U srijedu, 14. marta, u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina. To je prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih na prostoru jugoistočne Evrope.
- Smještena je u središnjem dijelu općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupne instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava - kazao je u intervjuu za bh. izdanje "Večernjeg lista" generalni direktor "Elektroprivrede HZ HB" Marinko Gilja.
Podsjetio je da je "Elektroprivreda HZ HB" 2004. godine pokrenula projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojeg su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dat vjetroelektrani Mesihovina.&nbsp;Ukupna vrijednost investicije je oko 82 miliona eura od čega se najveći dio, 72 miliona eura, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.
Prema Giljinim riječima, "Elektroprivreda HZ HB" jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.
- U našem sistemu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebice što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa savremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse - istaknuo je generalni direktor "Elektroprivrede HZ HB".
Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u općini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.
Osvrnuo se i na poslovanje "Elektroprivrede HZ HB" u 2017. godini, kazavši kako je to bila iznimno loša hidrološka godina, najlošija u historiji preduzeća, no unatoč tome, "Elektroprivreda HZ HB" 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.

U srijedu s radom počinje prva vjetroelektrana u BiH

Proizvođači namještaja iz naše države godinama se bore s paragrafima, bore se da u svojoj zemlji, koja je bogata šumama, dođu do sirovine i tako pojeftine proizvodnju i postanu konkurentniji na inozemnom tržištu, ali u tome ne uspijevaju. Zato fabrike namještaja sirovinu, to jest dasku, uvoze iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, a dotle preko granice se izvoze hiljade kubika trupaca i rezane građe te drva za ogrjev.&nbsp;&nbsp; 
Brojni problemi

Predsjednik Udruženja proizvođača namještaja u BiH Ramiz Grapkić sve ovo je potvrdio i godinama to osjeća na svojoj koži, u Fabrici namještaja “Jadrina” u Gračanici. Osim ovih problema, 2014. godine poharala ih je i poplava i načinila štetu od 8 miliona maraka, a posljedice se osjećaju i danas. Zato se u ovoj fabrici okreću reorganizaciji, pa gase tapetariju i kreću u proizvodnju masivnog namještaja. Uz nabavku savremenih strojeva i s manjim brojem radnika ostvarit će istu dobit.

- Ljudi u drvoprerađivačkoj industriji pravi su borci. Tvrdim, i to mogu dokazati na brojnim primjerima, da bi ovu privrednu granu trebalo proglasiti strateškom u BiH, jer se može razvijati domaćim bogatstvom, našim šumama, logično favorizirajući više finalne prerađivače drveta. Ali, to ne ide kako logika i ekonomija kažu, jer je općepoznata stvar da su nama u fabrikama namještaja glavne kočnice razvoja sirovine. Zbog neusvajanja zakona o šumama, oblovina se godinama raspoređuje po tamo nečijim nahođenjima i kriterijima. Zato sirovine uvozimo, čime se proizvodnja poskupljuje - kaže Grapkić.

Samo obećanja&nbsp;

Navodi da se problem osiguranja sirovina za veći broj prerađivača pokušavao riješiti nekoliko puta u Federalnoj vladi, ali sve je ostalo na obećanjima. Uzalud je, tvrdi Grapkić, bilo uvjeravati predstavnike Federalne vlade da su fabrike namještaja one koje iz godine u godinu povećavaju izvoz, zapošljavaju ljude. Nije pomogla ni činjenica da je prošle godine iz BiH izvezeno namještaja u vrijednosti od 505 miliona maraka, što u strukturi cjelokupnog izvoza iznosi više od 60 posto.


Ukidanje odluke&nbsp; 

Ohrabruju zaključci s nedavno održanog sastanka u Banjoj Luci predstavnika udruženja namještaja, resornih ministarstava, privrednih komora. Usvojeni su zajednički stavovi u vezi s ukidanjem odluke o zabrani izvoza trupaca iz entiteta u entitet i uvođenja takse na izvoz rezane građe za dvije vrste drveta, bukvu i hrast. Ovi zaključci bit će predočeni Vijeću ministara BiH.

Grapkić: Drvnu industriju treba proglasiti strateškom privrednom granom

Kopaonik biznis forum, 25. po redu, bit će održan od 4. do 7. marta. Kao i uvijek do sada, okupit će veliki broj učesnika. O tome smo razgovarali s Aleksandrom Vlahovićem, predsjednikom Saveza ekonomista Srbije i predsjednikom Programskog odbora KBF-a.&nbsp;&nbsp;
Šta će biti u fokusu ovogodišnjeg Kopaonik biznis foruma? 

- Centralna tema 25. jubilarnog Kopaonik biznis foruma je šta poslije fiskalne konsolidacije – kako fiskalnu stabilnost mjerama ekonomske politike pretvoriti u održivi rast i razvoj. Da bi se fiskalna stabilnost pretvorila u održivi rast, neophodno je otkloniti fundamentalne slabosti privrednog sistema Srbije. 

Fiskalnom konsolidacijom stvoreni su uslovi za realizaciju strukturnih reformi. Održivi rast, međutim, zahtijeva značajno viši nivo investicija, mjereno u odnosu na BDP. Problem niskih investicija ne može se zamagliti činjenicom da su strane direktne investicije najviše u regionu, te da su u prošloj godini iznosile gotovo 6 posto BDP. Nije realno očekivati značajniji rast stranih investicija u narednom periodu.

Novi ciklus

Zbog toga zabrinjava nizak nivo kapitalnih državnih i prije svega domaćih privatnih investicija. Da bi se domaće privatne investicije podstakle, potrebno je suštinsko unapređenje uslova poslovanja. Najprije je neophodno restrukturiranjem i privatizacijom osposobiti javna preduzeća i portfelj neprivatizovanih velikih preduzeća za novi investicioni ciklus. 

Neophodan je napredak u reformi pravosuđa, tj. efikasnijoj zaštiti svojine i ugovora, finansijskoj disciplini, ravnopravnosti učesnika na tržištu. Samo tako se pojedinci - preduzetnici mogu podstaći da više štede i investiraju, da preuzimaju rizike, uvode inovacije. Sve ovo odnosi se i na čitav region, budući da zemlje zapadnog Balkana imaju slične fundamentalne slabosti privrednog sistema. Na Forumu će posebno biti obrađena tema “Izazovi zapadnog Balkana – jedna regionalna ekonomska zona“, gdje će se upravo govoriti o dostignućima Berlinske inicijative i šansama da se napravi jedinstveno tržište sa slobodnim protokom robe i kapitala. 

Izjavili ste da će viši nivo regionalne saradnje svima u regionu olakšati i ubrzati put ka EU.

