Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 880.840,61 KM, kroz 149 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 566,70 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -0,17 posto&nbsp;i iznosi 1.553,41 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 4.606,34 KM, po prosječnoj cijeni od 1,09 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 869.653,26 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 4 u vrijednosti od 556.444,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,59 posto.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.063,81 KM, po prosječnoj cijeni od 7,88 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -0,76 posto.

Akcije 2 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Invest nova fond&quot; Bijeljina (2,56 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 0,04 KM.

Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (-0,76 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 7,88 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Rudnici željezne rude Ljubija&quot; Prijedor akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.653,60 KM, po prosječnoj cijeni od 0,65 KM.

Trgovina obavljena kroz 149 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 880.840,61 KM

Tokom pro&scaron;le&nbsp;sedmice američki dolar nastavio je jačati&nbsp;u odnosu na većinu ostalih svjetskih valuta, a u odnosu na euro vrijednost mu je porasla na najvi&scaron;i nivo u posljednjih 14 godina.

Pitanje vremena

U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa kurs euro-američki dolar iznosi 1.0463, te je po mnogima samo pitanje&nbsp;vremena&nbsp;kad će se vrijednost eura i dolara izjednačiti, istaknuto je u&nbsp;analizi&nbsp;situacije na finansijskim trži&scaron;tima&nbsp;Admiral Marketsa.

Nekoliko je događaja ove godine prouzrokovalo nastavak jačanja dolara u odnosu na euro, koje traje jo&scaron; od 2014. godine.

Prvi je&nbsp;britanski referendum o Brexitu, koji je doveo do straha od&nbsp;novih&nbsp;referenduma o napu&scaron;tanju EU, &scaron;to dugoročno može ugroziti opstanak zajedničke valute. U takvim situacijama investitori prebacuju kapital u&nbsp;sigurnija&nbsp;utoči&scaron;ta, a jedno od njih je američki dolar.

Drugi događaj koji je pridonio jačanju dolara je&nbsp;neočekivana pobjeda Donalda Trumpa&nbsp;na američkim predsjedničkim izborima. Već u izbornoj noći investitori su počeli agresivno kupovati američku valutu, a razlog je vjerovatno racionalno očekivanje da će se Trump značajno promijeniti nakon izbora, te da neće imati negativan učinak na ekonomski rast.

Treći razlog je neočekivana&nbsp;odluka Evropske centralne banke&nbsp;o znatnom produženju programa ubrizgavanja novca u finansijski sistem. Zbog toga&nbsp;kamatne stope u eurozoni jo&scaron; neko&nbsp;vrijeme&nbsp;bit&nbsp;će&nbsp;na iznimno niskom nivou. U takvoj situaciji ne isplati se&nbsp;kapital držati u eurima pa ga dio investitora prebacuje u dolar, kod kojeg kamatne stope rastu.

Rast dolara

Četvrti razlog se odnosi upravo na&nbsp;kamatne stope u SAD-u. Naime, prije nekoliko dana Američka centralna banka odlučila je&nbsp;podignuti referentnu kamatnu stopu i dala naslutiti da će u 2017. godini biti jo&scaron; tri podizanja. U posljednje tri godine&nbsp;dolar je u odnosu na euro ojačao&nbsp;23%,&nbsp;u odnosu na funtu 24%, a u odnosu na japanski yen&nbsp;14%.

Analitičari&nbsp;Admiral Marketsa&nbsp;smatraju da je moguće da će se u idućim sedmicama pojaviti jo&scaron; nekoliko vijesti&nbsp;koje bi mogle pogodovati daljnjem slabljenju eura i jačanju dolara, te da će barem nakratko dolar postati jači od eura.

No, ako do toga dođe, ne treba očekivati da će na tom nivou ostati trajno. Naime, po mnogim&nbsp;modelima procjene fer vrijednosti valuta, euro je trenutno potcijenjen. U takvoj situaciji vjerovatno će&nbsp;doći do pada uvoza i rasta izvoza eurozone, &scaron;to znači da će rasti potražnja za europskom valutom, koja će prije ili kasnije na temelju toga početi jačati, prenosi Večernji list.

