Američka kompanija Boeing je odlučila da u Velikoj Britaniji otvori svoju prvu evropsku fabriku, saopćio je američki proizvođač aviona, prenose agencije.

Pogon, čija će izgradnja ko&scaron;tati 20 miliona funti (23 miliona eura), zapo&scaron;ljavat će 30 ljudi i bit će smje&scaron;ten u gradu Sheffield, na sjeveru Engleske, prenosi agencija France press.

Angažiranje radnika će, kako je saopćeno, početi od naredne godine, a iz ove fabrike će se isporučivati dijelovi za krila uskostrupnog putničkog aviona &quot;737&quot; i &scaron;irokotrupnog &quot;777&quot;.&nbsp; 
 
- Na&scaron;a odluka da pokrenemo proizvodnju komponenti visoke vrijednosti u Ujedinjenom Kraljevstvu je zaokret u na&scaron;em angažmanu i novi primjer Boeingove posvećenosti rastu u Britaniji, čime podržavamo dugoročni prosperitet zemlje - navodi se u saopćenju predsjednika kompanije Boeing Evropa, Micheala Arthura.&nbsp;

Najnovije saopćenje dolazi nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Trump nedavno upozorio američke kompanije da ne sele proizvodnju u inostranstvo, po&scaron;to bi se pri uvozu u SAD-u mogle suočiti s visokim porezima, podsjeća AFP.

Američka kompanija će otvoriti tvornicu u Sheffieldu

Nagrada za Brexit: Boeing otvara fabriku u Britaniji (FOTO)

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 102.437,28 KM. U sklopu 28 transakcija ukupno je prometovano 14.205 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 1,85 indeksnih poena na 1.074,22 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,17 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 porasla je za 0,80 indeksnih poena na 639,68 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,13 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je porasla za 5,76 indeksnih poena na 958,79 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,60 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 0,25 indeksnih poena na 9.464,96 poena.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se dionicama emitenta &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 20.661,50 KM. Kroz 3 transakcije prometovano je 1.627 dionica.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je ukupan promet u iznosu od 27.221,59 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu 17 transakcija trgovano je sa 9.007 dionica.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 45.832,69 KM; Kroz tri transakcije prometovano je 1.708 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta T3 DD Sarajevo u iznosu od &nbsp;44.997,30 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 8.721,50 KM.&nbsp;U&nbsp;okviru pet&nbsp;transakcija prometovano je 1.863 dionice. Najveći dnevni promet zabilježen je dionicama emitenta &quot;Dobojputevi&quot; Doboj Jug u iznosu od 7.000,00 KM.

Najveći porast vrijednosti, od 45,63 posto&nbsp;zabilježile su dionice &quot;Croatia Remont&quot; Čapljina i dostigle cijenu od 30,00 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale dionice emitenta FAD Jelah od 48,00 posto&nbsp;sa cijenom od 6,50 KM. 
&nbsp;

Prometovano 14.205 vrijednosnih papira

SASE Ostvaren ukupan promet od 102.437,28 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 92.308,86 KM, kroz 42 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 3,82 posto&nbsp;i iznosi 594,91 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -3,41 posto&nbsp;i iznosi 1.757,20 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 12.816,00 KM, po prosječnoj cijeni od 1,20 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 0,84 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 73.360,54 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 26.350,36 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,03 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 1.075,78 KM, po prosječnoj cijeni od 3,61 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -0,82 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZAIF u preoblikovanju &quot;Euroinvestment fond&quot; Banja Luka (16,67%), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 7,00 KM.

Akcije 2 fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (-8,91 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 9,10 KM.

Trgovina obavljena kroz 42 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 92.308,86 KM

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potro&scaron;nju u BiH, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena, u januaru su u prosjeku zabilježile rast za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Agencija za statistiku BiH je objavila da su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 1,6 posto, alkoholna pića i duhan za 4,1 posto, stanovanje i režijski tro&scaron;kovi, te zdravstvo za po 0,2 posto, prevoz za tri posto, komunikacije za 1,8 posto, rekreacija i kultura za 0,9 posto, obrazovanje za 0,3 posto, restorani i hoteli za 0,1 posto, a ostala dobra i usluge za 0,7 posto.

U januaru su samo odjeća i obuća u prosjeku jeftiniji za 6,3 posto u odnosu na decembar pro&scaron;le godine, te namje&scaron;taj i aparati za domaćinstvo za 0,1 posto.

Na godi&scaron;njem nivou u prosjeku zabilježen je rast nivoa cijena od 0,7 posto.

