Zemlje eurozone trebale bi odustati od jedinstvene valute eura i vratiti se strukturi &quot;zajedničke valute&quot;, rekla je čelnica Nacionalne fronte Marine Le Pen, podsjećajući na razdoblje ECU korpe valuta.&nbsp;

Le Pen, koja je za Reuters rekla kako se nada da će u maju biti izabrana za predsjednicu Francuske, istaknula je da će francuski nacionalni dug u njenoj administraciji biti denominiran u novoj nacionalnoj valuti.&nbsp;

Francuska političarka odavno je rekla da bi Francuska trebala napustiti eurozonu, no nije objasnila na koji bi način to izvela.&nbsp;

- Evropska valutna jedinica (ECU) postojala je uz nacionalnu valutu. Nacionalna valuta koja postoji zajedno sa zajedničkom valutom ne bi imala nikakvih posljedica po francusku svakodnevicu -&nbsp;rekla je.&nbsp;

Monetarni suverenitet

Zamjenik Marine Le Pen Florian Philippot je objasnio da monetarna saradnja s ostalim evropskim zemljama ne znači izmjenu njenog&nbsp;stajali&scaron;ta po kojemu bi Francuska trebala ponovno uvesti monetarni suverenitet.&nbsp;

- Valuta koja bi slijedila ECU model nije valuta koju imate u svojom novčaniku&nbsp;ili na svom bankovnom računu, već obračunska valuta između zemalja. To bi mogao biti model, možda čak i tranzicijski -&nbsp;rekao je Philippot.&nbsp;

ECU je bio korpa evropskih valuta koji se koristio kao obračunska jedinica za članice bloka dva desetljeća koja su prethodila uvođenju jedinstvene valute 1999. Postojao je paralelno s evropskim kursovnim&nbsp;mehanizmom (ERM) koji je nastojao smanjiti fluktuacije između valuta zemalja članica.

Kandidatkinja za predsjednicu Francuske

Marine Le Pen predlaže odustajanje od eura!

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 264.150,23 KM, kroz 36 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,23 posto&nbsp;i iznosi 549,22 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -0,92 posto&nbsp;i iznosi 1.561,10 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 832,00 KM, po prosječnoj cijeni od 1,04 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 0,97 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 101.290,40 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 53.582,96 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.653,95 KM, po prosječnoj cijeni od 7,85 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -1,75 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (-1,75 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 7,85 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Mljekara&quot; Lakta&scaron;i akcijama, trgovalo se u iznosu od 159.226,20 KM, po prosječnoj cijeni od 0,36 KM.

Trgovina obavljena kroz 36 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 264.150,23 KM

Zvanične brojke pokazuju da je inflacija u 19-članoj eurozoni porasla u decembru na najvi&scaron;i nivo u vi&scaron;e od tri godine, uglavnom zahvaljujući rastu energetskih tro&scaron;kova. 
 
Statistička agencija EU, Eurostat, saopćila je u srijedu da je godi&scaron;nja stopa inflacije porasla na 1,1 u decembru s novembarskih 0,6 posto.

Decembarska stopa najvi&scaron;a je od septembra 2013. godine kada je inflacija također iznosila 1,1 posto. 
 
Te brojke vjerovatno će obradovati tvorce politike u Evropskoj centralnoj banci, koji su nastojali da spuste inflaciju ispod dva posto. 
 
Mogle bi se, ipak, pojaviti brige da inflacija, kada se isključe energetski tro&scaron;kovi, ostane relativno visoka. Ključna stopa, koja isključuje faktore kao &scaron;to su energetika i hrana, porasla je na 0,9 posto s 0,8 posto u pro&scaron;lom mjesecu, prenosi AP.

Statistička agencija EU, Eurostat, saopćila

Stopa inflacije u eurozoni najviša u tri godine

Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica znatno porasle, nastavljajući uspon od kraja prošle godine, pri čemu su među najvećim dobitnicama bile dionice tehnoloških divova Alphabeta i Facebooka.

Dow Jones ojačao je 0,60 posto, na 19.881 bod, dok je S&amp;P 500 porastao 0,85 posto, na 2.257 bodova. Nasdaq indeks također je porastao 0,85 posto, na 5.429 bodova.

U prvom radnom danu u novoj godini na najvećoj svjetskoj burzi cijene su dionica nastavile uspon koji, uz kratkotrajne prekide, traje od 8. novembra, kada je Donald Trump pobijedio u utrci za Bijelu kuću.

Ulagače potiče nada da će Trumpovi planovi o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje, ulaganjima u infrastrukturu i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima ubrzati rast privrede.

- Tržište je i dalje u uzlaznom trendu koji traje od izbora Trumpa za predsjednika. A taj uspon zahvaljuje se očekivanjima da će se pojačati fiskalna potrošnja - kaže Thomas Wilson, direktor u kompaniji&nbsp;Brinker Capital.