Kada su u pitanju &scaron;pekulanti, trenutno ih dvije trećine ima otvorene prodajne pozicije na euru. Prodajne pozicije će kad-tad morati biti zatvorene, a zatvoriti se mogu isključivo ponovnom kupovinom eura. To znači da se idućih mjeseci može očekivati i porast &scaron;pekulativne potražnje za europskom valutom, koja bi također mogla pridonijeti jačanju eura.

Tokom 2017. godine vjerovatno će doći do zavr&scaron;etka slabljenja eura u odnosu na dolar.

Analiza Admiral Marketsa

Hoće li američki dolar po vrijednosti prestići euro?

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 42.801,51 KM. U sklopu 14 transakcija ukupno je prometovano 6.096 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 3,53 indeksnih poena na 661,93 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,53 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je pala za 1,25 indeksnih poena na 949,75 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,13 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BB pala je za 48,38 indeksnih poena na 9.398,21 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,51 posto.

Na kotaciji obveznica ostvaren je ukupan promet u iznosu od 680,79 KM; u 2 transakcije prometovano je 736 obveznica FBiH ratnih potraživanja.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 38.993,22 KM. U okviru 10 transakcija prometovano je 3.475 dionica. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta JP &quot;Elektroprivreda BiH&quot; Sarajevo u iznosu od 23.000,00 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 3.127,50 KM. Kroz dvije&nbsp;transakcije prometovano je 1.885 dionica. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta &quot;Bregava&quot; Čapljina u iznosu od 2.677,50 KM.

Najveći dnevni porast vrijednosti, od 15,98 posto&nbsp;zabilježile su dionice &quot;Pivara Tuzla&quot; Tuzla i dostigle cijenu od 4,50 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale obveznice FBIH ratnih potraživanja serije E od 5,64 posto&nbsp;sa cijenom od 92,00 posto.

Prometovano 6.096 vrijednosnih papira

SASE: Ostvaren ukupan promet od 42.801,51 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 625.656,78 KM, kroz 112 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,20 posto&nbsp;i iznosi 566,70 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -1,52 posto&nbsp;i iznosi 1.556,13 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 12.979,82 KM, po prosječnoj cijeni od 1,09 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za -0,91 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 396.474,76 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 327.132,51 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,55 posto. U javnoj ponudi obveznica &quot;Majnex&quot; Pale -javna ponuda obveznica danas je upisano 200 obveznica u vrijednosti od 200.000,00 KM.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 10.867,50 KM, po prosječnoj cijeni od 7,94 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -0,63 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka (0,90 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 3,38 KM.

Akcije 3 fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije &quot;ZIF Euroinvestment fond&quot; Banja Luka (-13,83 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 6,42 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Rafinerija nafte Brod&quot; Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 30,03 KM, po prosječnoj cijeni od 0,013 KM.

Trgovina obavljena kroz 112 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 625.656,78 KM

Kakanjski rudnik mrkog uglja u godini koja slijedi imat će dva kopa,&nbsp; povr&scaron;inski i podzemni koji nemaju od aprila ove godine kada su demontirali opremu u jami Seoce.

Iz dva kopa planirano je iskopavanje 1.400.000 tona uglja, od toga 800.000 povr&scaron;inskog kopa.

Direktor RMU &#39;&#39;Kakanj&#39;&#39; Kasim Alajbegović na godi&scaron;njoj konferenciji za novinare kazao je da u jami podzemnog otkopavanja Begići već imaju montiranu opremu koja će ubrzo početi uvlačiti &scaron;irokočelnu opremu za tu jamu, a da je kadar koji će raditi zavr&scaron;io obuku.

Iako je rudnik poslovao samo s povr&scaron;inskim kopovima zadovoljan je količinom uglja, a istakao je da je kop &#39;&#39;Vrtli&scaron;te&#39;&#39; pro&scaron;le sedmice pre&scaron;ao četiri miliona kubika čvrste jalove mase &scaron;to je do sada rekord.

