Udruženje iz Gradačca „Mreža žena - Veliko srce u BiH“ dokaz je da, gdje ima volje za radom, ima i načina kako da se realizira. Almasa Huskić, predsjednica Udruženja, za „Avaz“ govori o proizvodnji i preradi organskog voća, gdje izvoze i koji su im planovi.&nbsp; - Mreža djeluje od 2006. i po osnivanju pokrenule smo poljoprivrednu proizvodnju voća i povrća. Bazirale smo se na sirovini koju su naše članice imale i koje su same proizvodile. Riječ je o voću koje se nalazi u okućnicama naših članica, kao i povrću koje su proizvodile za svoje potrebe, a viškove prerađivale. Tradicionalna proizvodnja je prerasla u organsku poljoprivrednu proizvodnju s posjedovanjem certifikata. Trenutno se proizvodnjom pekmeza, džemova, sokova, kompota, kao i preradom povrća bavi 150 članica – tvrdi Huskić.
Proizvodi su kontrolirani i prave se bez upotrebe hemijskih sredstava. Posjeduju i organski certifikat BeHaBioCert. Ove vrijedne žene uspjele su razviti proizvodnju koja im omogućava da izvoze u Australiju i Njemačku. Rade i na plasmanu proizvoda u arapske zemlje.
- U Gradačcu organiziramo manifestaciju već devet godina. Sajam šljive je poznat u Tuzlanskom kantonu, ali i širom BiH. Krajem marta održava se deveta manifestacija i trajat će dva dana – ističe Huskić.
Ova neprofitna organizacija sve aktivnosti realizira isključivo od svojih projekata. A rad i trud su prepoznati, tako da su podršku dobile i od Općine Gradačac, Vlade TK i Ministarstva trgovine i turizma TK.&nbsp;
Almasa Huskić smatra da BiH i njeni građani, pogotovu mladi, jedino uposlenje mogu tražiti u privatnom biznisu. Mi smo zemlja bogata prirodnim resursima, i to bogatstvo bi trebali konačno iskoristiti na pametan način, zaključuje Huskić.&nbsp;

Oko 150 članica pravi sokove i kompote

Udruženje iz Gradačca „Mreža žena - Veliko srce u BiH“

Pekmezi i džemovi za Australiju i Njemačku

USAID/Sweden Farma II projekt krajem ovog mjeseca organizira treninge o održivosti proizvodnje jagodastog voća u Jablanici, Tuzli, na Palama, u Rogatici i Bratuncu.&nbsp; 
Iz USAID-a poručuju da su obuke prilika da se svi učesnici uključeni u proizvodnju, otkup i plasman, prvenstveno maline, ali i ostalog jagodastog voća, upoznaju o aktuelnostima i trendovima u savremenoj proizvodnji.
- Rezultati ostvareni u proizvodnji i plasmanu jagodastog voća u proteklim godinama, prvenstveno kada je proizvodnja i plasman maline u pitanju, dovoljno govore o važnosti i uspješnosti ovih kultura – saopćeno je iz USAID/Sweden Farma II projekta.
Treninzi su otvoreni za učešće, a prvi će biti održan 18. februara u 11.00 sati u sali Opštine Rogatica, a zatim 19.februara u 10.00 sati u sali Opštine Pale, 20.februara u 11.00 sati u sali Općine Jablanica, 21. februara u 11.00 sati u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla te 22. februara u 10.30 sati u prostorijama Doma kulture opštine Bratunac.
Iz USAID/Sweden Farma II pozivaju sve zainteresirane da se odazovu na poziv, te uzmu učešće u programu koji će osigurati buduće uvezivanje proizvođača u sektoru jagodastog voća, ali i omogućiti efikasniju proizvodnju i razmjenu dobrih praksi za bolje rezultate u ovoj godini.
Projekt se realizira u saradnji sa Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Savezom poljoprivrednih udruženja Jablanica, Kantonalnom privrednom komorom Tuzla i Regionalnom savjetodavnom službom Bratunac.

Učesnici uključeni u proizvodnju

USAID/Sweden FARMA II nastavlja podršku proizvođačima jagodastog voća širom BiH

Predstavništvo njemačke privrede u BiH 2018. godine dobilo je licencu za provođenje edukacijskog programa za osposobljavanje energetskih menadžera u okviru projekta EUREMnext European EnergyManager. Ovaj projekt je standardizovan edukacijski program na području energetske efikasnosti koji se provodi u više od 30 zemalja.&nbsp;&nbsp; Cilj je osposobiti uposlenike da u kompaniji u kojoj rade prepoznaju potencijale za uštedu energije, postave konkretne ciljeve te primjene potrebne mjere za uštedu energije i novca.&nbsp;

Projekat je usmjeren prema zaposlenicima iz tehničkih odjela, voditeljima proizvodnje, energetskim savjetnicima, građevinskim inžinjerima, arhitektima i ostalom relevantnom tehničkom osoblju... 
Program se odnosi na proizvođačku industriju kao što su prehrambena, drvna, tekstilna, zatim zdravstvo, turizam, finansijski sektor... 
Zainteresirani za učešće na stručnom usavršavanju za European EnergyManagera treba da obrazac za prijavu dostave putem faksa na broj +387 33 295 920 ili e-mailom na adresu info@ahk.ba.

Cilj je pokazati uposlenicima kako da u kompaniji u kojoj rade prepoznaju potencijale za uštedu energije

Osposobljavanje energetskih menadžera u projektu EUREMnext European EnergyManager

U povodu obilježavanja Dana osnivanja, jučer je u Sarajevu održana svečana sjednica Skupštine BIHAMK-a. Kao neosporni lider u pružanju usluga pomoći na cesti u našoj zemlji, već 73 godine BIHAMK štiti interese svojih članova, garantira mobilnost 365 dana u godini i doprinosi povećanju sigurnosti svih učesnika u saobraćaju.&nbsp;&nbsp; Rad s mladima
Prisutnima se obratio predsjednik BIHAMK-a Ivo Komšić, koji je istakao da kao najveća i najmasovnija asocijacija motoriziranih građana u BiH, više od 70 godina BIHAMK predstavlja iskrenog zaštitnika njihovih interesa. Isto tako, i mjesto okupljanja brojnih entuzijasta i svih onih koji vole automobile i motocikle, koji vole rad s mladima, ovu organizaciju i sve ono što ona predstavlja.