Međutim, kako se Dow Jones približava nikad dosegnutoj razini od 20.000 bodova, neki analitičari smatraju da su kratkoročno malo vjerojatni snažni dobici. Žele prvo vidjeti hoće li Kongres prihvatiti obećanja koje je Trump isticao tokom predizborne kampanje.

- Novoizabrani predsjednik ne može samo mahati čarobnim štapićem. Morat će raditi s Kongresom, a dosad se pokazalo da se u Kongresu teško postižu dogovori - kaže Warren West iz kompanije Greentree Brokerage Services.

Među najvećim su dobitnicama jučer bile dionice tehnološkog i telekom sektora, kao što su Facebook, Alphabet i Verizon Communications, koje su poskupile između 1,5 i 2,2 posto.

Snažno je, 1,15 posto, porastao i S&amp;P indeks energetskog sektora, premda su cijene nafte, nakon što su dotaknule najviše razine u 18 mjeseci, pale više od 2 posto.

I na većini evropskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na rekordnih 7.177 bodova, a pariški CAC 0,35 posto, na 4.899 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,12 posto, na 11.584 boda.

Nastavljen uspon

Na Wall Streetu godina počela rastom cijena dionica

Legalna prodaja marihuane jednostavno cvjeta &scaron;irom Sjeverne Amerike, pogotovo nakon &scaron;to je ovu biljku nakon SAD, legalizirala i Kanada.

Prema pisanju portala Mashable, prodaja je u SAD-u na godi&scaron;njem nivou dosegla&nbsp;vrtoglavih 5,56 milijardi eura, a na cijelom kontinentu čak 6,4 milijardi&nbsp;eura.

Forbes javlja da je prodaja na cijelom kontinentu skočila za&nbsp;30 posto, a najveći dio rasta zapravo je uzrokovan legalizacijom&nbsp;u Kanadi.

Prema procjeni &nbsp;organizacije Arcview Market Research, prodaja marihuane u Sjevernoj Americi će do 2021. godine dostići vrijednost od gotovo 20 milijardi eura.

Prodajom marihuane najveću je zaradu ostvarila&nbsp;savezna država&nbsp;Colorado - čak jednu milijardu dolara.

Nakon što je i Kanada donijela odluku o legalizaciji

Zarada nikad veća: Prodaja legalne marihuane u Sjevernoj Americi jednostavno cvjeta

Iako su već godinama u upotrebi, oko kori&scaron;tenja beskontaktnih bankovnih kartica postoji jo&scaron; jedna prilična doza sumnje i nepovjerenja. To se svako malo &quot;podgrije&quot; nekim od istraživanja pa i klijenti banaka radije ostaju vjerni tradicionalnoj &quot;plastici&quot; i plaćanjima preko POS-aparata, pa čak i slipovima.

Novi, zabrinjavajući podaci dolaze na osnovu studija rađenih u Velikoj Britaniji, u razmaku od svega pola godine.

Sve &scaron;to lopovima treba da bi vam skinuli novac sa računa je čitač kakav se za nekih 50 eura, pa i manje, može naći i kupiti u web-shopovima.

&nbsp;Možda je moguće manji postotak kartica i&scaron;čitati s udaljenosti od 15 do 20 centimetara. Ali ako se to događa u 0,1 posto slučajeva, s 300 miliona transkacija koliko smo ih imali lani, mnogi bi potro&scaron;ači mogli biti ugroženi &ndash; upozorava&nbsp;Peter Eisenger&nbsp;iz Nacionalne potro&scaron;ačke federacije Velike Britanije, koji je bio među ekspertima kada se izrađivao evropski standard pokrivenosti kod kori&scaron;tenja beskontaktnih kartica.

Kako se za&scaron;tititi

Od kada se ustanovila ranjivost beskontaktnih kartica, pojavili su se i praktični savjeti vlasnicima kako se mogu za&scaron;tititi.

1.&nbsp;Može se odsjeći gornji desni kut kartice i tako spriječiti da ona oda&scaron;ilje signal naplatnom uređaju. U tome slučaju kartica će se moći koristiti uz autorizaciju PIN-om, ali je problem &scaron;to ih može progutati bankomat jer to detektira kao gre&scaron;ku.

2.&nbsp;Za&scaron;tita se može ostvariti i da se kartica omota aluminijskom folijom jer je ona barijera za emitiranje signala. Neke su kompanije već na trži&scaron;te izbacile i posebno proizvode poput plastične navlake, ali je nevolja &scaron;to za kori&scaron;tenje kartice morate ju izvući van i prisloniti na uređaj.

3.&nbsp;Jedna je studija pokazala da je, zbog pretrpanosti stvarima, čitaču najteže do kartice i njezinih podataka bilo doprijeti u - ženskim bor&scaron;ama. Skeneri te&scaron;ko mogu prodrijeti kroz brojne predmete u torbi do same kartice.

