Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora u Zagrebu donesena je konačna odluka o razdvajanju Konzuma i Mercatora u Bosni i Hercegovini.

Vijeće je podržalo namjeru vanrednog povjerenika Ante Ramljaka za restrukturiranje poslovanja u BiH te dalo saglasnost za dokapitalizaciju Konzuma BiH na način da Agrokorove kompanije u BiH, Ledo iz Čitluka i Sarajevski kiseljak svoja potraživanja u iznosu 34,6 miliiona eura pretvore u udjele u vlasništvu.

Današnjim odlukama Agrokor je ispunio potrebne pretpostavke za provedbu plana prema kojem će se Mercator vratiti na tržište BiH preuzimanjem svoje 83 trgovine od Konzuma, a Konzum nastaviti poslovati u preostale 173 trgovine.&nbsp;Prema planu vanrednog povjerenika, koji je prihvatilo Vijeće, Agrokor će Konzumu u BiH dati zajam od 15 miliona eura.

Sredstva osigurana zajmom, kao i ona osigurana prodajom zaliha roba Konzuma d.o.o. Sarajevo u 83 trgovine iznajmljene od Mercatora BiH, bit će iskorištena za podmirivanje obaveza koje Konzum BiH ima prema svojim dobavljačima.

- Time se najavljeni proces transformacije i stabilizacije poslovanja Konzuma BiH ponovnim uvođenjem brenda Mercator na tržište Bosne i Hercegovine kao i razdvajanje Konzumovih i Mercatorovih prodavaonica nastavlja prema planu - navode iz Vijeća.

- Vijeće je na sjednici upoznato i s napretkom ostvarenom u procesu restrukturiranja te sa statusom ugovaranja dodatne tranše od 50 milijuna eura za dobavljače koja se veže uz postojeći financijski aranžman s pravom prioritetnog namirenja. Rok za prijavu je istekao 25. kolovoza 2017. godine i iskazan je veliki interes od strane dobavljača za sudjelovanje u tzv. roll-upu. U tijeku je provjera pristiglih prijava i priprema liste dobavljača", dodaje se u saopćenju.

Agrokor daje Konzumu u BiH zajam od 15 miliona eura

"Dobrodošli u grad talenata" moto je drugog regionalnog Foruma inovacija "Sarajevo Unlimited 2017", koji će biti održan od 2. do 4. novembra u organizaciji inovacijskog centra Networks, a ove godine okupit će oko 3.000 učesnika.
Izvršna direktorica Networksa Bojana Škrobić-Omerović kazala je da će ovaj forum biti znatno bolji i složeniji od prethodnog te istakla potrebu za organiziranjem ovakvog događaja i za Sarajevo i regiju i talente.
Naglasila je da će ove godine biti 55 govornika iz cijelog svijeta, predstavljanje 50 start-upa iz BiH i regiona, šest panel diskusija, sajam poduzetništva i inovacija, umjetničkih performansa te brojne radionice na kojima mladi mogu pokazati svoju kreativnost. 
- Forum će ove godine dobiti karakter festivala, što znači da će biti zabava i izazov za turizam - kazala je Škrobić-Omerović. 
Također je naglasila da je veliki broj kompanija izrazio zainteresiranost za Forum, sa ciljem da predstave svoje inovacije i dobiju povratne informacije od mladih ljudi. 
- Zahvaljujući staroj slavi, ove godine nam se pridružuju sve zemlje bivše Jugoslavije i Albanija, čime ovaj Forum dobiva status regionalnog - zaključila je.
Zvanični partneri foruma su Grad Sarajevo, Vlada KS-a, Vijeće ministara BiH, m:tel, Logosoft te Raiffeisen Bank. 
Svoju prvu godišnjicu rada u oblasti poduzetništva, edukacija, promoviranja kulture inovacija, Networks je obilježio kreirajući Sarajevo Unlimited, prvu regionalnu platformu za okupljanje vizionara, inovatora, mladih poduzetnika, organizacija, institucija i domaćih i stranih investitora na jednom mjestu.
Prvi Sarajevo Unlimited je u novembru 2016. godine okupio 1.300 učesnika, 35 predavača iz 13 zemlja širom svijeta i najuglednijih svjetskih kompanija.

Na ovogodišnjem Forumu 'Sarajevo Unlimited 2017' očekuje se oko 3.000 učensika

Davor Bruketa, kreativni direktor agencije "Bruketa&amp;Žinić OM", dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz", a povod je predstojeći "Balcannes" koji će biti održan krajem septembra u sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju. Novost je da će tada biti izabrano 25 top-projekata i dodijeljeno 7 nagrada najboljima iz čitave regije! 

Šta očekujete ove godine od projekta "BalCannes"?

- Očekujem saznati kako iste oglašivačke projekte ocjenjuju oglašivači, kako novinari, a kako predstavnici agencija. Prvo je to natjecanje takvog tipa u svijetu, koliko mi je poznato.

<h2>Niz agencija</h2>

U Vašem intervjuu za "Avaz" prošle godine u junu rekli ste da su tržišta u regiji sama za sebe premalena i da se prirodno nadovezuju zbog oglašivača koji djeluju na više područja. Koliki je utjecaj projekta na tom uvezivanju?

- Na području regije djeluje čitav niz reklamnih agencija. „BalCannes" je zasigurno mjesto gdje su brojni oglašivači došli u doticaj s agencijama s drugih tržišta i nadamo se da će se ta razmjena među tržištima pojačati jer će omogućiti agencijama da se specijaliziraju za pojedine segmente. „BalCannes" nije samo fizičko mjesto susreta, već i digitalno mjesto gdje se tokom čitave godine mogu pregledavati studije slučaja i portfelji svih relevantnih agencija iz regije i gdje se može vidjeti kakva iskustva posjeduje svaka od pojedinih agencija.

Kakva su Vaša saznanja o oglašavanju, reklamiranju i marketingu u regiji, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu? 