Tokom 2018. godine, u Pozivnom centru BIHAMK-a registrirano je oko 700.000 poziva ili zahtjeva za pružanje tehničkih, turističkih, informativnih i drugih pomoći. 
Lani je BIHAMK asistencija obavila blizu 50.000 intervencija, i to 23.159 usluga tehničke pomoći na cesti i 25.786 usluga prijevoza neispravnih vozila. Sa 64 vozila opremljena je po važećim evropskim standardima i s više od 120 vanjskih saradnika iz cijele zemlje. BIHAMK asistencija smatra se jednom od najboljih ove vrste u regionu. 
Programi uštede
&nbsp;Trenutno je u funkciji 55 kamera na najfrekventnijim saobraćajnicama, graničnim prijelazima i planinskim prijevojima. Do kraja godine BIHAMK planira instalirati novih 20 kamera kako bi u svakom trenutku imao najaktuelnije informacije o dešavanjima u saobraćaju u BiH.
U protekloj, 2018. godini BIHAMK je imao blizu 52.000 članova. Radi pružanja što bolje usluge članstvu, implementirao je najmodernije sisteme komunikacije s članovima. Oni su uštedjeli više od 300.000 KM koristeći razne programe uštede, od kojih je najznačajnija pogodnost jeftinijeg goriva na svim pumpama HIFA grupacije.
Podijelili 200 autosjedalica
Saobraćajno-preventivne akcije obuhvatile su više od 30.000 učesnika od djece predškolskog i školskog uzrasta. Osim redovnih akcija, BIHAMK je protekle godine podijelio 200 autosjedalica za djecu svojih članova i počeo realizaciju projekta „Sigurno vezani u vozilu“ radi podizanja svijesti roditelja o značaju korištenja dječijih sigurnosnih autosjedalica tokom vožnje. 
Dodjela priznanja i plaketa
&nbsp;Tradicionalno, na svečanoj ceremoniji dodijeljena su priznanja i plakete za poseban doprinos u ostvarenju ciljeva i zadataka kluba. Podijeljene su Zlatne i Srebrene plakete BIHAMK-a te Zlatne i Srebrene značke.&nbsp;
Na osnovu rezultata u ciklusu saobraćajnih takmičenja u 2018., najuspješnijim nastavnikom proglašen je Fuad Kavazović, koji je uz priznanje dobio i nagradu od 500 KM. Najuspješnijom školom proglašena je OŠ „Rapatnica“ iz Srebrenika, koja je uz priznanje dobila bicikl za rad školske Saobraćajne sekcije i biciklističku kacigu.&nbsp;
U povodu Dana vozača i automehaničara, priznanja su dodijeljena i najboljem vozaču u BIHAMK-u Halidu Meškoviću i najboljem automehaničaru Kenanu Halvadžiji. Prvi put BIHAMK je dodijelio godišnju nagradu najboljim auto-moto klubovima na osnovu broja učlanjenih. Priznanja i nagrade dobili su AMK Bugojno, AMK Ilijaš i AMK Brčko. 
Pedesethiljaditi član Jasmin Selimović iz Tuzle u saradnji sa HIFA Grupacijom dobio je besplatno gorivo u vrijednosti od 500 KM.

Implementiran najmoderniji sistem komunikacije s članovima

Lider u pružanju usluga pomoći na cesti, čak 50.000 intervencija u 2018. godini!

David Parkman (Parkmann) novi je zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede (AHK) u BiH. U ekskluzivnom intervjuu za „Avaz“ govorio je, između ostalog, o planovima, njemačkim investitorima, privredi...&nbsp;&nbsp;Od ove godine Predstavništvo njemačke privrede bogatije je za novo rukovodstvo, preuzeli ste funkciju zamjenika direktora AHK BiH. Šta prvo planirate uraditi na području BiH?
- Predstavništvo njemačke privrede u BiH je u prošlosti obavljalo odličan posao i veoma mi je drago što se mogu priključiti mnogim, zanimljivim temama. Radi dobro uvježban tim, na koji se mogu apsolutno osloniti. Tokom svog boravka u AHK u Češkoj, zemlji koja je posljednjih godina doživjela impresivan ekonomski rast, pomogao sam mnogim kompanijama da izgrade i prošire svoje inozemno poslovanje u dinamičnom okruženju. Iz dosadašnjeg iskustva mogu podijeliti nove prijedloge na mom području odgovornosti. Srce privrede su poduzetnici, stoga sam odlučio da u nekoliko prvih sedmica lično upoznam što više poduzetnika. U kompanijama, na licu mjesta, želim precizno slušati o njemačko-bosanskohercegovačkim uspjesima, kao i brigama i problemima, kako bih mogao što više doprinijeti budućoj saradnji. Radujem se brojnim službenim putovanjima u zemlji i toplini ljudi!
Graditi uspjeh
Kakvi su Vaši planovi za naredni period kada je u pitanju BiH? Šta je ono što se može poboljšati kada su u pitanju privreda i poslovne prilike? Cilj predstavnika svake institucije je da određene zajedničke interese poduzetnika pronađe i zastupa u BiH. Koliko će Vaš angažman doprinijeti boljem poslovanju u BiH i na koji način?
- Za 2019. sam uvjeren da Predstavništvo može samo nastaviti graditi uspjeh na postignućima iz prethodnih godina. Identificirali smo potencijalna područja koja su od interesa za njemačku privredu i uključit ćemo ih u brojne njemačke inicijative. Planiramo delegacijsko putovanje za sektor metaloprerađivačke industrije iz BiH u Njemačku, drugu planiramo u sektoru turizma. Osim toga, nastavit ćemo vrlo uspješnu njemačku inicijativu za pronalaženje dobavljača u zemljama zapadnog Balkana koja će se održati i ove godine i gdje će se njemački kupci susresti sa bh. dobavljačima. Prethodnih godina je većina kompanija koje su sudjelovale u inicijativi dolazilo iz BiH, što je svakako pozitivno iznenađenje za njemačke kupce.
Goruća tema među njemačkim i bh. kompanijama je nedostatak kvalificiranih radnika. Prema našim istraživanjima, taj je nedostatak jedna od najvećih prepreka investicijama u zemlji. Kroz naš program stručnog obrazovanja „Skills expert“, koji je podržan od njemačkog federalnog ministarstva za privredu i energiju, kompanijama nudimo uslugu obuke i daljnjeg obrazovanja zaposlenika. To ne uključuje samo obrazovanje učenika usmjereno kroz praksu već je prilagođeno i za stručno obrazovanje i usavršavanje za mlade zaposlenike ili već iskusne kolege, koji imaju priliku za napredovanje na rukovodeće pozicije. Ukazivanje na buduće izglede kompanija i zaposlenika nije samo bitna komponenta privrednog rasta nego i dugoročni doprinos protiv emigracije.
Nadalje, kroz rad našeg privrednog udruženja „Wirtschaftsverein BiH“, usko sarađujemo s kompanijama koje se u praksi suočavaju sa zakonskim odredbama u BiH. Broj kompanija članova Udruženja „Wirtschaftsverein BiH“ je posljednjih godina porastao sa 30 na više od 150. Opći cilj bi trebao biti nastavak vođenja procesa pridruživanja BiH Evropskoj uniji. Svaki pristup i svaki korak donosi novi poticaj privredi. Ovaj proces svakako želimo nastaviti i aktivno podržavati.
Čime raspolaže BiH? Gdje su najveći potencijali za napredovanje privrednih odnosa BiH i Njemačke?
- Ekonomske pokretačke snage i dalje su metaloprerađivačka, industrija namještaja i obrade drveta, zatim tekstila, odjeće i obuće. Položaj BiH također ima neke jasne prednosti. Prije svega, blizina tržišta EU. Poznato je da je valuta vezana za euro, a troškovi rada su relativno niski. Poduzetnici su vrlo zadovoljni produktivnošću, spremnošću za obavljanje poslova i znanjem svojih zaposlenika. Zemlja također koristi značajnu finansijsku podršku od bilateralnih i međunarodnih donatora. U tom kontekstu, želio bih ohrabriti bh. kompanije da se angažiraju u pravcu njemačkog tržišta. Kao snažan partner njemačko-bh. privrede, rado ćemo vas savjetovati i aktivno pružiti podršku.
BiH nastavlja sa zanimljivim projektima u sektorima ekološke tehnologije, snabdijevanja energijom i saobraćajne infrastrukture. Svakako, tu su interfejsi koji mogu imati koristi od njemačkog znanja. Njemačke kompanije ne bi smjele propustiti ovaj investicijski potencijal!
Često nailazimo na činjenice da bh. potencijal nije iskorišten kako treba, kako i na koji način se to može poboljšati? 
- Jedan od problema sam već spomenuo, a to je dostupnost kvalificirane radne snage. Također vidim izazove za ekonomski rast BiH u čestom preklapanju administrativnih i pravosudnih nadležnosti. Ako se, kao AHK u BiH, susretnemo s njemačkim kompanijama i želimo predstaviti zemlju kao potencijalnu investicijsku destinaciju, zbunjujuće odgovornosti i propisi na različitim razinama između entiteta, kantona i općina mogu imati odvraćajući učinak na dozvole i koncesije.
Osim toga, netransparentne procedure javnih nabavki, korupcija, nedostatak političke i društvene stabilnosti i pravne sigurnosti su problematične teme koje, prema našim istraživanjima, iznova okupiraju njemačke kompanije u BiH.
Trgovinski partner
Njemački investitori su stalno prisutni na ovim teritorijima, a koliko njemačkih kompanija ima u BiH? Koliko je novootvorenih u 2018. godini?
- Njemačka privreda jedan je od najvećih investitora u BiH i najvažniji trgovinski partner. Obim bilateralne trgovine konstantno raste, te je u 2017. dosegao oko 1,9 milijardi eura. Direktne njemačke investicije u 2017. iznosile su oko 27,4 miliona eura. Prema našim informacijama, ovdje djeluje oko 250 kompanija s njemačkim kapitalom. Želio bih naglasiti da, unatoč spomenutim izazovima, u BiH postoje neke velike priče o uspjehu nekih velikih njemačkih kompanija, kao što su „HeidelbergerCement“, „Volkswagen“ ili „Veritas“ u Sarajevu i okolini. Prema našem privrednom istraživanju iz 2018., samo 5 posto njemačkih kompanija smatra ekonomsku situaciju u državi dobrom, međutim, 78 bi ponovno investiralo u BiH. 
Atraktivna platforma u 2019. 
Postoje li neki „netaknuti izvori“, odnosno privredne aktivnosti koje do sada nisu bile predmet pažnje privredne razmjene, a mogle bi biti značajne?
- Njemačka i BiH usko su povezane u gotovo svim sektorima privrede. Moj je dojam da u BiH ima mnogo mladih koji žele biti uspješni sa svježim, inovativnim idejama i rješenjima, što mogu postići uz puno energije i predanosti. Primjer bi bio IT sektor ovdje. Trenutno radimo na konceptima koji će tim dinamičnim kompanijama ponuditi atraktivnu platformu u 2019. godini, bilo da su startup ili ne.

