivom <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sberbank&amp;">„Sberbank srijeda“</a>, koji kod 12 različitih partnera na oko 400 lokacija u zemlji osigurava do 20 posto popusta svake srijede cijelu godinu. Jedina smo banka koja ima ovakav program. Kada već spominjem kartice, izdvojio bih Sberbank platnu Pika Karticu, jedinstvenu karticu za sakupljanje bodova, povrat novca, ostvarivanje popusta i plaćanje na rate. Imamo još jednu vrlo posebnu karticu s premium uslugom. Korisnici Premium kartice imaju na raspolaganju ličnog asistenta 24 sata dnevno da odgovori na njihove zahtjeve. Sada ću se osvrnuti na naše mobilno bankarstvo. Ukoliko klijent želi poslati novac nekome, a ne zna njen ili njegov broj tekućeg računa, tu je usluga mTransfer. Dovoljno je da izabere osobu iz telefonskog imenika. Osim toga, koristeći mCash uslugu, klijent može poslati šestocifreni kod putem SMS-a pa da osoba podigne novac na bankomatu. Tu je i nadopuna prepaid brojeva putem TopUp usluge u bilo koje doba dana. Još jedan razlog iz mobilnog bankarstva. Opcija ClickPay, putem koje korisnici plaćaju režijske račune jednim klikom. Nadalje, bili smo prva banka koja je uvela beskontaktne bankomate. Banka smo koja u okviru svojih paketa klijentima nudi mogućnost podizanja novca na bankomatima drugih banaka bez provizije. Vrlo smo ponosni što smo, prema nezavisnom istraživanju, najbolje ocijenjena banka u pogledu zadovoljstava klijenata. Ovo je prvih deset, a lista razloga se nastavlja.

Prošla godina je bila izazovna za sve kompanije. Kako se Sberbank BH nosila s tim izazovom? - Prethodna godina je bila izuzetno zahtjevna i puna nepredviđenih situacija. Organizacija poslovanja u vrijeme pandemije tražila je puno povjerenja, učestalo komuniciranje, hrabrosti, strpljenja. Dvije stvari niti jednog trenutka nismo smetnuli s uma, a to su zdravlje zaposlenika i klijenata, te kontinuitet poslovanja. Općenito možemo biti zadovoljni rezultatom u 2020.

<h2>Podrška klijentima u ostvarivanju snova i želja</h2>

- Pred svima nama je još jedna neizvjesna godina.&nbsp;Međutim, život neće i ne može stati. Promijenit će se neke navike i prioriteti, ali će i dalje biti potrebna banka. Sberbank BH će i dalje pružati podršku klijentima u ostvarivanju snova i želja.

Promocija gotovinskih kredita s najvećim iznosom kredita od 50.000 KM i najdužim rokom otplate od 10 godina, uz  odlične uvjete za online apliciranje

Vedran Peršić: Startala kampanja ’50.000 razloga za Sberbank’

Svađa oko indijske maloprodajne kompanije suprotstavila je najveću svjetsku e-trgovinu Amazon i najveću indijsku kompaniju Reliance.

Kompanije su se našle u sporu jer su obje sklopile zasebne dogovore i istim indijskim dobavljačem - Future Groupom. Analitičari smatraju da bi pravna bitka u kojoj se američki gigant suočava s lokalnom perjanicom koja ima prednost domaćeg trenera, mogla oblikovati rast e-trgovine u Indiji u sljedećim godinama, piše BBC, prenosi Index.- Mislim da je ovo velik stvar. Amazon nikad nije imao ovakvog suparnika ni na jednom tržištu - kaže Satiš Mena (Satish Meena), viši analitičar konzultantske tvrtke Forrester.
<a href="https://avaz.ba/tag/4674/jeff-bezos">Amazon je svog osnivača Džefa Bezosa (Jeff Bezos)</a> učinio najbogatijim čovjekom svijeta (iako je u međuvremenu izgubio tu titulu) te transformirao globalnu maloprodaju. No, <a href="https://avaz.ba/tag/110284/mukesh-ambani">izvrši direktor Reliancea i najbogatiji Indijac, Mukeš Ambani</a><a href="https://avaz.ba/tag/110284/mukesh-ambani"></a> (Mukesh), također ima sličnu reputaciju. Analitičari smatraju da će njegovi maloprodajni planovi predstavljati izazov Amazonu, kao i FlipKartu, kojem je vlasnik Walmart. Amazon agresivno širi svoju nazočnost u Indiji, gdje se nada profitirati na rastućem tržištu e-trgovine. Reliance također planira proširiti svoju e-trgovinu i svoje poslovanje mješovitom robom.