- Da, sasvim je razumljivo i nije potrebno pretjerano objašnjavati da viši nivo regionalne saradnje olakšava i ubrzava put ka EU svim zemljama zapadnog Balkana. Najprije da kažem da je ta saradnja unutar naše regije sasvim prirodna, budući da smo do prije 26 godina bili dio jedinstvenog ekonomskog prostora u bivšoj zajedničkoj državi. Izuzev Albanije, naravno. I Evropa sagledava ovu regiju kao jedinstvenu zonu, otuda i napori da se projektima u okviru Berlinske inicijative ove zemlje još više povežu. Važno je što su započeti mnogi infrastrukturni projekti koji će obezbijediti da se naša regija nađe na mapi Transevropske transportne mreže. Čvršćom regionalnom saradnjom stvaramo uslove za podizanje konkurentnosti naših privreda, što, na kraju, ubrzava naš put ka EU. 

Naveli ste i da zajedno dvije trećine svoje trgovine realiziramo s EU, a četvrtinu u regionu. 

- To samo dodatno potvrđuje neophodnost bržeg integrisanja u EU, kao i prethodno stvaranje institucionalnih pretpostavki za produbljivanje regionalne saradnje. Dilema da li pojedine zemlje našeg regiona treba da se okrenu ka Zapadu ili Istoku je u suštini lažna. Ne samo da je vanjskootrgovinski bilans dominantno zavisan od EU, već se i strane investicije realizuju uglavnom iz razvijenih zemalja Evrope. Naravno da postoji prostor za podizanje ukupne saradnje, da su i dalje prisutne barijere i tu ja vidim ključnu ulogu političara, državnika, koji treba da trasiraju put poslovnoj zajednici za još bolje rezultate. 

Nedovršena tranzicija

Ukazali ste da je privreda regiona opterećena strukturnim problemima. Kojim?

- Region zapadnog Balkana je&nbsp;opterećen inherentnim, autonomnim, strukturnim problemima. Sve do 2008. godine ti strukturni problemi nisu bili jasno vidljivi, bili su „maskirani“ visokim prilivom ino-kapitala (kroz privatizaciju i ekspanziju bankarskog sektora). 

Stvorena je lažna slika da je moguće razvijati privrednu strukturu dominantno na sektoru usluga, da će se vanjski i unutrašnji deficiti doživotno pokrivati uvezenim kapitalom, da se može trošiti više nego što se stvara. Svjetska ekonomska kriza je kristalno jasno ogolila suštinu problema čitavog regiona, a to je nedovršena ekonomska tranzicija, nepovoljna struktura BDP, koji karakteriše značajno manje učešće sektora razmjenljivih dobara i usluga, koja za posljedicu ima izuzetno nisku konkurentnost nacionalnih ekonomija. Suština je da sve vlade regiona nisu na početku svjetske ekonomske krize implementirale adekvatnu politiku fiskalnog prilagođavanja i strukturnih reformi. Umjesto da se svi napori usmjere ka strukturnom prilagođavanju, poput pozitivnih primjera baltičkih zemalja, gotovo sve vlade regiona su spas potražile u povećanju javnog duga i dalje održavajući javnu potrošnju na nedopustivo visokom nivou uz sve naslijeđene strukturne neefikasnosti.&nbsp;

Danas privrede regiona liče jedna na drugu. Slab rast, nezaposlenost, dupli deficiti, visok vanjski i javni dug, i tek u protekle dvije godine primjetan je pozitivni pomak.

Za mene je bila čast da budem minister u Đinđićevoj Vladi

Za Vaš CV bi trebao poseban tekst, šta ste sve radili od 1987. godine, kada ste diplomirali na Ekonomskom fakultetu? Čega se najradije sjećate, a šta je bilo najizazovnije?

- Najizazovniji je bio period koji sam proveo u Vladi Srbije od 2000. do 2004. godine, radeći kao ministar za privredu i privatizaciju. To je bila prva demokratska vlada, formirana nakon petooktobarske revolucije, na čijem čelu je bio pokojni premijer dr. Zoran Đinđić. Period neshvatljivih kontradiktornosti: na jednoj strani ogromna energija kod većine stanovništva, nevjerovatan entuzijazam, a opet, nedugo zatim, otpor prema neminovnim promjenama u ekonomskoj tranziciji i prihvatanje jeftinih demagoških i populističkih fraza, kao jedina istina. Za mene je bila čast da budem ministar u Đinđićevoj vladi i danas se često sjetim razgovora, diskusija i savjeta koje sam dobio od njega.