Želim precizno slušati o njemačko-bosanskohercegovačkim uspjesima, kao i brigama i problemima, kako bih mogao što više doprinijeti budućoj saradnji

Parkman: Goruća tema nedostatak kvalificiranih radnika

David Parkman: Odmah ću upoznati što više poduzetnika

Prema visini prosječne plaće u jugoistočnoj Evropi, Bosna i Hercegovina se&nbsp; nalazi na pretposljednjem mjestu.
Prema istraživanju hrvatskih ekonomista, najveću bruto plaću i dalje imaju Slovenci, slijede Hrvatska, Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, BiH i Srbija. 
Pritom su jedino u Srbiji, izražene u eurima, plaće danas manje nego što su bile 2008. godine. 
Tako je slovenska bruto plaća u prosjeku 1.632 eura, u Hrvatskoj 1.125, u Poljskoj 1.109, a u Češkoj 1.083 eura.Mađari i Slovaci imaju isti prosjek - 993 eura.Prema statistikama, prosječna bruto plaća u BiH iznosi 690 eura, a u Srbiji 543.

<div class="infogram-embed" data-id="260d0728-41cc-4713-a500-b1974843d1e6" data-type="interactive" data-title="prosječna plaća u studenom"></div><script>!function(e,t,s,i){var n="InfogramEmbeds",o=e.getElementsByTagName("script")[0],d=/^http:/.test(e.location)?"http:":"https:";if(/^\/{2}/.test(i)&&(i=d+i),window[n]&&window[n].initialized)window[n].process&&window[n].process();else if(!e.getElementById(s)){var r=e.createElement("script");r.async=1,r.id=s,r.src=i,o.parentNode.insertBefore(r,o)}}(document,0,"infogram-async","https://e.infogram.com/js/dist/embed-loader-min.js");</script>

Muštuluk: Nismo posljednji!

Italijanski proizvođač automobila "Ferrari" ponovo je osvojio titulu najmoćnijeg svjetskog brenda, prema najnovijem izvještaju "Brand Finance Global 2019.", predstavljenom na završenom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
"Ferrarijev" "propinjući konj" je tokom prošle godine u kategoriji Indeks snage brenda - BSI povećao svoj skor za tri poena, sa 91,5 na 94,8 od mogućih 100, pretekavši "McDonalds", "Coca-Colu", "Lego" i "Disney", navodi se u izvještaju objavljenom na internetskoj stranici kompanije "Brand Finance", koja mjeri vrijednost 500 najvećih svjetskih robnih marki.
Velikan među automobilskim brendovima je posljednji put ponio titulu najmoćnijeg svjetskog branda 2014. godine.
- Kao najkvalitetniji svjetski proizvođač luksuznih vozila, "Ferrari" ima neusporedivi nivo prepoznatljivosti brenda, koji podržava izvrsnost dizajna i inovacija. Logotip "propetog konja" je savršeni simbol snage i vitalnosti brenda, koji planira nove modele i dopire izvan autoindustrije - naveo je David Haigh, generalni direktor kompanije "Brand Finance"
Kada je riječ o vrijednosti brenda, na čelu liste nalazi se američki internet trgovac "Amazon", s iznosom 164,4&nbsp;milijarde eura (rast od 24,6 posto u odnosu na 2018.), drugi je "Apple" sa&nbsp; 134,4 milijardi eura (5,0 posto), a treći "Google" sa 124,8&nbsp; milijardi eura (18,1 posto).&nbsp;"Microsoft" se popeo sa šeste na četvrtu poziciju, s vrijednošću brenda od 104,6 milijardi eura (47,4 posto), potisnuvši "Samsung" na peto mjesto.
Vrijednost brenda ovog južnokorejskog tehnološkog giganta je smanjena za 1,1 procenat, na&nbsp; 79,88 milijardi eura.

