Pod sloganom „Misliti na budućnost“, danas je u Centru ''Skenderija'' u Sarajevu otvoren 9. međunarodni sajam energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije ENERGA 2019.Dvije stotine učesnika i više od 100 izlagača iz 12 zemalja imat će priliku prezentirati svoje proizvode i ideje. 
Sajam će učesnicima ponuditi sesije i panel-diskusije o investicijama i integraciji obnovljivih izvora energije u BiH, aktuelnoj izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, maloprodajnom tržištu električne energije u BiH, bioplinskim elektranama i drugim zanimljivim temama.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, otvarajući sajam, istakao je kako bi BiH po pitanju energetika i potencijala koje ima u ovom sektoru mogla biti mnogo bolja od drugih zemalja regiona, ali je problem što smo prespori.
- Problem je što kasnimo, što su naši koraci spori u poređenju s drugima, što se reforme sporo provode i drugi nas pretječu. Moramo koračati brže, brže donositi odluke, provoditi reforme, pametnije iskoristi potencijale, jer će nam onda svima biti bolje - istakao je Šarović i dodao nekoliko pozitivnih stvari koje su se desile u proteklih godinu poput donošenja Okvirne energetske strategije, ali i inicijative da se uvoznici električnih automobila oslobode carine.
Predsjednik Inicijativnog odbora sajma Mirsad Đonlagić kazao je kako su u Evropi fosilna goriva i dalje glavni izvori energije te da je ovaj sajam organiziran za razmjenu dobrih ideja.
Nakon obraćanja, presijecanjem vrpce sajam je i zvanično otvoren i trajat će do 13. juna.

Predsjednik Inicijativnog odbora Mirsad Đonlagić kazao je kako su u Evropi fosilna goriva i dalje glavni izvori energije te da je ovaj sajam organiziran za razmjenu dobrih ideja

Otvoren 9. međunarodni sajam ENERGA 2019.

Nedavno je predstavljena kampanja Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH (UDOFBiH) - „Ne riskiraj, profitiraj!“. O tome smo razgovarali s generalnim sekretarom UDOFBiH Erminom Čengićem.&nbsp; 
Ispunjeni život&nbsp;- Polica osiguranja je svjedočanstvo o namjeri osobe da živi ispunjeni život, bez straha da bi neki nepredviđeni događaj mogao ugroziti njenu ili egzistenciju njene porodice. Ako osiguranje posmatramo iz tog ugla, onda bi trebali spoznati i prednosti prenošenja tereta rizika koji nepotrebno nosimo sa sebe na osiguravajuće kompanije - kaže Čengić. 
U organizaciji Udruženja u toku je kampanja „Ne riskiraj, profitiraj!“, šta se time želi postići.
- Kampanjom se želi utjecati na promjenu stavova građana i menadžera pravnih lica u razvijanju svijesti o potrebi za osiguravanjem imovine i života. Poplave u nekim dijelovima BiH, kojima smo ovih dana bili svjedoci, podsjetile su nas na mnogobrojne rizike čije se posljedice mogu ublažiti pravovremenim osiguranjem te tako minimizirati njihovu štetu. 

Kakva je tu situacija?&nbsp;&nbsp;- Nažalost, uprkos poplavama i drugim rizicima, imovina ogromne vrijednosti u vlasništvu građana i institucija ili kompanija i dalje je neosigurana. A ne postoji ni izražena svijest o važnosti osiguranja onog najvrednijeg, naših i života naših najbližih. 

Izloženost riziku
- Jedan od glavnih razloga je manjak tačnih informacija o važnosti osiguranja. Zbog toga smo na nivou strukovnog udruženja pokrenuli aktivnosti da pomognemo stanovništvu da se što jednostavnije informira o mogućnosti da budu finansijski zaštićeni od izloženosti riziku. Želimo pružiti građanima bolje razumijevanje glavnih karakteristika osiguranja kroz neutralno informiranje te jačati finansijsku pismenost u vezi s produktima osiguranja. Pitanje nepostojanja svijesti o važnosti osiguranja poprima veći značaj od finansijske mogućnosti klijenata.&nbsp;&nbsp;
Kako to možete objasniti?
- Da je to tako, objašnjavam na primjeru cijene osiguranja stana ili kuće čija vrijednost godišnje iznosi kao jedan rezervoar goriva, dok je cijena police osiguranja života za godinu približna iznosu koji bi nam ostao ako bi se odrekli jedne šoljice kafe dnevno.

Kako se realizira kampanja 
- Kampanja se, uglavnom, realizira putem Facebooka, Instragrama, Youtubea... Želimo skrenuti pažnju, naročito mlađima, na važnost razmišljanja o vlastitoj budućnosti u kontekstu zaštite od negativnih događaja na čije posljedice kao pojedinci ne možemo utjecati.