Future Group nedavno je sklopio ugovor s Reliance Industriesom o prodaji maloprodaje vrijedne 3.4 milijarde dolara. Od 2019. godine Amazon posjeduje 49 posto dionica Future Couponsa, što mu da je neizravni vlasnički udio u Future Retailu. Amazon tvrdi da je tom kupnjom dionica Future Groupu onemogućena prodaja odabranoj skupini indijskih kompanija, među ostalima i Relianceu.

Future Retail, koji uglavnom čine fizičke trgovine, teško je pogođen pandemijom i tvrdi da je dogovor s Relianceom ključan za spašavanje kompanije. Posljednja runda na sudu pripala je Future Groupu. Prošlog ponedjeljka, visoki sud u Delhiju poništio je odluku od prethodne sedmice kojom se prodaja zaustavlja. Amazon je uložio žalbu.
Ako se dopusti Relianceova kupnja, to bi njegovu maloprodajnom ogranku omogućilo pristup više od 1800 trgovina u 420 indijskih gradova, kao i veleprodajnom i logističkom ogranku Future Groupa.
- Reliance ima novac i utjecaj koji je potreban na ovom tržištu, ali nema stručnost za vođenje e-trgovine - kaže Meena za BBC.
Ako Amazon uspije u svojim namjerama, usporit će planove ključnog konkurenta za proboj u e-trgovinu. Amazon i Reliance spremni su se boriti za indijsko tržište zbog iznimnog potencijala za rast.
- Ne postoji nijedno drugo tržište nakon SAD-a i Kine koje pruža takve prilike - smatra Mena.
Indijski maloprodajni sektor vrijedi 850 milijardi dolara, ali trenutačno se samo jedan mali dio odnosi na e-trgovinu. No, Forrester ukazuje da će indijsko tržište rasti 25.8 posto godišnje i 2023. godine dosegnuti 85 milijardi dolara. Zbog toga je u e-trgovini sve veća gužva, a tržište je sve konkurentnije. Osim Amazona, WalMart je također sklopio partnerstvo s domaćim brendom e-trgovine FlipKartom. Uključio se čak i Facebook, plativši 5.7 milijardi dolara za 9.9 posto udjela u Jio Platformsu, kojem je većinski vlasnik Reliance Industries.
Mješovita roba najveći je zalogaj u maloprodaji u Indiji jer na to otpada oko polovice ukupne potrošnje. Trenutačno u e-trgovini dominiraju dugotrajni proizvodi poput mobitela. No, pandemija je ubrzala prelazak na e-trgovinu i kad su u pitanju svakodnevne potrepštine, dijelom i zato što Indija ima jedan od najstrožih lockdowna.

<h2>Mješovita roba postaje glavno bojište</h2>

- Ljudi su zatvoreni u kućama, pa sve više njih koristi online usluge. Mješovita roba postaje glavno bojište, a Covid-19 je to samo ubrzao - kaže Himanšu Bajaj (Himanshu) iz konzultantske kompanije At Kearney.

Ovaj visokooktanski sukob između dvojice globalnih bogataša pokazuje koliko je tržište s najvećim potencijalom rasta na svijetu važno Bezosu i Ambaniju. To je također pokazatelj kako je stranim ulagačima teško poslovati u Indiji. Amazon je samo posljednja na popisu poznatih stranih kompanija koje nisu uspjele natjerati svoje indijske partnere da slijede naloge inozemnih arbitara, nego su se morale obratiti domaćim sudovima. Indija je nedavno izgubila dvije velike međunarodne arbitraže u poreznim sporovima protiv Cairn Energyja i telekomunikacijskog giganta Vodafonea.
- Nema sumnje da će strani ulagači sa zaprepaštenjem gledati na ovu i slične situacije. Ova odluka poslat će signal da Indija nije pouzdano mjesto za ulaganje i poslovanje - rekao je za BBC Rupa Subramanja (Subramanya) iz Asia Pacific Foundationa of Canada.
Amazon vjerojatno neće odustati bez borbe, ne samo zato što bi ova akvizicija dala Relianceu ono što analitičari nazivaju "besprimjernom prednošću". No, kad se nađe nasuprot domaćem konkurentu poput Reliancea, Amazon nije u ravnopravnom položaju.
Vladina pravila zabranjuju inozemnim e-trgovačkim kompanijama da drže vlastite proizvode ili prodaju privatne brendove izravno kupcima, što se smatra protekcionističkom politikom u korist lokalne maloprodaje. Amazon se također suočava s rastućim pritiskom kroz strože norme o korištenju podataka i sve češćim pozivima na samostalnost indijskog premijera Narendre Modija, zaključuje BBC.&nbsp;

Kompanije su se našle u sporu jer su obje sklopile zasebne dogovore i istim indijskim dobavljačem - Future Groupom.

