U Sjedinjenim Američkim Državama se već devet godina zaredom održava Bosanska motorijada u organizaciji “Zmaja od Bosne”, grupe volontera koji nesebično daju doprinos.Motorijada se redovno održava u drugom gradu u SAD. Povodom toga, priključi joj se veliki broj ljudi s prostora Balkana koje spaja ljubav prema motociklima.Cilj ove motorijade je druženje i ujedinjenje ljudi s prostora Balkana, kao i humanitarno djelovanje.Ove godine 9. bosanska motorijada će se održati u Detroitu, savezna država Mičigen, od 17. do 19. avgusta.Članovi "Zmaja od Bosne" kažu i da im je želja da nekada u budućnosti motorijadu održe i na Balkanu.

"Zmajevi od Bosne" na motociklima kroz Ameriku

Hasan Rovčanin je desetogodišnji multitalentirani fudbaler „Viktoria Grisheima“ u Njemačkoj, a Hasanova ekipa, zahvaljujući njegovoj odličnoj igri, osvojila je titulu najbolje mlađe generacije u okrugu Darmštat.&nbsp;Svi fudbaleri u toj ekipi su 2008. godište, a protivnička ekipa sastojala se od godinu starijih fudbalera.
Hasan je i ovaj put bio jedan od najboljih, kako prema postignutim golovima isto tako i prema asistencijama za golove, a njegovu odličnu igru i izgaranje na terenu pratio je i menadžment kluba SV Darmstadt 98, te su na osnovu njegovih rezultata na zelenom terenu Hasana pozvali u njihove redove.
- Veoma sam sretan zbog svega toga, potpisao sam ugovor s profesionalnom fudbalskom ekipom, a SV Darmštat je jedna velika odskočna daska za mene. Jednostavno, fudbal mi je sve, ali ne zapostavljam ni školovanje. Jeste da je teško sve uskladiti od treninga, škole pa do utakmica, ali kada se hoće, sve se može. Naravno, imam ja i sve te neke dječije radosti, tako da ni tu stranu mog života, dječijeg života, ne zapostavljam. Moram da kažem da imam veliku podršku mojih roditelja, a posebno sam sretan zbog svih osvojenih trofeja, utakmica i postignutih golova. Jednostavno fudbal teče mojim venama - rekao nam je ovaj mladi i multitalentirani fudbaler.
Inače, Hasan Rovčanin igra u napadu i lijevo i desno krilo, a punu podršku ima od njegovog oca Dževada Rovčanina. Nesumnjivo je da će se za mladog Hasana Rovčanina u budućnosti i u svijetu fudbala još mnoga dosta toga pozitivno čuti i pisati.

Zahvaljujući Hasanu Rovčaninu, njegova ekipa u Njemačkoj osvojila titulu najbolje mlađe generacije

Ja sam dio vas, dio dijaspore - naglasio je ambasador Nedim Makarević u uvodnim riječima izlaganja na tribini u Trondhejmu, navodeći da Bosna i Hercegovina ima u dijaspori oko 1,6 miliona građana te da se mora pokušati, onoliko koliko je moguće, pomoći BiH i demokratskim procesima u njoj.
Naglasio je da su rijetke zemlje u svijetu koje imaju tako veliki procent građana u dijaspori u odnosu na broj stanovnika.
- Potpuno smo svjesni da je taj potencijal od presudnog značaja za našu zemlju i stoga je vrlo bitno da uzmu učešće u predstojećim izborima. Prošlih izbora imali smo oko 30.000 glasača iz cijelog svijeta, što je poražavajuće. To moramo promijeniti – kazao je on. 
Pohvalio je odličnu integraciju BiH u norveško društvo, ali i izrazio bojazan od asimilacije. Fokus tribine bio je inače na dijaspori i predstojećim glasačkim procesima.
Također je spomenut projekt na kojem se gradi aktivna mreža u koju žele uključiti svakog bh. patriotu da bi mogao dati svoj doprinos razvoju zemlje. Putem te mreže će država na određen način i u mogućoj mjeri brinuti o svojim građanima u dijaspori. 
- Nakon rata mogli smo se uvjeriti da su naši građani u svijetu najbolji ambasadori naše kulture i tradicije - naglasio je ambasador Makarević.