Uprkos poplavama i drugim rizicima, imovina ogromne vrijednosti u vlasništvu građana i institucija ili kompanija i dalje je neosigurana

Ermin Čengić: Nemamo svijest o važnosti zaštite života i imovine kroz osiguranje

Iz Gračanice, poslana je još jedna lijepa poduzetnička priča, zvanično je u rad puštena savremena fabrika za proizvodnju peciva i kolača “Edo Slad” u Poslovnoj zoni uz TC „Etna“.&nbsp;Braća Edin i Edmin još jednom su pokazala da nastavljaju 60-godišnju tradiciju oca Ćazima sa “slatkim programom”.&nbsp; - Naš poduzetnički put trasirao je otac. Uvijek je govorio radi, pa se nečemu možeš nadati. Radi ozbiljno, predano i gledaj naprijed i uspjeh će jednog dana doći - kazao je Edin Kamarić.
Na skupu kome su prisustvovali gosti i brojni gračanički poduzetnici obratio se i gradonačelnik Nusret Helić i naglasio da Gračanlije ne treba učiti kako se razvija poduzetništvo i ide naprijed.
On je sa starim majstorom Ćazimom, Edinom i Edminom simboličnim presijecanjem trake otvorio fabriku kolača i peciva, čija je gradnja koštala 4 miliona KM, površine 4.000 kvadrata, u kojoj se proizvodi 70 vrsta kolača za tržište BiH i peciva s “Hacap”, a uskoro i “Halal“ certifikatom.

Edin i Edmin čuvaju 60-godišnju tradiciju oca Ćazima

Slatka priča braće Kamarić: Uložili 4 miliona maraka

Nakon uspješnog prvog DiaWorksa s Lilijan Sulejmanović,&nbsp;Biznis centar bh. dijaspore u Sarajevu&nbsp;nastavlja&nbsp;s organizacijom radionica s uspješnim poduzetnicima i poduzetnicama iz bh. dijaspore. Novu radionicu „Brend u digitalnom svijetu“ realizirat će s Biljanom Lovrinović 19. juna u DBC-u.&nbsp;&nbsp; - Biljana Lovrinović je uspješna poduzetnica s poslovnom adresom u SAD, koja je nedavno pokrenula i IT kompaniju u svom rodnom Travniku. S bogatim iskustvom u brendingu i marketingu, te razvoju web aplikacija i drugih IT rješenja, danas zapošljava tim mladih ljudi u BiH i&nbsp;već bilježi dobre poslovne rezultate. Njena mreža kontakata u SAD i iskustvo u povezivanju i saradnji su nešto što svakako može koristiti našim poduzetnicima, ali i mladima zainteresiranim za unapređenje poslovnih prilika - kaže Armin Alijagić iz Biznis centra bh. dijaspore.
Fokusirat će se na temu razvijanja brenda i izazova koje taj posao nosi u eri digitalne komunikacije. Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem e-maila prijava@diasporainvest.ba.
Iz DBC-a pozivaju sve zainteresirane da&nbsp;dostave ime i&nbsp;prezime, e-mail i broj telefona, a oni će vas kontaktirati o svim detaljima. Biznis centar bh. dijaspore nalazi se na Marindvoru u ulici Augusta Brauna 2/1, a radionica je zakazana za 19. juni u 17 sati, poručuju iz DBC-a.

Uspješna poduzetnica Biljana Lovrinović prezentirat će 19. juna u DBC-u

Brend u digitalnom svijetu

Kad vidite da neko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku. Da je tako, potvrđuje i mladi par Ana i Bojan Mandura iz Žepča. Svoj prvi testni model cipela kreirali su prije dvije godine i nisu očekivali da će reakcija dovesti do sada već prepoznatljivog brenda „Lovidovi“.&nbsp; 
Simbol srca&nbsp;- Samo ime ''Lovidovi'' je igra riječi&nbsp;koja u prijevodu&nbsp;znači "dijeli svoju ljubav" jer ljubav i pažnja uložene u detalje i jesu najvažnije komponente naših cipelica, što ih čini jedinstvenim. Svaka naša cipelica ima i mali simbol srca koji stoji za humanitarnu pozadinu našeg brenda, gdje se udio od ostvarenog profita odvaja u dobrotvorne projekte - pojašnjava simpatični par Mandura.

Cipele se isključivo prodaju online, direktno kupcima bez veleprodaje.&nbsp; 
- Sve tehnologije i sredstva koje veliki brendovi imaju mi nemamo, ali pokušavamo to nadoknaditi kreativnošću i strašću. Iako smo dosta toga već prošli, ipak se još nalazimo na nekim počecima naše priče, te smo uvjereni da upornim radom možemo stvoriti veliki brend cipela iz BiH, koji je internacionalno zastupljen i priznat - tvrdi par Mandura.
Sve o brendu Lovidovi možete pronaći na socijalnim mrežama Facebook i Instagram.
Nema dobavljača&nbsp;Bitno je istaći da se cipele ručno izrađuju u BiH, a materijali nabavljaju samo dijelom iz BiH. 
- Još nemamo dovoljno dobavljača na našem tržištu, no nadamo se da će se to promijeniti. Najkvalitetnije materijale nabavljamo iz Turske i Italije. Drago nam je da promoviramo cipele s&nbsp;Made in BiH etiketom - istuče mladi par.

Povećati broj modela&nbsp;- U narednom periodu namjeravamo povećati broj modela te kolekcije upotpuniti i ženskim kožnim torbama. U pripremi je i muški brend cipela. Planiramo projekte koji će cipele dalje razvijati u anatomiji i zdravim stopalima - naglašava par Mandura.