Podaci Agencije za statistiku BiH

Potrošačke cijene u januaru više za 1,1 posto

Udruženje za promociju kontrolinga iz Banje Luke i Fondacija &quot;Mozaik&ldquo; iz Sarajeva organizirali su danas u Sarajevu prvu konferenciju o dru&scaron;tvenom poduzetni&scaron;tvu, pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH, Mladena Ivanića.

Konferenciji prisustvuju vodeći stručnjaci iz oblasti dru&scaron;tvene ekonomije, predstavnici vladajućih struktura i ambasada, kao i dru&scaron;tveni poduzetnici te mediji radi razmjene iskustava i rezultata istraživanja u ovoj oblasti.

Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH ,Mladen Ivanić, je izrazio zadovoljstvo &scaron;to učestvuje u radu ove konferencije i da, na neki način, podrži jednu novu oblast ekonomskog djelovanja koja dosad kod nas nije toliko postojala, koja je tek u začetku i zaslužuje podr&scaron;ku.

- To je ustvari koncept ekonomskih subjekata koji, osim tog svog posla, treba da pokriju i neke druge, &scaron;ire dru&scaron;tveno korisne aktivnosti. Mislim da je to iskustvo koje donose kolege iz svijeta. Ovi koji su ovdje &#39;pioniri&#39; ove aktivnosti zaslužuju podr&scaron;ku i institucija čija je obaveza da stvaraju povoljan ambijent da i ovakve institucije i preduzeća mogu funkcionirati - smatra Ivanić.

Ambasador Kraljevine Holandije u BiH Jurriaan Kraak je kazao da je socijalno poduzetni&scaron;tvo veoma važna tema u cijelom svijetu i trebalo bi da postane veoma važna tema i u BiH.

- Pogotovo u dana&scaron;nje vrijeme populizma i nekih drugih tema treba da se okrenemo stvarnim temama - naveo je.

Naglasio je da je ovo izuzetno važna tema koja je pokrenuta u posebno važnom momentu.

- Holandska ambasada je ponosna &scaron;to je u ovom trenutku ovdje i u ovako važnoj temi povezana s vama. Za na&scaron;u ambasadu i za na&scaron;u vladu je to imperativ budući da je Holandija već dugo uključena u socijalno poduzetni&scaron;tvo i da je to kod nas zaživjelo i odvija se na izuzetno dobar način - kazao je ambasador Kraak.

Direktor Fondacije &quot;Mozaik&ldquo; Zoran Puljić je dodao da je veliki optimist da će ovakav model i način poslovanja zaživjeti u BiH.

- Mislim da mi iz biv&scaron;e Jugoslavije, ipak, imamo malo vi&scaron;e prednosti u odnosu na ovakav način rada nego neke druge zemlje koje nam to sada vraćaju kao njihov model - naglasio je Puljić.

Dodao je da je ponosan, uime Fondacije &quot;Mozaik&ldquo;, &scaron;to su investirali u pet takvih firmi u čitavoj BiH, dru&scaron;tava s ograničenom odgovorno&scaron;ću, najaviv&scaron;i da će to činiti i dalje.

Smatra da je to budućnost BiH i prilika da radnici dobrim dijelom sudjeluju u upravljanju firmama te da sudjeluju u raspodjeli benefita koje jedna firma stvara na trži&scaron;tu.

Dana&scaron;nja konferencija bila je priliku za prezentovanje trendova, principa, te potencijalnih legislativnih rje&scaron;enja za razvoj dru&scaron;tvenog poduzetni&scaron;tva u BiH.

U okviru konferencije o dru&scaron;tvenom poduzetni&scaron;tvu upriličena je i panel diskusija o temi &quot;Socijalna/dru&scaron;tvena preduzeća - primjeri rada i problematika&rdquo;.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/wpa_Hps8Or8" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića

U Sarajevu prva konferencija o društvenom poduzetništvu (VIDEO)

Na nedavno održanom sastanku Uprave poduzeća FIS službeno je zaključena 2016. godina u kojoj su ostvareni zadani poslovni planovi u svim segmentima. Uprava je prihvatila nove poslovne planove za 2017. godinu i obvezala se na njihovo izvr&scaron;enje.

Razvoj maloprodaje

U pro&scaron;loj godini otvoreni su novi prodajni centri u Mostaru, Doboju i Žepču&nbsp; čime se dodatno osnažila maloprodajna mreža, te izvr&scaron;ilo dodatno trži&scaron;no pozicioniranje. U sljedećem periodu u planu je novo osnaživanje maloprodajne mreže, kako na prostorima gdje već postoje Fis-ovi prodajni centri, ali i tamo gdje ih jo&scaron; nema.

Proizvodnja

U zavr&scaron;noj fazi je je petogodi&scaron;nji proces ulaganja u proizvodne kapacitete u iznosu od 20 mil. KM. Kao rezultat FIS danas ima jedno od najmodernijih i najsofisticiranijih proizvodnih postrojenja u cijeloj regiji, te je u stanju ispuniti i najsloženije proizvodne zahtjeve.