Uzimaju se manji iznosi

Svi se slažu da je najbolji lijek edukacija, ali i stalna kontrola prometa i tro&scaron;kova od samih klijenata.

- Ako vam netko ukrade 500 eura s bankovnog računa, to ćete uočiti odmah. Ali mnogi ljudi neće shvatiti da im fali 30 eura sve dok ne provjere račun krajem mjeseca. Međutim, tada mnogi zaboravljaju na &scaron;to su sve tro&scaron;ili i ustručavaju se prijaviti &ndash; upozorava Morgan Roth, direktor kompanije specijalizirane za sprečavanje finansijskih zloupotreba.

Zabrinjavajući podaci dolaze iz Velike Britanije

Čuvajte se ovih zamki na bankomatima: Evo tri načina najbolje zaštite

Cijena goriva u Hrvatskoj raste već sedmu sedmicu zaredom, a&nbsp;litra najprodavanijeg eurosupera 95 u BiH je na cijeni od 1,77 KM, dok je u Hrvatskoj cijena istog derivata&nbsp;9,73 kune, odnosno 2.52 KM.

Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i veliki proizvođač izvan te organizacije dogovorili su smanjenje proizvodnje nafte. Zbog toga je cijena &ldquo;crnog zlata&rdquo; naglo poskupjela.&nbsp;

Pored Eurosupera 95&nbsp;poskupio je&nbsp;i&nbsp;Eurodizel, a vozačima u Hrvatskoj&nbsp;nove cijene goriva zadaju glavobolje tako da&nbsp;Slavonci masovno&nbsp;dolaze u BiH kako bi kupili gorivo.

Razlika u cijeni nikad nije bila veća.&nbsp;Zbog jeftinijeg&nbsp;goriva na benzinskim pumpama u BiH ponekad se naprave kolone od dvadesetak i vi&scaron;e automobila, pa saobraćaj bude zakrčen.

Cijena goriva raste sedmu sedmicu zaredom

Gužve na pumpama nikad veće: Hrvati navalili na bosanski benzin!

Najprodavaniji automobil u &Scaron;vedskoj u 2016. godini nije bio &quot;Volvo&quot; prvi put u posljednjih vi&scaron;e od 50 godina.

Najprodavaniji je bio &quot;Volkswagen golf&quot;, navodi se u podacima &scaron;vedskog udruženja proizvođača automobila. &quot;Volvo&quot; je zadržao poziciju vodeće marke po ukupnom trži&scaron;nom udjelu.

&quot;Golf&quot; čini 5,9 posto kupljenih novih automobila u &Scaron;vedskoj, a modeli &quot;volvo V70&quot;, &quot;volvo S90&quot; i &quot;volvo V90&quot; zajedno zauzimaju 5,7 posto prodaje, prenio je BBC.

&quot;Volvo&quot; je posljednji put svrgnut sa prve pozicije u &Scaron;vedskoj 1962. godine, kada je &scaron;ampion prodaje bila &quot;Volkswagen buba&quot;.

Iako je &quot;Volvo&quot; u vlasni&scaron;tvu kineske firme &quot;Žeđijang gili&quot; i dalje ima ugled kultne &scaron;vedske automobilske marke.

&quot;Volvo&quot; i dalje prodaje najvi&scaron;e automobila &Scaron;vedskoj prema ukupnom zbiru i ima udio od 21,5 posto, dok &quot;Volkswagen&quot; drži 15,7 posto trži&scaron;ta.

&Scaron;vedsko trži&scaron;te je drugo po veličini za ovu automobilsku marku, iza kineskog.

U &Scaron;vedskoj je pro&scaron;le godine registrirano rekordnih 372.000 registracija novih automobila, &scaron;to je povećanje za osam posto&nbsp;u odnosu na 2015. godinu.

Prodaja kamiona povećana je za vi&scaron;e od 15 posto.

Podacima švedskog udruženja proizvođača automobila

Švedska:  'Volvo' nakon 50 godina nije najprodavaniji

Alen Jusupović je na Biznis forumu u Tuzli govorio o temi &bdquo;Mogu li mladi i kako pokrenuti vlastiti biznis?&ldquo;. Svoja iskustva prezentirao je na panelu &quot;Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta&quot;, koji je organizirao Institut za razvoj mladih KULT.

Ostvario cilj&nbsp;

Alen Jusupović iz Zavidovića je prije četiri godine kao student pokrenuo vlastiti biznis, farmu magaraca &bdquo;Mali farmer&ldquo;. Danas ima registriran obrt i bavi se proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda od magaraca.