Ambasador Makarević: Važno je da svi u dijaspori učestvuju u predstojećim izborima

U prostorijama džemata&nbsp;Bosanski-kulturni centar (BKC) u njemačkom gradu Ofenbahu održano je predavanje o temi „Prevencije kriminala na internetu, o koristima i opasnostima digitalnih medija i kako se od toga najbolje može zaštititi“.Predavanje je održano u saradnji s predstavnicima grada Ofenbaha. Gosti predavači su bili kriminalni komesar Markus Vortman (Wortmann), stručni savjetnik za prevenciju kriminala na internetu, komesar za kriminal Mojgan Bodenstedt, zadužena za migrante ispred policijskog odjela Zidosthesen, Husametin Erjilmaz (Hüsamettin Eryilmaz), Roza Keter (Rosa Kötter) u ime stranke SPD grada Ofenbaha, kao i njen kolega Abdelkader Rafoud.
Moderator je bio Adem ef. Hasanović iz džemata BKC Ofenbah. 
Uvodnu riječ je imao hafiz Elvedin Bilić, predsjednik džemata BKC Ofenbah. Po završetku predavanja hafiz Bilić uručio je i prigodne poklone gostima, turističku knjigu o ljepotama Bosne i Hercegovine. 
Poslije Bilića riječ je dobila Mojgan Bodenstedt, a ona je ukratko predstavila projekt AK SifA (Arbeitskreis Sicherheit für Alle – Radna grupa, sigurnost za sve), na kojem i BKC Ofenbah već duži niz godina uzima učešće.Prisutnima se obratio Vortman, stručni savjetnik za prevenciju kriminala u internetu (Präventionsfachberater Cybercrime). Na interesantan način i uz aktivno učešće prisutnih (omladine s područja medžlisa Frankfurt) održao je predavanje o temi prevencije kriminala u internetu, o koristima i opasnostima digitalnih medija i kako se možemo najbolje zaštititi.
Po završetku predavanja, hanume i omladina BKC Ofenbah su ugostili prisutne raznim kulinarskim bh. specijalitetima. 
Ovim predavanjem BKC iz Ofenbaha samo je nastavio saradnju s predstavnicima grada i tamošnjom policijom.

U džematu diskutirali o prevenciji kriminala na internetu

(Foto: B. Šišić)U organizaciji HS servisa iz Belgije, održana je proslava Dana žena, a na jednom mjestu okupio se veliki broj njih koje su jednostavno tu večer uživale, kako u muzici tako i u pažnji njihovih muževa, braće, prijatelja…
U muzičkom dijelu programa nastupala je popularna Viki Miljković, kao i njen mlađi kolega, ali i izuzetno popularni pjevač iz Velike Kladuše Amir Grand, koji je došao u pratnji njegovog muzičara Sede.
Mada je Viki noć prije pjevala u Njemačkoj s njenom koleginicom Šemsom Suljaković, tu večer u Belgiji bila izuzetno raspoložena i vesela, te nekoliko stotina posjetilaca oduševila njenom karizmom, glasom i hitovima.
- Meni zaista umor ništa ne znači kada ispred sebe vidim veliki broj ljudi koji su došli da se zajedno veselimo i družimo. I u Njemačkoj i u Belgiji atmosfera je bila izuzetno dobra, pa se zahvaljujem organizatorima, ali i menadžeru Hilmi Peljto koji je ove nastupe dogovarao - rekla nam je Viki.
Domaćin u Belgiji bio je Safet, vlasnik HS servisa, koji je Viki poklonio veliki buket crvenih ruža u kojem je bilo njih oko 50. Popularna pjevačica je na opće zadovoljstvo svih žena tu večer taj buket ruža podijelila s njima.
Kako prije Viki isto tako i poslije nje, publiku je zabavljao mladi popularni pjevač Amir Grand, s obzirom da je tu večer bilo dosta posjetilaca koji žive u Belgiji, koji su rodom iz Krajine, Amir je bio njihova spona s Krajinom.Ispunjavao im je muzičke želje i nastavio se družiti s njima do ranih jutarnjih sati. Na bini je bio i vrsni gitarista Kemal, a sve to kamerama je snimao Sani Fejzagić.
- Još jednom smo pokazali da organiziramo najbolje zabave u Belgiji. Viki je zaista pjevačica koju svi poštuju, vole i cijene, tako da smo svi zadovoljni - rekao nam je Safet.