Bezos i Ambani: Svađa oko indijske maloprodajne kompanije

Bezos vs. Ambani: Oko čega se svađaju dvojica milijardera?

U Distriktu Brčko BiH održan je drugi sastanak predstavnika Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine s predstavnicima iz transportnog sektora Privredne komore RS, Privredne komore FBiH, kao i predstavnicima komore Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine. Sastanak je održan slijedom zaključka s druge sjednice Međukomorskog vijeća, kao i zaključka s prvog sastanka održanog 29. januara.

<a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/630195/na-trziste-eu-izvezeno-14-3-posto-manje-roba-nego-u-2019">Na sastanku je izvršena analiza godišnjih troškova naknada i taksi koje se plaćaju za vozilo (autobusi, teretna i priključna) u Bosni i Hercegovini, odnosno uporedna analiza naknada i taksi u entitetima i Distriktu Brčko BiH.</a>

Svi učesnici sastanka su jednoglasni u stavu da se što prije pripremi informacija prema Međukomorskom vijeću, a nakon toga i prema nadležnim entitetskim i državnim organima s prijedlogom rješenja za smanjenje ili eliminaciju pojedinih taksi i naknada, s ciljem kako bi se svi bh. nivoi vlasti s pravom odlučivanja i donošenja propisa aktivno uključili u pomoć i rasterećenje bh. prijevoznika.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je i ranijih godina zaključcima odborima udruženja prijevoznika ukazivala na problematiku u vezi s godišnjim troškovima naknada i taksi koje se plaćaju za vozilo, a o čemu postoje i zaključci odbora koji su upućeni nadležnim institucijama.

Na sastanku je izvršena analiza godišnjih troškova naknada i taksi koje se plaćaju za vozila u  Bosni i Hercegovini

Sektor za transport i komunikacije: Pomoći i rasteretiti bh. prijevoznike

Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa, ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene, odnosno za 3,6 milijardi KM manje nego u 2019. godini. U toj strukturi izvoz roba je iznosio 10. 825.649.000 KM, a uvoz 17.214.729.000 KM.
<a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626342/mlijeko-i-mlijecni-proizvodi-iz-bih-za-devet-mjeseci-2020-godine-izvoz-iznosio-70-9-miliona-km">Ovi i drugi podaci o prošlogodišnjoj razmjeni BiH sa svijetom prezentirani su jučer na pres-konferenciji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.</a>

Kao rezultat smanjenog izvoza i uvoza, smanjen je i vanjskotrgovinski deficit za 20 posto, rečeno je.&nbsp;Ukupan pad izvoza je uvjetovao i manji izvoz roba u sve zemlje glavne partnere, ali i u ostale s kojima Bosna i Hercegovina obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i Švicarske.Uvezeno je manje roba od svih vanjskotrgovinskih partnera - Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije, dok je suficit veći od pola zabilježen s Austrijom, Njemačkom, Italijom i Slovenijom.&nbsp;Na tržište Evropske unije, kao najznačajnijeg partnera, izvezeno je za 14,3 posto manje roba nego u 2019., dok je uvoz bio manji za 9,11 posto.Nakon Evropske unije,&nbsp;vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine s CEFTA-om, kao drugim najznačajnijim partnerom, učestvuje sa 16,8 posto izvoza i 16,4 posto uvoza.&nbsp;I tu je izvoz bio manji za 11,80 posto nego 2019. godine, a uvoz za 9,2 posto.Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je 65,05 posto, gdje BiH bilježi suficit sa svim zemljama izuzev Srbije, s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.&nbsp;Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja otpada 16,6 posto izvoza BiH. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska, s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena.