<img alt="objekt-za-magarce" src="/media/old/586a95d5-18b0-4eb7-b449-4b500a0a0a64-objekt-za-magarce.JPG" title="" />

Zavr&scaron;etak objekta za smje&scaron;taj magaraca

Alen sebe smatra primjerom mlade osobe koja je uporno&scaron;ću ostvarila cilj, vlastiti biznis, koji danas osigurava plaću za pet članova njegove porodice. Na farmi ima 24 magarca, poni konje, pse. Upravo je zavr&scaron;en glavni objekt za smje&scaron;taj magaraca povr&scaron;ine 80 kvadrata, na dvije etaže. Broj se stalno povećava i Jusupovići vrijedno rade da turistima uskoro ponude jo&scaron; vi&scaron;e sadržaja na ovoj prekrasnoj lokaciji, udaljenoj samo tri kilometra od grada.&nbsp;

U BiH litar magarećeg mlijeka trenutno ko&scaron;ta 100 KM. Jusupović ističe da su proizvodi od magarećeg mlijeka posebno traženi na stranom trži&scaron;tu.

Najbolji tip

- Mlijeko s na&scaron;e farme plasiramo na trži&scaron;ta Skandinavije, Amerike, &Scaron;vicarske, Njemačke, Italije... Bavimo se najboljim tipom izvoza, tzv. indirektnim. Turisti dođu u BiH i kupuju na&scaron;e proizvode. Mi se ne moramo baviti zavrzlamama oko izvoza. Na&scaron;e je da ih pozovemo, ugostimo, pružimo relaksaciju i ugodne trenutke, te ponudimo &scaron;iroku paletu proizvoda od magarećeg mlijeka - kaže Alen.

<h2>&quot;Agro-Dolina&quot; i RAZ velika podr&scaron;ka</h2>

<img alt="buric-i-susic-podrska-alenu" src="/media/old/586a9587-bc10-45b2-b3d5-4b1c0a0a0a64-buric-i-susic-podrska-alenu.JPG" title="" />

Jusupović sa &Scaron;u&scaron;ićem i Burićem

Alen Jusupović ističe dobru saradnju s Razvojnom agencijom Zavidovići i Udruženjem &bdquo;Agro-Dolina&ldquo;, čiji su predstavnici Aldin &Scaron;u&scaron;ić i Izet Burić bili podr&scaron;ka na Biznis forumu u Tuzli.

Alen Jusupović iz Zavidovića prije četiri godine pokrenuo farmu magaraca

Bosanac proizvodi magareće mlijeko za svjetsko tržište

Bitcoin, virtuelna valuta za online transakcije, danas je prvi put poslije tri godine pre&scaron;la prag vrijednosti od 1.000 dolara i mijenjala se za 1.020 dolara.

Ta digitalna valuta je posljednji put bila vrijednija od 1.000 dolara u jesen 2013. godine.

Povećanje vrijednosti bitcoina, koji je 2009. godine, kada je ustanovljen, vrijedio samo nekoliko centi, uslijedilo je zbog ekonomske nesigurnosti i pada kineskog yuana.

Za razliku od eura ili dolara koji postoje i fizički, u stvarnom svijetu, virtuelni bitcoin nema centralnu banku niti vladu koja njime upravlja, ali ima veliki broj korisnika na internetu koji njime plaćaju raznu robu i usluge.

Kritičari bitcoin smatraju&nbsp;nepouzdanom, netransparentnom, &quot;otrovnom valutom&quot;, podložnoj &scaron;pekulaciji i prevari, jer ne postoji nijedna organizacija koja bi za&scaron;titila korisnike, te oni sami odgovaraju za svoje gubitke.

Virtuelna valuta za online transakcije

Bitcoin prešao prag hiljadu dolara

USAID/Sweden FARMA II projekt nedavno je u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Savezom proizvođača jagodičastog voća organizirao okrugli sto &bdquo;Stanje i perspektive proizvodnje i izvoza maline u BiH&quot;.

Učesnicima skupa, uključenim u proizvodnju, otkup, preradu i plasman jagodičastog voća iz cijele BiH, prezentirani su podaci o izvozu maline. Za 10 mjeseci 2016. godine izvoz smrznute maline iznosio je oko 49,9 miliona KM, &scaron;to je manje za 100.000 KM od ukupnog izvoza u 2015.&nbsp;

Bolja saradnja &nbsp;

Posljednjih mjeseci zabilježen je pad izvoza, a samo u septembru i oktobru za 34 posto. Razlog je, kako je ocijenjeno, pad potražnje na svjetskom trži&scaron;tu, a ključne zemlje proizvođači povećale su količine.

Zaključeno je da je potrebna bolja koordinacija i saradnja svih aktera u lancu. S aspekta primarne proizvodnje, fokus mora biti na povećanju prinosa, jer ima jo&scaron; dosta prostora za rast, te na podizanju kvaliteta proizvoda koji vodi olak&scaron;anom plasmanu po vi&scaron;oj cijeni. Istaknute su i mogućnosti koje donosi certifikacija proizvodnje, posebno organska, te Global G.A.P., ali i očekivanje da će u kratkom roku standardi biti obavezni.