Prodaja putem interneta direktno krajnjim kupcima bez veleprodaje

Mladi par iz Žepča izrađuje ručno kreirane kožne cipele

„Jasmin M“ d.o.o., P.J. Sarajevo, otvorio je novi servisni koncept kao ovlašteni „Rexroth Service repair centar“.&nbsp;Radi se o ukupnoj investiciji od milion eura. Servisni koncept je jedinstven u jugoistočnoj Evropi, jer jedini ima ispitni stroj tog nivoa i veličine. Otvaranju servisnog centra i dodjeli certifikata prisustvovao je značajan broj gostiju iz Njemačke, Mađarske, Češke, predstavnici većine rudnika iz BiH, Crne Gore i Srbije, te većih industrijskih kompanija.&nbsp; Duga tradicija
Ova izuzetno uspješna poslovna priča krenula je 1999. godine, kada je osnovana firma „Jasmin M“. I to nakon duge tradicije oca, koji je privatnik od 1978. godine. Nakon rata su ponovo pokrenuli kompletan biznis, s tim da su malo promijenili sektor.
- Do 2007. radili smo eksploataciju šuma za državna preduzeća, a nakon toga krenuli smo da se bavimo isključivo distribucijom proizvoda i komponenti stranih proizvođača. Tako smo 2015. godine otvorili svoj servisno-prodajni centar u Sarajevu. Tada je već bio planiran dizajn objekta u skladu sa standardima „Rexroth A Bosch Company''. Oni su veoma zahtjevna kompanija, posebno kada je riječ o obuci kadra koju smo morali proći, zatim uređenju kompletnog prostora... Sve to mora biti umjereno, certificirano te prihvaćeno s njihove strane - kaže Jasmin Malićbegović, direktor kompanije „Jasmin M“.
Naglašava da se dolaskom Mađara na čelo uprave regije Adria i Gabora Szoke, direktora za mobilnu hidrauliku u Mađarskoj, ta saradnja intenzivirala.
- Prve konkretne rezultate imali smo 2016. godine, kada smo dobili tender za ''Rexorth'' hidraulične pumpe i hidromotore u RMU Banovići, zatim tender u RMU Kakanj, nakon čega su rudnici prepoznali naš kvalitet, pa smo dobili projekt u Rudniku Kreka. Već dugo sarađujemo i s Rudnikom Bučim iz Makedonije, Rudnikom Pljevlja iz Crne Gore, a u posljednje vrijeme pokušavamo uspostaviti saradnju s RTB Bor iz Srbije - navodi Malićbegović.

Sarađuju i sa svim ozbiljnijim firmama u BiH. Što se tiče šumarstva, oni su broj 1 i pokrivaju cijelu bivšu Jugoslaviju. U dijelu gdje je „Rexroth“ dominantan kada je šumarstvo u pitanju, taj program se tek razvija u Hrvatskoj i pomalo u Sloveniji. Naravno, tu je i industrija koju, također, pokrivaju.
-„Rexroth“ je firma kćerka u vlasništvu „Bosch grupacije“, koja je jedna od vodećih svjetskih firmi u hidraulici. „Rexorth“ je u toj grupaciji zadužen za svu hidrauliku i mi smo njihov ovlašteni distributer za BiH i naš servisni centar je prvi excellence repair centar na svijetu te jedini takav servis na Balkanu. Prema našim saznanjima, dugo ćemo biti jedini, jer niko nije spreman da investira toliku količinu novaca i educira kadar. Tržište je veoma malo i otprilike jedan ili dva takva centra bi zadovoljila kompletne potrebe - govori Malićbegović.
Što je veoma bitno, „Rexorth“ je lider u mobilnoj hidraulici, a ono što je najvažnije, lider je u kontroli hidraulike. Druge firme su u stanju napraviti pumpu, hidromotor, ali nisu u stanju napraviti kontrolu između njih. Posljednjih 30-40 godina oni su pioniri u svim segmentima hidraulike i sve što je novo faktički dolazi od njih.
Višestruki lider
- Ulaskom „Boscha“ u njihovo vlasništvo dobili su finansijski potencijal. Oni su kompanija koja progresivno napreduje. I nas su certificirali nakon što smo prošli sve njihove kontrole. Dakle, dobili smo certifikat od krovne organizacije najveće firme za hidrauliku. Mi smo njihov servis centar exellence koji je ovlašten da radi sve popravke na klipnoaksijalnim pumpama i hidromotorima. Nema teritorijalnih ograničenja za servis, samo za distribuciju, što znači da možemo raditi servis u cijelom svijetu.