"Microsoft" se popeo sa šeste na četvrtu poziciju, s vrijednošću od 104,6 milijardi eura (47,4 posto), potisnuvši "Samsung" na peto mjesto

"Ferrari" najmoćniji, "Amazon" najvredniji brend

Projekt „Triple Win“ vodi se od 2012. godine i do sada je više od 500 osoba pronašlo posao putem njihovog posredovanja. Tri puta godišnje budu organizirani intervjui s medicinskim osobljem, a naredni je od 25. do 28. februara. Prijave za ovaj ciklus su do 3. februara. 
- Mi samo provodimo ovaj projekt između Njemačke i BiH, krovne institucije koje sve organiziraju su Agencija za rad i zapošljavanje i Agencija za posredovanje u zapošljavanju Njemačke. S obzirom na to da je ovo državni projekt, kandidatima je osigurana potpuna podrška. Od obuke do učenja njemačkog jezika. Sve je plaćeno, i kursevi i polaganje ispita na Goethe institutu - kaže Emir Čomor, koordinator projekta „Triple Win“.

Organiziraju i petodnevni stručni seminar s predavačima iz Njemačke. Prva četiri dana predavanja su fokusirana na razlike između tržišta rada u Njemačkoj i BiH, a peti je orijentacijski, polaznicima se nudi uvid u to kako izgleda život u Njemačkoj.

Minimalne plaće za prvu godinu 2.000 eura

Agencija za rad i zapošljavanje BiH saopćila da će svi kandidati koji budu uključeni u Triple Win projekt od januara dobiti ugovore s minimalnom plaćom od 2.000 eura bruto za prvu godinu rada, odnosno 2.400 eura bruto nakon okončanja nostrifikacije u Njemačkoj.

S obzirom na to da je ovo državni projekt, kandidatima osigurana potpuna podrška

Uskoro intervjui s medicinskim osobljem za rad u Njemačkoj, prijave do 3. februara

U pogonu tjestenina prehrambene industrije „Klas“ iz Sarajeva, u srebreničkom naselju Klisa, koji je otvoren 2014. godine, počela je proizvodnja tradicionalnih bh. proizvoda rahat-lokuma, gdje je posao dobilo šest radnika. Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave "AS Holding", kaže da je strateški plan ove kompanije da „Klas“, kao i ostale članice koje su u tom sastavu, pospješuju poslovanje, uviđaju prilike i šire asortiman. 
&nbsp;- Otvaranje proizvodnog pogona za rahat-lokume izvrsna je prilika kako i za nova radna mjesta tako i za proizvodne kategorije . Projektom i artiklima se obogaćuje proizvodni portfolio „Klasa“, ali i nastavlja graditi snažna domaća tržišna pozicija - naglasio je Hrvić. 
Kako kaže, riječ je o specifičnim proizvodima koji su proistekli iz tradicije domaće gastronomske kulture. Ovaj projekt bit će jedan od "Klasovih" uspjeha.
"AS Holding" je u ovaj projekt, površine 300 metara kvadratnih, uložila 176.000 KM. „Klasova“ podružnica u Srebrenici će tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, a planirani asortiman predviđen je da se izrađuje u različitim gramaturama i pakovanjima.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave "AS Holding", istakao je kako je cilj pospješiti poslovanje

U Srebrenici otvoren pogon vrijedan 176 hiljada KM za proizvodnju rahat-lokuma

U januarskom izdanju njemačkog potrošačkog magazina "ETM Testmagazin", specijaliziranom za nezavisno testiranje proizvoda, objavljeni su rezultati testa za novu generaciju "Gorenje" WaveActive mašina za pranje i sušenje veša.U detaljnom testu i evaluaciji, oba aparata su imala rezultate više od 90 posto, te ih zbog toga "ETM Testmagazin" preporučuje svojim potrošačima kao ekonomične i zahvaljujući novoj tehnologiji jona, izuzetno efikasnim aparatima.&nbsp;&nbsp; "ETM Testmagazin" objavljuje rezultate testiranja za širok asortiman proizvoda bijele tehnike, kućanskih aparata, potrošačke elektronike i slično. U posljednjem izdanju objavljeni su rezultati testiranja dva aparata iz nove "Gorenje" WaveActive generacije, koja su bila lansirana na tržište Njemačke krajem prošle godine."Gorenje" WaveActive mašina za sušenje veša sa 8 kilograma punjenja ostvarila je rezultat 92,9 posto i ocijenjen je kao “veoma dobar” ("sehr gut"), što je najveća ocjena koju aparat može osvojiti u ovakvom testu.
"ETM Magazin" je, također, testirao mašinu za pranje veša nove "Gorenje" WaveActive generacije, s kapacitetom 8 kg punjenja, lansiranu na tržište u aprilu prošle godine. Posebno istaknute prednosti ove mašine za pranje veša na testu su EcoCare funkcija koja omogućava dodatne uštede energije i vode na svakom programu, Ukupan rezultat za "Gorenje" WaveActive mašinu za pranje veša je 91,6 posto.
- Brojne nagrade koje je nova generacija WaveActive aparata osvojila na mnogim poljima su dokaz činjenice da su "Gorenje "WaveActive aparati izvanredno postignuće koje kombiniraju nove tehnologije, odličan dizajn, energetsku efikasnost i brigu za okoliš. Sada tim nagradama dodajemo i Plus X Award 2018./2019. – nagrada za inovativnost i odličnost robne marke -&nbsp; saopćeno je iz "Gorenja".

ETM Magazin analizirao  mašinu za pranje veša nove generacije sa kapacitetom 8 kg punjenja, lansiranu na tržište u aprilu prošle godine

Nagrade u Njemačkoj za novu generaciju "Gorenje" mašina za pranje i sušenje veša

U Kelnu je počeo Sajam interijera i namještaja imm cologne 2019. U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH nastupa osam kompanija uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te USAID WHAM Projekta – Projekt razvoja radne snage i većeg pristupa tržištima.&nbsp;&nbsp; Izlagači na grupnom štandu Bosne i Hercegovine su BOKSIT a.d. Milići, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko, DOMUS ARREDI d.o.o. Zenica, FEF Export Import d.o.o. Sarajevo, H.M.M. d.o.o. Gradačac, LIGNACON d.o.o. Teslić, MALAK GROUP d.o.o. podružnica JANJ Donji Vakuf te SENEX d.o.o. Čelić.