S obzirom na trend rasta proizvodnje, hitno se mora stimulirati pro&scaron;irenje rashladnih kapaciteta kako ne bismo do&scaron;li u situaciju da malina propada, kao &scaron;to se desilo 2016. s korni&scaron;onima. Procjene su da bi u 2017. moglo doći do scenarija po kojem bi 5.000 tona maline ostalo neotkupljeno. Jedan od razloga je i &scaron;to je zbog visoke otkupne cijene na&scaron;a malina bila nekonkurentna na svjetskom trži&scaron;tu, &scaron;to se najbolje vidi na izvozu u posljednja tri mjeseca.&nbsp;

Dakle, nakon okruglog stola, evidentirano je niz problema. Iz Saveza &quot;Organsko FBiH&quot; ističu da je nedovoljno rashladnih i za&scaron;titnih sredstava, poticajnih mjera. Zatim tu su i niske otkupne cijena, tako da je trži&scaron;te umanjeno za 34 posto u odnosu na 2015. godinu, a rast zasada maline se nastavlja.

Vi&scaron;e cijene

- Prihod od maline je oko 50 miliona KM, trend razvoja raste i mi smo to shvatili ozbiljno, jer potražnja za organskom malinom je tolika da ovi problemi neće na&scaron;koditi razvoju malinarstva ako se okrenemo proizvodnji na organski način. Proizvođači će dobiti veću cijenu, sigurno trži&scaron;te, neće zagađivati okolinu, pomoći će se u razvoju pčelarstva, a svakako i socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih efekata dobit ćemo veliku korist. Vlada bi svakako trebala podržati Strategiju razvoja organske proizvodnje koju će &quot;Organsko FBiH&quot; - kaže za &quot;Avaz&quot; Sejad Herceg, predsjednik Saveza.

Neki od osnovnih ciljeva su, navodi, &Scaron;kola za organsku proizvodnju, zatim formiranje grupacije u VTKBiH, poticajne mjere, edukacija, promocija i poticaj za otkupljivače. Sve to treba, dodaje, harmonizirati da bismo dobili 47.000 hektara i ispunili uvjet EU da imamo tri posto zemlji&scaron;ta s organskom proizvodnjom, gdje moramo uključiti desetine hiljada proizvođača. &nbsp;

Zapo&scaron;ljavanje 50 do 60 hiljada ljudi&nbsp;

Dogovoren je zajednički nastup prema institucijama vlasti, pogotovo u vezi s formiranjem zahtjeva da se proizvodnja i prerada malina uvrsti u program poticajnih mjera. I to na nivou na kojem to ovaj sektor zaslužuje.&nbsp;

Nagla&scaron;eno je da izvoz u vrijednosti od 50 miliona KM te zapo&scaron;ljavanje oko 50.000 do 60.000 proizvođača, berača i u sektoru prerade nameću potrebu da se ovom sektoru hitno pokloni znatno veća pažnja.

Pet proizvoda &quot;vuče&quot; izvoz

Direktorica Sektora privrede VTK BiH Ognjenka Lalović rekla je da na&scaron;a država konstantno bilježi rast izvoza voća i povrća. Izvoz je u 2016. godini povećan za 36 posto u odnosu na prethodnu, a pokrivenost uvoza izvozom je 51 posto.&nbsp;

Istakla je da zabrinjava da samo pet ključnih proizvoda &quot;vuče&quot; izvoz te objasnila da se to odnosi na svježe maline, jabuke, kru&scaron;ke, korni&scaron;one i &scaron;ljive.

Prema njenim riječima, vi&scaron;e od 60 posto izvoza ovih pet proizvoda odnosi se na maline, &scaron;to samo govori da tu ima prostora za povećanje proizvodnje, ali i kvaliteta.

Poljoprivrednici zabrinuti

Hoće li 5.000 tona malina u BiH propasti?

&Scaron;ta nas očekuje u 2017. godini, koje su mogućnosti i grane koje mogu najvi&scaron;e &bdquo;povući&ldquo; bh. ekonomiju, za &bdquo;Dnevni avaz&ldquo; je odgovorio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.&nbsp;

Egrlić je nedavno u Briselu izabran za člana Borda direktora Eurokomore.&nbsp;

&Scaron;ta će u 2017. godini biti prioriteti bh. ekonomije?

- Odnosit će se na rje&scaron;avanje problema koji koče njen rast i razvoj. Neophodno je, prije svega, &nbsp;kreirati jedinstven okvir poslovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini, &scaron;to nameće potrebu harmoniziranja uzajamno neusklađenih entitetskih zakonskih i administrativnih propisa. Neohodno je usvajanje strategije industrijskog razvoja BiH kako bi se identificirali ključni sektori razvoja, zatim osigurati povoljnije kredite, odnosno smanjenje sistemskog rizika i pobolj&scaron;anje poslovnog ambijenta, kao i smanjenje direktnih poreza.&nbsp;

Osnovni cilj treba biti rasterećenje privrede kako bi privredni subjekti imali vi&scaron;e sredstava za unapređenje poslovanja i time doprinijeli ekonomskom rastu i razvoju bh. ekonomije.&nbsp;

Koje bi grane mogle imati vodeću ulogu?