U takozvanim ostalim tržištima ili „trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, a potom Kina. Obim razmjene s Turskom u 2020. godini je iznosio oko 1,09 milijardi KM. Izvoz u tu zemlju je bio veći od 316 miliona KM i veći je nego u 2019. za 6,73 posto. Uvoz je smanjen za 6 posto i bio je oko 782 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena i iznosi tek 40,4 posto.
Smanjenje izvoza i uvoza je ostvareno u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, dok je izvoz u Rusiju povećan, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je 65,05 posto, gdje BiH bilježi suficit sa svim zemljama izuzev Srbije, s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.

BiH ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene

Na tržište EU izvezeno 14,3 posto manje roba nego u 2019.

Vrijeme pandemije donijelo je stagnaciju ekonomskog razvoja u cijelom svijetu, a u Bosni i Hercegovini na posebnom udaru našao se sektor turizma i ugostiteljstva. Ipak, <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/628701/u-tisakomercu-prosirili-proizvodnju-kupili-zemljiste-te-proizvodne-hale">neki pokazatelji upućuju da naša ekonomija ide postepeno prema oporavku, a u proizvodnji su se u 2020. godini pojavile i neke nove prilike za ulaganja</a>.

Naime, pandemija je pokazala sve slabosti udaljenosti i izazova u transportu, komunikacije po pitanju servisiranja i kontrole kvalitete, tako da se BiH, kao zemlja na pragu Evropske unije, sve češće spominje kao kvalitetna alternativa. To se najbolje prepoznaje u sektorima metaloprerade i drvoprerade, gdje prednjače investicije bh. dijaspore, njihova direktna ulaganja ili pokretanje „kompanija kćerki“ većih grupacija iz Njemačke, Švicarske, Austrije u BiH. Tako je kompanija „CNC Power“ nedavno završila novu halu u Celpakovoj industrijskoj zoni,&nbsp;dok je u Sanskom Mostu veliki rast doživjela proizvodnja kroz pogone, poput „CNC Tabaković“, „CNC Lab“ i „Delta Plus“. U svakom od tih slučajeva ulaganje je pokrenuto zahvaljujući trajnim vezama s evropskim tržištem i velikim partnerskim kompanijama na Zapadu.
I dok je značajno umanjen broj dolazaka bh. dijaspore u domovinu zbog blokada granica, a bilježi se i smanjenje doznaka, direktno investiranje se nastavlja. Tako su iz USAID projekta „Diaspora Invest“, koji će uskoro navršiti četiri godine postojanja, potvrdili da su kroz grant program i tehničku podršku već pomogli više od 130 kompanija širom zemlje, a da interes nije opao ni u 2020. godini. Prema njihovim istraživanjima, većina kompanija je zadržala isti broj zaposlenih kao u 2019. godini, a većina je zadržala razinu ulaganja. Neki planovi su kasnili u realizaciji, ali veći dio planiranog je ispunjen, posebno u kompanijama koje se bave proizvodnjom.
<a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/628116/osnovan-klub-za-podrsku-poduzetnistva-zena">U traganju za novim rješenjima podrške domaćoj ekonomiji, niz je programa koji nude podršku oporavku privrede.</a>Tako je Svjetska banka, u saradnji s kompanijom „Kolektiv“ i uz podršku Ambasade Švedske, nedavno pokrenula Program podrške pri zapošljavanju, koji je uključio 1.500 nezaposlenih.

Međutim, u vremenu kada će biti izazov privući strane investitore – dok se ekonomije širom svijeta oporavljaju - ključ napretka naše privrede i dalje je u privlačenju investitora iz dijaspore kao najbližih i najboljih ambasadora naše zemlje širom svijeta. Naredna decenija će biti decenija oporavka, a nova generacija dijaspore će svakako biti oslonac tog razvoja.

<h2>USAID pokrenuo projekte podrške turizmu</h2>

USAID je pokrenuo projekte podrške turizmu, koji se naslanja i na pozitivne rezultate dijasporskih ulaganja u zemlju.&nbsp;UNDP je, također, nastavio s realizacijom nekoliko važnih programa podrške, u saradnji s lokalnim institucijama.

Trajne veze s evropskim tržištem i velikim partnerskim kompanijama na Zapadu

Dijaspora će biti oslonac oporavka!

Rad firme „Tisakomerc“ iz Žepča protekle je godine, kao i većinu privrednih subjekata,&nbsp;obilježila pandemija. Međutim, iz menadžmenta&nbsp; ove uspješne kompanije kažu da, vlastitim naporom i dobrom organizacijom, nisu usporeni razvoj i rast.