- Uprkos jednom kopu u prvoj polovini ove godine uspjeli smo smanjiti gubitak za 4,6 miliona KM, ukupan prihod nam je manji za 1,45 miliona, ali smo ukupne rashode smanjili za 11,57 miliona, i gubitak nam je manji za 10,12 miliona KM, a sve to je zahvaljujući domaćinskom odnosu prema svemu &scaron;to je rudnik i rudnička imovina - rekao je Alajbegović.

Naveo je i da je RMU &#39;&#39;Kakanj&#39;&#39; u oktobru raspisao konkurs za prijem 83 radnika, a da su prednost imala djeca &scaron;ehida i poginulih boraca te demobilizirani borci s biroa.

U vezi sa četiri poginula rudara u nesreći iz 2015. godine kazao je da su s njihovim porodicama napravili dogovor i da u roku ispunjavaju obaveze iz nagodbe.

- Svi su počeli primati penzije, a počeli smo s isplatama renti - naglasio je Alajbegović.

Izvr&scaron;ni direktor za ekonomske poslove Ibrahim Fazlić je rekao da će do kraja godine biti ostvarena proizvodnja od oko 970.000 tona, &scaron;to je za oko 40.000 tona manje u odnosu na pro&scaron;lu godinu zbog jednog kopa, ali je istakao da će imati manji gubitak zbog kvalitetnih menadžerskih odluka.

- Sve &scaron;to nam nije bilo neophodno za proizvodnju to smo i ukinuli -istakao je Fazlić.

Također, naveo je da je penzioniranjem smanjen broj radnika &scaron;to je donijelo znatne u&scaron;tede.

Izvr&scaron;ni direktor za pravne, kadrovske i opće poslove Muhamed Lopo je rekao da Rudnik mrkog uglja &#39;&#39;Kakan&#39;&#39; upo&scaron;ljava 1.754 osobe, od toga su 328 osoba invalidi druge kategorije, ratni vojni invalidi i invalidi po osnovu povreda i bolesti.

- Invalida je 18, 7 posto &scaron;to je vrlo visoko i otežava nam poslovanje, ali mi ipak zavr&scaron;avamo sve svoje obaveze - naveo je Lopo.

Podsjetio je da su u 2016.&nbsp; nastavili za&scaron;titu imovine od uposlenika rudnika i od drugih osoba koje su ulazile u rudničke kopove. Po njegovim riječima vi&scaron;e nama ulazaka u njihova radili&scaron;ta.

- Razumijemo da je te&scaron;ka ekonomska situacija, ali mi moramo za&scaron;tititi svoju imovinu, i te ljude koji ulaze - dodao je Lopo.

Rudnik mrkog uglja &#39;&#39;Kakanj&#39;&#39; kao zavisno privredno dru&scaron;tvo jedna je od proizvodno poslovnih cjelina JP &#39;&#39;Elektroprivreda BiH&#39;&#39; Sarajevo.

Koncern EPBiH,&nbsp;kao oblik povezivanja privrednih dru&scaron;tava, uspostavljen je u novembru 2009., zaključenjem ugovora o vođenju poslova između JP &quot;Elektroprivreda BiH&quot; - Sarajevo i zavisnih dru&scaron;tava, sedam rudnika uglja, među kojima je i RMU &#39;&#39;Kakanj&#39;&#39; Kakanj.

Planirano iskopavanje 1.400.000 tona uglja

Kakanjski rudnik u novu godinu ulazi s dva kopa što će povećati proizvodnju

BBI banka raspisala je konkurs za dodjelu 100 stipendija iz Fonda &quot;Sheikh Saleh Kamel&quot;&nbsp;za 2016. godinu za djecu bez jednog ili oba roditelja iz regiona centralne i istočne BiH.

Ovaj region obuhvata teritoriju Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona&nbsp;te općine&nbsp;Čajniče, Novo Goražde, Rudo, Vi&scaron;egrad, Rogatica, Pale, Sokolac, Istočna Ilidža i Istočno Sarajevo, Lukavica, Sokolac i Han Pijesak.