Viki i Amir oduševili bh. dijasporu u Belgiji za Dan žena

Žene dijaspore Bosne i Hercegovine, ali i ostalih nacija i vjera zajedno su u njemačkom gradu Dortmundu proslavile 8. Mart, Dan žena.&nbsp;Više od 1.000 žena u pratnji njihovih muškaraca na izuzetno veseo način obilježile su ovaj praznik, a organizator se potrudio da im ta veče ostane u dugom i lijepom sjećanju.&nbsp;U muzičkom dijelu programa nastupilo je dvoje pjevača, Mile Kitić i Stoja.Stoja je stigla u pratnji njenog supruga Igora, a Mile Kitić je došao sam, ali za veoma kratko vrijeme oko njega je bilo na desetine lijepih i mladih djevojaka.Prije njih dvoje, publiku je zabavljao jedan od najpopularnijih pjevača u dijaspori Osman Zulji, inače ekskluzivac „Južnog vetra“. Nakon njega, na binu je izašla Stoja, kao i uvijek izuzetno dobro raspoložena i još jednom udarila pečat na njenu zasluženu popularnost.Tamo gdje je stala Stoja nastavio je Mile Kitić i, svojim šarmom upućenim ženama, nastavio da luduje s njima, a hitovi koje je pjevao iz njegove dugogodišnje karijere prepunu dvoranu doveli su do usijanja.I Kitić i Stoja strpljivo su se nakon nastupa družili s fanovima.

Žene dijasapore BiH uz Mileta Kitića proslavile 8. mart

Udruženje „Žene Frankfurta“ organiziralo je u prostorijama SKC-a Ofenbah humanitarnu akciju za liječenje dvojice dječaka iz BiH, Arslana i Aleksandra, o čemu je portal Avaz.ba već pisao. 
-	Dok portal 'Avaza' nije objavio tekst o našoj akciji, veoma mali broj znao je o Aleksandrovoj bolesti. Taj tekst je zaista mnogo doprinio da se ta informacija proširi, a i mnogo je pomogao da ova naša humanitarna akcija uspije. Javilo nam se dosta zainteresiranih žena koje imaju vlastite privatne radnje. To su prije svega frizerke, manikerke, pedikerke, šminkerke, sve one došle su o vlastitom trošku. Za pružene usluge uplaćivale su novčani iznos za Arslana i Aleksandra - ispričala nam je Jana Puškarević, jedna od organizatorica ove humane akcije.
Pored Jane, velike zasluge idu i na ime Sanje Markić, Mirele Nižić, Dragice Berzel, Marije Bubalo...
Na ovoj humanitarnoj akciji za dva bolesna dječaka bila je prisutna i Mirsada Bešić, humanitarka koja nam je otkrila da planira uskoro organizirati i humanitarni koncert za Arslana i Aleksandra.
Taj dan za samo nekoliko sati „Žene Frankfurta“ uspjele su sakupiti 6.900 eura, a skoro svaka od njih donijela je i kolače koji su se taj dan prodavali.
Među onim ženama koje su taj dan pružale besplatne usluge&nbsp; bile su, između ostalih, Snežana Hrkalović, Brankica Markulin, Ayse Yaman, Bahar Laatyaui, Vesna Polić, Maja Begić…
-	Nećemo stati na ovome, nastavljamo dalje. Sada smo samo malim dijelom pokazale i dokazale šta sve mogu žene kada se udruže - rekla nam je Sanja Markić, rodom iz Ljubuškog.