- Svaka nacionalna oglasna scena reflektira stanje nacionalne ekonomije, pa tako i ono Bosne i Hercegovine. Bosna je uvijek bila izvor talenata koji ostavljaju traga na našoj industriji na razini cijele regije i šire, kao što u BiH djeluju agencije koje su aktivne na različitim tržištima, poput "Fabrike". Ne manje važno, u BiH je ove godine stigao i prvi kanski lav i to je fantastično.

U žiriju će biti 25 predstavnika klijenata, agencija i novinara koji prate struku, i to je novost. Zašto je to dobro?

- Prisustvo različitih stručnjaka u „BalCannes" žiriju pružit će nam cjelovitu sliku industrije, reflektirat će razmišljanja različitih dijelova te industrije, ne samo jedan kut gledanja uobičajen za većinu sličnih natjecanja. 

Malo i o agenciji "Bruketa&amp;Žinić", koji su novi projekti? 

- Novost je da smo ovog ljeta pojačali svoj digitalni tim stručnjacima iz jednog od najjačih odjela digitalnog marketinga u regiji, onog iz „Agrokora". Novi agencijski digitalni direktor je Ivan Kovačević, koji je donedavno bio direktor digitalnog marketinga koncerna „Agrokor", a pridružili su mu se Dario Drmač, osnivač i dugogodišnji rukovoditelj digitalnog odjela „Unexa", zatim priznati web-analitičar s više od 20 godina iskustva Robert Petković, Andrea Svilokos, donedavna rukovoditeljica digitalnog marketinga „Konzuma", te je segment Google i Facebook oglašavanja pojačala Dubravka Srkulj, također iz „Agrokora". 

Dvije nagrade

U posljednjih nekoliko mjeseci osvojili smo dvije nagrade u Londonu, za najbolji projekt tiskanih komunikacija na Design WeekuteD&amp;AD olovku. Naša sestrinska agencija „Brigada", specijalizirana za prodajne i poslovne prostore, probija se na međunarodno tržište, u Londonu i Moskvi, a posljednjih mjeseci realizirali su prodajni koncept „Addikobankexpress" za cijelu regiju, pa je i u sarajevskoj Ferhadiji nedavno otvorena nova poslovnica na kojoj su radili.

 <h2>
Spajanja s WPP-ovom Grey grupom
</h2>
Negdje u martu objavili smo da ste postigli dogovor s najvećom svjetskom komunikacijskom grupacijom WPP o njihovom investiranju u agenciju i da je to prva investicija ovakve vrste u Hrvatskoj. 

- Iako je proces spajanja s WPP-ovom Grey grupom još u tijeku i uskoro će biti dovršen, već radimo za Greyeve klijente po Evropi. Ovim spajanjem na projektima za klijente povezujemo našu kreativnost s alatima i insightima koje pruža globalna WPP mreža. &nbsp;

EKSKLUZIV | Bruketa: Bosna je uvijek bila izvor talenata koji ostavljaju traga

Osamnaest dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju dalo je zabrinjavajući potvrdan odgovor na pitanje njemačkog lista Velt da li svijetu prijeti nova finansijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu ekonomiju.Ekonomski nobelovci ne vjeruju baš izjavama Janet Yellen, šefice američkih Federalnih rezervi, koja je krajem juna rekla da "za naših života više neće biti finansijske krize”.

Ne&nbsp;bih se kladio da neće biti krizeDobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmstrem smatra da Jellenova griješi. "Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava", kaže on za Velt.

Njegov kolega Edward Prescott, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje.“S velikom sigurnošću možemo da očekujemo novu finansijsku krizu u ne tako dalekoj budućnosti”, ocjenjuje Prescott.

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom godišnje se sastaju da bi raspravljali o aktuelnim temama iz njihovih naučnih oblasti, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lindauu, na Bodenskom jezeru.

Ove ekonomiste brine što je moguća svjetska finansijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD-a i Severne Koreje i stalni ispadi novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, pa se ne posvećuje dovoljno pažnje nestabilnosti finansijskih sistema i ekonomskim problemima.

Nobelov laureat iz 2007, Eric Maskin, predviđa da bi Trumpova ekonomska politika, u kojoj se najavljuju velike deregulacije Wall Streeta, mogla da ubrza dolazak nove globalne finansijske krize.

“Ako sadašnja američka administracija odluči da olabavi postojeća pravila, kriza je sve vjerovatnija”, smatra Maskin.

Jednostavno je neizbježna
Daniel McFadden, nobelovac iz 2000, još je pesimističniji.

- Finansijske krize kreću se kao električna energija kroz jednu veliku mrežu. Kao i kad je riječ o struji, neizbežni su kratki spojevi. Mi danas nemamo odgovarajuće instrumente da bismo te nestabilnosti nadgledali, regulisali i njima upravljali. Zbog toga je nova finansijska kriza jednostavno neizbježna - kaže on.

McFadden nema povjerenja ni u ekonomsku stabilnost evrozone, pa ni u cijelu Evropsku uniju:

- Euro može da napreduje samo ako EU u fiskalnoj politici eurozone uspostavi zdravije odnose i počne odlučno da se bori protiv ekonomske stagnacije u članicama u kojima vlada slaba produktivnost.

Velt navodi da to u prijevodu glasi: ekonomska moć Njemačke je zapravo jedan od destabilizujućih faktora eurozone.

Nobelovac Prescott dodaje da je “vrlo pesimističan u vezi eura” i da je “pravo pitanje koliko će štete euro naneti članicama eurozone pre potpunog kolapsa”.

Ključni problem za Prescotta je taj što su članice EU izgubile suverenitet odlučivanja u ekonomskoj politici, i upozorava na to da se članicama mora dati mogućnost da - bankrotiraju.

Ekonomski nobelovac iz 2002, Vernon Smith, ipak smatra da bi euro mogao da prosperira, ali zahvaljujući tome što “SAD u globalnom nadmetanju valuta gube pozicije zbog loše pozicije dolara”.

Na sastanku u Lindauu ekonomski nobelovci su još upozorili na opasnost klimatskih promjena, koje vide kao najveću prijetnju stabilnosti svijeta, kao i na sve brži razvoj robotike i automatizacije koji će dovesti do toga da mašine oduzmu ljudima milione radnih mijesta, navodi se u tekstu.