Visina mjesečne stipendije koja se isplaćuje u 12 rata iznosi KM protuvrijednost iznosa od 100 američkih dolara.

Kandidati zainteresirani za uče&scaron;će na konkursu trebaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnim novinama ili na web stranici BBI dostaviti dokumente konkursnoj Komisiji sa naznakom &quot;Konkurs za stipendije iz Fonda Sheikh Saleh Kamel &ndash; Region 5 &ndash; centralne i istočne BiH&quot; lično predajom u prostorijama filijale BBI u Sarajevu i poslovnice u Goraždu.

Aplikacije koje ne ispunjavaju eliminatorni kriterij (da se radi o đacima/studentima bez jednog ili oba roditelja), neće biti zaprimane, odnosno neće biti uzete u razmatranje.

Komisija će razmatrati sve potpune prijave zaprimljene do četvrtka, 29.12.2016. godine do 12.00 sati.

Za djecu bez jednog ili oba roditelja iz regiona centralne i istočne BiH

BBI raspisala konkurs za 100 stipendija iz Fonda "Sheikh Saleh Kamel"

Manifestacija &quot;Izbor automobila godine u Bosni i Hercegovini&quot; bit će održana od 20. do 24. februara &nbsp;2017. u Sarajevu.

Na svečanoj ceremoniji, 18. po redu, bit će dodijeljena priznanja za automobil godine, terenac godine, dostavno vozilo godine, autobus godine, kamion godine,&nbsp;PR-a godine, najbolju internet stranicu sa ba. domenom, menadžera godine za prodaju vozila, dilera godine, životno djelo, najbolju firmu u kategoriji proizvodnja, najbolju firmu u kategoriji autooprema, projekt godine, doprinos u očuvanju životne sredine, vozača godine, najbolju saobraćajnu patrolu, te za doprinos u sigurnosti u saobraćaju.

Sva nominirana vozila u kategoriji automobil godine, terenac godine i dostavno vozilo godine bit će izložena na Trgu djece Sarajeva, a testni dan za članove žirija je 25. januar, najavljeno je iz Auto Media Group.

Auto Media Group

U februaru izbor automobila godine u Bosni i Hercegovini

Na svjetskim su se trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;le sedmice se primaknule novim najvi&scaron;im nivoima u 17 mjeseci, jer su neke zemlje izvijestile o smanjenju proizvodnje, dok je Goldman Sachs povećao procjene kretanja cijena u idućoj godini.

Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;le sedmice porasla 1,6 posto, na 55,21 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 0,8 posto, na 51,90 dolara.

Krajem novembra Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) dogovorila je smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od 1. januara iduće godine, &scaron;to je prvi takav sporazum od 2008.

Inicijativi su se pridružile Rusija i neki drugi proizvođači koji nisu u tom kartelu i koji planiraju smanjiti proizvodnju za otprilike polovicu OPEC-ova reza.

Ti su sporazumi podržali procjene da se primiče kraj dvogodi&scaron;njem razdoblju prekomjerne opskrbe i da će se cijene stabilizirati nakon dvije godine pada.

Pro&scaron;le sedmice nekoliko velikih proizvođača, uključujući Kuvajt i Saudijsku Arabiju, obavijestilo svoje klijente da će od januara 2017. godine početi smanjivati opskrbu.

Rusija je, pak, u petak izvijestila da su sve naftne kompanije u zemlji, uključujući i najveći Rosneft, pristale smanjiti proizvodnju.

- Cijene su nafte porasle nakon &scaron;to je Rusija izvijestila da će njezine kompanije smanjiti proizvodnju, ali i zbog povećanih procjena cijena Goldman Sachsa&nbsp;-kaže Phil Davis, partner u fondu PSW Investments.

Zahvaljujući najavama o smanjenju proizvodnje, investicijska banka Goldman Sachs povećala je u petak svoje procjene kretanja cijena nafte u drugom tromjesečju iduće godine na 57,50 dolara, s prethodnih 55 dolara po barelu.