- Prije svega, brinuli smo se da osiguramo uvjete rada u kojima će svi zaposleni radnici moći sačuvati svoje zdravlje, ali i ne ugroziti tuđe, sačuvati izvore snabdijevanja i prodaje, te zadržati poziciju na tržištu. Iz današnje perspektive možemo s zadovoljstvom konstatirati da smo sve&nbsp;navedene ciljeve uspješno realizirali i imamo razloga biti zadovoljni - kaže Nagib Mujkić, direktor „Tisakomerca“.

Ističe da u ovom vremenu posebnim izazovom smatraju realizaciju značajnih projekata na razvoju i širenju firme. U proteklom periodu investirali su više od&nbsp;dva miliona maraka u nove proizvodne programe i hale.- U prostoru matične firme u Žepču izgradili smo&nbsp;tri dodatne proizvodne hale, što je novih 2.000 kvadrata, gdje nastavljamo razvijati proizvodnju od metala i plastike, prvenstveno za fabrike namještaja, metalne industrije i&nbsp;građevinarstva. Zaposlili smo i još 20 radnika u proizvodnji, a kadrovski smo se ojačali angažiranjem novih inžinjera i ekonomista - potvrđuje Mujkić.

Kada je u pitanju tehnološki napredak, saznajemo da je mašinski park obogaćen novim savremenim laserom za sječenje metala, novom linijom za plastificiranje metala, te drugim mašinama.Mujkić s ponosom ističe značajnu investiciju i pokretanje novih biznis ideja.- U Poslovnoj zoni „Ekonomija“ u Zavidovićima kupili smo proizvodne hale i zemljište. Posjedujemo 2.000 kvadrata zatvorenog prostora i zemljište površine 14.000 kvadrata, kao i proizvodni program bivše Tvornice dijamantskog alata Zavidovići. Preuzeli smo&nbsp;zaposlene radnike i opremu, uz kompletan mašinski park. Nastavili smo raditi na programima razvoja i proizvodnje alata za drvnu industriju, proizvodnji alata za&nbsp; PVC i ALU&nbsp;stolariju, te reparaciju i oštrenje alata.Ovi programi su nam novi izazov i u periodu koji je pred nama nastavit ćemo&nbsp;ih razvijati za BiH i inostrano tržište - pojašnjava Mujkić.

Planovi „Tisakomerca“ za ovu godinu su ambiciozni. Najavljuju nove projekte koji se tiču razvoja i proširivanja obima proizvodnih kapaciteta, s još većim brojem uposlenih. Stabilnu i jaku poziciju na bh. tržištu, gdje su već prepoznatljiv brend, nastojat će, kažu, učvrstiti, a na EU tržištu se proširiti.

U prostoru matične firme izgradili tri dodatne proizvodne hale

U "Tisakomercu" proširili proizvodnju, kupili zemljište, te proizvodne hale

<a href="https://avaz.ba/tag/1164/wizz-air">Wizz Air,</a> evropska aviokompanija, danas je najavila otvaranje svoje 41. baze u Sarajevu. Najavljeno je i baziranje jednog aviona Airbus A320 na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u maju 2021. godine.
Osim uspostavljanja nove baze, Wizz Air je od maja 2021. najavio i pokretanje devet novih ruta iz Sarajeva prema gradovima u sedam zemalja. Mjesta na novim letovima već se mogu rezervirati na wizzair.com ili putem mobilne aplikacije aviokompanije po cijeni već od 38,99 BAM/ 19,99 eura.
Wizz Air iz Bosne i Hercegovine leti još od maja 2013. godine kada je prvi avion poletio iz Tuzle za Malmö. U proteklih osam godina iz i prema BiH prevezli su skoro tri miliona putnika. Ovom ekspanzijom Wizz Air nastavlja porast svojih operacija u BiH za 50 posto, čime zadržava lidersku poziciju na tržištu. Avion Airbus A320 obavljat će letove na devet novih linija i to: Brussels Charleroi, Copenhagen, Dortmund, Eindhoven, Goteburg, London Luton, Memingen, Basel-Mulhouse-Freiburg (Euroairport) i Pariz Beauvais s ukupno više od 250.000 mjesta u prodaji na letovima iz Sarajeva u 2021. godini. Wizz Airova široka mreža podržat će će bh. ekonomiju te povezati Sarajevo s dugo očekivanim destinacijama.Wizz Air je također uveo novu eru sanitarnih putovanja s pojačanim higijenskim mjerama kako bi se osigurali zdravlje i sigurnost putnika i posade.&nbsp;Dodavanjem opcije WIZZ Flex prilikom rezervacije, putnici mogu biti sigurni da će, ako se okolnosti promijene ili ako žele promijeniti datum putovanja, moći rezervirati bilo koji WIZZ let po izboru.&nbsp;