Stručnjaci upozoravaju: Finansijski kolaps ne možemo da izbjegnemo, brži je nego što mislite

U Fabrici za sušenje povrća i proizvodnju začina „Semberka“ Janja počela je prerada krompira koji je proljetos zasijan u saradnji s kompanijom „Bingo“. 
Zlatan Pejić, direktor fabrike, kaže da je zadovoljan kvalitetom krompira koji stiže u pogone „Semberke“.

- Nakon što su proljetos podijeljeni sjemenski krompir i vještačko đubrivo, u saradnji s Federalnim ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica i Gradskom upravom Bijeljina, ovih dana počeli smo preuzimati prve količine krompira. Očekivani rod je oko 1.500 tona. Već smo oko 150 tona otkupili i krenula je prerada krompira. Planiramo da preradimo i oko 3.000 tona mrkve i 3.000 tona paštrnjaka. Velika ulaganja kompanije „Bingo“ iz prošle nastavljena su i u ovoj godini, tako da smo dobili nove mašine i opremu, što je uslov za dobijanje kvalitetnih proizvoda. Svi proizvodi „Semberke“ bit će plasirani i u EU i to je naš krajnji cilj – kaže Pejić.
 &nbsp;

Uveden standard

Fabrika „Semberka“ u međuvremenu je proizvodila i začine, među kojima je najpoznatiji „semberski dodatak jelima“, i više vrsta supa. U međuvremenu je uveden standard ISO 22.000, a u postupku je osvajanje i halal standarda, kako bi proizvode mogli plasirati i na istočno tržište. Oko 130 radnika trenutno je angažirano u proizvodnji sušenog programa te na proizvodnji začina i supa. 

Pejić kaže da ova fabrika trenutno ima devet svojih brendova na policama „Binga“, što kupcima omogućava da prepoznaju kvalitet ovih proizvoda. Potražnja za proizvodima „Semberke“ širom BiH potvrđuje i njihov kvalitet.

Mujo Bogaljević, direktor OPZ „Agrofarmer“ Janja, kaže da je zadruga organizirala proizvodnju krompira na području Janje i Semberije. 

- Ovo je prvi projekt koji realizujemo s kompanijom „Bingo“ i izuzetno smo zadovoljni fer i korektnim odnosom. Sve što je dogovoreno, i ispoštovano je. Prinos krompira, u odnosu na izuzetno tešku godinu, zadovoljavajući je. Godina je bila ekstremno sušna, ali je kvalitet izuzetno dobar. Ovih dana za „Bingo“ otkupljujemo i svježe povrće, koje se preuzima tri puta sedmično od proizvođača. Krompir smo imali na površini od 44 hektara - kaže Bogaljević.

Novi proizvodi

Sanela Telalović-Adanalić, tehnolog u fabrici „Semberka“, kaže da su u međuvremenu na tržište izbacili i nove proizvode, kao što je „semberski dodatak jelima“ u pakovanjima od pet, kilogram i 500 grama, a na tržištu je i „semberski dodatak jelima“ od 250 grama, kao i „biosemberski dodatak jelima“, koji sadrži samo prirodne sastojke. Nakon šest godina ponovo je pokrenuta i proizvodnja „semberskih supa“, i to kokošije, goveđe i povrtne.
 
Zadržati kvalitet, proširiti asortiman&nbsp;
- U narednom periodu namjeravamo proširiti asortiman supa, sušenog povrća u komercijalnim pakovanjima. Trudit ćemo se da zadržimo kvalitet, a asortiman ćemo proširivati novim proizvodima - kaže Sanela Telalović-Adanalić.&nbsp;

Fabrika „Semberka“ Janja u saradnji s „Bingom“: Počela prerada krompira

Kompanija ghSMART, koje se bavi savjetovanjem u menadžmentu, provelo je 10-godišnje istraživanje o tome šta čini kvalitetnog direktora, u kojoj su učestvovale hiljade direktora, te je otkrilo brojne zablude oko stvarnih kvaliteta potrebnih za taj položaj.
Mit 1: Direktor mora biti karizmatičan
Ispalo je da je karizma precijenjena. Introverti su na tim položajima ostvarivali čak i nešto bolje dugoročne rezultate od ekstroverata, iako se ekstroverti možda isprva izgledaju kao samopouzdaniji.
Mit 2: Direktor ne smije priznati da je pogriješio
Nekima je priznavanje greške znak slabosti, a drugi se brinu kako bi mogli reagirati dioničari ili članovi uprave. No, neuspjeh je zapravo ključ uspjeha jer se ozbiljne greške mogu analizirati i na njima se može naučiti lekcija za buduće poteze. Oni direktori koji su tako postupili, kasnije su radili najbolje.
Mit 3: Direktor mora imati iskustva u određenom sektoru
Ne mora, jer ljudi izvana često znaju donijeti novu perspektivu, nove vještine i nove ideje za kompaniju, a vještine bitne za određeni sektor mogu se naučiti.
Mit 4: Direktor mora biti diktator
Autokratsko vodstvo zapravo šteti poslovanju. Uspješni direktori jesu odlučni, ali oni ne donose te odluke samostalno, nego u dogovoru i na temelju odnosa sa zaposlenicima, dioničarima i upravom.
Najbolje je pronaći zlatnu sredinu, kako bi svi dijelovi kompanije mogli funkcionirati.
Mit 5: Direktor mora biti vrhunski obrazovan
Iako je diploma plus, ona nije najbitnija. Važnije su intelektualna snaga i snalažljivost.

Pet mitova o uspješnim direktorima

Nakon što je uspješno realiziran projekt "Mreža žena u biznisu", Udruženje MI BOSPO, u saradnji sa sedam udruženja žena iz Gračanice i uz podršku općine, organiziralo je prvi u ovom gradu, a peti u BiH Ženski regionalni sajam "Ususret turizmu" uz poruku "Kupujmo domaće".&nbsp; 	
Brojne koristi

Koordinatorica projekta "Mreža žena u biznisu" Jasmina Salkić, prije nego što je sajam otvorila, kazala je kako su višestruke koristi ovog projekta. Uključen je veliki broj žena koje su vješte i kreativne pa proizvode kvalitetne predmete, hranu, igračke... 