I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u je nastavljen trend rasta broja bu&scaron;otinskih postrojenja koji traje već sedam mjeseci.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj tih postrojenja pro&scaron;le sedmice povećan za njih 12, na 510, &scaron;to je manje od 541 bu&scaron;otine u istom lanjskom razdoblju, ali najvi&scaron;e od januara ove godine. To pokazuje da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja.

Uprkos rastu proizvodnje u SAD-u, analitičari vjeruju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.

To bi značilo da se nastavlja oporavak cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s vi&scaron;e od 100 na manje od 30 dolara u februaru ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.

U međuvremenu, uspjele su se odmaknuti od tih nivoa, a dogovor OPEC-a i nekih nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje dao im je dodatni poticaj.

Goldman Sachs povećao procjene

Cijene nafte nedaleko od novih najviših nivoa u 17 mjeseci

Na&nbsp;trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je ostvaren&nbsp; promet od 2.840.817,04 KM, a u sklopu 18 transakcija ukupno je prometovano 6.308 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 8,79 indeksnih poena na 954,71 poen, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,91 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 14,32 indeksna poena na 665,46 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 2,11 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je pala za 4,38 indeksnih poena na 951 poen, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,46 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa -&nbsp;u saradnji sa BBI, SASX-BB pala je za 192,78 indeksnih poena na 9.446,59 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od dva posto.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovano je dionicama emitenta &quot;Bosnalijek&quot;&nbsp;Sarajevo u iznosu 22.635,35 KM, a kroz osam transakcija prometovano je 1.887 dionica.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je promet od 278,19 KM, a u jednoj transakciji prometovano je 99 dionica.

Na kotaciji obveznica ostvaren je promet od 2.797.520 KM, a u jednoj transakciji prometovano je 2.720 obveznica FBiH budžetskih rashoda.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST1 ostvaren je ukupan promet od 20.383,50 KM, a u okviru osam transakcija prometovane su 1.602 dionice. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta JP &quot;Elektroprivreda&quot; Sarajevo u iznosu 10.500 KM.

Najveći dnevni porast vrijednosti, od 0,97 posto, zabilježile su dionice emitenta &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo i dostigle cijenu 12 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale dionice emitenta JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo (simbol: JPESR) od 12,72 posto s cijenom 10,50 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.&nbsp;

Prometovano 6.308 vrijednosnih papira

SASE: Ostvaren promet od 2.840.817,04 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 157.808,63 KM, kroz 73 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,23 posto&nbsp;i iznosi 567,83 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 0,86 posto&nbsp;i iznosi 1.580,15 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 15.739,70 KM, po prosječnoj cijeni od 1,10 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 0,92 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 105.364,98 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 94.717,38 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,44 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 14.428,48 KM, po prosječnoj cijeni od 7,99 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 2,30 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (2,30 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 7,99 KM.

Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka (-4,56 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 3,35 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Potkozarje&quot; Gradi&scaron;ka akcijama, trgovalo se u iznosu od 2.502,60 KM, po prosječnoj cijeni od 0,20 KM.

Trgovina obavljena kroz 73 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 157.808,63 KM

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica stabilne, nakon o&scaron;trog pada dan prije, dok je kurs&nbsp;eura prema dolaru skliznuo na najnižu razinu od 2003. godine.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks bio je u plusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Singapuru porasle između 0,2 i 0,4 posto.

Berzovni indeksi u Hong Kongu, &Scaron;angaju i Australiji pali su,&nbsp;između 0,1 i 0,4 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučera&scaron;nji rast cijena dionica na Wall Streetu, čime su nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana, kada je američka centralna&nbsp;banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova i signalizirala da će ubrzati tempo povećanja kamata idućih godina.

Analitičari smatraju da procjene o ubrzanju rasta kamata predstavljaju reakciju Feda na najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potro&scaron;nje i ulaganja u infrastrukturu.

Trumpove politike mogle bi podstaći brži rast američke ekonomije, ali i inflacije.