Odvojeno vlasni&scaron;tvo od upravljanja

Prije par godina izvr&scaron;ena je potpuna reorganizacija poslovanja i pritom&nbsp; je vlasnička funkcija&nbsp; odvojena od upravljačke, &scaron;to se pokazalo izuzetno uspje&scaron;nim za samo poduzeće o čemu najbolje govore poslovni rezultati. Uprava poduzeća se trudi ispo&scaron;tovati najvi&scaron;e norme poslovanja, vodeći računa da se slijede načela poduzeća koja su jo&scaron; prije dvadesetak godina postavili vlasnici kad su u Vitez dovezli prvi kombi tekstila iz Italije.

<img alt="image-0-02-05-447661ed0916941fc5940cb4bf7f18b95a058d106a678dd238764a8c9f61d2d1-v" src="/media/old/58b00f92-e640-4cc1-8909-17a40a0a0a64-image-0-02-05-447661ed0916941fc5940cb4bf7f18b95a058d106a678dd238764a8c9f61d2d1-v.jpg" title="FIS Vitez" />

Poduzeće FIS danas ima sva obilježja korporacije koja je potpuno okrenuta prema rezultatima, te spremna odoljeti bilo kakvim izazovima iz okruženja. Snažna funkcija kontrolinga omogućava praćenje svih poslovnih aktivnosti u realnom vremenu, te promptnu reakciju ukoliko se uoči bilo kakva anomalija.

Razvoj budućnosti

U budućnosti se planira naročita pozornost posvetiti obrazovanju i razvoju zaposlenih, a naročito uprave i srednjeg managementa. U tom procesu koji nikad ne zavr&scaron;ava koristiti će se znanja i iskustva top managera iz &Scaron;vicarske i Njemačke, s&nbsp;ciljem &scaron;to bržeg i konkretnijeg usvajanja i apliciranja najnovijih trendova poslovanja.

Internacionalizacija poslovanja je također jedan od bitnih razvojnih smjernica, čemu će se pristupiti s najvećom pozornosti.

Suvlasnici poduzeća&nbsp; Snežana Gudelj i Pero Gudelj&nbsp; delegirali&nbsp;su poslovne planove upravi dru&scaron;tva.

Na sastanku Uprave nazočili su direktori Zoran Maros, Danijel Jerković, Marijana Čuić, Bojan Pavlović, Lucija Mi&scaron;ković, Manuela Sadiba&scaron;ić, Senad Sadiba&scaron;ić, Mladen Gržić, Josip Babić, Mario Plavčić, Igor Rado&scaron; i Zlatko Kvasina, koji su prihvatli delegirane poslovne planove i obvezali se na njihovo izvr&scaron;enje.

Ostvareni zadani poslovni planovi u svim segmentima

FIS Vitez: Odlični rezultati poslovanja u 2016. godini

Besplatne radionice o IT i socijalnim vje&scaron;tinama za nezaposlene u BiH* Telemach poklanja najboljima tablete * ITAcademy vaučer za ECDL i &scaron;kolovanje u vrijednosti od 4.000 KM.

Američka trgovačka komora u BiH u saradnji sa kompanijom Telemach i Link Group - ITAcademy pokrenuli su dru&scaron;tveno korisni projekat &quot;JOB Lab&quot;&nbsp;&ndash; edukacije o socijalnim i IT vje&scaron;tinama za pronalaženje posla namijenjene nezaposlenim osobama u BiH.

Prva radionica, u okviru osam planiranih u BiH, počela je u Zenici&nbsp; u prostorijama &bdquo;Impuls Kreativnog Centra&ldquo;, a partner prve radionice projekta &quot;JOB Lab&quot;&nbsp;je Razvojna agencija ZEDA i Služba za zapo&scaron;ljavanje Zeničko - dobojskog kantona.

<img alt="joblab-predavaci" src="/media/old/58afecec-0e04-4a27-8999-44f20a0a0a64-joblab-predavaci.jpg" title="JOB Lab" />

- U BiH je stopa nezaposlenosti prema podacima Agencije za statistiku veća od 30 posto. Osobe koje su nezaposlene nemaju adekvatne obuke i vje&scaron;tine koje su potrebne da bi bile konkurentne na trži&scaron;tu rada. Radionice u okviru projekta koji smo pokrenuli pružit će nezaposlenima zaista kvalitetne edukacije i sigurni smo da će im pomoći u bržem pronalasku posla. Telemach će nagraditi najbolje polaznike iz svih osam radionica tabletom - istakao je Kenan Đonko, CMO kompanije Telemach.&nbsp;

Violeta Čibukčić, izvr&scaron;na direktorica Američke trgovačke komore u BiH kaže da je Zavod za zapo&scaron;ljavanje birao polaznike za projekat, ali i da su bili obavezni proći niz testiranja.