- Ovdje su članice udruženja žena iz Pribave, Škahovice, Gračanice, Donje Orahovice, Stjepan Polja, Lukavice kod Gračanice, te žene iz Lukavca, Brčkog, Tuzle, Laktaša, Zavidovića i Gunje iz Hrvatske - kazala je Salkić.

Ukrašeni štandovi


I prodaja na maštovito ukrašenim štandovima je bila iznad očekivanja. 


Maida Hadžihasanović iz Udruženja "Kreativci" iz Gračanice, koje je formirano tek prije tri mjeseca, zadovoljna je i posjetom i interesom. A u ponudi su bile rukotvorine, heklanje, nakit...

Mira Čavlović-Jelić, koja je stigla iz Laktaša, prodavala je opanke napravljene od kože, a kazala je da je zadovoljna organizacijom.

Regionalni sajam "Ususret turizmu": Žene pokazale kreativnost

Povodom otkupa prvih količina povrća za koje je početkom godine poljoprivrednicima iz Semberskog kraja podijeljen sadni materijal i gnojivo, održana je konferencija za medije u pogonu&nbsp;Fabrike za preradu voća , povrća i začina „Semberka“ u Janji.- Nakon što smo u aprilu i maju prerađivali srijemoš, trenutno u fabrici proizvodimo začine i supe, a sada smo krenuli sa preradom krompira, nakon čega slijedi prerada mrkve i paštrnjka. Očekivane količine za preradu su 1500 t krompira, 3000 t mrkve i 3000 t paštrnjka, što zadovoljava potrebe punog kapaciteta fabrike, što znači da ćemo prerađivati 50 t svježeg povrća dnevno, sve do kraja godine. Nastavljena su velika ulaganja od strane kompanije Bingo u obnovu fabrike u vidu opreme i mašina koje će nam omogućiti da dobijemo kvalitetan proizvod uz kvalitetnu sirovinu. Zbog toga smo uveli i standard ISO 22000, a u toku su i pripreme za uvođenje Halal standarda. Kompanija Bingo zajedno sa Federalnim ministarstvom i Gradom Bijeljina podržala je poljoprivrednike u Semberiji omogućivši im besplatan sadni materijal i gnojivo - kazao je Zlatan Pejić rukovodilac Fabrike za preradu povrća, voća i začina „Semberka“.

Prema Pejićevim riječima otkup krompira je počeo prije pet dana i do sada je dovezeno 150 t što je omogućilo da se krene sa preradom i sušenjem krompira. 

- Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa Poljoprivrednom zadrugom „Agrofarmer“ i svim proizvođačima koje smo posjećivali od početne faze sijanja pa sve do vađenja - rekao je Pejić. 

Pejić je i dodao da su pored Semberskog dodatka jelima s povrćem od 5kg,1000g i 500g u proteklih mjesec dana proizvedeni i novi proizvodi Bio začin u staklenoj teglici 150g, Semberski dodatak jelima s povrćem doypak pakovanje sa zipom 250g, te Semberske supe u tri okusa.

- Osim Semberskog dodatka jelima od 5kg, 1kg i 500g u proteklih mjesec dana proizveli smo i Semberski dodatak jelima od 250g doypack pakovanje sa zipom, te Bio začin od 150g, pakovan u staklenim teglicama. Nakon šest godina ponovo smo proizveli tradicionalne „Semberske supe“ i to u tri okusa: Semberska kokošija supa, Semberska goveđa supa i Semberska povrtna supa. U narednom periodu planiramo da na tržište plasiramo još novih proizvoda od kojih će biti supe u još nekoliko okusa, te komercijalna pakovanja sušenog povrća. Osnovne karakteristike naših proizvoda su kvalitet i tradicionalna receptura - kazala je Sanela Telalović-Adanalić, tehnolog.


Mujo Bogaljević, Predsjednik poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ Janja, izrazio je zadovoljstvo realizovanim projektom i pohvalio je saradnju kompanije Bingo, Federalnog ministarstva raseljenih lica i Grada Bijeljina.

- Kao organizator proizvodnje zahvaljujem svima koji su doprinijeli da sada ubiremo plodove našeg rada tj. Kompaniji Bingo d.o.o , Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice i Gradu Bijeljina. Ovo je prvi projekat i prva godina saradnje sa prerađivačima. Saradnja je za sada dobra, proizvođači su zadovoljni. Prinosi su nešto ispod očekivanih zbog ekstremnih uslova proizvodnje, sušna je godina, te iako smo imali navodnjavanje na nekim parcelama, rod je nešto ispod očekivanja. Neke parcele nisu ni imale mogućnost navodnjavanja.
 U svakom slučaju iskustvo više za proizvođače jer su ovo sorte krompira koje se prvi put rade na ovim prostorima- kazao je Bogaljević.&nbsp; 



Bogaljević je kazao i da pored ovog projekta OPZ»Agrofarmer« ima saradnju sa Bingom kroz otkup svježeg povrća iz Semberije, za sada je to tri puta sedmično te dodao da se svježe povrće iz Semberije može pronaći na policama Binga, što predstavlja dodatnu promociju našeg kraja.

Fabrika za preradu voća, povrća i začina „Semberka“ počela s otkupom prvih količina krompira i povrća

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s FIPA-om, Privrednom komorom Štutgarta (IHK), Bosnian Herzegovinian Business Club Frankfurt i pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića, organizira poslovne susrete i kooperacionu berzu bh. i njemačkih privrednika. O značaju tržišta Njemačke i događaju „BIH2World“, koji će biti održan 13. oktobra u Štutgartu, razgovarali smo s predsjednikom VTK-a BiH Ahmetom Egrlićem.

<h2>Obim izvoza
</h2>

Koliko je tržište Njemačke važno za našu zemlju? &nbsp; 

- Njemačka postaje sve važnija kao ciljno tržište za bh. industriju. Posljednje dvije godine Njemačka je najveći vanjskotrgovinski partner BiH. Tako je 2016. godine BiH izvezla robe i usluge vrijedne 623,6 miliona eura, što je gotovo 16 posto ukupnog izvoza. Ukoliko se doda prihod od ugovora za usluge u građevinskoj industriji, to je još više. Obim izvoza povećan je u 2016. godini za 5 posto u odnosu na 2015., a za 2017. predviđa se snažan rast.