- Vodeći sektori su svakako metaloprerađivački, drvni i energetski s obzirom na raspoložive bh. potencijale. Poznato je da metaloprerađivački sektor u dugogodi&scaron;njem prosjeku generira jednu trećinu ukupne proizvodnje i skoro četvrtinu ukupnog izvoza BiH.&nbsp;

Drvni sektor, također, bilježi fantastične rezultate. Tako je za devet mjeseci 2016. godine u oblasti drvne industrije ostvaren izvoz od 872.580.805 KM ili 12 posto vi&scaron;e nego u istom periodu 2015. Pokrivenost uvoza izvozom za devet mjeseci 2016. iznosi 358,2 posto. S obzirom na nedovoljnu iskori&scaron;tenost raspoloživih energetskih potencijala koji predstavljaju najveća bogatstva BiH, realno je očekivati rast proizvodnje električne energije.&nbsp;

Koliko će približavanje EU utjecati na bh. proizvođače?

- Svakako da će približavanje Evropskoj uniji utjecati, posebno s aspekta njihove konkurentnosti. Naime, ključni kriterij za pristupanje BiH Evropskoj uniji je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutra&scaron;njem trži&scaron;tu EU i postojanje trži&scaron;ne ekonomije u državi. U tom smislu, ključni zadatak svih institucija koje pružaju podr&scaron;ku privredi je jačanje njene konkurentske pozicije. Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta jedan je od instrumenata podr&scaron;ke privredi i jačanju njene konkurentnosti s jedne strane i za&scaron;tite domaćih potro&scaron;ača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda s druge strane.&nbsp;

Koji su ključni elementi?

Ključni elementi infrastrukture kvaliteta su standardizacija, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditacija, mjeriteljstvo i nadzor nad trži&scaron;tem te da su oni ti koji omogućavaju slobodno kretanje roba na trži&scaron;tu. Uz neophodnu podr&scaron;ku države, bh. proizvođači dobit će &scaron;ansu i pristup trži&scaron;tu od 500 miliona stanovnika, potencijalnih potro&scaron;ača u EU. Nadamo se da će &scaron;ansa biti iskori&scaron;tena, posebno zato &scaron;to vjerujemo u kvalitet na&scaron;ih proizvoda, koji u tom segmentu mogu parirati inozemnoj konkurenciji.

Može li se očekivati vi&scaron;e investicija u proizvodne djelatnosti?

- Uzimajući u obzir neke od glavnih pokazatelja kao &scaron;to su stabilna valuta, zadovoljavajući makroekonomski pokazatelji, relativno razvijena telekomunikacijska mreža, srednje razvijena putna infrastruktura, stabilan bankarski sektor, povoljna geografska pozicija, otvorena ekonomija, povoljni zakoni za investitore, niska stopa poreza na dobit, relativno jeftina radna snaga i drugi, BiH ima relativno povoljno poslovno okruženje.&nbsp;

No, lo&scaron; imidž koji BiH uživa u svijetu zahvaljujući, prije svega, brojnim političkim previranjima, visokom stepenu korupcije, sporoj administraciji i rje&scaron;avanju sudskih presuda, različitim nivoima odlučivanja, kao i nejasnim nadležnostima, negativno se odražava na priliv investicija. Sve su ovo pokazatelji da je pred nama dug i težak put u reformskom procesu, ali vjerujemo da će bh. vlasti uspje&scaron;no rije&scaron;iti navedene probleme.&nbsp;

Vanjskotrgovinska komora BiH nastoji da kroz svoje svakodnevne aktivnosti predstavi Bosnu i Hercegovinu kao zemlju bogatih potencijala, povoljnu i atraktivnu za investiranje i čiji proizvodi svojim kvalitetom zadovoljavaju zahtjevna strana trži&scaron;ta te da su kao takvi postali prepoznatljivi i sve vi&scaron;e traženi. U tom svjetlu djelujemo i ka institucijama vlasti, apelirajući da se fokusiraju na rje&scaron;avanje ekonomskih pitanja i da privrednim subjektima omoguće lak&scaron;e, brže i kvalitetnije djelovanje. Na taj način, zajedničkim djelovanjem doprinijet ćemo naru&scaron;avanju lo&scaron;eg imidža, a samim tim i povećavanju priliva investicija.&nbsp;

&Scaron;ta će biti osnovni zadatak VTKBiH?