U Kelnu je počeo Sajam interijera i namještaja imm cologne 2019.

Bh. izlagači predstavljeni na grupnom štandu

Na bh. štandu izlaže osam kompanija

Imigracioni zakon koji parlament Njemačke treba odobriti stupit će na snagu 2020. godine.
Ovim zakonom će se osigurati pristup tržištu rada za radnike izvan Evropske unije.
Na stranici Ambasade Njemačke u BiH objavljen je podatak da ovoj zemlji nedostaje čak 1,2 miliona radnika.
Njemačkoj su potrebni ljekari, medicinske sestre, fizioterapeuti, građevinari...

Detaljnije informacije možete pogledati na&nbsp;<a href="https://www.deutschland.de/de/topic/wirtschaft/fachkraefteeinwanderungsgesetz-arbeiten-in-deutschland?fbclid=IwAR1a6CY9CCCr9dTAXlF9Gh7yjxyaLnt6fQHiM9gU-ztaCKpthJUQDMC3IgQ">LINKU.</a>

Traže se ljekari, medicinske sestre, fizioterapeuti, građevinari...

Njemačkoj potrebno 1,2 miliona radnika: Nove olakšice za posao

Kada dolazite u Tešanj, morate znati gdje ste došli. Tešanjski kodeks lijepog ponašanja najkraći je na svijetu i sadrži samo jednu rečenicu: (U Rimu se ponašaj kao Rimljanin) U Tešnju se ponašaj kao – biznismen! To je ovdje stvar kućnog odgoja. Ukoliko imate onu stvar da ispunite taj kriterij, sve će vam biti oprošteno: i to što ste crnac, Kinez, Srbin, reper, panker, purger, ateisat, protestant, vegetarijanac ili vanzemaljac. Čak i ako ste gej. 