Pioniri u svim segmentima hidraulike

Malićbegović s ocem i poslovnim partnerima

Certificirani "Rexroth Service repair centar" jedinstven u jugoistočnoj Evropi

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> nije zainteresirana da cijene nafte budu više, kazao je danas predsjednik te zemlje Vladimir Putin šefovima stranih novinskih agencija. Kako je kazao, cijena od 60 do 65 dolara po barelu odgovara ruskom budžetu.&nbsp;&nbsp; -	Prosječna cijena oko 60-65 dolara po barelu je sasvim zadovoljavajuća, ne moramo ih dizati do vrhunca. Već imamo pristojnu maržu u smislu budžeta - rekao je Putin i napomenuo kako je ruski&nbsp;budžet projektiran uz predviđenu cijenu nafte od 40 dolara po barelu.&nbsp;On je istakao i da&nbsp;postoje razlike u stavovima između Rusije i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) u pogledu toga šta predstavlja fer cijenu nafte.&nbsp;Naime, Saudijska Arabija želi da cijena nafte bude viša, a Moskva će, ističe on, zajedno s kolegama iz te naftne organizacije donijeti zajedničku odluku o proizvodnji na sastanku, koji će biti održan u narednom periodu.&nbsp;Odluka OPEK-a i njenih saveznika, izvoznika nafte, uzet će u obzir i pad proizvodnje u Iranu i Venecueli, kao i probleme u Libiji i Nigeriji.&nbsp;Putin je potvrdio i kako će u budućnosti Rusija nastaviti saradnju s tom organizacijom, ali joj se neće priključiti već je uspostavljen mehanizam saradnje i odluke će biti zajedničke.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o odlivu kapitala iz Rusije, on je kazao kako to ne predstavlja nikakvu tragediju jer vanjskotrgovinski suficit ne samo da nadoknađuje nego znatno premašuje iznos novca koji odlazi iz zemlje.
- Zaista, prošle godine je zabilježen značajan, ali ne i najveći u modernoj ruskoj historiji odliv kapitala od 66 milijardi dolara. Međutim, trgovinski suficit je dostigao 131 milijardu dolara, tako da više nego kompenzira taj odliv - objasnio je Putin.
Inače, u Sankt Peterburgu održava se trodnevni Međunarodni ekonomski forum (SPIEF). Očekuje se da će učestvovati oko 17 hiljada učesnika iz Rusije i 140 zemalja svijeta.

Počeo Međunarodni ekonomski forum

Putin: Rusija ne želi višu cijenu nafte, odliv kapitala iz te zemlje nije tragedija

Deveta <a href="https://avaz.ba/tag/68047/brending-konferencija">Brending konferencija</a>, jedan od najznačajnijih događaja u BiH iz oblasti brendinga, marketinških komunikacija i medija održana je danas u Sarajevu.&nbsp;Ove godine konferencija nosi slogan "Hack the influence“ i posebno je značajna, jer se prvi put održana u inspirativnom prostoru Historijskog muzeja.Kako navodi organizator predavači na devetoj Brending konferenciji uspjeli su pomjeriti granice razumijevanja marketinga i otvoriti nove prozore poimanja organizacije i strategije poslovanja.
O frekvenciji sadašnjeg trenutka, koji se ogleda u beskrajnoj potrebi za novim marketinškim pravcima i strategijama, a u spomeniku vremena kakav je Historijski muzej Bosne i Hercegovine, govorilo je pet stručnjaka.
Ravid Kuperberg predstavio je sjajne alate za strukturiranje naših misli, Michela Magaš svoj impresivni rad na fuziji muzike i inovacije, Mihnea Gheorghiu fascinirao je primjerima hrabrih svjetskih kampanja na kojima je i sam radio, Mark Shayler je dokazao da za dobre rezultate moramo biti hrabri i zauzeti stav, a Will Rust je pokazao kako ponekad i glupost može kreirati nevjerojatne i pozitivne promjene - ističe se.
Kako se navodi u saopćenju za javnost Vesna Beganović, CEO agencije Via Media koja je organizator tog najvažnijeg strukovnog događaja, kad su u pitanju marketing i komunikacije u BiH, kaže da su pozitivne reakcije prisutnih jedan od razloga zašto su iznimno zadovoljni devetom Brending konferencijom.
- Svaka od tema je bila specifična, predavači su bili neizmjerno zanimljivi, a sve skupa i dalje je bila zaokružena cjelina. Prisutni su dobili uvid u trendove iz više uglova, to nam je bilo posebno značajno - izjavila je.

Brending konferencija spoj biznisa, umjetnosti, inovacije i kreativnosti

Slovenačka Gorenje Grupa, koja je od prošle godine u većinskom vlasništvu kineske Hisense Grupe, predstavila je danas razvojne planove po kojima se za dvije godine očekuje proširivanje proizvodnje izgradnjom novih pogona u Velenju i Valjevu.&nbsp;&nbsp;Kako je pojasnio direktor komunikacija Gorenja Denis Oštir, u proizvodnom kompleksu Gorenja u Velenju od kraja 2020. godine proizvodiće se televizori brenda Hisense namijenjeni evropskom tržištu. U početku oko milion aparata godišnje i bit će zaposleno 300 do 400 novih radnika, a u sljedećoj fazi u planu je povećanje kapaciteta na četiri miliona televizora godišnje i povećanje broja zaposlenih na 1. 000. 
Istovremeno, gradit će se nova fabrika u Valjevu, na prostoru nekadašnje fabrike Elind, gdje će se praviti frižideri sa dvoja vrata. I tu se očekuje 1.000 novih radnih mjesta. 
Iz Gorenja su napomenuli da razvijaju i pametne aparate koji će komunicirati sa korisnicima putem mobilne aplikacije, i da će za tri do četiri godine biti i na tržištu BiH. Pojasnili su da će korisnik, na primjer, moći "reći" pećnici da se uključi, bit će upozoren kada treba ubaciti jelo u rernu ili promiješati, frižider će upozoriti ako niste zatvorili vrata, veš mašina će sama komunicirati sa servisom... 
- Za pet do deset godina neće biti aparata koji nisu pametni - kazao je Vladimir Nardin, šef digitalnog marketinga Gorenje Grupe. 
Stanka Pejanović, izvršna potpredsjednica Gorenja, osvrnula se na partnerstvo sa kineskom Hisense Grupom, istakavši da će ono omogućiti pristup novim tržištima i podsticaj stvaranju novog proizvodnog portfolija. 
Kada je riječ o poslovanju Gorenja u BiH, prihod je u prošloj godini iznosio nešto više od 56 miliona KM, što je u odnosu na godinu prije povećanje za tri posto. 
Direktor firme Gorenje Commerce Robert Polšak naglasio je da je za Gorenje tržište BiH tradicionalno vrlo važno i poklanjaju mu posebnu pažnju.
Inače, Gorenje postoji 70 godina. Osnovano je u selu Gorenje i u početku je pravilo poljoprivredne aparate. Danas ima preko 11.000 zaposlenih, prisutni su u 90 zemalja svijeta, prihodi u prošloj godini premašili su 1,1 milijardu eura, a proizvodnja se nalazi u Sloveniji, Srbiji i Češkoj. Zanimljivo je da je u proizvodnji u Velenju, koja dnevno može "izbaciti" i 3.000 samo veš mašina, zaposleno više žena nego muškaraca.