- Na edukacije kandidati su se mogli prijaviti isključivo kontaktiranjem Službe Zavoda za zapo&scaron;ljavanje uz ispunjavanje upitnika kojim su pokazali da li zadovoljavaju sve preduslove potrebne za pohađanje edukacije, kao &scaron;to su: bazično poznavanje rada na računaru, motiviranost za pronalaženje posla, da se radi o aktivnom tražiocu posla starosne dobi od 30 do 45 godina starosti, da kandidat posjeduje SSS, ili VSS, te da je u mogućnosti prisustvovati dvodnevnoj edukaciji u trajanju od pet sati po jednom danu. Organizator je prilikom odabira kandidata vodio računa o gender balansu, kao i prilagođavanju edukacije &nbsp;osobama sa posebnim potrebama. Zainteresovanost koju je Projekat Job Lab probudio kod nezaposlenih lica registraovanih pri SZZ ZDK bila je izuzetno velika i sa rado&scaron;ću i&scaron;čekujemo zvanični početak realizacije Projekta u Zenici.

<img alt="job-lab-violeta-cibukcic-izvrsna-direktorica-amcham" src="/media/old/58afece9-ac10-4d8a-82d3-44620a0a0a64-job-lab-violeta-cibukcic-izvrsna-direktorica-amcham.jpg" title="JOB Lab" />

Svi polaznici &quot;JOB Lab&quot;&nbsp;radionica prema riječima Arijane Aladžuz, predstavnice ITAcademy dobit će i vaučer za online kurs ECDL.

- Svi polaznici &quot;JOB Lab&quot;&nbsp;radionica dobit će poklon kurs ITAcademy i mogućnost besplatnog &scaron;kolovanja po svjetskim standardima.ITAcademy, također članica AmCham-a, svakom polazniku &quot;JOB Lab-a&quot; poklonit će vaučer za ECDL kurs, dodatnu edukaciju i usavr&scaron;avanje IT vje&scaron;tina. Pored toga, od osam najboljih polaznika na kraju ćemo izabrati i pobjednika koji će dobiti stipendiju za online &scaron;kolovanje na ITAcademy, u vrijednosti od 4.000 KM, za neko od najtraženijih IT zanimanja dana&scaron;njice. Po uspje&scaron;nom zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja polaznik ima mogućnost steći međunarodno priznate certifikate, a dobija i priliku za zaposlenje kod vi&scaron;e od 300 kompanija iz regije sa kojim imamo saradnju - istakla je Arijana Aladžuz predstavnica ITAcademy.

Zanimljivo je da su sve radionice projekta JOB Lab besplatne, ali i da ih realizuje Inkubator dru&scaron;tvenih inovacija &bdquo;Munja&ldquo; i omladinska platforma Hoću.ba.

Školovanje u vrijednosti od 4.000 KM

Telemach, Amsham, i ITAcademy pokrenuli projekt "JOB Lab"

Međunarodni aerodrom Tuzla iza sebe ima vrlo uspje&scaron;nu godinu, a u tom tonu nastavljaju i tekućoj.

Naime, u&nbsp;martu će sa ovog&nbsp;aerodroma poletjeti novi Airbus sa 180 putničkih mjesta i to prema &scaron;est evropskih destinacija. Radi se o&nbsp;pet novih lokacija, a&nbsp;vraćaju se&nbsp;i letovi&nbsp;za &Scaron;tokholm, kojih nije bilo tokom zime, kažu na Međunarodnom aerodromu Tuzla.

Saopćili su da se radi o kapitalnoj investiciji vrijednoj&nbsp;oko 90 miliona eura.

- Od marta slijede nove linije za Keln, Bratislavu, Ninberg i Fridrih&scaron;afen. Uvođenjem novih linija Wizzair će letjeti na 16 destinacija &scaron;irom svijeta -&nbsp;rekla je Edina &Scaron;i&scaron;ić, rukovodilac sektora saobraćaja na MAT.

Kapitalna investicija

WizzAir uvodi nove aviolinije sa aerodroma u Tuzli!

Ruski plinski div Gazprom bi mogao pomrsiti plan Evropske unije da smanji ovisnost o&nbsp;plinu s&nbsp;Istoka. Najavljeno je da bi se ova kompanija mogla&nbsp;uključiti u utrku za opskrbu Evrope i putem Transjadranskog cjevovoda (TAP) nakon 2020. godine, prenosi Reuters.