Mjesta na novim letovima već se mogu rezervirati

Wizz Air otvara čak devet novih linija u Sarajevu: Evo u koje gradove uskoro možete letjeti

Žene poduzetnice iz Gračanice od sada će na jednom mjestu moći dobiti podršku i savjet o svim projektima na koje mogu aplicirati, te pomoć u pisanju projekata, savjetovati se o povoljnim kreditnim linijama.
Rezultat je nedavno održana osnivačka sjednica Kluba za podršku poduzetništva žena Gračanice, na kojoj je gradonačelnik Nusret Helić potpisao Deklaraciju o osnivanju ovog kluba.

Osnivačkoj sjednici prisustvovalo je 25 poduzetnica. Od onih koje će se u biznisu naći prvi put, do žena koje su se dokazale u radu u udruženjima žena, iskusnih žena iz raznih branši privređivanja.

Na osnivačkoj sjednici Skupštine obratila se i Aida Zupčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH, a Dragana Grbić prezentirala je projekt „Osnažene žene za snažne zajednice“. Inače, <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/628112/najaktuelniji-problem-otkup-ima-viska-100-tona-krompira">na području grada Gračanice puno je žena koje su registrirale mali biznis u oblasti poljoprivrede, male pogone u industriji, kućnoj radinosti i potpuno uspjele koristeći i poticaje iz Gradske uprave, ali i na druge načine.</a>

Lakše do izrade projekata i korištenja kreditnih linija

Osnovan Klub za podršku poduzetništva žena

Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić obišao je nekoliko poljoprivrednih proizvođača na Nišićkoj visoravni, Vogošći i Rakovici, a koji <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626773/poljoprivredna-zadruga-za-plod-u-2020-otkupili-oko-250-tona-kornisona">svoju djelatnost uspješno obavljaju uprkos svim teškoća uzrokovanim pandemijom.</a> 
U pitanju su poljoprivredni proizvođači IPP Ramići - animalna i biljna proizvodnja, Halilovići DOO - biljna proizvodnja, IPP Senči - farma ovaca i SPD Pile - tov piladi.

- Mnogo je izazova kada je u pitanju primarna poljoprivredna proizvodnja u Kantonu. To nam je pokazala aktuelna pandemija tokom koje se mogao uvidjeti sav značaj ove bazne privredne grane, jer svako ko nije imao svoju vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, bio je u izuzetno teškoj i neizvjesnoj situaciji - kazao je ministar Delić nakon obilaska jednog od proizvođača iz peradarske proizvodnje.

Iskazao je zadovoljstvo što su se zahtjevi za poticaje u poljoprivredi značajno povećali i što su time naši ljudi pokazali da se žele njome baviti. Država mora stati iza njih, naglasio je ministar Delić. Dodao je kako je najaktuelniji problem otkupa poljoprivrednih proizvoda, kao i da u KS trenutno ima viška 100 tona krompira, koji poljoprivredni proizvođači nisu u mogućnosti da plasiraju na tržište. Iznos poticaja u narednoj godini će biti uvećan, i to za iznos veći od milion KM, potvrdio je ministar Delić.

<h2>Inicijative prema višim nivoima vlasti</h2>

Naglasio je i kako je najveći dio ove proizvodnje usmjeren ka animalnoj proizvodnji, a jedan manji dio je biljna proizvodnja. Potcrtao je i kako će KS raditi na izradi neophodne nedostajuće legislative iz svoje nadležnosti, ali i pokretati inicijative prema višim nivoima vlasti za izmjenu postojeće.