Nove fabrike u Velenju i Valjevu sa oko 2.000 radnih mjesta

Otvoren je prvi bh. pogon za obradu pilećih nogica društvenog biznisa „Axis“ osnovanog zajedničkom investicijom Fondacije „Mozaik“ i australskog partnera „Standard &amp; Partners Ltd“.&nbsp; Mladi poduzetnik Ensar Perčo pokrenuo je u Ilijašu biznis koji vodi na dva kontinenta, sirovinu otkupljuje od regionalnih mesnih industrija, a izvozi u Vijetnam, Kinu i druge azijske zemlje.&nbsp;&nbsp;Dobra prilika 
- U zemljama Dalekog istoka, pileće nogice veoma su popularne u ljudskoj ishrani, iako je nama to malo čudno. Mi jedemo meso, a oni nogice i ligamente. Tu sam vidio svoju priliku i dobio ideju kakav biznis želim pokrenuti. Umjesto što uništavamo i bacamo dijelove pileta kao otpad, možemo ga preraditi i izvoziti tamo gdje se on koristi - rekao je Perčo. 
Obratila se i ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber-Sakser (Saxer). 
- Sretni smo što je Švicarska dio uspješnih priča poput ove. Poduzetništvo je duboko ukorijenjeno u švicarskom društvu i raduje nas što poduzetnički duh raste i među mladima u BiH. Nadamo se da ćemo svjedočiti sve većem broju ovakvih pozitivnih priča iz BiH – poručila je Rauber-Sakser.
Društveni biznis
„Axis“ je društveni biznis proizašao iz „Mozaikovog“ impakt inkubatora, gdje je dobio mentorsku i finansijsku podršku, a kroz australske partnere i dodatni poticaj za realizaciju. Potencijal je prepoznat i podržan i u okviru EFSE Entrepreneurship Academyja.&nbsp;Želim biti kineski heroj!
- Ne vjerujem u priče da je u BiH sve loše i da je uspjeh nemoguć. Na svom primjeru mogu potvrditi da rad daje rezultate, ali od nečega treba početi. Ja sam napravio naizgled jednostavan korak, postavio pitanje na www.lonac.pro i sve se počelo mijenjati. Želim biti kineski nacionalni heroj, po pitanju pilećih nogica, naravno. Ime firme „Axis“ na engleskom znači osovina i karika lanca. Želim postati onaj koji će spajati karike i od njih nešto napraviti - rekao je Perčo.
Podrška Ambasade Švicarske

„Axis“ je jedan od društvenih biznisa koji je dobio investiciju Fondacije „Mozaik“, čiji ovogodišnji fond za investiranje u društvene biznise iznosi čak 700.000 KM zahvaljujući švicarskoj vladi, koja se pridružila grupi od više od 50 finansijera „Mozaikove“ strategije.&nbsp;