- Iza nas je dobra godina, u kojoj je Vanjskotrgovinska komora BiH umnogome unaprijedila svoje poslovanje, stekla veće povjerenje kako kod svojih članica, tako i kod institucija vlasti, koje su nas prepoznale kao značajnog partnera. Dokaz su brojne reakcije na na&scaron;e inicijative. Pokazali smo se kao uspje&scaron;na spona između vlasti i privrede, a to je ne&scaron;to zbog čega smo veoma ponosni i &scaron;to nam daje podstrek da idemo korak dalje.&nbsp;

U 2017. godini planiramo nastaviti sa zastupanjem interesa članica pred državnim organima kod dono&scaron;enja zakona i drugih propisa. Planiramo ojačati nastup na međunarodnim sajmovima te, pored onih na kojima tradicionalno izlažemo i ostvarujemo dobre rezultate, oku&scaron;at ćemo sreću i u zemljama koje smatramo povoljnim za plasman na&scaron;ih proizvoda, kao &scaron;to je, naprimjer, trži&scaron;te Rusije. Organiziranjem brojnih seminara, okruglih stolova, konferencija i tome slično, nastavit ćemo s educiranjem na&scaron;ih članica radi jačanja njihovog poslovanja i pripremama za lak&scaron;i ulazak na evropsko trži&scaron;te.&nbsp;

<h2>Odgovori na Upitnik Evropske komisije&nbsp;</h2>

Uključeni smo u pripremu odgovora na Upitnik Evropske komisije tako da ćemo se u 2017. truditi da budemo od koristi institucijama vlasti u &scaron;to bržoj i efikasnijoj realizaciji navedenog zadatka. Postavili smo sebi mnoge ciljeve i s velikim entuzijazmom ulazimo u 2017. vjerujući da ćemo ih i ostvariti.

Potpredsjednik VTKBiH

Ahmet Egrlić: Osnovni cilj u 2017. treba biti rasterećenje privrede

IK Banka u novu godinu ulazi kao ASA Banka, a novi naziv rezultat je promjene vlasničke strukture i nastavak sveobuhvatnog procesa stvaranja jake domaće banke u vlasni&scaron;tvu vodećeg poslovnog sistema ASA Prevent grupacije.

Nakon &scaron;to je u augustu ove godine zavr&scaron;en proces pripajanja Moje&nbsp;banke IK Banci, Skup&scaron;tina Investiciono-komercijalne banke d.d.&nbsp;Zenica 21. novembra 2016. donijela je odluku o promjeni naziva i sjedi&scaron;ta banke, &scaron;to je potvrđeno i Upisom u registar Općinskog suda u Sarajevu.

Direktor ASA Banke Samir Mustafić izjavio je da je ASA Banka d.d. Sarajevo novi naziv kojim &scaron;alju poruku pripadnosti jakom poslovnom sistemu, a istovremeno pokazuju opredijeljenost za podr&scaron;ku razvoju privrede i kompletnog bh. dru&scaron;tva.

Dodao je da&nbsp;će ASA Banka u narednom periodu raditi na kreiranju inovativnih proizvoda kojim želi pružiti kvalitetnu uslugu klijentima i vratiti povjerenje u domaći bankarski sektor.

U 2017. ASA Banka će pokrenuti proces rebrandinga kojim će jačati korporativni identitet i biti prepoznatljiva na trži&scaron;tu.&nbsp;

- ASA Banka će pokazati da je spoj 60 godina bankarske tradicije i snage modernog poslovanja na&scaron;a dobitna kombinacija ka cilju da budemo najveća domaća banka - zaključio je Mustafić, saopćeno je.

Rezultat promjene vlasničke strukture

IK Banka mijenja naziv u ASA Banka

Bitcoin, digitalna kriptovaluta koju većina ljudi nikad nije koristila, dostigla&nbsp;je rekordnu ukupnu vrijednost u visini od 14 milijardi američkih dolara, nakon &scaron;to je pro&scaron;le sedmice&nbsp;narasla za dodatnih 5 posto.

Cijena jednog Bitcoina sada iznosi 875 američkih dolara na Evropskoj Bitstamp berzi, &scaron;to je najvi&scaron;a vrijednost valute jo&scaron; od januara 2014. Početkom 2016. Bitcoin je vrijedio 435 američkih dolara, da bi krajem vrijedio čak dvostruko vi&scaron;e.

Stručnjaci smatraju da je ovaj rast u relaciji sa slabljenjem kineskog yuana, jer je Bitcoin navodno vrlo atraktivan za kineske brokere s obzirom da im omogućava izbjegavanja valutnih kontrola.

Najveća dostignuta vrijednost za jedan Bitcoin bilo je krajem 2013. godine kada se za njega moglo dobiti čak 1.163 američka dolara.