Iznos poljoprivrednih poticaja u narednoj godini će biti uvećan,  i to za iznos veći od milion KM

Najaktuelniji problem otkup, ima viška 100 tona krompira

Predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, zastupnica Neira Avdibegović-Dizdarević, te ministri Enver Hadžiahmetović i Adnan Delić primili su delegaciju <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626773/poljoprivredna-zadruga-za-plod-u-2020-otkupili-oko-250-tona-kornisona">Privredne komore FBiH</a>, koja je ukratko predstavila rad Udruženja za elektro-mobilnost i Udruženja zastupnika i trgovaca novim automobilima FBiH.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić je kroz niz iznesenih primjera zemalja iz regiona prenio iskustva i pozitivne efekte koje sa sobom nosi elektro-mobilnost, te predstavio barijere s kojima se privrednici u našoj državi, ali i Kantonu suočavaju kada je u pitanju ova oblast. I baš zbog toga, ključne teme sastanka su bile otklanjanje barijera ka uspješnoj implementaciji projekata iz oblasti elektro-mobilnosti, a što bi značajno u konačnici utjecalo na smanjenje zagađenja zraka kojem doprinose automobili.

Predstavnici Privredne komore su zatražili podršku Kantona Sarajevo u pogledu pojednostavljenja zakonskih procedura za instaliranje električnih punionica, ukidanja i smanjenja poreza na imovinu za električna i hibridna motorna vozila, osiguranja besplatnih parking mjesta u svim općinama za električna vozila, te mogućnostima vožnje trakom za javni prijevoz, kao i u realizaciji projekata izgradnje javnih električnih punionica u Sarajevu. - Mi ćemo podržati sve projekte koji su u interesu zdravlja naših građana, jer su nama naši građani prioritet - poručio je ministar Hadžiahmetović.

Ministar privrede Delić naglasio je značaj podrške privrednicima, rukovodeći se time da su najbolje prakse i iskustva privrednika važan doprinos za određivanje prioriteta i pravaca u kojima se i Vlada KS u budućnosti treba kretati.

Ukidanje i smanjenje poreza na imovinu za električna i hibridna motorna vozila

Pojednostaviti zakonske procedure za instaliranje električnih punionica

U Zavidovićima je&nbsp;<a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626342/mlijeko-i-mlijecni-proizvodi-iz-bih-za-devet-mjeseci-2020-godine-izvoz-iznosio-70-9-miliona-km">veliki interes</a> za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom, tačnije proizvodnju kornišona. U zadruzi „Za-plod“ do sada bilježe 30 posto više zainteresiranih. Zadruga je uputila poziv zainteresiranim proizvođačima na saradnju u novoj poljoprivrednoj sezoni.
Poljoprivredne kulture koje će se integralno raditi su kornišon, malina i nova sorta paprike merinos. Osigurani su repromaterijal, kvalitetan sadni materijal, stručni nadzor, otkup svih proizvedenih količina, kao i pravovremena isplata, poručuju iz Zadruge „ZA-plod“.

-Zadruga je u prethodnoj sezoni izvršila otkup svih ugovorenih poljoprivrednih proizvoda. Tržište je osigurano i radi se za poznatog kupca. Težište je na kornišonima - ističe Edin Keserović, direktor Zadruge, te dodaje da je do sada 30 posto više zainteresiranih.
U 2020. otkupili su oko 250 tona kornišona, pri čemu su imali oko 70 posto prve klase.
&nbsp;Ističu da su cijene svih proizvoda unaprijed poznate. Novost se odnosi na otkup maline, gdje nude petogodišnju minimalnu cijenu od 2,50 KM, a iz Zadruge poručuju da će pratiti cijene na tržištu i njihov eventualni rast, ali cijena neće biti niža od 2,50 KM.

Prethodne sezone otkupila sve ugovorene poljoprivredne proizvode

Poljoprivredna zadruga „ZA-plod“: U 2020. otkupili oko 250 tona kornišona

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u devet mjeseci prošle godine iznosio je 70,9 miliona KM, što je za 13,8 posto manje nego u istom periodu 2019., dok je uvoz iznosio 118 miliona KM i manji je za 11,6 posto u odnosu na prva tri kvartala u godini ranije.

Pokrivenost <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626336/u-decembru-najveci-izvoz-u-njemacku-hrvatsku-i-srbiju">uvoza izvozom</a> u tom periodu bila je 59,7 posto, a vanjskotrgovinski deficit mlijeka i mliječnih proizvoda 47,9 miliona KM, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.&nbsp; Iz Komore su istakli da je u devet mjeseci lani, u odnosu na isti period 2019. godine, zabilježen rast izvoza mlijeka za 12,2 posto, mlijeka i pavlake, koncentriranog i s dodatnim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje za 17,2 posto, sira i surutke za 9,6, te maslaca i mliječnih namaza za 6,7 pos

Ogroman pad izvoza primjećujemo kod tarifnog broja 0403, u koji spadaju mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i zakiseljeno mlijeko, s dodatim ili bez dodatog šećera ili drugih zaslađivača i voća, i to za 17,7 miliona KM, navedeno je u analizi. Većina tog izvoza 2019. godine išla je za Srbiju.&nbsp;

Iz VTK-a BiH su napomenuli da su za mlijeko i mliječne proizvode ključna tržišta Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Kosovo.

Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu bila je 59,7 posto

Većina tog izvoza 2019. godine išla je za Srbiju

Mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH: Za devet mjeseci 2020. godine izvoz iznosio 70,9 miliona KM

Javno preduzeće “Autoceste Federacije BiH” u 2020. godini ostvarilo je <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/626336/u-decembru-najveci-izvoz-u-njemacku-hrvatsku-i-srbiju">prihod</a> od naplate cestarine&nbsp;u iznosu&nbsp;od 36.360.191,22 KM bez izuzimanja PDV-a, potvrđeno je Feni iz tog preduzeća. Prihod od naplate cestarine koristi se za finansiranje troškova redovnog poslovanja.

Do sada je izgrađeno 113 kilometra autoceste na Koridoru 5C kroz BiH (Zenica sjever - Zenica jug, Zenica jug - Tarčin, Međugorje - Bijača i Svilaj - Odžak). U novembru 2020. pušteno je u promet novih 11 kilometara autoceste na Zeničkoj obilaznici, a privode se kraju i radovi na izgradnji poddionice Buna - Počitelj.
U toku su radovi na dionicama Počitelj - Zvirovići, Tarčin - Ivan, Tunelu Ivan, Vranduk - Ponirak i Ponirak - Vraca.
&nbsp;Također, u novembru 2020. godine potpisan je ugovor o izgradnji dionice Poprikuše - Nemila dužine 5,5 kilometara.

Pokrenute su tenderske procedure za dionice Tunel Kvanj - Buna, Nemila - Vranduk te Putnikovo brdo - Medakovo.

Kompanija kojoj sve ide na ruku: Amazon drastično uvećao zaradu

Održana edukacija "Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti"

Prilagoditi se znači pobijediti

Vedran Peršić: Startala kampanja ’50.000 razloga za Sberbank’

Bezos vs. Ambani: Oko čega se svađaju dvojica milijardera?

Sektor za transport i komunikacije: Pomoći i rasteretiti bh. prijevoznike

Na tržište EU izvezeno 14,3 posto manje roba nego u 2019.

Dijaspora će biti oslonac oporavka!

U "Tisakomercu" proširili proizvodnju, kupili zemljište, te proizvodne hale

Wizz Air otvara čak devet novih linija u Sarajevu: Evo u koje gradove uskoro možete letjeti

Osnovan Klub za podršku poduzetništva žena

Najaktuelniji problem otkup, ima viška 100 tona krompira

Pojednostaviti zakonske procedure za instaliranje električnih punionica

Poljoprivredna zadruga „ZA-plod“: U 2020. otkupili oko 250 tona kornišona

Mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH: Za devet mjeseci 2020. godine izvoz iznosio 70,9 miliona KM

"Autoceste FBiH" ostvarile prihod od naplate cestarine 36.360.191 KM

Biznis

Kompanija kojoj sve ide na ruku: Amazon drastično uvećao zaradu

Održana edukacija "Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti"

Prilagoditi se znači pobijediti

Vedran Peršić: Startala kampanja ’50.000 razloga za Sberbank’

Bezos vs. Ambani: Oko čega se svađaju dvojica milijardera?

Sektor za transport i komunikacije: Pomoći i rasteretiti bh. prijevoznike

Na tržište EU izvezeno 14,3 posto manje roba nego u 2019.

Dijaspora će biti oslonac oporavka!

U "Tisakomercu" proširili proizvodnju, kupili zemljište, te proizvodne hale

Wizz Air otvara čak devet novih linija u Sarajevu: Evo u koje gradove uskoro možete letjeti

Osnovan Klub za podršku poduzetništva žena

Najaktuelniji problem otkup, ima viška 100 tona krompira

Pojednostaviti zakonske procedure za instaliranje električnih punionica

Poljoprivredna zadruga „ZA-plod“: U 2020. otkupili oko 250 tona kornišona

Mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH: Za devet mjeseci 2020. godine izvoz iznosio 70,9 miliona KM

"Autoceste FBiH" ostvarile prihod od naplate cestarine 36.360.191 KM