Pogon je u Ilijašu, a izvozit će u azijske zemlje

Otvoren prvi pogon u BiH za obradu pilećih nogica

Uspješni gračanički privrednik, vlasnik i generalni direktor kompanije za preradu polimernih materijala i izradu fleksibilne ambalaže „Plastex“ Sead Terzić ujedno je i predsjednik Udruženja poslodavaca Gračanice.&nbsp;&nbsp; 
Potječe iz tradicionalne zanatske porodice pa nije ni čudo što je još 1984. godine osnovao zanatsku radionicu, iz koje je nastala firma „Plastex“. Danas se ova kompanija ubraja u red velikih preduzeća sa stotinu zaposlenih i timom mladih stručnjaka.&nbsp; 	
- Osnovni proizvodni program naše kompanije je prerada polimera i izrada fleksibilne ambalaže iz „role u rolu“ postupkom estrudiranja fleksografije, termozavarivanja, regranulacije. Zapošljavamo stotinu radnika i na tržište EU izvozimo 60 posto proizvodnje, a ostatak ide na domaće tržište, najviše za prehrambenu industriju - kaže Terzić.
Na početku, kaže Terzić, čovjek ima samo želju da uspije, a kasnije, nošen izazovima i osjećajima vrijednosti svoga rada, kako firma raste, rastu i obaveze i odgovornosti. Smatra da su ljudski resursi najbitnija karika u lancu privređivanja.
- Stoga ćemo u Udruženju poslodavaca, u saradnji s dvije osnovne i dvije srednje škole u Gračanici, raditi na snažnoj afirmaciji učeničkog poduzetništva, uz pomoć roditelja, nastavnika, kako učenici ne bi izučavali nešto što će ih odvesti na biro - ističe vlasnik „Plastexa“.
Firma u kojoj se nalazi šest proizvodnih pogona locirana je u Industrijskoj zoni na 10.000 metara kvadratnih, a planovi su da se i dalje širi. Upravo je u testnoj fazi pogon papirne ambalaže. Jedan skupi stroj „Cunioni“, koji opslužuju svega dvojica radnika, dnevno napravi 4-5 hiljada papirnih vrećica, za kojima vapi zapadno tržište.

Na čelu kompanije iskusni privrednik Sead Terzić <195> Smatra da su ljudski resursi najbitnija karika u lancu privređivanja

„Plastex“ zapošljavaju 100 radnika, na tržište EU izvoze 60 posto

Kompanija „Bingo“ u Maglaju realizira višemilionsku investiciju kroz izgradnju reprezentativnog objekta. Užurbano se radi, angažiran je veliki broj radnika i firmi iz Gračanice, Banje Luke, Tešnja, Tuzle, Lukavca, Cazina, Maglaja, Bosanske Krupe...Trenutno se radi na vanjskom i unutrašnjem dijelu objekta, kao i uređenju okoline. Kako se predviđa, svečano otvorenje 15. poslovnice kompanije "Bingo" na području Zeničko-dobojskog kantona trebalo bi biti krajem maja ili početkom juna.&nbsp;A kako teku radovi, mogao se uvjeriti i vlasnik kompanije Senad Džambić, koji je s saradnicima posjetio gradilište u industrijskoj zoni "Misurići", uz sami magistralni put M-17. Ukupna površina objekta je blizu 10.000 kvadratnih metara. Objekt se sastoji iz dvije etaže, u prizemlju će se nalaziti hipermarket i restoran, u suterenu garaža sa više od 250 parking mjesta. Površina samog hipermarketa bit će 6.000 kvadratnih metara.&nbsp;- Hipermarket će u svom sastavu imati salon namještaja, bijelu tehniku, kućanske aparate, prehrambeni asortiman, mesnicu, delikates i gastro liniju, dakle sve ono što su stanovnici Maglaja imali priliku vidjeti u našim drugim prodajnim objektima na području Zeničko-dobojskog kantona. Drago mi je da se i ovdje kao i u cijelom kantonu osjećamo dobrodošlo. Naravno&nbsp; sve zbog naših kupaca koji su nam vjerni unazad deset godina - rekla nam je Tatjana Paunoski, rukovodilac Službe marketinga i PR kompanije "Bingo". Osim hipermarketa i restorana sa više od 300 mjesta, u sastavu objekta bit će i prodavnica sportske opreme, zlatar i apoteka. "Bingo" planira zapošljavanje 90 osoba, što ne znači da će se na tom broju ostati, a nova zapošljavanja zavisit će od poslovanja.&nbsp;- Moramo pohvaliti saradnju s lokalnim vlastima, službama i načelnikom općine od samog početka realizacije projekta. Objekt planiramo svečano otvoriti krajem maja. Već sada najavljujemo odlične popuste jer "Bingo" je kralj dobrih cijena. S našim poslovnim partnerima i dobavljačima organizirat ćemo promocije i degustacije, priredit ćemo i zabavu za djecu, a hrana i piće u restoranu su prvi dan uvijek besplatni - dodala je Paunoski.U posljednjih nekoliko godina ovo je najveća investicija koja se realizira na području maglajske općine, čime je izuzetno zadovoljan i općinski načelnik Mirsad Mahmutagić.&nbsp;- Drago mi je da smo sa Senadom Džambićem i njegovim saradnicima imali priliku obići ovaj reprezentativni objekt. Lokalna administracija se trudila da bude na usluzi i ekspeditivna jer svjesni smo važnosti samog projekta i 90 novih radnih mjesta. Mi u Maglaju dosad nismo imali ovako impozantan trgovački centar, morali smo ići u druge sredine, a sada ćemo to imati u svome gradu - naglasio je Mirsad Mahmutagić, načelnik općine.&nbsp;

Hipermarket će u svom sastavu imati salon namještaja, bijelu tehniku i kućanske aparate, prehramebeni asortiman, mesnicu, delikates i gastro liniju

Sigurno 90 novih radnih mjesta

Ko je to danas spreman u Bosni i Hercegovini tražiti ljude koji imaju potencijal da uspiju u biznisu i pri tom još uložiti u njihove ideje? A to je upravo cilj Fondacije Mozaik.&nbsp;&nbsp; - Cilj nam je od 2016. do 2026. pomoći stvaranje nove generacije mladih, društvenih poduzetnika i poduzetnica koji uspješno kreiraju novu društvenu i ekonomsku vrijednost, stvaraju nova radna mjesta i koje ćemo snažno promovirati kao uzore za sve ostale mlade u BiH i regionu. Još 2016. nastavili smo jedan i pokrenuli novi snažan program Omladinska banka. Svakodnevno je aktivan u 32 općine i grada. Samo od 2016. finansirali smo 547 projekata mladih, ukupne vrijednosti 1.818.113 KM.&nbsp;Mobiliziran je i 7.101 volonter - istakao je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.
Cilj je da do 2026. finansiraju 5.000 projekata.