Komora je aktivnosti, posebno kada su sajmovi u pitanju, značajno usmjerila na tržište Njemačke. Kakvi su rezultati tih aktivnosti?


- Komora mnogo radi da se usredotoči na glavna ciljna tržišta, poput Njemačke. Organizirani sajamski nastupi u Njemačkoj su ove godine, kao i prethodnih, bili vrlo uspješni, a bh. kompanije koje su se predstavile na štandu Komore ostvarile su značajan broj poslovnih kontakata i zahtjeva za saradnju. U cilju još boljih rezultata na tržištu Njemačke, Komora se pridružila i aktivni je učesnik u radu zajedničke operativne grupe „Task Force“, osnovane s ciljem otklanjanja barijera u poslovanju i unapređenja ekonomskih odnosa BiH i Njemačke. Organizirali smo i niz različitih edukacija s ciljem strateške pripreme privrednih subjekata za poslovanje s Njemačkom, kako bi se unaprijedile izvozne performanse i podigla konkurentska sposobnost naših izvoznika. Jedna takva edukacija bit će održana i krajem avgusta, a riječ je o uspostavljanju saradnje s novim kupcima u Njemačkoj i Austriji. 
<h2>

Značajne firme
</h2>

U toku su pripreme za poslovne susrete i kooperacionu berzu u Štutgartu. Koja je svrha ovog događaja?


- Komora organizira jednodnevni događaj za kompanije iz BiH radi povezivanja s novim potencijalnim partnerima. Za bh. kompanije će biti osiguran prostor u kojem će održavati sastanke s njemačkim biznismenima i predstaviti usluge i proizvode. Kako bi ostvarili što veći broj direktnih kontakata s potencijalnim njemačkim partnerima, Privredna komora Štutgarta, kao i posebno angažirana njemačka agencija, pozvat će sve značajnije firme iz jednog od najrazvijenijih dijelova Njemačke, a o temi profila prijavljenih bh. kompanija. 


<h3>Kako bh. kompanije mogu učestvovati
</h3>

Kako kompanije iz BiH mogu učestvovati na tom događaju?


- Poziv je još otvoren, a dostupan je na internet-stranici www.komorabih.ba. Svaka kompanija može učestvovati s najviše dva predstavnika, koji će imati na raspolaganju sto za izlaganje malih uzoraka, brošura, te notebook prezentaciju. Neki od osnovnih kriterija je da je kompanija iz metalskog sektora, ITC-a ili inžinjering sektora, te da ima iskustvo u izvozu u zapadnu Evropu ili SAD.

Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH: Kooperacionom berzom "BIH2World" do pouzdanih partnera u Njemačkoj

Posrnulog njemačkog autobusnog giganta "Deutsche Touring" sa sjedištem u Eschbornu, kupuje grupacija "Globtour" Međugorje u vlasništvu hercegovačke porodice Zelenika, unutar kojeg djeluje i zagrebački "Croatia bus".

Rajko Zelenika, predsjednik Uprave "Croatia busa" i "Globtoura" Međugorje, za hrvatski tportal je potvrdio da je u toku proces preuzimanja koji bi trebao biti dovršen do početka septembra.
Kako pišu njemački mediji, firma je prije nekoliko mjeseci završila u stečaju, a stečajni upravitelj Miguel Grosser obznanio je kako je s gledišta firme i vjerovnika ovo najbolje moguće rješenje, te da "Croatia bus"/"Globtour" Međugorje nastavlja s poslovanjem i zadržavanjem 92 radnika u Njemačkoj.

Firma će, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung", nastaviti poslovanje u Njemačkoj te preuzeti dvije poslovnice u Hrvatskoj i Srbiji, dok se za češki dio posrnule firme još traži rješenje, a pregovori s investitorima traju.

“Kralj autobusa” iz BiH kupuje njemačkog konkurenta

Kineski div Alibaba izvijestio je o gotovo dvostruko većoj tromjesečnoj neto dobiti zahvaljujući solidnom rastu prihoda u ključnom odjelu elektronske trgovine i u poslovanju sa cloud tehnologijom.
U tromjesečnom razdoblju zaključno s krajem juna Alibaba je poslovao sa neto dobiti od 14.7 milijardi juana (2.2 milijarde dolara), što je 94 posto više nego što su ostvarili u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Ukupni prihodi porasli su 56 posto, na 50.2 milijarde juana. Njihov je skok pratio kretanje prihoda u ključnom odjelu trgovine, koji su uvećani 58 posto, na 43 milijarde juana.
U dijelu poslovanja baziranom na cloud tehnologiji prihodi su gotovo udvostručeni, na 2.4 milijarde juana, pokazuje poslovni izvještaj kompanije.
Alibabini rezultati naglašavaju snagu sektora internetske trgovine u Kini unatoč posustajanju tempa rasta šireg gospodarstva.
- Naša tehnologija predvodi značajan rast u svim dijelovima našeg poslovanja i snaži našu poziciju i izvan naše osnovne djelatnosti - naglasio je u priopćenju izvršni direktor grupe Alibaba Daniel Zhang.
&nbsp;

Alibaba gotovo udvostručio tromjesečnu dobit

Izvanredna uprava Agrokora na čelu s povjerenikom Antom Ramljakom započela je proces prodaje nekretnine Villa Castello u vlasništvu koncerna.

-&nbsp;Riječ je o nekretnini s posjedom koji se nalazi u Medveji u općini Lovran, u blizini Opatije. Villa Castello smještena je uz more i sagrađena je 1916. godine u arhitektonskom stilu neoklasicizma. Za medije je organiziran obilazak i snimanje u petak, 18. avgusta s početkom u 12 sati u Villi Castello na adresi Medveja bb - navodi se u kratkom priopćenju – pozivu iz Agrokora, prenosi Jutarnji.