Inače, Rusija je najveći dobavljač plina za Evropu, a snabdijevaju&nbsp;dvije trećine evropskih potreba za tim energentom. Ipak, Unija je odlučila da pro&scaron;iri&nbsp;popis izvora&nbsp;tako da&nbsp;je prioritetom proglasila novi Južni plinski koridor kojim planira nabavljati plin iz Azerbajdžana.

Zavr&scaron;na karika tog projekta kapaciteta 10 milijardi kvadratnih metara trebao bi biti TAP, koji će se na turskoj granici nadovezati na Transanatolski cjevovod (TANAP) i preko Grčke i Albanije kroz jadransko podmorje izaći na teritorij Italije.&nbsp;

Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksander Medvedev kazao je da u kompaniji&nbsp;razmatraju uključivanje u projekt putem sistema aukcija koji bi svim potencijalnim dobavljačima trebao garantirati&nbsp;jednak pristup cjevovodu.

Medvedev je rekao da nije siguran da će Azerbajdžan moći sam puniti cjevovod, dodajući da bi Rusija mogla priskočiti i nadoknaditi eventualne nedostatke&nbsp;u drugoj fazi projekta koja predviđa pro&scaron;irenje transportnih kapaciteta nakon 2020. godine.

- Tako cjevovod neće ostati prazan -&nbsp;dodao je ruski čelnik.

U prvoj će fazi jedini dobavljač plina za TAP biti konzorcij na čelu s British Petroleumom, koji trenutno razvija plinsko polje &Scaron;ah Deniz II u Azerjbadžanu. U drugoj će fazi kapacitet plinovoda biti udvostručen, a dobavljači će se birati na otvorenim aukcijama.

Pojedini dioničari TAP-a, uključujući talijanski Snam i belgijski Fluxys, poručili su da ne bi imali ni&scaron;ta protiv uključivanja Gazproma, a i neimenovani izvori iz Evropske unije napominju da ne mogu spriječiti konkurentnost ruske kompanije na aukcijama.

Ipak, nagla&scaron;avaju da bi ulazak ruskog plina u TAP možda ne bi bio u skladu s&nbsp;uvjetima koje su postavili finansijeri projekta, poput Evropske investicijske banke (EIB).&nbsp;

U Bruxellesu napominju da bi u slučaju TAP-a možda mogli suspendirati propise o ravnopravnoj&nbsp;trži&scaron;noj&nbsp;konkurentnosti kako bi isključili Gazprom, ali bi taj postupak trebale pokrenuti kompanije i vlade koje sudjeluju u projektu.

Intervencija bi mogla biti protumačena kao odustajanje od zacrtanog isključivo trži&scaron;nog reguliranja cijena plina, napominje Reuters.

Utrka za opskrbu

Pakleni plan Rusije bi mogao pomrsiti račune Evropi

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 99.403,43 KM, kroz 56 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,12 posto i iznosi 573,04 poena, a vrijednost FIRS indeksa se smanjila za 0,34 posto i iznosi 1.819,15 poena.

Na službenom berzanskom trži&scaron;tu, lista B, najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 960,33 KM, po prosječnoj cijeni od 1,19 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 86.990,09 KM. Najvi&scaron;e se trgovalo &nbsp;obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11, u vrijednosti 35.652,28 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren akcijama ZMIF u preoblikovanju Zepter Fond a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 5.911,48 KM, po prosječnoj cijeni od 9,99 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 0,20 posto.

Akcije dva fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZIF Jahorina Koin a.d. Pale (12,00 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 1,12 KM,u vrijednosti &nbsp;71,68 KM.

Gubitnik dana među fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju Kristal invest fond a.d. Banja Luka (-5,45 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 3,64 KM, u vrijednosti od 426,42 KM.

Kod hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren akcijama emitenta Projekt a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 3.059,70 KM, po prosječnoj cijeni od 1,05 KM.

Od akcija na slobodnom trži&scaron;tu rast cijene zabilježile su samo akcije preduzeća Malpreh a.d. Banja Luka (40,78 posto), i trgovalo se po cijeni od 0,58 KM, u vrijednosti 1.252,80 KM.

Trgovina obavljena kroz 56 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 99.403,43 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 269.975,43 KM.

U sklopu 11 transakcija ukupno je prometovano 9.147 vrijednosnih papira. &nbsp;

Vrijednost BIFX-a je porasla za 8,51 indeksnih poena na 1.076,07 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,80 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 1,19 indeksnih poena na 638,88 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,19 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je pala za 5,28 indeksnih poena na 953,03 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,55 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji s&nbsp;BBI, SASX-BBI je pala za 12,49 indeksnih poena na 9.465,21 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,13 posto.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je promet u iznosu od 195,30 KM.&nbsp;U&nbsp;jendoj transakciji trgovano je sa 93 dionice.

Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u iznosu od 314,96 KM. U&nbsp;jednoj transakciji prometovano je 325 obveznica FBIH ratnih potraživanja.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 86.147,17 KM.&nbsp;Kroz &scaron;est&nbsp;transakcija prometovano je 1.650 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta &quot;Ozon&quot; Travnik u iznosu od &nbsp;70.070,00 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 183.318,00 KM.&nbsp;U&nbsp;tri&nbsp;transakcije prometovano je 7.079 dionica. Najveći dnevni promet zabilježen je dionicama emitenta &quot;Energonova&quot; Sarajevo u&nbsp;iznosu od 171.318,00 KM.&nbsp;

Najveći porast vrijednosti, od 9,95 posto&nbsp;zabilježile su dionice ZIF-a &quot;MI Group&quot; Sarajevo i dostigle cijenu od 2,10 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale dionice emitenta GP ŽGP Sarajevo od 18,02 posto&nbsp;sa cijenom od 0,91 KM.

Prometovano 9.147 vrijednosnih papira

SASE Ostvaren promet od 269.975,43 KM

Pohlepa, neprofesionalnost, manjak morala, etike&nbsp;te nedostatak senzibiliteta i empatije su najče&scaron;će riječi koje se koriste pri opisivanju menadžera. Dio dru&scaron;tva upravo pona&scaron;anje menadžera krivi za produbljivanje ekonomske krize, koja u konačnici i uzrokuje podjele i&nbsp;krizu dru&scaron;tva, pi&scaron;e Thinking Humanity.

Japanska kultura poslovanja je uvijek bila primjer usklađenosti organizacijskih vrijednosti&nbsp;sa vrijednostima uposlenika. Upravo se u toj kulturi posebno ističe jedan menadžer, kojeg svjetski mediji zadnjih nekoliko godina nazivaju velikim herojem i istinskim guruom.

Haruka Nishimatsu &ndash; predsjednik i izvr&scaron;ni direktor Japan Airlinesa, se 2008. na&scaron;ao na listi 100 najutjecajnih ljudi u poslovnoj etici. Odu&scaron;evljenje je izazvao nakon &scaron;to je u skladu s tro&scaron;kovnim rezovima unutar kompanije&nbsp;i sebi smanjio plaću. &nbsp;Njegova zarada od 2007. godine je manja od zarade pilota koji rade za njegovu kompaniju.&nbsp;

Nishimatsu je uistinu drugačiji od svih, naročito kada se zna da na posao putuje autobusom, ruča u kantini s ostalim zaposlenicima te ima u potpunosti neograđen ured.

<img alt="" src="/media/old/58adf5a4-1cb4-4a70-b57d-528a0a0a0a64-captura-de-pantalla-2015-02-10-a-las-18-13-35.jpg" style="height: 656px; width: 1000px;" title="captura-de-pantalla-2015-02-10-a-las-18-13-35" />

(Fotografija Nishimatsua od prije nekoliko godina - Screenshot - Youtube)

Apsolutna je suprotnost od poslovnih ljudi kao &scaron;to je John Thain, CEO Merrill Lyncha, koji je potro&scaron;io milione&nbsp;dolara za uređivanje svog ureda&nbsp;ili čelnika General Motorsa, Forda and Chryslera, koji su na sastanak s američkim Kongresom, doputovali luksuznim privatnim avionima - i to odvojeno.&nbsp;

Haruka Nishimatsu vraća vjeru u sposobnost i po&scaron;tenje nadređenih, u čijm rukama su sudbine mnogih zaposlenika i njihovih porodica. Njegova je filozofija zasnovana&nbsp;na uvjerenju da je potrebno povratiti povjerenje javnosti, ujediniti se te smanjiti distancu između radnika i menadžmenta. Njegova skromnost, predanost radu, motiviranje i podizanje morala uposlenika kroz otvorenost za komunikaciju mogu poslužiti kao primjer mnogima.

Njegove metode rada su vrlo jednostavne, osim već spomenutog načina putovanja,rezanja vlastite plaće i ručanja u kantini s radnicima, Nishimatsu koristi svaki trenutak kako bi komunicirao sa zaposlenicima i poslu&scaron;ao njihove ideje. Nishimatsu smatra da je odgovornost za neuspjeh na čelnicima, te da je potrebno dijeliti posao i žrtvu zajedno s zaposlenicima, kako kompanija ne bi propala.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/PjeTTQKRfWU" width="640"></iframe>

Primjer usklađenosti organizacijskih vrijednosti sa vrijednostima uposlenika

Šef Japan Airlinesa na posao ide autobusom i zarađuje manje od pilota (FOTO+VIDEO)

Vrijednost ugovorenih građevinskih radova kompanija iz FBiH u inostranstvu u 2016. godinu manja je za 6,3 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je vrijednost izvr&scaron;enih građevinskih radova u tom periodu veća za 0,8 posto.