- Nudimo opciju pokretanja vlastitog društvenog biznisa. Za to smo kreirali novi program, Mozaik impakt inkubator, kroz koji smo do sada investirali u pokretanje 19 novih društvenih biznisa u formi d.o.o. Osigurali smo i bespovratna sredstva za pokretanje 15 novih mikrobiznisa obrta, samostalnih poduzetništva ili komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava - pojašnjava Puljić.
Sredinom prošle godine pokrenuli su online zajednicu www.LONAC.pro, u kojoj, s partnerima, nude sve potrebno za uspjeh jedne mlade osobe.
- Konstantno je dorađujemo uz svakodnevne konsultacije s više od 13.500 mladih koji su već registrirani. Plan je do 2026. LONCU imati barem 50.000 registriranih korisnika - naglašava Puljić. 
Nedavno su zaključili četverogodišnji ugovor sa švicarskom vladom, to jest njihovom razvojnom agencijom SDC i trogodišnji sa SIDA-om, Švedskom razvojnom agencijom. 
U saradnji s gradovima Banjom Lukom i Sarajevom, a razgovori su u toku i za Bihać, pokreću coworking prostore tzv. habove. Prvi otvaraju 19. aprila u Banjoj Luci. 
 
- I ako nemate ideju za projekt ili biznis, javite se u www.LONAC.pro da je zajedno razvijemo. Novac i pristup informacijama više nisu problem. Bitni su posvećenost, upornost i - najvažnije, poštenje - naglašava Puljić.

Saradnja sa švicarskom vladom i Švedskom razvojnom agencijom

Od 2016. finansirali 547 projekata mladih koji su vrijedni 1.818.113 KM

Postići <a href="https://avaz.ba/tag/9084/uspjeh">uspjeh</a> znači sam kreirati svoju šansu. U vremenu masovne proizvodnje, gubitka individualizacije i mašte, tri mlade djevojke iz Bosne počele su kreiranje vlastitih cekera i za kratko vrijeme dokazale da se kvalitet i originalnost ipak cijene. 

- Kažu da najljepše priče i ideje nastaju slučajno, pa tako i ova naša. Spremale smo se za putovanje u Pariz i bila nam je potrebna torba u koju će moći stati sve stvari koje bi nam bile potrebne kao turistima na jedan dan. Da se malo našalimo, sva sreća nismo je našle, pa smo došle na ideju da napravimo same torbe za sebe i za uži krug prijatelja. Na naše iznenađenje, dosta ljudi s kojima smo putovale pitalo nas je gdje smo kupile cekere. Tako smo otvorile stranicu i ponudile naše cekere kao bh. proizvod. Ubrzo smo predstavile naše proizvode, što je, ponovo na naše iznenađenje, dobilo veoma pozitivan feedback - istakla je Enisa Šabanović, jedna od kreatorki. 
Ove mlade i uspješne djevojke naglašavaju kako iza kreativnih cekera stoji cijeli jedan tim, print radi „NANO design“, a tvorci ideje su Belma Memić, studentica Arhitektonskog fakulteta Sarajevo, i Enisa Šabanović, učenica Srednje škole primijenjenih umjetnosti.
- Cekeri su ručno šiveni, a ne možemo da ne spomenemo djevojku koja je velikim dijelom zaslužna za stvaranje cekera Denisu Imamović. Cekere isporučujemo u mnoge bh. gradove, a javljaju se i kupci iz regiona i inozemstva. U pripremi je i druga kolekcija koja će biti limitirano izdanje i treba izaći u maju. Zainteresirani kupci naš profil mogu pronaći na Instagramu pod imenom „beggsofficial“, kao i na Facebook stranici „Begs“ - pojašnjava Šabanović.

Postići uspjeh znači sam kreirati svoju šansu

Šabanović i Memić: Iza projekta stoji cijeli tim

Enisa Šabanović: Za sve je „kriv“ Pariz!

<a href="https://avaz.ba/tag/16242/kjkp-park-sarajevo">Kantonalno javno komunalno preduzeće (KJKP) “Park” d.o.o.</a> Sarajevo raspisalo je javni konkurs za posao na dva mjeseca. Naime, kako nam je rečeno iz ovog preduzeća potrebni su im radnici kao ispomoć.&nbsp;- Posao je u trajanju od dva mjeseca, plaća je 800 KM, a radnici neće biti prijavljeni, ostaju na birou - izjavili su iz preduzeća "Park" d.o.o. Sarajevo.&nbsp;Ovo je za mlade ljude dobra prilika da zarade nešto novca, ali i da steknu novo iskustvo.&nbsp;Preduzeće „Park“ zbog potreba realizacije plana aktivnosti u okviru velike akcije Vlade KS na dvomjesečnom čišćenju svih površina od smeća i drugog otpada započinje angažmana 100 osoba koje se nalaze na evidenciji Biroa za zapošljavanje na poslovima „Javni radovi 2019“.
Shodno sporazumu s JU Služba za zapošljavanje, a po odobrenju Vlade KS, angažman potrebnog broja ljudi koji će u okviru preduzeća „Park“ biti angažirani počeo je jutros, a ovom prilikom preduzeća „Park“ poziva sva nezaposlena lica koja se trenutno nalaze na evidenciji biroa i posjeduju vještine za obavljanje poslova higijene-čišćenja zelenih površina, rukovanje ručnom kosom za travu, poznaju rad s alatom za okopavanje, izgrabljivanje, sadnju, orezivanje i druge vrtlarske i hortikulturne poslove da se što hitnije jave.