- Svjetska trži&scaron;ta nastavljaju se prilagođavati procjenama da će smanjenje poreza u SAD-u potaknuti rast inflacije i kamatnih stopa -&nbsp;kaže Ric Spooner, analitičar u kompaniji CMC Markets.

Zbog toga se na većini azijskih berzi trguje oprezno, dok je japanski Nikkei indeks značajno porastao, &scaron;to se zahvaljuje slabljenju jena.

A na valutnim je trži&scaron;tima vrijednost američkog dolara prema korpi&nbsp;valuta dostigla&nbsp;najvi&scaron;e nivoe od decembra 2002. godine.

<img alt="wall-street" src="/media/old/5853d41d-edb8-4569-a823-570e0a0a0a64-wall-street.jpg" style="height: 498px; width: 1000px;" title="wall-street" />

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, probio se, po prvi puta nakon 14 godina, iznad nivoa od 103 boda. 
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti dostigao 118,30 jena, najvi&scaron;i nivo u 10 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 117,86 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula s 1,0510 dolara, koliko je iznosila jučer u ovo doba, na 1,0430 dolara. U jednom trenutku zaronila je na samo 1,0366 dolara, najnižu razinu od januara 2003. godine.

Posljedica je to očekivanja da će Fed i iduće godine povećavati kamate, dok je Europska centralna&nbsp;banka najavila nastavak vođenja vrlo labave monetarne politike.

Zbog jačanja dolara pod pritiskom su cijene sirovina, koje se izražavaju u američkoj valuti. Tako je cijena zlata jutros skliznula na 1.122 dolara po unci, najnižu razinu u vi&scaron;e od 10 mjeseci. 
Cijene nafte su se&nbsp;oporavile nakon prethodnoga pada. Na londonskom je trži&scaron;tu barel poskupio 0,5 posto, na 54,27 dolara.

Tržišta se nastavljaju prilagođavati zbog negativnih procjena

Oprez na svjetskim berzama: Euro prema dolaru najniži od 2003. godine!

Italijanska banka Intesa Sanpaolo u četvrtak je pristala platiti 235 miliona dolara kazne finansijskom regulatoru države New York zbog propusta u sprječavanju pranja novca i kr&scaron;enja bankovih zakona o tajnosti.

Intesa Sanpaolo i njena njujor&scaron;ka podružnica lo&scaron;e su upravljali sistemom za praćenje transakcija, propustiv&scaron;i otkriti sumnjive transakcije povezane s naftnim kompanijama, navodi se u saopćenju Državnog ureda New Yorka za finansijske usluge.

Banka je također osposobljavala zaposlenike za obradu poslovnih transakcija iz Irana na način da ih se olako ne poveže s osobama i subjektima pod sankcijama, kao i &scaron;to je namjerno sakrivala podatke od bankovnih istražitelja, kaže regulator.

Mnoga kr&scaron;enja su se dogodila prije deset i vi&scaron;e godina, iako je regulator i nedavno utvrdio bančine propuste u nadgledanju transakcija, pa tako i ove godine.

Intesa Sanpaolo, vlasnica PBZ banke, istaknula je u izjavi kako se kazna odnosi na &quot;određene slabosti i nedostatke u kontroli sprječavanja pranja novca, politikama i procedurama njihove podružnice u New Yorku&quot;.

Iz banke su rekli kako je istraga počela 2007. i kako je kazneni nadzor američkih vlasti okončan 2012. bez optužbi. Istraga se vodila o tome kako je banka provodila plaćanja subjektima pod sankcijama SAD-a , kažu iz banke. Ističu kako su zbog kr&scaron;enja postojećih sankcija u američki proračun 2013. uplatili 2,9 miliona dolara.

Istraga njujor&scaron;kog regulatora je utvrdila kako je podružnica banke neadekvatno reagirala na hiljade upozorenja njihovog sistema nadzora, koji koristi ključne riječi i algoritme za prepoznavanje sumnjivih transakcija.