"Žene Frankfurta" za pomoć Arslanu i Aleksandru

Kako smo već najavili, predstavnici Udruženja 4T Modriča, su pozvani da budu učesnici na Balkanskom bazaru koji se evo 12 godina održava u Minhenu. Mnogi su se pitali otkud da 4T Tarevci - Modriča dobije poziv, čime li su skrenuli pažnju na sebe?
Svi odgovori su dobijeni na licu mjesta. Predsjednica organizacije „Hilfe von Mensch zu Mensch“, Sadija Klepo, koja je organizator ovog događaja, rekla je da se trud uvijek isplati. Kako kaže: „Ja vas dugo pratim u vašoj organizaciji Ćetenijada. Vi ste jednostavno zaslužili da budete dio naše priče.“
Dani Balkana je manifestacija koja ove godine traje pun mjesec dana, a Balkanski bazar je jednodnevna smotra folklora, običaja i kulinarstva iz zemalja Balkana. U ovom danu, na Balkanskom bazaru, u stvaralaštvu su se nadmetali entuzijasti koji njeguju tradiciju od Bugarske i Rumunije preko zemalja ex-Jugoslavije do Slovenije.
Udruženje „4T“ je organizovalo svoj štand na kojem su izloženi proizvodi Sekcije proizvođača poljoprivrednih i tradicionalnih proizvoda i Opće poljoprivredne zadruge Tarevci. A organizatori rekoše: „Svaka vam čast, vaš štand je najbolji. Pravo ste se potrudili.“ 
Bilo je zanimljivo i veoma posjećeno, a eto nešto se i prodalo.
Ipak posebna atrakcija za sve prisutne bila je ćetenija koja se pravila uz budno oko više stotina prisutnih. Na kraju veoma uspješno napravljena ćetenija i pedantno upakovana bi u trenu razdijeljena. I još se tražilo, a bi koliko bi. Organizatori ovog izvrsnog događaja su čak predlagali da se ne dijeli nego prodaje prisutnima. Ipak bilo je kako se naviklo sa ćetenijom. Majstorski uradi i podijeli prisutnim.
Sve skupa, organizatori su zaslužili sve pohvale za organizaciju, a argument za dobru organizaciju je cjelodnevna posjećenost i krcata dvorana. A što se tiče članova ekipe 4T Tarevci-Modriča, ne kriju zadovoljstvo o ostvarenim susretima i novim poznanstvima. Isto tako, zadovoljni su činjenicom da su njihov štand posjetili mnogi poznanici i prijatelji iz Modriče i okoline.
Dakle prijateljima i poznanicima riječi zahvalnosti za posjetu na štandu i bodrenje pri pravljenju ćetenije, a organizatorima sve pohvale za organizaciju.

Tarevačka ćetenija na Balkanskom bazaru u Minhenu

Dan nezavisnosti BiH na svečan i izuzetno veseo način obilježili su Bosanci i Hercegovci u njemačkom gradu Hanau.Naime, u organizaciji Kulturno-sportske zajednice (KSZ) BiH iz Hanaua upriličeno je kulturno-umjetničko i muzičko druženje na koje je došlo više stotina posjetilaca. Predsjednica kluba Elvira Muminović pozdravila je sve prisutne u ime KSZ BiH Hanau, čestitala praznik, a onda najavila i dobrovoljnu akciju prikupljanja novca za petogodišnju Lamiju Odobašić koja se nalazi na liječenju u gradu Hajdelbergu, na tamošnjoj dječijoj klinici.
Prisutni su bili otac male Lamije Admen i njen amidža Alen.Svaki posjetilac odazvao se ovoj akciji, pa je tako za samo pola sata prikupljeno 2.500 eura. - Za sada je samo u Njemačkoj prikupljeno 11.000 eura, a treba još tome da se doda i prikupljena suma novca iz BiH. Moja Lamija ima zakazanu operaciju za 19. mart i nadam se da će do tada izdržati. A, prema svim procjenama ljekara, nakon prve operacije uslijedit će i druga - rekao nam je Lamijin otac Admen.
- Ja sam tako ponosna na sve naše ljude, na naš klub koji se odazvao da bude dio pomoći za Lamiju. Iskreno se zahvaljujem svim ljudima koji su ovu akciju podržali, a mi se nećemo zaustaviti samo na ovoj noći - rekla nam je Vesna Pehlić-Bilalović, koja je tu večer sakupljala novac. Posebno zanimljiv nastup imali su i članovi folklorne sekcije bh. kluba iz Hanaua, a nakon njih na bini su se smjenjivali popularni Asim Bajrić i njegova, također izuzetno popularna, koleginica Zlata Avdić.
Ovo dvoje vrsnih pjevača i dvoje humanitaraca odazvali su se također akciji za malu Lamiju, pa su dali jedan dio novca za njeno liječenje. - Ne daj Bože nikome. Posebno sam osjetljiv na malu djecu i njihove bolesti. Nadam se da će Lamija sve to prebroditi i vratiti se sretna i zdrava u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Asim Bajrić.