Potrebni radnici kao ispomoć

Evo kako zaraditi uz pomoć KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo

Prvu panel diskusiju na Sarajevo biznis forumu, čija je tema bila liderstvo, otvorio je bivši premijer Turske Ahmet Dovutolu, a pored njega govornici su bili ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, malezijski ministar Mudžahid Jusuf Rava (Mujahid Yusof Rawa), ministar rada i socijalne politike Crne Gore Kemal Purišić, marokanski ministar Lahcen Daudi (Daoudi) te Mustafa Rifat Hisarciklioglu, predsjednik Turske komore za robne razmjene (TOBB). 
Davutolu je podsjedito da je Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke koja organizira SBF, bio njegov student te da je ponosan na njega.
Bosna i Hercegovina je, kazao je, trebala biti podijeljena prije 25 godina, a sada je organizator velikih manifestacija. Dodaje kako je Sarajevo, koje je bilo razrušen grad, sada centar političkih i ekonomskih zbivanja i sastanaka.
- Pravi je trenutak da se analizira prošlost. Nedavno su me me pitali za budućnost međunarodnog poretka. Nakon ere Hladnog rata, bilo je mnogo optimizma, a danas imamo dosta pesimizma. Ja sugeriram na realističan optimizam. Danas imamo međunarodni nered. Globalno gledano, sve je veća tendencija populističkoj autokraciji, islamofobiji, desničarskoj ideji.
Na ovaj region će utjecati evropske krize ako mudro ne postupimo. Naš odgovor u jugoistočnoj Evropi treba biti da moramo stvoriti pristup koji je orijentiran na viziju, a ne na krizu. Balkan se uvijek pamti po krizi, a sada je prilika da kreiramo viziju. Da u glavama ljudi uspostavimo projekciju budućnosti, a ne da gledamo unazad. Ono što se desilo u regionu, to je prošlost, moramo imati novu metodologiju. Imamo zajedničke vrijednosti, humanitarne, evropske i balkanske vrijednosti - naglasio je Davutolu.

Otvoren 9. međunarodni sajam ENERGA 2019.

Ermin Čengić: Nemamo svijest o važnosti zaštite života i imovine kroz osiguranje

Slatka priča braće Kamarić: Uložili 4 miliona maraka

Brend u digitalnom svijetu

Mladi par iz Žepča izrađuje ručno kreirane kožne cipele

Certificirani "Rexroth Service repair centar" jedinstven u jugoistočnoj Evropi

Putin: Rusija ne želi višu cijenu nafte, odliv kapitala iz te zemlje nije tragedija

Brending konferencija spoj biznisa, umjetnosti, inovacije i kreativnosti

Nove fabrike u Velenju i Valjevu sa oko 2.000 radnih mjesta

Otvoren prvi pogon u BiH za obradu pilećih nogica

„Plastex“ zapošljavaju 100 radnika, na tržište EU izvoze 60 posto

Sigurno 90 novih radnih mjesta

Od 2016. finansirali 547 projekata mladih koji su vrijedni 1.818.113 KM

Enisa Šabanović: Za sve je „kriv“ Pariz!

Evo kako zaraditi uz pomoć KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo

Davutolu: Balkan se pamti po krizi, sada je prilika da kreiramo viziju

Biznis

Otvoren 9. međunarodni sajam ENERGA 2019.

Ermin Čengić: Nemamo svijest o važnosti zaštite života i imovine kroz osiguranje

Slatka priča braće Kamarić: Uložili 4 miliona maraka

Brend u digitalnom svijetu

Mladi par iz Žepča izrađuje ručno kreirane kožne cipele

Certificirani "Rexroth Service repair centar" jedinstven u jugoistočnoj Evropi

Putin: Rusija ne želi višu cijenu nafte, odliv kapitala iz te zemlje nije tragedija

Brending konferencija spoj biznisa, umjetnosti, inovacije i kreativnosti

Nove fabrike u Velenju i Valjevu sa oko 2.000 radnih mjesta

Otvoren prvi pogon u BiH za obradu pilećih nogica

„Plastex“ zapošljavaju 100 radnika, na tržište EU izvoze 60 posto

Sigurno 90 novih radnih mjesta

Od 2016. finansirali 547 projekata mladih koji su vrijedni 1.818.113 KM

Enisa Šabanović: Za sve je „kriv“ Pariz!

Evo kako zaraditi uz pomoć KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo

Davutolu: Balkan se pamti po krizi, sada je prilika da kreiramo viziju