Svjetska ekonomska kriza ogolila je suštinu problema regiona

Imate proizvod, platformu ili posao koji ste spremni da pokrenete? To može biti uzbudljiva prilika, bilo da se radi o vašoj kompaniji ili kompaniji u kojoj ste zaposleni. Najvažnija stvar, bez koje ne možete ništa da započnete, jeste dobar biznis plan. Pred vama je nekoliko smjernica koje će vam pomoći u izradi biznis plana. 1. Pokušajte da ga formulišete što kraće
Mnogi ljudi smatraju da biznis plan treba da bude „roman“ o njihovom idealnom putu stvaranja, svim nadama, snovima... Zato kreiraju duge dokumente koje, u većini slučajeva, niko ne želi, niti ima vremena da čita. Biznis plan ne mora da bude ispunjen navođenjem svega što ste ikada htjeli u poslu. Samo treba da bude jednostavan.&nbsp; „Mnogi ljudi misle da biznis plan treba da bude dokument sa desetinama stranica, pun nadahnutih rečenica, a to nije tačno", kaže Barbara F. Šenk, autorica knjige „Business Plans Kit For Dummies“. „Ono što treba da imate jeste papir koji detaljno predstavlja glavne stvari koje će prikazati vaše poslovanje."
Šenkova kaže da mit o poslovnom planu kao podužem dokumentu jednostavno ne odgovara stvarnosti. Stručnjak za izradu poslovnih planova Greg Gudman saglasan je s mišljenjem Šenkove. On ističe da pretjerano detaljisanje u poslovnom planu, koje podrazumijeva i statističke podatke za svaki mjesec, projekcije i predviđanja, ne samo da može da bude zbunjujuće i opterećujuće, već može i da postavi nerealna očekivanja za investitore. 2. I dalje treba da budete temeljni
Jednostavno ne znači šturo – najbolji poslovni plan je onaj koji će ukratko i jasno pokazati najvažnije karakteristike kompanije. Određivanje osnove vašeg poslovanja, osmišljavanje i provjera prava za odgovarajuće ime i znakove, spisak zaposlenih, samo su neke od stvari koje obavezno moraju da se nađu na spisku stvari koje treba da provjerite. U svojoj knjizi, Šenkova navodi zadatke koji moraju da se ispune kako bi poslovni plan bio koristan dokument: ●	Opišite posao.
●	Opišite proizvod ili uslugu.
●	Opišite konkurentno tržište.
●	Opišite kako ćete zaraditi kroz poslovni model.
●	Opišite kako ćete se oglašavati.
●	Opišite kako ćete proizvesti proizvod.
●	Opišite poslovni tim.
●	Opišite finansijsku projekciju, uključujući i to koliko novca vam je potrebno i koliko novca ćete dobiti.
Ove tačke će možda nekima izgledati očigledne, ali Šenkova kaže da je iznenađena time koliko često te stvari nedostaju u poslovnim planovima svih vrsta. Gudman kaže da je dobar putokaz za to možda najprecizniji način za razvoj poslovnog plana. Obilježavajući glavne tačke i razmišljajući o neophodnim detaljima možete i naučiti više o svom poslovanju. „Jednom kada počnete da stavljate podatke na papir, vidjećete stvari koje možda ne biste uvidjeli drugačije."
3. Napravite dosljedan i jedinstven plan Sve kompanije se na neki način razlikuju, tako da ne postoji poslovni plan koji odgovara svima. Zato bi trebalo da izbjegavate da preuzimate gotove prijedloške i kopirate elemente plana neke uspješne kompanije. Na taj način sami sebi ukidate mogućnost rješavanja jedinstvenih izazova kompanije. Još gore, takav kopirani tuđi poslovni plan je vrlo često lak način da dođete do neuspjeha.
„Poslovni plan treba da bude odraz nekog poslovnog poduhvata", objašnjava Gudman. „Dakle, ono što je potrebno jeste da prikažete prijedlog izvođenja tog poduhvata, bilo da se radi o proizvodnji bombonjera ili nekoj novoj tehnologiji."&nbsp; Gudman ističe da je, prilikom pisanja poslovnog plana, važno obratiti pažnju na određenu publiku. Ako je poslovni plan strogo interni dokument, trebalo bi da pokazuje kako će se ostvariti rast kompanije, naglasiti interne informacije koje će vam pomoći u tome (kao što je strategija za zapošljavanje ili važna partnerstva). 
Ako je poslovni plan dokument za vanjske saradnike i investitore, onda je potrebno da to bude što jasniji i što atraktivniji dokument, koji će privući ljude da ulože novac ili neke druge resurse. Šenkova kaže da je razumijevanje prirode poslovanja ključ za proizvodnju uspješnog poslovnog plana. Zato je važno da razmišljate o svrsi poslovanja, o tome šta prodajete, ko vam je publika i kako ćete zaraditi novac. „Kada odgovorite na ova pitanja, tada ste ušli u posao“, kaže Šenkova. „Ta pitanja pokazuju šta radite, ko ste, kako radite i kako ćete zaraditi novac od toga što radite."&nbsp; Poslovni plan je zapravo plan za uspjeh. Kada se radi pravilno i temeljno, taj dokument ne samo da može da vas usmjeri na pravi put, osigura vam rast kompanije i mogućnost odabira prave strategije, već može biti i savršen način da predstavite kompaniju ili proizvod potencijalnim investitorima. S obzirom na to da je ovaj proces veoma važan, danas postoje obrazovni programi koji vam omogućuju da saznate <a href="https://www.biznis-akademija.com/preduzetnistvo-za-osobe-koje-zele-nezavisnost-i-put-ka-bogatstvu?utm_source=avazba&amp;utm_medium=3ElementaUspjesnogBiznisPlana&amp;utm_campaign=avaz&amp;utm_content=BAPreduzetnistvo" style="color: rgb(255, 0, 0);">kako se pravi uspješan biznis plan</a>.

Ovo su 3 elementa uspješnog biznis plana

Evropska komisija (EK) predložila je povećanje maksimalnog iznosa državne pomoći u poljoprivredi koje države članice mogu isplaćivati bez prethodnog obavještavanja.
Komisija predlaže da se pomoć sa sadašnjih 15.000 eura po poljoprivrednoj ekonomiji tokom tri godine poveća na 25.000.
U saopćenju Komisije, navedeno je da su se "'de minimis' pomoći pokazale posebno korisnim u kriznim situacijama, jer omogućuju bržu reakciju kada poljoprivrednicima treba hitna pomoć, kao u slučajevima privremenog nedostatka likvidnosti".
EK je, kako se ukazuje, reagirala na poziv država članica da poveća limit za tu vrstu pomoći kako bi im omogućila širu i bržu distribuciju sredstava bez potrebe za slanjem obaveznih obavještenja.
- Da bi se garantirala zaštita od poremećaja tržišta, uvedena je dodatna zaštitna mjera da poljoprivredni sektor ne može dobiti više od 50 posto ukupnog iznosa "de minimis" pomoći na nacionalnom nivou - navedeno je u saopćenju.
EK je predložila i stvaranje centralnog registra, koji će države članice morati uspostaviti i koristiti. Time će se, kako se obrazlaže, pojednostaviti praćenje korištenja i distribucije pomoći.
Komisija traži povratne informacije o svom prijedlogu od tijela EU koja su se koristila tim instrumentom. Savjetovanje će biti otvoreno do 16. aprila ove godine. Očekuje se da će Komisija prijedlog donijeti tokom ljeta, nakon savjetovanja s državama članicama.

Evropska komisija predlaže povećanje državne pomoći u poljoprivredi

Stvorene su pretpostavke za ponovni početak proizvodnje u nekadašnjem rudniku kvarcita, a danas Privredno-trgovačkom društvu "Smrčevice“, nakon presude Općinskog suda Travnik, kojom su otkazi ugovora o koncesiji utvrđeni kao nezakoniti.

To je Feni potvrdio predstavnik ovog rudnika Kerim Kasumović, koji je naglasio da je u prvoj fazi planirano zapošljavanje 50 radnika, i da je u nabavku neophodne mehanizacije već uloženo oko milion KM.&nbsp; 
Prijem radnika trebao bi početi odmah po završetku žalbenog roka, odnosno nakon što presuda postane pravomoćna.
- Nadamo se da dinamika, koju smo zacrtali, neće biti narušena i da će kantonalne vlasti pokazati sluh za potrebe ovdašnjih ljudi, lokalne zajednice i regije, i da se neće žaliti na presudu i usporiti cijeli postupak - kazao je Kasumović.
U slučaju takvog epiloga, sve one pozitivne stvari koje su se desile u gornjovakufskom rudniku kvarcita u 2017. bile bi, kaže, stavljene u sjenu.
- Sigurno da bi se odrazilo i na najavljeno zapošljavanje oko 300 radnika u firmi "Steelmin“ (bivša Elektrobosna) u Jajcu, s kojom je rudnik sklopio ugovor o isporuci određenih količina na tzv. zimskom lageru - naglasio je.
Ističe da novi, lokalni investitori, svojim poslovnim iskustvom i isključivo domaćim kapitalom "garantiraju pokretanje proizvodnje i finansijsku stabilnost rudnika, koji ima perspektivne planove za budućnost".
Podsjeća, također, da su problemi u radu PTD "Smrčevica" počeli obustavom proizvodnje u preduzeću "Elektrobosna", jedinom kupcu kvarcita s područja Gornjeg Vakufa-Uskoplja, prema kojem su postojala nenaplaćena potraživanja od oko 560.000 KM.
- Nastojali smo djelovati kontinuirano što je, po predmetu tužbe radi poništenja nezakonitih otkaza Ugovora o koncesiji, potvrđeno brojnim dokazima - istaknuo je.
Napominje da se termin "kontinuirana proizvodnja" u ovom slučaju mora tumačiti kao "kontinuirana proizvodnja tokom maksimalno šest mjeseci kalendarske godine zbog velike nadmorske visine lokacije rudnika, i surove klime na Vranici tokom ostalih šest mjeseci, što proizvodnju čini nemogućom".
Podsjeća, na kraju, da je Rudnik kvarcita "Smrčevica" osnovan 1982. godine, s osnovnim poslovnim ciljem da strateškom mineralnom sirovinom, rudom kvarcita, snabdijeva tvornicu ferosilicija u Jajcu, i da je imovina rudnika u ratu u potpunosti uništena, te da je ponovna proizvodnja i isporuka rude za kupca u Jajcu počela 1997.
- Dvije godine kasnije rudnik je privatiziran, a novoosnovano društvo "Smrčevice“ tehničko-tehnološki i ekonomski osposobljeno do nivoa da može vršiti eksploataciju kvarcita u godišnjem kapacitetu od 660.000 tona, uz pedeset stalno uposlenih radnika - kazao je.