Villa Castello koja je građena od 1910. do 1913. godine prostire se na gotovo 400 kvadratnih metara, a okružena je s dvorištem od 525 kvadrata koje je uvijek pažljivo održavano. Cijeli taj kompleks nalazi se u parku čija je površina 4.000 kvadrata.

Pomorsko dobro uz Villu Castelo 2008. je postalo prva privatna plaža u Primorsko-goranskoj županiji. Naime, Todorićevom Agrokoru je županijsko Poglavarstvo jednoglasnom odlukom dalo koncesiju za 11.000 kvadrata kopna i mora za što je Todorić godišnje plaćao iznos od 560.000 kuna (14.000 KM).

Velebno zdanje Todorić je kupio za 11 miliona kuna (oko tri miliona KM), a za koliko će biti prodano, tek će se vidjeti.

Inače, prodaja vile Castello samo je nastavak rasprodaje dijelova imovine koncerna Agrokor.

Ramljak dao u prodaju villu Castello: Velebno zdanje Todorić je kupio za tri miliona KM

Ključ svakog poslovnog modela je prodaja, odnosno sposobnost prodavca da predstavi proizvod ili uslugu i zainteresuje osobu s druge strane dovoljno da ona bude spremna da izdvoji novac za to. U životu ćete i kao pojedinac biti u situacijama kada ćete morati da osmislite dobru priču koja će vas „prodati” kao kvalitetnog zaposlenog. Postoje ljudi koji jednostavno imaju talenat za ovu granu privrede, pa se zato i opredjeljuju da rade kao prodavci. Međutim, zbog velikog pritiska nadređenih, pa i potreba same industrije prinuđeni su da isprobaju sve moguće tehnike kako bi ubedili potencijalnog kupca da nešto zaista i kupi. Neke od tehnika prodaje su kotraproduktivne, pa se prodavcima često dešava da zvuče nametljivo. 
Evo kako da predupredite i spriječite da ostavite ovakav utisak. Ne predstavljajte se kao prodavac, već kao poslovni savjetnik
Nemojte upasti u zamku i predstaviti se pogrešno, ali ne morate u samom početku da ostavite utisak prodavca kome je jedini cilj da uspostavi dogovor i proda proizvod. Ponudite svoje usluge poslovnog savetnika ili konsultanta i dajte realne sugestije osobi s kojom pričate u datom trenutku. &nbsp; Zato prije svega dobro istražite industriju u kojoj radi vaš sagovornik i predstavite sve načine na koje vaš proizvod, odnosno usluga mogu da riješe njihove probleme brzo, jednostavno i efikasno. Na taj način predstavićete se kao pravi stručnjak, kao neko ko uliva povjerenje i zna šta priča. 
Prestanite da govorite o svojoj firmi Ukoliko posvetite previše vremena priči o sebi, svojoj firmi i svom proizvodu, gotovo sigurno ćete zvučati nametljivo. Potrudite se da uvijek svoju prodajnu priču preformulišete tako da se koncentrišete na potrebe svog sagovornika, prije nego na svoje. 
Kako vaš proizvod može riješiti njihov problem? Šta vi vidite kao najveći izazov njihove industrije? Kako im možete pomoći? &nbsp; Pokušajte da postavite sva pitanja koja će vam olakšati razumijevanje potencijalnog kupca, kako biste usmjerili sve svoje ciljeve ka njemu. 
Insistirajte na dvosmjernoj komunikacijiČesto se dešava da pokušavate da nekome nešto prodate, a ta osoba vas jednostavno pušta da završite svoje izlaganje, kako bi vas odbila i završila razgovor. Spriječite negativan ishod i prije nego što se desi. &nbsp; Kako ovo postići? Kada započnete razgovor, počnite s pitanjima. Pokušajte da navedete svog sagovornika da i on vas nešto pita. Zainteresujte se za njegov problem ili afinitete, kako biste u skladu s tim prilagodili svoju priču. 
Ne dozvolite da se vaš potencijalni kupac dosađuje, jer time ništa nećete dobiti. Dakle, ključ je u dvosmjernoj komunikaciji i razmeni informacija. &nbsp; Pustite sagovornika da donese odluku
Ne insistirajte odmah na odgovoru. To je jedna od čestih zamki u koju možete upasti. Ukoliko vaš sagovornik ne zvuči ubjeđeno u vašu priču, onda se potrudite da uklonite sve sumnje koje možda ima.&nbsp;Ali to i dalje ne znači da on mora odmah da vam da odgovor. Predložite nekoliko opcija i ponudite im da se naknadno javite kako biste čuli šta su odlučili. Dajte im vremena i prostora i pokažite im da cijenite njihovu slobodnu volju. Takođe, ostavite svoje podatke za uspostavljanje kontakta u slučaju dodatnih pitanja. Ovo su sve olakšavajući faktori prilikom dogovora u vezi s prodajom. 
Ukoliko se budete držali ovih savjeta, sigurno ćete izbjeći da ostavite utisak napornog i nasrtljivog prodavca. Ovo je utisak koji morate izbjeći po svaku cijenu, jer šanse da ugovorite prodaju nakon toga postaju ravne nuli. Naravno, potrebno je poznavanje još mnogo različitih tehnika kako biste zapravo sklopili dogovor sa svojim sagovornikom. Ukoliko vam karijera u prodaji zvuči izazovno, <a href="https://www.biznis-akademija.com/prodaja-i-menadzment-prodaje-odsek-skolovanja-sertifikat?utm_source=nezavisners&amp;utm_medium=MenadzmentProdaje&amp;utm_campaign=avaz&amp;utm_content=avazba">upišite menadžment u prodaji</a> i osigurajte svoje radno mesto tako što ćete dobro „prodati” sebe i svoje vještine.

Bavite se prodajom? Evo šta NIKAKO ne smijete da radite

Proizvođači u Srbiji, Bosni Hercegovini i Makedoniji koriste tri puta jeftinije pesticide nego one u Hrvatskoj, a Evropska unija ih je proglasila opasnima za zdravlje, piše Glas Slavonije.Hrvatski proizvođači voća i povrća u petak su javno izrazili veliku podršku ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću i njegovu novom Pravilniku o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, koji je u petak pod velikim političkim pritiscima promijenjen.