Od ukupne vrijednosti izvr&scaron;enih radova u inostranstvu u 2016. godini, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 85,4 posto.

Udio objekata visokogradnje u ukupno izvr&scaron;enim građevinskim radovima iznosi 34,6 posto, a udio objekata niskogradnje 65,4 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku

Firme iz FBiH sve manje grade u inozemstvu

Po analizi Grupacije namjenske industrije Privredne komore Federacije BiH, u 2016. godini namjenska industrija je ostvarila izvoz vi&scaron;e od 170 miliona KM&nbsp; i u odnosu na 2015., kada je izvezeno gotovo 138 miliona KM, bilježi rast od 23,34 posto.

- Izvozi se u vi&scaron;e od 40 zemalja u svijetu i uglavnom se bilježi rast na svim trži&scaron;tima. Radi se o trži&scaron;tima &scaron;irom svijeta i sajmovi na kojima nastupaju na&scaron;e kompanije prilika su da se razgovara s poslovnim partnerima i na taj način stvaraju pretpostavke za dogovaranje novih poslova. Trži&scaron;te Bliskog istoka je interesantno i bh. kompanije već nekoliko&nbsp; godina učestvuju na sajmovima, a jedan od njih je i sajam IDEX u Abu Dhabiju - izjavio je za Fenu direktor Sektora za industriju i usluge ove komore Almin Mali&scaron;ević.

Radi se o najvećem sajmu namjenske industrije na Bliskom istoku i jednoj od značajnijih manifestacija ovog tipa u svijetu. Na sajmu su predstavljeni proizvodi i mogućnosti koje pruža namjenska industrija u BiH. Tom sajmu, koji traje od 19. do 23. februara, među ostalima prisustvovao je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Mali&scaron;ević je naveo da je Grupacija namjenske industrije dvije godine radila na rje&scaron;avanju problema dugih rokova za dobijanje dozvola za promet NVO, te da se može konstatovati da je jedan od razloga za povećanje izvoza u namjenskoj industriji i dono&scaron;enje Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa robe dvojne namjene i Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene, čijim je dono&scaron;enjem u 2016. do&scaron;lo do skraćenja rokova za izdavanje potrebnih dozvola.

- Bitno je napomenuti da se do dobrih rezultata prvenstveno do&scaron;lo velikim zalaganjem uprava i uposlenika firmi, koji su stalnim ulaganjem u razvoj i pro&scaron;irenje kapaciteta u firmama osigurali kvalitetne i sigurne proizvode. Također, kroz posjete sajmovima, konferencijama i poslovnim susretima iskoristili su otvorene prilike da&nbsp; prezentiraju svoje proizvode. Podr&scaron;ka Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije su značajno uticali na razvoj namjenske industrije i privredna dru&scaron;tava koja su prethodnih godina poslovala s pote&scaron;koćama, u 2016. godini su pozitivno poslovali - kazao je Mali&scaron;ević.

U Privrednoj komori Federacije BiH očekuju da će namjenska industrija, kao i druge grane u okviru realnog sektora i na kraju 2017. bilježiti dobre poslovne rezultate. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Po analizi Grupacije namjenske industrije Privredne komore Federacije BiH

Rast namjenske industrije FBiH: Izvozi se u više od 40 zemalja svijeta

Prosječna cijena prodatih novih stanova u Bosni i Hercegovini u četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine iznosi 1.649 KM po metru kvadratnom i veća je za 1,9 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih stanova u istom kvartalu 2015. godine.

U poređenju s prosječnom cijenom prodatih novih stanova u 2015. godini, prosječna cijena u četvrtom kvartalu lani veća je za 0,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Broj prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu 2016. godine u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine veći je za 30,5 posto, dok je u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2015. godini veći za 120,2 posto.

Povr&scaron;ina prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine, u odnosu na isti kvartal 2015. godine veća je za 41 posto, a u odnosu na prosječnu povr&scaron;inu prodatih novih stanova u 2015. godini veća je za 133,4 posto.

Kada je riječ o prosječnoj cijeni prodatih novih stanova u BiH u pro&scaron;loj godini, ona je niža za 5,1 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2015. godini. 
&nbsp;

Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH iznosi 1.649 KM po kvadratu

&quot;Sparkasse banka&quot; svečano je otvorila novi prostor regionalnog centra u Mostaru u prisustvu klijenata, partnera i predstavnika javnog sektora.