Ponovno pokretanje proizvodnje kvarcita u rudniku "Smrčevice"

Ruski Gazprom saopćio je u subotu da je pokrenuo napore u pravcu prekida ugovora o snabdijevanju gasom Ukrajine, povećavajući brige za snabdijevanje gasom evropskih zemalja.
Veći dio ruskog gasa namijenjenog Evropi prolazi sistemom ukrajinskih gasovoda. Sporenje oko snabdijevanja gasom između Rusije i Ukrajine u 2009. značajno je smanjilo snabdijevanje Evrope gasom po izuzetno hladnom vremenu. 
Zamjenik direktora Gazproma Aleksandar Medvedev danas je izjavio da je kompanija pokrenula postupak pred arbitražnim sudom u Štokholmu, o okončanju ugovora s ukrajinskim Naftogazom. Potez je uslijedio nakon što je sud u Štokholmu i presudio da Gazprom treba platiti Ukrajini više od dvije milijarde dolara zbog neizručenja dogovorenih količina takozvanog tranzitnog gasa.
Naftogaz navodi u današnjem saopćenju da tranzit gasa prema Evropi "ostaje netaknut".

Gazprom razmatra prekid ugovora o snabdijevanju Ukrajine gasom

Projekt AgroTECH, čija je implementacija započela prošlo ljeto u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede FARMA II financiranog podrškom američkog i švedskog naroda, uskoro dobiva svoj nastavak. 
U idućih nekoliko mjeseci projekt će pažnju usmjeriti na mlade ljude koji imaju osnovna predznanja u području programiranja i elektronike. Kroz dva dana intenzivnih radionica ovi će se mladi ljudi osposobiti za izradu, sastavljanje i modificiranje tehnologije CityOS Gro Device razvijene u suradnji s organizacijom CityOS Foundation. 
Tehnologija, primjenjena u plastenicima u kojima se uzgaja smilje, omogućava precizno mjerenje i kontroliranje vlažnosti tla, temperature i vlažnosti zraka te intenziteta svjetlosti i razine vode. 
Povezana s web i mobilnim uređajima, ova tehnologija pruža uvid u sve postojeće podatke, povijest grafičkog i statističkog prikaza analize, sve u realnom vremenu. 
Prva radionica „CityOS GRO“, koja će se održati u subotu, 10. matra od 11 do 18 sati, sudionike će upoznati sa spomenutom tehnologijom te im pružiti znanja potrebna za korištenje opreme, sastavljanje uređaja i modifikacije softverskog rješenja.
U nedjelju, 11. marta od 10 do 14 sati, sudionici će na radionici „3D modeling“ steći vještinu kreiranja odgovarajućeg 3D modela svake komponente. Kasnije istoga dana, od 15 do 18 sati, održat će se radionica „Raspberry Pi“ koja će sudionike uvesti u svijet korištenja ovog uređaja i instalacije softvera potrebnog za funkcioniranje ovog rješenja. 
Nakon svake radionice sudionicima će biti dodijeljen certifikat.
Mladi ljudi s osnovnim znanjem programiranja i elektronike će, nakon ovih intenzivnih radionica, biti osposobljeni usvojena znanja prenijeti na uzgajivače smilja u čijim će plastenicima postaviti uređaje i tehnologiju. 
Upravo to predstavlja sljedeću aktivnost u okviru projekta „AgroTECH“ kroz koju će se održati nekoliko edukativnih radionica namijenjenih uzgajivačima smilja kojima će mladi ljudi prenijeti stečena znanja te im primjenom tehnologije omogućiti postizanje boljih rezultata u plastenicima.
Timovi, koji prođu kroz radionice u martu, imat će mogućnost daljnjeg razvijanja tehnologije CityOS Gro Device s obzirom da je ona zasnovana na Open source principu. Vlastitim nadogradnjama oni će tehnologiju moći prilagoditi i za druge poljoprivredne kulture što će u budućnosti predstavljati jednu od njihovih usluga ukoliko se razviju u startup poduzeće.
Svi zainteresirani pojedinci ili timovi se za ovaj program mogu prijaviti do srijede, 7. marta do 23:59 sati na web stranici INTERA Tehnološkog Parka, a za sva eventualna pitanja obratiti se na info@intera.ba. 

 

&nbsp;

ICT revolucija u poljoprivredi: Prijavi se i postani dio rješenja

Zvanične brojke pokazale su da je stopa nezaposlenosti širom 19-člane eurozone pala na najniži nivo u nešto više od devet godina na krilima ekonomskog rasta.
Statistička agencija EU, Eurostat, javila je u četvrtak da stopa nezaposlenosti iznosi 8,6 posto, nepromijenjena s prethodne mjesečne stope, koja je revidirana sa ranijih 8,7 posto.
Stopa je sada najniža od decembra 2008. godine, kada je nezaposlenost cvjetala u jeku globalne finansijske krize i dugotrajne recesije.
Iako je nezaposlenost širom eurozone u padu već nekoliko godina od vrhunca od 12 posto, ona je još ipak skoro dvostruko viša nego u Sjedinjenim Državama. Nada da će dodatno opasti u ovoj godini postoji zahvaljujući pojačanom ekonomskom rastu.