Dan nezavisnosti BiH obilježen i u njemačkom gradu Hanau

Mirovno vijeće PAX, utjecajna holandska nevladina organizacija, koja se više od dvije decenije bori za prava žrtava genocida u Srebrenici te ustrajno stoji iza organizacije komemorativnog skupa 11 jula u Den Haagu, povukla se iz organizacionog odbora tog skupa, saznaje Dnevni avaz.&nbsp;Nakon gašenja organizacije ''Stari Most'' to je još jedan udarac saradnji holandskog, probosanski opredijeljenog nevladinog sektora s bosanskohercegovačkim organizacijama u Holandiji.
Nesporazumi su počeli nakon otvaranja Muzeja i stalne postavke ''Srebrenički genocid-neuspjeh međunarodne zajednice'' u Memorijalnom centru Potočari, 9. februara prošle godine. 
Projekat je bio kandidiran od dvije holandske organizacije, Memorijalnog centra Kamp Westerbork i Mirovnog vijeća PAX za koji su dobili 1,5 miliona eura subsidije od holandske vlade. 
To je bilo previše za Edvina Gilteja (Edwina Giltay), holandskog pisca i publicistu, bivšeg aktivistu ''Starog Mosta'' pa je zatražio od Ministarstva vanjskih poslova Holandije javnu objavu utroška novca, pozivajući se na Zakon o javnosti podataka državne uprave.&nbsp;Kada su podaci objavljeni na internetu prošloga ljeta s više strana stigle su osude da je riječ o bogaćenju holandskog nevladinog sektora na tragediji Srebrenice u kojoj narod živi u siromaštvu. Za ilustraciju, dnevna tarifa čelnih ljudi PAX i Kampa Westerbork na ovom projektu iznosila je od 546 do 720 eura! Za Šefkiju Hadžiarapovića iz Ajthovena, Srebreničanina i dugogodišnjeg aktivistu komemoracije u Den Haagu povlačenje PAX-a je ''logična posljedica''.
- To je rezulat dugogodišnjih sukoba pojedinih članova 'Starog mosta' s organizacijom PAX zbog utroška novca i transparentosti u njihovom radu. Mi smo jednom posredovali i sukob se izgladio pa su nastavili raditi s nama u odboru. PAX-ovi projekti su dobro plaćani, znamo to a kada su objelodanjeni finansijski izvještaji o posljednjem u Memorijalnom centru Potočari, PAX i gospodin Dion van den Berg su odlučili da ne žele raditi s tim ljudima i organizacijama koje su to pokrenule. Ukoliko oni želi i dalje s nama raditi, što se nas tiče, vrata su im otvorena a svoje sukobe neka rješavaju međusobno'', rekao nam je Šefkija Hadžiarapović, uz opasku da je PAX uradio mnogo stvari jer je imao i pare i profesionalce. 
- Mi smo se njima zahvalili i rekli da smo otvoreni u eventualnim projektima za BiH i Srebrenicu. U svakom slučaju komemoracija ide dalje i tu ćemo ustrajati. Koga nema bez njega se može'', dodao je Hadžiarapović.&nbsp;Dion van den Berg iz organizacije PAX potvrdio je naša saznanja.
''Da, tačno je, povukli smo se. Znate, diskusije o nama i našem projektu u Memorijalnom centru Potočari urušile su atmosferu u komitetu koji je organizirao komemoraciju u Den Haagu, premda je naš projekt u Potočarima bio posve odvojen od toga. Drugi su neprestano iznosili kritiku što je otežavalo cijeli proces, pa se PAX zbog svega povukao. Nadamo se povratku mira u i oko komiteta koji stoji iza organizacije skupa 11. jula u Den Haagu, rekao je za Dnevni avaz Dion van den Berg, viši politički savjetnik organizacije PAX.
U međuvremenu pronađene su dvije nove holandske organizacije koje su se uključile u organizacioni odbor komemoracije 11. jula u Den Haagu i njeno održavanje nije ugroženo.
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Holandija: Optužbe za pronevjeru novca u Srebrenici posvađale nevladin sektor