Može li se više išta novo reći o Tešnju, tom strašnom gradu u kojem se prave velike pare? Teško, jer je Tešanj, pobogu, postao stvar opće kulture. Već se štampaju i univerzitetski udžbenici u kojima ekonomisti pokušavaju dešifrirati ovo čudo. Ekskluzivno ćemo podsjetiti na 15 manje poznatih činjenica kojih još nema u literaturi, niti na Wikipediji: 1.	Tešanjska preduzeća ostvaruju godišnji promet od 1,5 milijardi KM (toliko, usporedbe radi, iznosi pola federalnog budžeta); na području ove općine posljednjih pet godina svake se godine zapošljavalo novih hiljadu ljudi, što znači da je broj radnih mjesta sa devet hiljada u 2013. povećan na 14 hiljada u ovoj godini. To je pet hiljada novouposlenih za pet godina, što čini nevjerovatno povećanje stope zaposlenosti od 55 posto; od ukupnog broja zaposlenih, 90 posto radi u realnom sektoru; u Tešnju 24 uposlena pune penzioni fond za 10 penzionera, a bh. prosjek je 12 radnih mjesta na 10 penzionera; svaki sedamnaesti kamion koji se iz BiH izveze natovaren je u Tešnju, svaki sedmi stanovnik je privatnik, a u ovom gradu živi i najbogatiji čovjek u državi; 
2.	Ne morate ići u Ameriku da biste ostvarili američki san, možete se jednostavno doseliti u Tešanj. Ni ovaj grad nije imun na ekonomske migracije, ali ovdje to nije normalno. Ovdje je kao u Njemačkoj: doseljavaju se stručnjaci potrebni lokalnoj privredi, a oni sa sobom dovode čitave porodice. Danas se u Tešnju ne može naći nijedan slobodan stan za unajmljivanje. 
3.	Idu li, da se ne lažemo, i odavde mladi na Zapad? Idu, ali ne bježe. Idu, da bi se vratili. Stvarno? Jedno lokalno istraživanje pokazalo je fenomenalan rezultat: više od 65 posto onih koji odlaze želi se vratiti kada zarade dovoljno para. Dovoljno znači dostatno za pokretanje vlastitog biznisa u Tešnju. Da prevedemo - oni koji danas odlaze, sutra su investitori. 
4.	Tešnjaci na Zapad ne prodaju samo sirovine i radnu snagu. Prodaju im pamet. Lider u prodaji pameti je ARTISAN d.o.o., koji proizvodi namještaj s potpisom. Ovi inteligentni ljudi ovako to rade: uvezu sirovinu orahovog drveta iz SAD, zatim od toga proizvedu dizajnirani namještaj, a onda taj (gotov) proizvod isporuče nazad u Ameriku. Po 10 (slovima: deset) puta većoj cijeni! Prodajna cijena stolica na svjetskom tržištu kreće se od 150 do 350 eura, a stolovi od 350 do 1.700 eura. Učešće vrijednosti materijala iznosi do 10 posto. Jesmo li izračunali? ARTISAN danas izvozi svoje proizvode u 25 zemalja na sve kontinente. Ima vlastite salone namještaja u Kini i Južnoj Koreji. Do sada je na međunarodnim sajmovima osvojio brojne nagrade za inovativni dizajn, kao i za proizvod. Nagrade na prestižnom Sajmu u Kelnu, ARTISANU je dodijelio Međunarodni žiri i Njemačko udruženje za dizajn. Kvalitetan dizajn, naravno, zahtijeva vrhunsku tehnologiju. ARTISANOV vlastiti softver omogućava online (tehničku) komunikaciju sa zahtjevnim kupcima i finaliziranje rješenja koje odgovara kupcu bez skupih obostranih posjeta.
Za ARTISAN radi 14 najpoznatijih dizajnera iz BiH, ali i svjetski poznata imena i dizajnerske kuće, kao što su Majkl Šnider (Michael Schneider), Karim Rašid (Rashid), Gabriele Bellon, Zoran Jedrejčić, Salih Teskeredžić, i drugi. ARTISAN, naime, proizvodi VIP namještaj koji ne može sebi priuštiti baš svako. Čak i stanovnik BiH sa natprosječnim primanjima, ako želi imati ovaj namještaj, mora podići kredit;
5.	Tešanj nije mjesto gdje se mogu prodati mu*a pod bubrege;
6.	Udruženje privrednika „Intervencija – da, protekcija – ne!“. U Tešnju su biznismeni već odavno jači od političara. Ako vam treba intervencija u Sarajevu, više se ne kuca na vrata šefa vladajuće stranke. Kuca se na vrata Udruženja privrednika. A tu bi najbolji izbor bio Izudin Ahmetlić (HIFA GROUP), ako vam se posreći da dođete do njega. On je, znate, na "Forbesovoj" listi, a kada ste tamo – možete sve. Čak i odbiti zastupnika u Državnom parlamentu kada od vas traži intervenciju. Prošle je godine poslanik u Državnom parlamentu i predsjednik vladajuće SDA u Tešnju (Šemsudin Mehmedović) od najjaćeg tešanjskog biznismena tražio da s njim ide u Sarajevo na pregovore sa predsjednikom stranke Bakirom Izetbegovićem. Mehmedović je u to vrijeme, da podsjetimo, trgovao sa vlastitom strankom koketirajući sa ostala tri odmetnika iz SDA (Šepićem, Ahmetovićem i Sokolovićem). Za sebe je, valjda, želio izreketariti jaču poziciju unutar sopstvene stranke pred nadolazeće izbore. Ukoliko bi se, dakle, u Centrali stranke pojavio sa najbogatijim čovjekom u BiH, državni poslanik bi imao znatno jaču pregovaračku poziciju. Ali, najjači biznismen odbio je najjačeg političara – koji se zbog toga, naravno, nije naljutio (jer se to ne bi isplatilo, zar ne?). Izudin Ahmetlić je, da istina bude cijela, član Glavnog odbora SDA. Zlu ne trebalo.
Poduzetnici u Tešnju, naravno, nisu budale pa da uđu u otvoren sukob sa politikom. Saradnja se, dakako, podrazumijeva, ali su privrednici za svaki slučaj napravili vlastitu NVO, koja se zove Udruženje privrednika "Biznis centar Jelah –Tešanj". Tako su svoja lobiranja i intervencije učinili transparentnim. Zato i nije slučajno to što su tešanjski biznismeni, treći put, za predsjednika svog udruženja izabrali čovjeka koji nikada nije bio ni u jednoj političkoj stranci i koji definitivno misli svojom glavom. Ne postoji niko ko bi ga mogao natjerati da učini nešto što ne želi. Kod njega može intervencija, ali ne može protekcija. Predsjednik Senad Brka ima 52 godine, uspješan biznis, a Udruženje vodi bez naknade, volonterski. Kada su prije tri godine privrednici iz Republike Srpske objavili da nisu zadovoljni poslovnim ambijentom i da bi svoje biznise možda preselili u Federaciju BiH, predsjednik tešanjskog Udruženja ih je bez pardona pozvao da ulažu u Tešanj. Senad poziva Srbe u muslimanski Tešanj? Tobejarabi! No, on bi pozvao i svemirce – ako imaju pare i ako će investirati.
I, posljednja vijest iz rubrike vjerovali ili ne: Udruženje privrednika "Biznis centar Jelah - Tešanj" u fazi je implementacije Sistema upravljanja kvalitetom prema zahtjevima međunarodnog standarda ISO 9001:2015. To će biti prva nevladina organizacija u BiH koja će u svoje 'poslovanje' uvesti ovaj standard;
7.	Tešnjaci imaju vlastiti Sajam privrede. Sve je počelo sada već davne 2003. godine, kada je nekolicina ljudi iz Udruženja privrednika, onako iz za*ebancije, organizirala prvi sajam. Onda su se prepali i skontali da je vrag odnio šalu, jer su već na taj prvi Sajam došli ozbiljni poslovni ljudi. Čak su potpisani i prvi ugovori o poslovnim saradnjama. Iduće godine (2019.) održava se jubilarni 15. sajam privrede u Tešnju, a i dalje ga organizira Udruženje privrednika "Biznis centar Jelah – Tešanj". Ove godine je na tom sajmu izlagalo više od 200 izlagača iz zemlje i inozemstva, a zemlja partner bila je Italija. 
Tešanjski sajam nije isto što i mostarski Sajam gospodarstva, na koji,po defaultu, dolazi cijela politička krema iz regiona. Mada se i u Tešanj svake godine sjate mnogi predsjednici, premijeri, ministri i ambasadori, ovaj sajam ipak nije vašar političke taštine. Ovdje je više bankara nego političara;
8.	Možda malo kasno, ali tešanjski su biznismeni konačno shvatili da je nogomet zaista važna stvar. Prava je sramota da tako razvijena općina nema ozbiljan klub u najvišem rangu. Ali, nedavno je Upravu tešanjskog NK TOŠK preuzeo Edin Jabandžić, suvlasnik mesne industrije "Madi". Sada se ostali sponzori sami javljaju. To znači da bi se u tešanjski nogometni klub mogao upumpati pristojan novac, kao što to na globalnom planu Arapi rade sa PSG-om i Mančester sitijem. TOŠK-ovci imaju plan. Kratkoročni - plasirati se u najviši rang takmičenja, i, dugoročni – pozicionirati se u top-pet klubova u BiH;