- Nesavjesno pona&scaron;anje ove banke je vrsta pona&scaron;anja koje može potaknuti međunarodnu kriminalnu aktivnost, čime se ozbiljno ugrožava sigurnost međunarodnog finansijskog sistema - izjavila je Maria Vullo, nadzornica u Državnom uredu New Yorka za finansijske usluge.

Zbog propusta u sprječavanju pranja novca i kršenja bankovih zakona o tajnosti

Regulator New Yorka kaznio Intesu Sanpaolo s 235 miliona dolara

Kuba je predložila Če&scaron;koj Republici da joj vrati dug od 276 miliona dolara bocama svog poznatog ruma, rekli su zvaničnici u Pragu.

U če&scaron;kom Ministarstvu finansija kažu da je ova ideja pomenuta tokom nedavnih pregovora o ovom pitanju u Havani.

Ukoliko ponuda bude prihvaćena, Česi će imati dovoljno kubanskog ruma u narednih vi&scaron;e od 100 godina, prenosi BBC.

Ipak, zvaničnici u Pragu kažu da bi vi&scaron;e voljeli da država naplati dug novcem.

Ministarstvo finansija navodi da je dug moguće platiti rumom ili lijekovima, ali je problem je u tome &scaron;to kubanski medikamenti nemaju certifikate EU.

Dug Havane potiče iz vremena Hladnog rata, kada su Kuba i tada&scaron;nja Čehoslovačka bile dio komunističkog bloka.

Zanimljiv prijedlog

Kubanci žele da dug Češkoj vrate rumom umjesto novcem

Američki 21st Century Fox magnata&nbsp;Ruperta Murdocha&nbsp;je s britanskom medijskom kućom Sky postigao konačan dogovor o kupnji preostalog vlasničkog udjela u Skyu za 11,2 milijardi funti, odnosno 14,1 milijardi dolara, javlja&nbsp;Bloomberg.

Konačna vrijednost preuzimanja Skyja po cijeni od 10,75 funti po dionici u skladu je s&nbsp;pro&scaron;lotjednom vijesti&nbsp;o ponudi za preuzimanje kojom je vrijednost kompanije procijenjena na 23,3 milijarde dolara.

Murdochov Fox već ima 39 posto vlasničkog udjela, a kupnjom preostalih 61 posto Murdoch želi konsolidirati svoje televizijsko carstvo na dva kontinenta.

Televizijsko carstvo na dva kontinenta američkog magnata

21st Century Fox Ruperta Murdocha preuzima Sky za 14 milijardi dolara

Međunarodno priznanje &quot;Best Buy automobil Europe 2017.&quot; po izboru žirija &quot;Autobest&quot;, dodijeljeno je za &quot;SEAT atecu&quot;.

Ova nagrada je garancija razvoja kompanije i velikog truda u prisustvu i konsolidaciji SEAT-a na najvažnijim trži&scaron;tima s najvećom proizvodnom ofanzivom u svojoj historiji.

- &quot;Ateca&quot;&nbsp;ima za cilj da stvori prekretnicu za SEAT. Ulazimo u novi segment s proizvodom koji nudi odlično iskustvo mobilnosti za na&scaron;e klijente i zaista predstavlja na&scaron; DNK. &#39;Ateca&#39; pozitivno doprinosi da se brend etablira na vi&scaron;i nivo. Ova nagrada potvrđuje da smo na pravom putu - rekao je predsjednik Uprave SEAT-a Luca de Meo.

U svom &scaron;esnaestom izdanju, &quot;Autobest&quot; žiri ukazao je na niz faktora koji čine &quot;Atecu Best Buy&quot; opcijom za kupce - dizajn, udobnost, lakoća upravljanja u vožnji, vrijednost za novac, te usluge prodajne i servisne mreže, saopćeno je iz Porschea BiH.

Međunarodno priznanje "Best Buy automobil Europe 2017."

"SEAT ateca" najbolji u Evropi

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 1.034.378,18 &nbsp;KM (309.558,18 &nbsp;KM redovne berzanske trgovine i 724.820,00 KM prijavljene trgovine).