Eurozona: Stopa nezaposlenosti rekordno niska

Na današnjem sastanku predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) i BH Konzorcija istaknuto je da domaćim proizvođačima policijskih uniformi treba omogućiti jednake uvjete prilikom nabavki u policijskim agencijama BiH. Predstavnici BH Konzorcija (koji okuplja domaće proizvođače policijske i vojne opreme) upoznali su predsjednika VTK BiH Ahmeta Egrlića i njegove saradnike s problemima s kojima se susreću nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Pravilnik o policijskoj uniformi.
Kako je saopćeno iz VTK BiH, tim pravilnikom domaći proizvođači onemogućeni su da učestvuju u javnim nabavkama, koje će policijske agencije na nivou BiH u budućnosti raspisivati, jer su njime propisani specifični tehnički kriteriji koje ispunjava samo jedna vrsta uniformi, a koje se proizvode van BiH i čiji je ekskluzivni zastupnik za BiH jedna domaća trgovačka firma.
Članovi BH Konzorcija su firme s višedecenijskim iskustvom u proizvodnji policijskih i vojnih uniformi, te druge policijske i vojne opreme, a policijske uniforme proizvedene u njihovim pogonima koriste policijske snage u Austriji, Švicarskoj i drugim zemljama.
Predsjednik VTK BiH Egrlić izrazio je spremnost da ova institucija pomogne u prevazilaženju prepreka, kako bi se domaćim kompanijama omogućilo da nastave s proizvodnjom za potrebe domaćeg tržišta i novim zapošljavanjima.

VTK BiH: Proizvođačima policijskih uniformi omogućiti ravnopravne uvjete

Na zahtjev člana Sarajevske berze Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina, za 13. april 2018. zakazana je aukcija za kupovinu dionica Sarajevske berze.
Predmet kupovine bit će 322 dionice Berze od strane klijenta Raiffeisen Bank d.d. BiH, a ponuđena cijena na aukciji iznosi 500 KM po dionici.
Unos naloga je moguć od 28. februara, dok je simbol aukcije SBRZRA, saopćeno je iz Sarajevske berze.

U aprilu aukcija za kupovinu dionica Sarajevske berze, od sutra unos naloga

Nakon ankete koju je Odjel za vanjsku trgovinu Privredne komore Austrije proveo među privrednicima iz austrijskih kompanija koje posluju u BiH, razgovarali smo s Filipom Kupferom (Philippe Kupfer), trgovinskim savjetnikom u Austrijskoj ambasadi.&nbsp; 
Kako ocjenjujete anketu među privrednicima iz Austrije koji posluju u BiH, jeste li zadovoljni rezultatima?

- Odjel za vanjsku trgovinu Privredne komore Austrije svake godine vrši anketiranje austrijskih kćerki firmi u inozemstvu i, između ostalog, i na taj način stvara sliku o određenim investicionim područjima širom svijeta. Krajem prošle godine anketa je provedena u 25 zemalja, među njima i u Bosni i Hercegovini, i veoma smo zadovoljni odzivom ispitanika. Što se tiče rezultata, BiH predstavlja poslovno okruženje koje je zbog niza prednosti, kao što su geostrateški položaj, kvalitet radne snage, cijena rada, povoljne porezne stope, dostupnosti resursa itd., vrlo interesantno austrijskim investitorima. Ali, prema rezultatima ankete također, neophodno je ukazati i na izazove s kojima se susreću na bh. tržištu. 

Poslovne lokacije

Zanimljivo da najviše žele poboljšanje infrastrukture, šta konkretno?

- Na pitanje da navedu top 3 teme u vezi sa tržištem za koje smatraju da bi njihovu poslovnu lokaciju učinile atraktivnijom, tj. šta se najprije treba poboljšati u području njihovog poslovanja, 60 posto ispitanika koji predstavljaju austrijske firme u BiH odgovorilo je da je to infrastruktura. Iz prethodnih razgovora i kontakata s firmama imam saznanja da se pod ovim odgovorom ne podrazumijeva samo putna infrastruktura nego i potreba za poboljšanjem željezničke, energetske, komunalne infrastrukture, ali i sektora okoliša, kao vrlo važnog infrastrukturnog segmenta. Da bi se održala konkurentnost s ekonomijama u regionu, BiH se, dakle, mora pozabaviti ovim pitanjima, koja direktno utječu na privredu. 

Koje su druge dvije teme?

- Druge dvije teme koje su ispitanici odabrali u top 3 su podizanje kupovne moći, ali i svijesti o kvalitetu proizvoda. Ova dva odgovora mi se čine povezanim na način da vjerujem da u BiH postoji razvijena svijest o kvalitetu, ali zbog niske kupovne moći ipak je u odabiru proizvoda cijena ta koja presuđuje. 

Jeste li zadovoljni ukupnim prometom i udjelom izvoza?

- Od svih stranih investitora u BiH Austrija već godinama neprikosnoveno drži prvo mjesto s investicijama akumulirane vrijednosti više od 1,27 milijardi eura. Na ovom tržištu trenutno posluje više od 200 austrijskih kompanija, koje zapošljavaju oko 7.000 radnika. Proizvodne firme naročito cijene BiH kao poslovnu lokaciju.

Kakva je vanjskotrgovinska razmjena?

- Uz sve to treba istaći kako je vanjskotrgovinska razmjena dvije zemlje na rekordnom nivou i da BiH u posljednjih sedam godina kao jedina zemlja regiona bilježi trgovinski suficit s Austrijom. Taj trend je, dakle, započeo još 2011. i traje i danas, te prema dostupnim austrijskim statističkim podacima za period januar -novembar 2017. saldo iznosi oko 168 miliona eura u korist BiH. Ovo je definitivno situacija u kojoj su obje zemlje na dobitku. 

Ogromna većina želi dualno obrazovanje. Kako je u Vašoj zemlji to riješeno i ko ga finansira?

- U anketi se 53,1 posto ispitanika izjasnilo da su za uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno da su zainteresirani da u svojim kompanijama uposle učenike koji će se paralelno uz taj vid plaćene prakse i školovati. Ovaj model obrazovanja je već desetljećima prisutan u Austriji. Posebnost austrijskog obrazovnog sistema predstavlja uska povezanost između privrede i obrazovanja. Poznato mi je da u BiH već postoji sličan obrazovni model, ali ovakva šira vrsta obrazovanja usko povezana s praksom korisna je ne samo za učenike u privredi već i za apsolvente viših zanatskih škola i fakulteta. 

Uspješan model

Znači, taj model daje odlične rezultate.

- O uspjehu ovog modela austrijske privrede najbolje govori činjenica da je kvota nezaposlenosti mladih u Austriji niža od 10 posto. Učenik je na ovaj način odmah po završetku srednje škole obučen i spreman za tržište rada. Troškove ovog obrazovnog modela najvećim dijelom snose firme u kojima se obavlja praksa, a manjim dijelom se finansira iz javnih izvora. Mislim da bi ovakav način obrazovanja bitno utjecao na smanjenje migracija kvalificiranih radnika iz BiH, ali i zadovoljio potrebu poslodavaca, koji se u posljednje vrijeme iz tog razloga sve više suočavaju s nedostatkom radne snage. 

Spremni dalje investirati i zapošljavati

Svakako je pozitivno da 62 posto planira nove investicije, a 
64 posto nova zapošljavanja. Je li to, prema Vama, zadovoljavajuće.