9.	Tešanj ne izvozi, već uvozi radnu snagu. Brojni autobusi svako jutro dovoze radnike iz manjeg entiteta (Doboj, Teslić, Modriča) na posao u ovaj grad u Federaciji BiH. No, ne dolaze samo na posao, već i u šoping. Događa se, dakle, paradoksalna situacija: građani nekadašnjeg regionalnog centra (Doboj, RS) dolaze da kupuju u maleni Tešanj. Zapravo, ne u Tešanj, već u Jelah. Jelah je, da se razumijemo, samo bolje organizirana mjesna zajednica, da ne kažemo selo – u urbanističkom smislu, a u stvarnom smislu je poslovno čudo. Sjedište je "AS holdinga". 
U Jelahu tinjaju drevne separatističke težnje za otcjepljenjem od Tešnja i formiranjem vlastite općine;
10.	Općina Tešanj je prva u Federaciji BiH (2011.) na Sarajevskoj berzi emitirala općinske obveznice koje su rasprodate u rekordnom roku. Prikupljeni novac koristio se za finansiranje (nove) Industrijske zone „Glinište“. Na takvu odluku odvažio se tadašnji općinski načelnik Fuad Šišić, koji je u ovu općinu uveo i elektronsku upravu. Sadašnja općinska administracija samo reciklira ideje na koje autorsko pravo polaže upravo bivši načelnik, ali on se ne buni. Šišić se u kuloarima spominje i kao (ponovni) kandidat za načelnika općine na lokalnim izborima (2020.). Ne zna se, doduše, koja bi ga stranka mogla kandidirati, ali nema garancija da će to biti SDA. Upućeni tvrde da je on jedini koji bi imao velike šanse i kao nezavisni kandidat. U tom slučaju Šišić bi mogao napraviti senzaciju poput disidentice Amre Babić u Visokom, koja je teško porazila svoju bivšu stranku (SDA) i pomela ostalu konkurenciju;
11.	Čak i ako je tačno to da se u BiH ne može zaraditi milion a da nisi povezan sa politikom, Tešanj je izuzetak koji potvrđuje pravilo. Za tešanjsko privredno čudo nije zaslužna nikakva stranka ili partija. Ni Alija, ni Tito. Ni isluženi političar Šemsudin Mehmedović, niti općinski funkcioneri koji se tešanjskim uspjehom drsko busaju u prsa, zbog čega kod lokalnih biznismena izazivaju bijes. Jer, privrednicima iz ovoga grada uspjeh niko nije poklonio. Nisu išli prečicom, išli su težim putem. Greenfield investicija je čest slučaj u Tešnju. To je vrsta investicija za koju je značajno da se sa poslom počinje od nule, bez prethodne infrastrukture, struje, interneta, radnika... Da budemo jasni do kraja: počinje se bez bilo kakvog poslovnog prostora, na livadi. Kod greenfielda se u pravilu radi o direktnom ulaganju stranog kapitala, ali su Tešnjaci - kao domaći investitori – i ovdje izvan mainstreama. Oni ništa nisu napravili javnim novcem, već uz pomoć komercijalnih kredita. Tešanjsko iskustvo se, prema tome, svodi na sljedeće: da bi u biznisu zaista postao frajer, moraš biti spreman staviti svu imovinu pod hipoteku, uključujući i onu od ženine rodbine; nakon infarkta i dijabetesa moraš ostati na nogama i osjetiti adrenalinski miris znoja, krvi i suza; moraš biti spreman da se boriš, osvojiš, izgubiš, preživiš – i ponovo uskrsneš. To su dječije bolesti koje je prebolio svaki čovjek u ovom gradu koji je zaradio više od milion maraka;
12.	Kada dolazite u Tešanj, morate znati gdje ste došli. Morate se ponašati pristojno i poštovati domaćina, a to nije teško. Tešanjski kodeks lijepog ponašanja vrlo je jednostavan. U njemu je napisana samo jedna rečenica: (U Rimu se ponašaj kao Rimljanin) U Tešnju se ponašaj kao – biznismen! I sve će vam biti oprošteno: i to što ste crnac, Kinez, Srbin, reper, panker, purger, puritanac, protestant, ateist, vegetarijanac ili vanzemaljac. Čak i ako ste gej;
13.	Konačno, kako se zarađuje taj prvi milion? Kako se ostvaruje američki san, a da se ne ode u Ameriku? Ovo je, dakle, umjetnost u kojoj je Tešanj postavio standarde. To će vam najbolje demonstrirati Elvir Bećarević (39), vlasnik fabrike mineralne vode ZEMA. On je počeo kao i Stiv Džobs (Steve Jobs) (Apple) – iz garaže. Imao je 20 godina kada je ušao u samostalni biznis. Proizvodio je sokove na razmućivanje. Elvir Bećarević danas proizvodi pet šlepera vode – dnevno! I to ne bilo kakve, već (službeno) najbolje vode na svijetu: "Tešanjskog kiseljaka"! Ali, to više ne radi u garaži, već u robotiziranoj tvornici u bosanskoj silicijskoj dolini, što je drugo ime za Tešanj. „Nemoguće je moguće“, kaže Elvir Bećarević, „samo malo duže traje“. Bećarević nije mainstream biznismen, odnosno nije tajkun – jer nije politički favorit, ne učestvuje na javnim tenderima i nikada nije uzeo državni poticaj. Ne vozi džip, nema maloljetnu ljubavnicu, a u džamiju ne ide da bude viđen. Zato je on: momak iz susjedstva. 
Elvir Bećarević nije novopečeni biznismen kojeg je izbacila tranzicija, on je izbacio sam sebe. Većina lokalnog stanovništva ima uvriježeno mišljenje da iza ovog dječaka stoji neko važan iz politike. Ima tu neke logike, jer Elvir izgleda previše obično za nekakvog opasnog lika, a pogotovo ne liči na kontroverznog biznismena. Uostalom, vozi samo Golf, narodni auto. U čemu je onda kvaka? Bez obzira na to što kompanija ZEMA ima vlastiti vozni park, svjetski prvak Elvir Bećarević svako jutro ustaje u pet sati ujutro, sjeda u kombi – i razvozi robu lokalnim trgovcima. Čak i istovara pakete sa mineralnom vodom. Čovjek radi! Ponovit ćemo: r a d i! Eureka! Neko bi glupo mogao pomisliti da je Elvir otkrio toplu vodu, ali zar ovo nije Balkan? Slušajte kako je za*eban: „Tajna je da nema tajne. Treba zabraniti vladajuću donatorsku ideologiju i socijalističko meditiranje. Pa, u kapitalizmu smo skoro 30 godina, pobogu. Treba raditi. Jednostavno, zar ne“. Ovaj dječak, ustvari, ima isti mentalni sklop kao i ostali tešanjski poslovni ljudi koji u bh. okvirima – a u nekim slučajevima i regionalnim – predstavljaju senzaciju. Kao, naprimjer, vlasnik grupacije HIFA PETROL, megabiznismen Hajrudin Ahmetlić, autor izjave koja je postala antologijska: „Cijelih 15 godina sam radio kao da mi je svaki dan ponedjeljak, ali danas se osjećam kao da mi je svaki dan subota“. No, nemojte se zanositi, jer put od ponedjeljka do subote nije tako kratak niti lagan kao što to izgleda na prvi pogled. Za taj put treba imati mu*a. Do koljena;
14.	Da li je sve med i mlijeko? Nije. Umjetnički dojam o Tešnju kvari prosjek platća koji je među najnižim u Federaciji BiH (650 KM). Kako je to moguće? Ekonomska nauka je tu dala jednostavno objašnjenje: u Tešnju postoji velika disproporcija između broja zaposlenih u tzv. realnom sektoru, dakle onih sa niskim platama (90%), i onih sa visokim platama koji žive na račun njih (10%). Kada bi statistika za svoje izračune uzimala samo zaposlene u proizvodnji (realnom sektoru), rejting tešanjske platne liste možda ne bi izgledao tako tužno. Sve je to "u pet deka" u ovoj državi. Što tešanjskim poduzetnicima može biti i alibi. Može li? Činjenica je, ipak, da je „robovlasnik“ čest termin na društvenim mrežama kada se opisuju pojedine tešanjske gazde. Taj mrski termin u Tešnju su upotrebljavali čak i neki važni političari, otkrivajući tako svoju žal za prošlim vremenom. Vremenom kada su imali apsolutnu moć. (Na njihovu žalost, dijagnoza je neumoljiva: nemoć je kulminirala i postala hronična. I nema te "viagre" koja bi ih mogla vratiti u prvobitno agregatno stanje.)
Ali, šta je – tu je. Uzmi ili ostavi (650 maraka). Pomirili smo se, izgleda, s tim nepisanim pravilom. Ovo je nova era. Nema više na more preko sindikata. Sindikata? Htjeli smo kapitalizam, i dobili smo ga. I to u njegovom sirovom obliku – (neo)liberalnom. Tu ne vlada merhamet, već notorni kapital i surovi profit. Dokle će ovako? Pa, dokle im se može. I dok postoje Kinezi iz Republike Srpske. Tešanjski poduzetnici se, zapravo, samo ponašaju u skladu sa tržištem radne snage. I neće povećavati plaće dok ne budu morali. Kao što nije povećavao ni predsjednik Makron (Macron);
15.	Građani Tešnja redovno upražnjavaju fizičke aktivnosti usmjerene na povećanje stope nataliteta. Visok libido ovdašnjeg stanovništva zaslužan je za to da nema bijele kuge. Spojili su ugodno s korisnim, te su i u vođenju ljubavi lideri u BiH. 