U sklopu 34 transakcije ukupno je prometovano 46.122 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,38 indeksnih poena na 963,50 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,14 posto.

Vrijednosti indeksa SASX-10 je pala za 0,84 indeksnih poena na 679,78 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,12 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 pala je za 0,59 indeksnih poena na 955,38 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,06 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI, pala je za 57,70 indeksnih poena na 9.639,37 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,60 posto.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se dionicama emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 57.153,00 KM. U okviru 10 transakcija prometovano je 4.809 dionica.

Na kotaciji IF-ova trgovalo se u iznosu od 444,00 KM.&nbsp;U jednoj transakciji prometovano je 148 dionica.

Na kotaciji obveznica ostvaren je ukupan promet u iznosu od 23.401,88 KM.&nbsp;Kroz dvije&nbsp;transakcije prometovano je sa 25.224 obveznice.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 228.492,80 KM.&nbsp;U sklopu 17 transakcija trgovano je sa 13.491 dionicom. Najveći dnevni promet registriran je ionicama emitenta T3 DD Sarajevo u iznosu od 110.793,60 KM.&nbsp;

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 trgovano je dionicama &quot;Union banka&quot; Sarajevo u iznosu od 66,50 KM. U&nbsp;jednoj transakciji prometovano je 7 dionica.

Najveći porast vrijednosti, od 26,67 posto&nbsp;zabilježile su dionice &quot;Union banka&quot; Sarajevo i dostigle cijenu od 9,50 KM, dok su najveći pad vrijednosti danas registrirale dionice &quot;Sparkasse banka&quot; od 13,04 posto&nbsp;sa cijenom od 100,00 KM.

Danas je obavljene dvije vanberzanske transakcije u ukupnoj vrijednosti od 724.820,00 KM. Kroz tri&nbsp;transakcije prometovano je ukupno 2.443 dionice. 
&nbsp;

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 880.840,61 KM

Hoće li američki dolar po vrijednosti prestići euro?

SASE: Ostvaren ukupan promet od 42.801,51 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 625.656,78 KM

Kakanjski rudnik u novu godinu ulazi s dva kopa što će povećati proizvodnju

BBI raspisala konkurs za 100 stipendija iz Fonda "Sheikh Saleh Kamel"

U februaru izbor automobila godine u Bosni i Hercegovini

Cijene nafte nedaleko od novih najviših nivoa u 17 mjeseci

SASE: Ostvaren promet od 2.840.817,04 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 157.808,63 KM

Oprez na svjetskim berzama: Euro prema dolaru najniži od 2003. godine!

Regulator New Yorka kaznio Intesu Sanpaolo s 235 miliona dolara

Kubanci žele da dug Češkoj vrate rumom umjesto novcem

21st Century Fox Ruperta Murdocha preuzima Sky za 14 milijardi dolara

"SEAT ateca" najbolji u Evropi

SASE: Ostvaren ukupan promet od 1.034.378,18 KM

Biznis

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 880.840,61 KM

Hoće li američki dolar po vrijednosti prestići euro?

SASE: Ostvaren ukupan promet od 42.801,51 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 625.656,78 KM

Kakanjski rudnik u novu godinu ulazi s dva kopa što će povećati proizvodnju

BBI raspisala konkurs za 100 stipendija iz Fonda "Sheikh Saleh Kamel"

U februaru izbor automobila godine u Bosni i Hercegovini

Cijene nafte nedaleko od novih najviših nivoa u 17 mjeseci

SASE: Ostvaren promet od 2.840.817,04 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 157.808,63 KM

Oprez na svjetskim berzama: Euro prema dolaru najniži od 2003. godine!

Regulator New Yorka kaznio Intesu Sanpaolo s 235 miliona dolara

Kubanci žele da dug Češkoj vrate rumom umjesto novcem

21st Century Fox Ruperta Murdocha preuzima Sky za 14 milijardi dolara

"SEAT ateca" najbolji u Evropi

SASE: Ostvaren ukupan promet od 1.034.378,18 KM