U vrijeme dok Hrvatska nije bila članica Evropske unije, domaće proizvođače voća i povrća gušio je najviše uvoz iz zemalja EU, jer su proizvodi iz tih zemalja u pravilu bili konkurentniji, zahvaljujući pripremljenosti tih proizvođača za veliko EU tržište, ali i obilnim potporama koje su primali. &nbsp; 
Proteklih godina, nakon ulaska Hrvatske u EU, većina naših proizvođača voća i povrća dosegla je konkurentnost zapadnih kolega, no problem na domaćem tržištu i dalje im je velik uvoz voća i povrća, posebice iz susjednih zemalja koje nisu članice EU.

Uvoz voća i povrća u Hrvatsku eskalirao u protekla dva mjeseca, od početka turističke sezone, te da slavonski i baranjski proizvođači zbog tog uvoza ne uspijevaju prodati svoje proizvode. S druge strane dobar dio voća i povrća koje u Hrvatsku ulazi iz BiH, Srbije i Makedonije domaćim je proizvođačima nelojalna konkurencija, nije proizveden sukladno s pravilnicima o proizvodnji EU i potencijalno je opasan za zdravlje potrošača.&nbsp; 
- Nije na nama proizvođačima da kontroliramo tu uvoznu robu. Samo upozoravamo nadležne na taj problem i potencijalnu zdravstvenu ugrozu. Nama je takav proizvod nelojalna konkurencija" istiće Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka iz Osijeka.

Potrebno na neki način zaštititi hrvatsku proizvodnju, piše Glas Slavonije.

Hrvatski mediji: U BiH se koriste pesticidi koji su opasni za zdravlje

Semberija se suočava s katastrofalnim sušnim periodom koji je već sada izazvao ogromnu štetu na usjevima koja se procjenjuje na 100 do 150 miliona KM! Izjavio je to Ljubiša Petrović, član Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije, na jučerašnjoj konferenciji za štampu. Ističe da bi Vlada RS trebala proglasiti sušu kao elementarnu nepogodu na području Semberije i da u najkraćem roku sagleda posljedice i definira konkretne prijedloge.

Uputili zahtjeve

- Prinos kukuruza već sada bilježi podbačaj od 60 do 70 posto, a to je osnovna komponenta za stočnu hranu. U prošloj, relativno rodnoj godini BiH je uvezla kukuruza u vrijednosti od 53 miliona KM, tako da ne možemo ni zamisliti koliko će sredstava sada biti neophodno osigurati za interventni uvoz - istakao je Petrović, upućujući zahtjev Vladi RS, Gradskoj upravi i Agrarnom fondu Bijeljina da što prije nađu sredstva za pomoć poljoprivrednim proizvođačima u Semberiji.
&nbsp;
Poljoprivrednici su spremni i na mirne proteste ukoliko se resorno ministarstvo, Vlada RS i lokalna zajednica ogluše na njihove zahtjeve.

Poljoprivredni proizvođač Nenad Nikolić kaže da je, uprkos navodnjavanju kukuruza na imanju, efekt slab, jer su temperature izuzetno visoke i iznosile su i do 43 stepena u hladu.

Dvostruko manje

- Dva puta sam zalijevao kukuruz i, ukoliko bih imao pet do šest tona po hektaru, bio bih zadovoljan. To je dvostruko manji prinos od prošlogodišnjega. U rekordnim godinama imao sam prinos i do 15 tona po hektaru - kazao je Nikolić.

Radenko Ćuskić, poljoprivredni proizvođač iz Crnjelova, kaže da je šteta na pojedinim parcelama stopostotna. 

<h3>Zašto nisu ispuštali vodu
</h3>
- Sijem kukuruz na 15 hektara. U normalnim godinama imao sam 12 tona po hektaru, a ove godine ne očekujem ni tonu. Naši kanali su suhi, jer odgovorni nisu ispuštali vodu u kanalsku mrežu. Soja je potpuno uništena. Mnogi će smanjivati i rasprodavati stočni fond - upozorava Ćuskić.

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije: Šteta od suše do 150 miliona KM!

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 5.351.121.000 KM te je ostvareno povećanje od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosio 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90 posto. Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61 posto, što je identično u odnosu na isti period 2016. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 13,88 posto i iznosi 14.123.107.000 KM.&nbsp; 

Porast izvoza iz BiH osvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši rast izvoza zabilježen je u Srbiju, Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru, Tursku... Kod uvoza, najveći procent povećanja je iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske... Na osnovu ovih pokazatelja može se zaključiti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima. &nbsp; 

Obim razmjene


Najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo s Austrijom, i to 100,14 posto, i s Njemačkom od 93,26 posto, u koju ostvarujemo najveću vrijednost izvoza od 779 miliona KM. Najznačajniji partner je Evropska unija, s kojom učestvujemo sa 71,7 posto izvoza i 67,7 posto uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe vrijedne 3.834.612.000, a uvezeno za 5.942.457.000 KM.&nbsp; 

Najznačajniji partner prema obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska, a povećanje ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku je 26,22, a uvoza za 14,20 posto. Izvoz je iznosio skoro 620 miliona KM, a najviše je izvezeno električne energije, zatim aluminija sirovog, drva, sjedala i tkanine. 