Gradonačelnik grada, Mostara Ljubo Be&scaron;lić, se obratio prisutnima, podržao jačanje prisustva jedne od vodećih banaka u BiH u gradu Mostaru&nbsp;te izrazio&nbsp;zadovoljstvo jer će građani&nbsp; i privrednici Mostara i hercegovačke regije imati bolji finansijski servis.

Sanel Kusturica, direktor &quot;Sparkasse banke&quot; je zvanicama potvrdio apsolutnu opredijeljenost ove banke da dugoročno razvija poslovanje u BiH, a u okviru razvojne strategije austrijske matične grupacije Erste i Sparkasse, jedne od najvećih bankarskih grupacija u Evropi.

Direktorica novootvorenog regionalnog centra Mostar &quot;Sparkasse banke&quot; Sanela Demirović, u svom obraćanju je istakla da ova banka to dokazuje&nbsp;vrlo aktivnom politikom kreditiranja.

- Samo filijala Mostar koja pokriva regiju Hercegovine je u protekle četiri godine ostvarivala prosječan godi&scaron;nji rast kredita od oko sedam posto. Ako se to stavi u poređenje s&nbsp;trži&scaron;tem kredita koje je raslo jedan do tri posto, jasno je da je &quot;Sparkasse banka&quot; jedan od najaktivnijih kreditora među bh. bankama, &scaron;to namjerava i ostati, istakla je Demirović.

U okviru ceremonije otvaranja, predstavnica &quot;Sparkasse banke&quot; je uručila ček sa donacijom predstavnici Udruge za roditelje i djecu sa posebnim potrebama &quot;Vedri osmijeh&quot;&nbsp;Mostar, naglasiv&scaron;i kako je ovaj gest samo jedna u nizu aktivnosti banke u dijelu podr&scaron;ke zajednici.&nbsp;Time ova banka želi dodatno razvijati i jačati svoju vezu sa zajednicom u kojoj posluje.

&quot;Sparkasse banka&quot;&nbsp;će sa regionalnim centrom Mostar imati&nbsp; poslovnu mrežu od 40 poslovnice koje pokrivaju cijelu BiH. Banka raspolaže sa 90 bankomata, a njenih 500 uposlenih opslužuju oko 135.000 klijenata. Sa aktivom od 1,2 milijarde KM, kreditnim portoliom od oko 930 miliona KM koji kontinuirano raste, &quot;Sparkasse banka&quot; se ubraja među vodeće i najbrže rastuće banke u BiH.

Nagrada za Brexit: Boeing otvara fabriku u Britaniji (FOTO)

SASE Ostvaren ukupan promet od 102.437,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 92.308,86 KM

Potrošačke cijene u januaru više za 1,1 posto

U Sarajevu prva konferencija o društvenom poduzetništvu (VIDEO)

FIS Vitez: Odlični rezultati poslovanja u 2016. godini

Telemach, Amsham, i ITAcademy pokrenuli projekt "JOB Lab"

WizzAir uvodi nove aviolinije sa aerodroma u Tuzli!

Pakleni plan Rusije bi mogao pomrsiti račune Evropi

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 99.403,43 KM

SASE Ostvaren promet od 269.975,43 KM

Šef Japan Airlinesa na posao ide autobusom i zarađuje manje od pilota (FOTO+VIDEO)

Firme iz FBiH sve manje grade u inozemstvu

Rast namjenske industrije FBiH: Izvozi se u više od 40 zemalja svijeta

Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH iznosi 1.649 KM po kvadratu

"Sparkasse banka" otvorila novi prostor regionalnog centra Mostar

Biznis

Nagrada za Brexit: Boeing otvara fabriku u Britaniji (FOTO)

SASE Ostvaren ukupan promet od 102.437,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 92.308,86 KM

Potrošačke cijene u januaru više za 1,1 posto

U Sarajevu prva konferencija o društvenom poduzetništvu (VIDEO)

FIS Vitez: Odlični rezultati poslovanja u 2016. godini

Telemach, Amsham, i ITAcademy pokrenuli projekt "JOB Lab"

WizzAir uvodi nove aviolinije sa aerodroma u Tuzli!

Pakleni plan Rusije bi mogao pomrsiti račune Evropi

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 99.403,43 KM

SASE Ostvaren promet od 269.975,43 KM

Šef Japan Airlinesa na posao ide autobusom i zarađuje manje od pilota (FOTO+VIDEO)

Firme iz FBiH sve manje grade u inozemstvu

Rast namjenske industrije FBiH: Izvozi se u više od 40 zemalja svijeta

Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH iznosi 1.649 KM po kvadratu

"Sparkasse banka" otvorila novi prostor regionalnog centra Mostar