- Uprkos određenoj političkoj i ekonomskoj nestabilnosti, koja ne doprinosi boljoj investicionoj klimi, kompanije očigledno ne gube nadu&nbsp;po pitanju BiH, te&nbsp;su optimistične i spremne za daljnje investiranje i zapošljavanje. Na ovom mjestu ne bih zanemario ni ulogu našeg ureda koji savjetovanjem i podrškom u svako vrijeme stoji na raspolaganju austrijskim firmama koje žele investirati ili poslovati u BiH, a, naravno, i onima koje su već ovdje.

Privrednici smatraju da je za BiH najvažnije da poboljša infrastrukturu

Sarajka Lilijan Sulejmanović, umjesto da krene u prvi razred srednje škole, ratne 1992. godine otišla je u Englesku, gdje počinje njena, kako kaže, priča u dijaspori. Nakon kratkog boravka u Makedoniji, zatim i Hrvatskoj, gdje je s još 3.000 izbjeglica bila u izbjegličkom kampu u Savudriji, uspjela je, zahvaljujući grupi volontera iz Engleske, s porodicom u autobusu sa 32 mjesta doći do otoka.&nbsp; &nbsp; 
- Iz izbjegličkog kampa krenuli smo tim autobusom, putovali dva dana. Prokrijumčario nas je italijanski kapetan, jer nismo imali dokumente da prijeđemo granicu. Tako smo 7. septembra osvanuli u Doveru, kao jedni od rijetkih koji su iz BiH stigli u Veliku Britaniju.

Dobar učenik

To je bio početak dijasporske odnosno izbjegličke priče?

- Bila sam dobar učenik i imala sreće. Pokazala sam se na nekim ispitima, dobila stipendiju na jednoj elitnoj školi za djevojke u kojoj sam dvije godine živjela u internatu. Odatle sam otišla na Univerzitet u Oksfordu da studiram politiku, filozofiju i ekonomiju od 1995. do 1998. Nakon diplome na poznatom smjeru PPE, koji studiraju i političari, postdiplomski iz filozofije također sam radila na Oksfordu, a imala sam neke ideje da ću postati akademik. Međutim, to sam promijenila i počela raditi za konsultantsku kuću „Bain &amp; Company“.

Dolazi li nakon toga poduzetnička ideja?

- Mislim da tamo malo ljudi studira klasični biznis. Kompanija u kojoj sam radila imala je dobar trening, radili smo s velikim kompanijama za koje smo razvijali strateški menadžment. Poslije toga prešla sam u britanski regulator Ofcom (poput RAK-a u BiH, op. a.), gdje sam radila dvije godine, a nakon toga došao je drugi postdiplomski studij, tzv. MBA na Univerzitetu Harvard. Kasnije sam radila za veliki investicioni fond. Dio posla bilo je investiranje, strateški menadžment kroz kupovinu firmi i kompanija. To je sklopilo moju poduzetničku ideju.

Akademski pa poduzetnički razvoj?

- Prije sedam godina počela sam voditi&nbsp;svoju malu nezavisnu stratešku konsultantsku kuću "Osvit". Plan razvoja pripremali smo za dosta kompanija i to je i neka moja specijalizacija.&nbsp;

Kako ste odlučili da proizvodnju pokrenete u BiH. Je li bilo neke analiza tržišta, odlaska u kupovinu ili pomisli da na policama u tržnom centu možda nešto nedostaje?
- Ostala sam u bliskim odnosima sa zemljom Bosnom, čak sam se i vjenčala u Mostaru. Veza uvijek postoji. Vidim veliki potencijal za razvoj bh. ekonomije i privrede kroz poduzetništvo kako bismo na neki bolji način iskoristili sve te alate, vještine i znanja koja imamo, a koje smo stekli u proteklih 20 godina, naročito dijaspora.

Tu kao naručen dođe i USAID-ov projekt „Diaspora invest“.

- Upravo tako. Primjena poslovanja iz razvijenih zemalja, pristup razvijanju brenda, upravljanje marketingom... Ovdje sam svake godine barem dva puta, mi smo mala ekonomija i vidim veliki potencijal. Bogati smo resursima, od poljoprivrede&nbsp;pa do male, ali i obrazovane radne snage. Držim se van politike, ali mislim da te velike kompanije u BiH još nisu prošle tranziciju, a mislim da je poduzetništvo naša snaga, motor našeg razvoja. Kako to potaći, možda kroz donošenje znanja o poslovanju i iskoristiti prednosti, a o tome sam dugo razmišljala...

Dolaze li tu prednosti bh. tržista?

- Tokom prošle godine, iz ličnih razloga, bila sam u nekoj tranziciji. Teške stvari te prodrmaju i onda se zapitaš zašto ja ne radim to što želim, zašto nešto čekam. S lokalnim partnerom odlučili smo pokrenuti proizvodnju energetskih pločica (energy bars). Tačno je da sam primijetila da na našim policama nemamo baš nekih zdravih, maloprocesiranih proizvoda na način na koji ja to primijetim, recimo u Engleskoj i tim tržištima gdje je veća svijest ljudi o tome šta se unosi u organizam. Mislim da to ovdje kod nas tek počinje, ali ponuda komercijalnih proizvoda u prehrani još nije zadovoljavajuća jer ne prati saznanja o važnosti zdrave ishrane za imunitet, energiju, mentalno zdravlje... To je nešto što se kod nas može pokrenuti, kroz neki mini pogon, bez ogromnih ulaganja i fabrika. Imali smo, također, sreću da je u to vrijeme kad smo odlučili da to radimo i USAID počeo povećani rad s dijasporom.

Osnovne informacije

Koje su to osnovne informacije o kompaniji i proizvodima?


- Kompanija se zove TE ORA, što znači vitalnost i život na maorskom jeziku. Svidjelo nam se, jer ima univerzalnu i svjetsku jednostavnost, čak i u izgovoru. Iako pogon još nije zvanično pokrenut, čak i sam naziv proizvoda otkriva da se on nalazi kako u Sarajevu tako i u BiH. Bar Do naziv smo apsolutno izabrali i zbog šatrovačkog jezika. Znali smo da će to ljudi kod nas primijetiti i to je naš prvi niz proizvoda. Sada imamo pet energetskih pločica koje su zbog jednostavne proizvodnje minimalno procesirane. Proizvodi sadrže voće, neki i orašaste plodove, med i crnu čokoladu. Nema dodatnih šećera i alergena poput mlijeka, glutena. Težina pločica je 40 grama, a dolaze u kombinacijama brusnica-lješnik, smokva-badem, šljiva-orah, kajsija-kokos te datule-kokos.

Testirane su energetske vrijednosti, uzorke smo pripremili i već smo ih poslali na neke sajmove. Tražimo distributere u BiH i regionu. Nakon potpisivanja ugovora odmah ćemo pokrenuti proizvodnju, već imamo spremne ljude koje ćemo zaposliti. Gdje god smo proizvode poslali na degustaciju, dobili smo pohvale za fenomenalan ukus.&nbsp; 
Planovi za budućnost? 