Iz Hrvatske je uvezeno u vrijednosti od 1,33 milijardi KM, a najviše nafte i naftnih ulja, zatim električne energije, šećera, čokolade... Meso, riba i mlijeko ostvarili su rast izvoza u Hrvatsku veći od 200 posto. Izvoz voća i povrća smanjen je za više od 18 posto, a šećera i njegovih proizvoda za 60 posto.&nbsp; 

CEFTA u razmjeni s BiH učestvuje sa 16,3 posto izvoza i 15,2 posto uvoza. Na ovo tržište iz BiH je izvezena roba vrijedna 873,75 miliona KM i izvoz je veći za 30,53 posto. Uvezli smo robe za 1,32 milijarde KM, što je 11,62 posto više.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner prema obimu razmjene je Srbija, s kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene. Na tržište Srbije izvezli smo robe za skoro 523 miliona KM, što je za 42,83 posto više, a uvezli za skoro 1,18 milijardi KM i povećali uvoz za 9,73 posto.&nbsp;

Zato je, prije svega, neophodna podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije te podrška drvnom i hemijskom, koji su bilježili pad izvoza, a čiji je potencijal neupitan te se može proširiti. Pozitivno je povećanje izvoza agroindustrije te namještaja i proizvoda metalnog sektora.&nbsp;Najviše su se izvozili koks i polukoks, električna energija, toplo valjana žica, drvo obrađeno po dužini te naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala. Iz Srbije smo najviše uvozili ulje od sjemena suncokreta, naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala, električnu energiju, pšenicu i suražicu te kukuruz.&nbsp; Učešće EFTA-e
Učešće EFTA-e i ostalih zemalja je 17,1 posto uvoza i 12 posto izvoza. Najznačajniji partner je Švicarska, s kojom se skoro i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s BiH. Uvoz iz ove zemlje povećan je za 11,55, a izvoz za 12,36 posto.
Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je 75,92 miliona KM, najviše električne energije, ostali namještaj, konstrukcije, sjedala te sirova krupna i sitna goveđa koža. Sa švicarskog tržišta uvezli smo najviše umjetni korund, električnu energiju, naftu i ulje bitumena, lijekove i ljudsku krv.
Na "ostalim tržištima" najznačajniji partner je Turska, a zatim Rusija. Obim razmjene s Tuskom iznosio je skoro 499 miliona KM, izvoz je više od 188 miliona KM i veći je za 19,30 posto. Uvoz je povećan za 6,72 posto. Na ovo tržište najviše se izvozilo ulje od sjemena suncokreta, brašno od pšenice, sjedala, otpaci od željeza i čelika te kukuruz. Najviše smo uvozili T-majice, majice bez rukava, kostime, komplete, jakne, sakoe, lijekove, tepihe...


Na ostalim tržištima, povećan je izvoz i uvoz iz Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp; 

<h2>SEKTORI&nbsp;</h2>

Poljoprivreda


Izvoz mlijeka i proizvoda u zemlje EU povećan je za 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 miliona KM, vina za 160.000 KM. Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru... kao i na već perspektivna tržišta Turske i Rusije. Pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.&nbsp;

Drvoprerađivači


Drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova. U prvih šest mjeseci ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od 5 posto. &nbsp;

Nažalost, povećan je i izvoz trupaca, kao i celuloze.&nbsp; 

Metalni i elektro 


Metalni i elektro sektor najveći su izvoznici iz BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali još prednjači izvoz proizvoda s niskom dodanom vrijednošću. Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13 posto, ali je zabilježen i značajan rast uvoza ove industrijske grane.&nbsp; 

<h2>Izvoz bi se morao udvostručiti u 
narednom srednjoročnom razdoblju! &nbsp;</h2>

Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije, kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaće je osigurati uvjete za tržišnu utakmicu, kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekonomiji, zatim smanjiti sistemske rizike zemlje radi smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenje zdrave konkurencije, rasterećivanje visokih nameta privrednicima...


Prema izvještajima Svjetske banke u BiH, očekuje se da sve zemlje Zapadnog Balkana u narednom periodu ostvare ekonomski rast. Ubrzani rast u regiji pomaže povećanju zaposlenosti i u BiH i utječe na smanjenje siromaštva u regiji.

Agrokor daje Konzumu u BiH zajam od 15 miliona eura

Na ovogodišnjem Forumu 'Sarajevo Unlimited 2017' očekuje se oko 3.000 učensika

EKSKLUZIV | Bruketa: Bosna je uvijek bila izvor talenata koji ostavljaju traga

Stručnjaci upozoravaju: Finansijski kolaps ne možemo da izbjegnemo, brži je nego što mislite

Fabrika „Semberka“ Janja u saradnji s „Bingom“: Počela prerada krompira

Pet mitova o uspješnim direktorima

Regionalni sajam "Ususret turizmu": Žene pokazale kreativnost

Fabrika za preradu voća, povrća i začina „Semberka“ počela s otkupom prvih količina krompira i povrća

Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH: Kooperacionom berzom "BIH2World" do pouzdanih partnera u Njemačkoj

“Kralj autobusa” iz BiH kupuje njemačkog konkurenta

Alibaba gotovo udvostručio tromjesečnu dobit

Ramljak dao u prodaju villu Castello: Velebno zdanje Todorić je kupio za tri miliona KM

Bavite se prodajom? Evo šta NIKAKO ne smijete da radite

Hrvatski mediji: U BiH se koriste pesticidi koji su opasni za zdravlje

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije: Šteta od suše do 150 miliona KM!

Okreće li se BiH sve više regionalnim partnerima

Biznis

Agrokor daje Konzumu u BiH zajam od 15 miliona eura

Na ovogodišnjem Forumu 'Sarajevo Unlimited 2017' očekuje se oko 3.000 učensika

EKSKLUZIV | Bruketa: Bosna je uvijek bila izvor talenata koji ostavljaju traga

Stručnjaci upozoravaju: Finansijski kolaps ne možemo da izbjegnemo, brži je nego što mislite

Fabrika „Semberka“ Janja u saradnji s „Bingom“: Počela prerada krompira

Pet mitova o uspješnim direktorima

Regionalni sajam "Ususret turizmu": Žene pokazale kreativnost

Fabrika za preradu voća, povrća i začina „Semberka“ počela s otkupom prvih količina krompira i povrća

Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH: Kooperacionom berzom "BIH2World" do pouzdanih partnera u Njemačkoj

“Kralj autobusa” iz BiH kupuje njemačkog konkurenta

Alibaba gotovo udvostručio tromjesečnu dobit

Ramljak dao u prodaju villu Castello: Velebno zdanje Todorić je kupio za tri miliona KM

Bavite se prodajom? Evo šta NIKAKO ne smijete da radite

Hrvatski mediji: U BiH se koriste pesticidi koji su opasni za zdravlje

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije: Šteta od suše do 150 miliona KM!

Okreće li se BiH sve više regionalnim partnerima