P.S. Možda se i ne isplati biti milioner. Moraš raditi, je**ga.

(Ovo je rukopis iz knjige u pripremi „Lukavi biznis“, autora Hajrudina Redžovića)

Podsjetit ćemo na 15 manje poznatih činjenica kojih još nema u literaturi, niti na Wikipediji

Tešanj ne izvozi, već uvozi radnu snagu

Otkrivamo tešanjski recept: Kako zaraditi prvi milion u 15 tačaka

Novi kružni tok gradi se na mjestu križanja Avenije i Rudarske, odnosno Ulice kralja Tomislava i Ulice kneza Višeslava.&nbsp;&nbsp; Izvođači radova objavili su video animacije u kojima su prezentirali kako će izgledati kružni tok koji se gradi.
Ovo je samo jedan u nizu kružnih tokova koji su izgrađeni u Mostaru u posljednje vrijeme.

Radi se na poboljšanju saobraćaja

Mostar: Radovi na saobraćajnoj infrastrukturi

Pogledajte kako će izgledati novi kružni tok u Mostaru

Kompanija Facebook ove godine suočila se s nizom problema, uz razne afere i pad sistema, a sada je loše poslovanje kompanije ostavilo "veliku rupu" u novčaniku Marka Zakerberga (Zuckerberg). Bogatstvo šefa Facebooka početkom godine procjenjivalo se na 75 milijardi dolara, a Bloombergov indeks milijardera pokazuje da mu je u ponedjeljak vrijednost bila skromnijih 56 milijardi.&nbsp;Prognozira se da će Zakerberg godinu završiti sa 15 milijardi dolara manjim bogatstvom, a ostvari li se to, Zakerberg će izgubiti najviše od svih 500 vodećih milijardera.

Facebook gubi na vrijednosti

Teška godina za Marka Zakerberga, olakšan za 15 milijardi dolara

Njemačko preduzeće ''Krampic'', koje u Bosanskom Brodu posluje u unajmljenom prostoru bivšeg preduzeća ''Metal Brod'', iduće godine preselit će u novu proizvodnu halu.

-Plan je da do kraja 2019. godine proizvodna hala površine 2.040 kvadratnih metara bude završena i da proizvodnju nastavimo na ovoj lokaciji - kaže direktor ''Krampica'' Milan Trifunović.

Naime, ovo preduzeće, koje od 2015. godine posluje u Bosanskom Brodu, na osnovu javnog konkursa kupilo je zemljište u vlasništvu Općine, koje se nalazi u dijelu poslovne zone površine 30.138 kvadratnih metara.

-Trenutno poslujemo u unajmljenim prostorijama, gdje zapošljavamo 20 radnika. Preseljenjem u nove poslovne prostore proširit ćemo obim proizvodnje i zaposliti novih 30-ak radnika - izjavio je Trifunović.

Objašnjava da u Bosanskom Brodu dijelom proizvode gotove proizvode, a jedan dio odlazi na doradu u Njemačku, odakle se isporučuje krajnjim kupcima. 

Trifunović podsjeća da je plan izgradnja još jednog proizvodnog objekta, što će stvoriti potrebu za zapošljavanjem dodatnog broja radnika.

'Krampic'' je visoko specijalizirani proizvođač prijenosnih rezervoara za goriva i maziva, kao i rezervoara za skladištenje. Iz preduzeća navode da dugogodišnje iskustvo i inovacije u proizvodnji rezervoara i sistema skladištenja garantiraju najviši kvalitet i sigurnost proizvoda. S više od 23.000 instaliranih jedinica širom svijeta svrstavaju se u red renomiranih proizvođača s kontinuiranim rastom.

Pekmezi i džemovi za Australiju i Njemačku

USAID/Sweden FARMA II nastavlja podršku proizvođačima jagodastog voća širom BiH

Osposobljavanje energetskih menadžera u projektu EUREMnext European EnergyManager

Lider u pružanju usluga pomoći na cesti, čak 50.000 intervencija u 2018. godini!

David Parkman: Odmah ću upoznati što više poduzetnika

Muštuluk: Nismo posljednji!

"Ferrari" najmoćniji, "Amazon" najvredniji brend

Uskoro intervjui s medicinskim osobljem za rad u Njemačkoj, prijave do 3. februara

U Srebrenici otvoren pogon vrijedan 176 hiljada KM za proizvodnju rahat-lokuma

Nagrade u Njemačkoj za novu generaciju "Gorenje" mašina za pranje i sušenje veša

Na bh. štandu izlaže osam kompanija

Njemačkoj potrebno 1,2 miliona radnika: Nove olakšice za posao

Otkrivamo tešanjski recept: Kako zaraditi prvi milion u 15 tačaka

Pogledajte kako će izgledati novi kružni tok u Mostaru

Teška godina za Marka Zakerberga, olakšan za 15 milijardi dolara

Njemački ''Krampic'' gradi proizvodnu halu

Biznis

Pekmezi i džemovi za Australiju i Njemačku

USAID/Sweden FARMA II nastavlja podršku proizvođačima jagodastog voća širom BiH

Osposobljavanje energetskih menadžera u projektu EUREMnext European EnergyManager

Lider u pružanju usluga pomoći na cesti, čak 50.000 intervencija u 2018. godini!

David Parkman: Odmah ću upoznati što više poduzetnika

Muštuluk: Nismo posljednji!

"Ferrari" najmoćniji, "Amazon" najvredniji brend

Uskoro intervjui s medicinskim osobljem za rad u Njemačkoj, prijave do 3. februara

U Srebrenici otvoren pogon vrijedan 176 hiljada KM za proizvodnju rahat-lokuma

Nagrade u Njemačkoj za novu generaciju "Gorenje" mašina za pranje i sušenje veša

Na bh. štandu izlaže osam kompanija

Njemačkoj potrebno 1,2 miliona radnika: Nove olakšice za posao

Otkrivamo tešanjski recept: Kako zaraditi prvi milion u 15 tačaka

Pogledajte kako će izgledati novi kružni tok u Mostaru

Teška godina za Marka Zakerberga, olakšan za 15 milijardi dolara

Njemački ''Krampic'' gradi proizvodnu halu