- Sve što namjeravamo raditi, bit će s lokalnim firmama, dobavljačima. Osim domaćeg tržišta, brend planiramo razvijati i u svijetu, a planiramo i izvoz. Imam veliko pouzdanje u naše ljude i talent. 


Uskoro počinje drugi krug USAID-ovog projekta. Koji je savjet budućim aplikantima ili mladim koji žele da odu ili dođu iz inozemstva?


- Ako već odu ili žele da se vrate, važno je održati komunikaciju i kontakte s BiH. Ne treba gubiti identitet, vezu, već da nakon što tamo steknu znanje u velikim firmama oni i požele da se vrate pa da s tim iskustvom počnemo graditi i razvijati ekonomiju, stvarati mogućnosti i prilike za povratak.



Prepoznatljiv bh. brend


Gdje se vidite za pet godina?


- To je dobar period za razvoj novog proizvoda. Mislim da ćemo biti prepoznatljiv bh. brend s više linija sličnih proizvoda, sa sličnom i prepoznatljivom filozofijom razvoja kako na domaćem tako i na stranom tržištu, za šta smo spremni.


Veće interesiranje za saradnju s dijasporom


- Praćenjem medija, društvenih mreža i naših novina, primijetila sam da je interes za neku malo bližu saradnju s dijasporom postao malo veći. Već 25 godina, znam da nije uvijek bilo pozitivno biti iz dijaspore, jer trebalo je možda napraviti neki obrt kako bi i ljudi vidjeli da dijaspora možda može donijeti nešto pozitivno, da se otvore ta vrata.


Mnogi žele dati profesionalni doprinos i podržati investicije


- Svi imaju neku rodbinu, a dolaze i druge mlade generacije koje mogu pokazati znanje, završili su škole i još imaju želju, identitet i povezanost s BiH. Oni žele da dođu, da pokažu znanje umjesto bijesnih auta. Iako to baš i nije uvijek dobro razrađeno, mnogi umjesto odmora žele doći, dati svoj profesionalni doprinos i podržati investicije.

Završila Oksford i Harvard, u Sarajevu će proizvoditi energetske pločice Bar Do

Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Sprind d.d. Sarajevo uspješno je usvojila «IFS FOOD – međunarodni standard za kontrolu kvaliteta i sigurnosti prehrambenih proizvoda. Sprind se na ovaj način pridružio velikoj svjetskoj porodici proizvođača hrane čiji je imperativ ispuniti sverastuća globalna očekivanja i zahtjeve potrošača, a koji su primijenili ovaj jedinstveni Standard za kontrolu kvaliteta i sigurnosti prehrambenih proizvoda.&nbsp; 
IFS FOOD garantira sistemsko praćenje i osiguranje kvaliteta u svim segmentima poslovanja prema zahtjevima normi standarda, potvrđuje upravljanje kvalitetom prema najvišim i najstrožijim svjetskim standardima za higijensko i zdravstveno – sigurno upravljanje prehrambenim proizvodima, jedinim koje poznaje EU.

Proces certifikacije provela je certifikacijska kuća TÜV Nord Group Croatia.&nbsp;&nbsp; 
«Uvođenjem IFS FOOD standarda značajno smo podigli razinu konkurentnosti naših brandova na tržištu, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. Idemo u korak s vremenom i na ovaj način smo pokazali koliko nam je stalo do kontinuiteta unaprijeđenja našeg poslovanja u cilju zadovoljenja očekivanja naših potrošača. Također ovim dokazujemo našu orjentiranost na kupce, poslovne partnere, dobavljače, uposlenike, vlasnike i društveno okruženje. Sistemom IFS FOOD dodatno smo osigurali efikasno i sljedivo upravljanje poslovnim procesima, kroz koje ostvarujemo viziju jednog od vodećih i najuspješnijih prehrambenih proizvođača za svakodnevnu potrošnju u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini, regiji, EU, i na više kontinenata», izjavio je Memnun Trako direktor kompanije Sprind d.d. Sarajevo.
Sprind potrošačima i korisnicima svojih proizvoda i na ovaj način dokazuje sposobnost da kontinuirano proizvodi i obezbjeđuje zdravstveno sigurnu hranu, te da koristi sirovine, opremu i materijale u kontaktu sa hranom (ambalažu), potpuno sigurne sa stanovišta mogućnosti rizika kontaminacije hrane, što je svakako najbitniji element povjerenja potrošača.
Sistematičnom i sljedivom primjenom zahtjeva IFS standarda, metodom za prepoznavanje relevantnih opasnosti po zdravlje, procjenom i analizom rizika, utvrđivanjem kritičnih tačaka upravljanja procesima na kojima se vrši nadzor i koje se kroz prepoznavanje rizika mogu dovesti pod kontrolu, na prepoznatljiv i efektivan način, Sprind pruža povjerenje svojim potrošačima, obezbjeđujući kvalitet i sigurnost prehrambenih proizvoda i svih procesa realizacije usluga.

Sprind d.d. Sarajevo spada među pekarske industrije sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini sa svojim poznatim brandovima kao što su Sprindova jufka, Baklava, Kadaif, Hljeb, Mlinci, ali i talijanska Premium pasta, Pizze itd. Kompanija raspolaže najsavremenijom opremom za proizvodnju svih vrsta hljeba i peciva, polugotovih dubokozamrznutih jela na bazi lisnatog i kvasnog tijesta, jufki, pita, sendviča i slastičarskih proizvoda. Sprind godišnje proizvodi oko 6.000 tona hrane, a zapošljava više od 165 radnika, čime se svrstava među najveće proizvođače hrane u BiH. Sprind d.d. Sarajevo od 2014. godine posluje u okviru prehrambene divizije AS GROUP.

Sprind uveo najnoviji IFS FOOD međunarodni standard za kvalitet i sigurnost hrane

Nakon što je "Bulgartabac", vlasnik banjalučke Fabrike duhana, sve brendove prodao "British American Tobaccou“ (BAT), uslijedio je novi šok – postrojenja će i zvanično biti ugašena za petnaestak dana, a 100 radnika ostat će bez posla. Direktor Grigor Peev je smijenjen, a na njegovo mjesto, sa zadatkom da dovrši posao u nekadašnjem banjalučkom gigantu, doveden je Savo Čorbadžiev.Ovim je potvrđeno pisanje naše redakcije iz juna prošle godine, kada su i radnici obavijestili Vladu Republike Srpske da se sprema dobro poznati postprivatizacioni scenario.
O zatvaranju 130 godina stare fabrike obaviješteni su i radnici, a kao obrazloženje im je navedeno to što "Bulgartabac" "više nema finansijski plan i ne bavi se duhanskom industrijom“.&nbsp;Predsjednik Sindikalne organizacije Fabrike duhana Miroslav Marinković kazao je danas za CAPITAL da su radnici o najavama iz bugarskog vrha kompanije ponovo obavijestili Vladu RS. Iako se ne zna koje će i da li će uopće Vlada RS poduzeti korake kako bi spasila potonulu Fabriku duhana, poznato je da će sastanak s radnicima biti održan 27. februara.
- Zatečeni smo ovom pričom. Grigor Peev smijenjen je prije mjesec i na njegovo mjesto je došao Savo Čorbadžiev. On je pozvao radnike da saopći vijesti. Obratili smo se Vladi RS da ne dozvoli gašenje fabrike i da pomogne koliko može, ako je to moguće. U utorak dolazi i predstavnik bugarskog holdinga i tada ćemo znati više. Tek nakon što u Vladi budemo informirani o stvarnom stanju, moći ćemo sindikalno da preduzmemo korake. Već deset godina smo u ovom zlu i sve je bila borba. Sada smo u preteškoj poziciji. Stotinjak radnika je ostalo ovdje, nema više nikoga, kazao je Marinković.
Kako se zbog novonastale situacije osjeća donedavni direktor Fabrike duhana Grigor Peev, danas nismo saznali, jer nije odgovarao na telefonske pozive.
O sudbini radnika danas nije želio govoriti ni predsjednik Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije Aleksandar Tomić. Kaže da je u toku o svim dešavanjima unutar fabričkog kruga, ali da će sve znati nakon sastanka u vrhu vlasti.