Digitalna kriptovaluta koju većina ljudi nikad nije koristila

Bitcoin dostigao rekordnu vrijednost od 14 milijardi dolara

Med koji je proizveden u Bosni i Hercegovini uglavnom je visoke kvalitete, pokazuju analize novoosnovane bihaćke laboratorije za ispitivanje kvalitete meda.

To je prva laboratorija u Bosni i Hercegovini koja može raditi kompletnu analizu meda, ali i polena, a osnovana je u okviru Projekta &#39;&#39;Bee promoted - promocija pčelarstva&#39;&#39; kojeg je finansirala Evropska unija u sklopu IPA prekograničnog programa Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Direktor Veterinarskog zavoda pri kojem je osnovana laboratorija Zlatko Jusufhodžić Feni je kazao da mogu vr&scaron;iti sve analize koje traže pravilnici Evropske unije.

- Od sredine godine radili smo veći broj uzoraka meda i uglavnom je on bio jako kvalitetan - ističe Jusufhodžić.

Na analizu su med donosili pčelari i pčelarska udruženja, ali i građani koji su ga kupili u prodavnici.

- Patvoren med dolazio nam je uglavnom iz prodavnica, a de&scaron;avalo se i da mu je smanjen kvalitet zbog gre&scaron;aka koje pčelar napravi prilikom pakovanja - kazao je Jusufhodžić.

Naveo je da med na analizu može donijeti svako ko sumnja u njegov kvalitet ili želi da ga potvrdi.

Projekt &#39;&#39;Bee promoted&#39;&#39; imao je za cilj unaprijediti institucionalnu podr&scaron;ku pčelarskom poduzetni&scaron;tvu pri podizanju kvalitete i obima proizvodnje, te plasmana meda i drugih pčelinjih proizvoda na trži&scaron;te.

U toku projekta koji je trajao ukupno 24 mjeseca umreženi su pčelari u državi, ali i van granica.

Pokazale nove analize

Med proizveden u BiH uglavnom visoke kvalitete

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 1.349.623,11 KM, kroz 149 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,72 posto i iznosi 560,68 poena, a vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -0,63 posto i iznosi 1.561,17 poena.

Na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 33.842,60 KM, po prosječnoj cijeni od 1,10 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 1.277.729,70 KM. Najvi&scaron;e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - stara devizna &scaron;tednja 6 u vrijednosti od 859.834,99 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 1,13 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren akcijama ZMIF u preoblikovanju Zepter Fond a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 3.322,32 KM, po prosječnoj cijeni od 7,99 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -0,25 posto.

Akcije tri fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana su akcije ZIF Jahorina Koin a.d. Pale (-17,97 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 1,05 KM, u vrijednosti od 21 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren akcijama emitenta Fabrika obuće FOMG a.d. Mrkonjić Grad, a trgovalo se u iznosu od 3.567,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,15 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.

Marine Le Pen predlaže odustajanje od eura!

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 264.150,23 KM

Stopa inflacije u eurozoni najviša u tri godine

Na Wall Streetu godina počela rastom cijena dionica

Zarada nikad veća: Prodaja legalne marihuane u Sjevernoj Americi jednostavno cvjeta

Čuvajte se ovih zamki na bankomatima: Evo tri načina najbolje zaštite

Gužve na pumpama nikad veće: Hrvati navalili na bosanski benzin!

Švedska: 'Volvo' nakon 50 godina nije najprodavaniji

Bosanac proizvodi magareće mlijeko za svjetsko tržište

Bitcoin prešao prag hiljadu dolara

Hoće li 5.000 tona malina u BiH propasti?

Ahmet Egrlić: Osnovni cilj u 2017. treba biti rasterećenje privrede

IK Banka mijenja naziv u ASA Banka

Bitcoin dostigao rekordnu vrijednost od 14 milijardi dolara

Med proizveden u BiH uglavnom visoke kvalitete

Pad indeksa Banjalučke berze

Biznis

Marine Le Pen predlaže odustajanje od eura!

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 264.150,23 KM

Stopa inflacije u eurozoni najviša u tri godine

Na Wall Streetu godina počela rastom cijena dionica

Zarada nikad veća: Prodaja legalne marihuane u Sjevernoj Americi jednostavno cvjeta

Čuvajte se ovih zamki na bankomatima: Evo tri načina najbolje zaštite

Gužve na pumpama nikad veće: Hrvati navalili na bosanski benzin!

Švedska: 'Volvo' nakon 50 godina nije najprodavaniji

Bosanac proizvodi magareće mlijeko za svjetsko tržište

Bitcoin prešao prag hiljadu dolara

Hoće li 5.000 tona malina u BiH propasti?

Ahmet Egrlić: Osnovni cilj u 2017. treba biti rasterećenje privrede

IK Banka mijenja naziv u ASA Banka

Bitcoin dostigao rekordnu vrijednost od 14 milijardi dolara

Med proizveden u BiH uglavnom visoke kvalitete

Pad indeksa Banjalučke berze