Zatvara se Fabrika duhana Banja Luka, 100 radnika na ulici

Foto: F. Fočo
U organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH i Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu, održana je konferencija pod nazivom „Start me up“, na kojoj je glavna tema bila kako mlade potaknuti da razvijaju svoje biznise te kako država i sistem obrazovanja mogu pomoći u tome.
U događaju su učestvovala neka od najzvučnijih regionalnih i globalnih imena u svijetu osnivanja start-upa. Erik Broto (Eric Brotto), poznati ekspert za start-up iz UK, i Branimir Muidža, predsjednik Savjeta za strane investicije BiH, kao članovi žirija, te britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Nj.E. Eduard Ferguson (Edward)&nbsp; bili su neki od istaknutih učesnika.
Govornici i panelisti&nbsp; uživali su veliku pažnju prisutnih učesnika, uglavnom studenata i učenika srednjih škola i dali im uistinu korisne savjete kako da razviju svoj potencijal u pravcu osnivanja start-upa.
Doc. dr. Nedim Čelebić, prorektor na Burch Univerzitetu i predsjednik konferencije, kazao je da je će ova konferencija podstaknuti raspravu o start-upima.
-	Nadam se da će o tome pričati uglavnom mladi ljudi, ali i oni koji donose odluke o osnivanju novih biznisa. Uspjeh ovog događaja možemo mjeriti jedino brojem konkretnih ideja i poteza – naveo je Čelebić.
Prorektorica Burch Univerziteta Adisa Omerbegović-Arapović kazala je da je posljednji val globalizacije s olakšanom razmjenom podataka, roba, usluga i resursa rezultira u ekonomiji znanja i globalnoj digitalnoj ekonomiji u kojoj su male kompanije i pojedinci agenti globalizacije.
-	Svi mi možemo postati brend, predavači, istraživači, novinari, dizajneri, programeri... za kompanije na drugom kraju svijeta ili pružati usluge kupcima koje nikada nećemo sresti uživo. Ovaj novi svijet otvara velike prilike za zemlje u razvoju, poput BiH, koje mogu značajno konkurirati razvijenim zemljama ako se uspješno integriraju u digitalnu ekonomiju. Kako bismo to postigli, naše vlade, univerziteti i kompanije moraju raditi zajedno, na kreiranju ekosistema podešenog za promociju inovacija koje društvo trebaju učiniti boljim, a život kvalitetnijim. To znači efikasniju upotrebu resursa, usavršene proizvodne procese i vrhunske proizvode koji će konkurirati na globalnom tržištu digitalne ekonomije – navela je ona.
Ambasador Ferguson istaknuo je kako država, odnosno vlade mogu dosta doprinijeti kada je u pitanju razvitak „start-up“ kompanija, olakšavajući procedure registriranja firme.
-	U FBiH to traje 60 dana, što je previše. U Velikoj Britaniji na politiku ogroman utjecaj ima biznis, dok je u BiH obrnuto. Pored toga, vlast treba da utječe na obrazovne programe kako bi se stvorili kadrovi koji mogu konkurirati na tržištu rada i koji su slobodni da pokreću svoje biznise – naveo je Ferguson.&nbsp;

U srijedu s radom počinje prva vjetroelektrana u BiH

Grapkić: Drvnu industriju treba proglasiti strateškom privrednom granom

Svjetska ekonomska kriza ogolila je suštinu problema regiona

Ovo su 3 elementa uspješnog biznis plana

Evropska komisija predlaže povećanje državne pomoći u poljoprivredi

Ponovno pokretanje proizvodnje kvarcita u rudniku "Smrčevice"

Gazprom razmatra prekid ugovora o snabdijevanju Ukrajine gasom

ICT revolucija u poljoprivredi: Prijavi se i postani dio rješenja

Eurozona: Stopa nezaposlenosti rekordno niska

VTK BiH: Proizvođačima policijskih uniformi omogućiti ravnopravne uvjete

U aprilu aukcija za kupovinu dionica Sarajevske berze, od sutra unos naloga

Privrednici smatraju da je za BiH najvažnije da poboljša infrastrukturu

Završila Oksford i Harvard, u Sarajevu će proizvoditi energetske pločice Bar Do

Sprind uveo najnoviji IFS FOOD međunarodni standard za kvalitet i sigurnost hrane

Zatvara se Fabrika duhana Banja Luka, 100 radnika na ulici

Kako država, biznis i obrazovanje trebaju podstaći mlade da krenu u poduzetničke vode

Biznis

U srijedu s radom počinje prva vjetroelektrana u BiH

Grapkić: Drvnu industriju treba proglasiti strateškom privrednom granom

Svjetska ekonomska kriza ogolila je suštinu problema regiona

Ovo su 3 elementa uspješnog biznis plana

Evropska komisija predlaže povećanje državne pomoći u poljoprivredi

Ponovno pokretanje proizvodnje kvarcita u rudniku "Smrčevice"

Gazprom razmatra prekid ugovora o snabdijevanju Ukrajine gasom

ICT revolucija u poljoprivredi: Prijavi se i postani dio rješenja

Eurozona: Stopa nezaposlenosti rekordno niska

VTK BiH: Proizvođačima policijskih uniformi omogućiti ravnopravne uvjete

U aprilu aukcija za kupovinu dionica Sarajevske berze, od sutra unos naloga

Privrednici smatraju da je za BiH najvažnije da poboljša infrastrukturu

Završila Oksford i Harvard, u Sarajevu će proizvoditi energetske pločice Bar Do

Sprind uveo najnoviji IFS FOOD međunarodni standard za kvalitet i sigurnost hrane

Zatvara se Fabrika duhana Banja Luka, 100 radnika na ulici

Kako država, biznis i obrazovanje trebaju podstaći mlade da krenu u poduzetničke vode