Za mladu Adnanu Hatkić, djevojku koja se od rođenja bori sama kroz život, koja je oboljela od teškog oblika dijabetesa, ostala bez obje noge, dolazak u Njemačku na poziv sportiste i humaniste Senaida Salkičevića bio je presudan za njen daljnji život.&nbsp;Naime, kada je portal Avaz.ba objavio Adnaninu životnu priču mnogobrojni Bosanci i Hercegovci koji žive u Njemačkoj željeli su iskreno i od srca da budu pri ruci i da pomognu mladoj Adnani.Ljudi dobrog srcaI ako je Senaid Salkičević, uz pomoć njegovih prijatelja i sponzora prikupio sumu novca od 16 hiljada eura, koji su potrebni za izradu proteza za Adnanu, javili su se ljudi dobrog srca da Adnani predaju jedan dio novca koji će joj po povratku u BiH omogućiti koliko toliko lakši početka i novi iskorak u njenom životu.
Naime, Anes Jarebica koji je rodom iz Livna, a koji je vlasnik niza kafića u njemačkom gradu Ofenbahu, s nekolicinom njegovih prijatelja poput Neada Erovića, Besina, Besnika, Kristosa Bezasa, Adnana Jarebice, Edina Jahića, Enesa Etemovića, Emira, Fahrudina Hasanovića, Tomislava Mrvelja, Denisa Aličkovića, Elvera Cama i Salema Nukića prikupio je poveću sumu novca kojeg je predao lično Adnani Hatkić.
- Ja bih prije svega željela da se zahvalim "Dnevnom avazu" koji je odigrao veliku ulogu u ovoj mojoj priči. Zahvaljući tome javili su se i još se javljaju mnogobrojni ljudi u Njemačkoj koji žele da mi pomognu. Sve ovo što se dešava oko mene je kao san, san kojeg sam sanjala i za koji sam mislila da nikada neće postati java. Čak su mi se nakon objavljenog teksta javili neki ljudi i firme iz BiH koji mi nude posao po povratku. Ja samo mogu od sreće da plačem, i da kažem, da sam najsretnija osoba na svijetu. Meni zaista novac nije toliko potreban, imam tih 400 maraka invalidnine, a kada se u Sarajevo vratim na "nogama", bit će onda valjda i posla za mene - kazala je za Avaz.ba Adnana.

Ona se javno zahvalila kako Anesu Jarebici, Edinu Jahiću i mnogim drugima koji su joj pružili, prije svega, ruku prijateljstva, utjehe i pomoći.
- Jedno veliko hvala i Senaidu Salkičeviću. Imam odličan smještaj u hotelu, a iz čije sobe gledam na pješačku zonu i mislim kako ću i ja uskoro stati na noge - ispricala nam je Adnana.
U Sanitetskoj kući „Klein“ u Diburgu, Adnana je već napravila i prve korake.
- Bilo je ludilo, bilo je to moje druge rođenje, početak drugog života. Imati taj osjećaj da možeš da staneš na noge, da hodaš je nešto što se riječima opisati ne može. Zamislite, uskoru ću moći da obučem meni drage cipele. Ostaje još nekoliko dana dok sve to ne bude leglo baš onako kako treba i onda se Adnana vraća u BiH na vlastitim nogama - riječi su Adnane Hatkić.
Dobila dijabetes
Podsjetimo, Adnana je kao osmogodišnja djevojčica dobila dijabetes, zbog dijabetesa je ostala bez obje noge. Otac joj je poginuo u ratu, mama joj se preudala i odselila u Švedsku, a u Tešnju, odnosno Sarajevu, Adnana je ostala da sama vodi i bije životnu bitku. 
Uspjela je da je i pobijedi, zahvaljujući ljudima dobrog srca, pojedinim Bosancima i Hercegovcima koji živi u dijaspori, u Njemačkoj. A to su ljudi koji ne gledaju njihov vlastiti interes, već koji žele da uspjeh, novac koji su zaradili podjele s onima kojima je pomoć najpotrebnija.
U videu pogledajte prve Adnanine korake:

Priča o Adnani Hatkić ujedinila bh. dijasporu: Kada se u Sarajevo vratim na "nogama", bit će onda valjda i posla za mene

Bosanskohercegovačka dijaspora od osnivanja, a ima tome i 15 godina, vlastima u zemlji isporučuje zahtjeve, ali od toga, tvrdi prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH Namik Alimajstorović, nema previše koristi.&nbsp; 
- Tražimo donošenje zakona o dijaspori, formiranje ministarstva za dijasporu, zatim promjenu Izbornog zakona, uvođenje elektronskog glasanja, finansiranje dopunskih škola. Naš zahtjev bio je i jednostrana nostrifikacija diploma stečenih u inostranstvu za mlade koji se vraćaju u BiH, to nije političko pitanje, ali ni od toga ništa. Pa onda, regulisanje pitanja dvojnog državljanstva, kao i mogućiti da dijaspora bude zastupljena u Državnom parlamentu – podsjeća Alimajstorović.

Izborna godina 


Ističe da su ove zahtjeve ne zna sam ni koliko puta direktno ili pismeno upućivali domaćim vlastima, ali i međunarodnim zvaničnicima u BiH.


- Činjenica da zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni govori najviše o tome koliko i kako vlast u BiH uvažava sad već više os dva miliona svojih građana koji žive u dijaspori – navodi Alimajstorović.


Ističe i da je možda najviše potencirano pitanje nostrificiranje diploma, koje zbog nepostojanja ministarstva obrazovanja nije bilo moguće riješiti na državnom nivou. To pitanje rješava se u entitetima. 


Alimajstorović dodaje da bi nove, obrazovane mlade snage iz inozemstva u svakoj državi bile više nego dobrodošle. Kod nas, međutim, o više od dva miliona građana niko se ne brine. 


- Dva i po miliona ljudi u dijaspori više je nego jak signal da se moralo davno formirati ministarstvo za dijasporu. Teško je očekivati da će to biti i u ovoj, izbornoj godini. Mi nismo glasačka mašinerija, jer naših 25.000 glasova ništa ne može odlučiti. Istina, ponekad se osjećamo kao bankomati, jer svojim donacijama i doznakama čuvamo socijalni mir u zemlji - iskren je Alimajstorović. 


Važni faktori


Kaže da i u Velikoj Britaniji, gdje je već godinama, a zahvaljujući čestim posjetama i kontaktima s dijasporom širom svijeta, prepoznaje da je korupcija najveći problem ne samo u zemlji nego i za dijasporu. 


- Izdvojit ću sistem školovanja i zapošljavanja u BiH. I vrapci na grani znaju da se kod nas, i to za sitne pare, može kupiti fakultetsko, magistarsko, pa čak i doktorsko zvanje. Onda ti kadrovi uz pomoć stranaka ili kupovinom radnog mjesta postaju „važni faktori“, koji, kao, trebaju rješavati nagomilane probleme. Zbog neznanja i bojazni od stručnjaka koji mogu doći izvana, čine sve kako da zadrže postojeće stanje. Zamislite da dozvole mladima, nekorumpiranima, obrazovanima iz dijaspore da pokažu šta znaju - navodi Alimajstorović.


U Americi završila dva fakulteta, u Goraždu nekvalificirana 


- Znam za slučaj jedne djevojke iz Goražda koja se iz Amerike vratila u BiH. Tamo je završila dva fakulteta, a kako je bila visoka cijena nostrifikacije, ona to nije uradila i na birou za zapošljavanje bila je prijavljena kao nekvalifikovana radnica. Naravno da se ta djeca pred tim administrativnim preprekama povlače i vraćaju se odakle su i došli, u dijasporu – kaže Alimajstorović.

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Iako od djetinjstva sa svojim porodicama žive u Njemačkoj, mladići i djevojke, njih oko 40, krajem prošle godine, tačnije od 22. do 26. decembra, u vrijeme trajanja zimskog raspusta, organizirali su veliko druženje, s ciljem upoznavanja, širenja poznansta bh.dijaspore, ali i očuvanja bosanskog jezika.
Druženje je organizirala mreža omladine iz BiH pod nazovimo Netzwerk Bosnischer Jugendlicher (NBJ).&nbsp;&nbsp;Iz cijele Njemačke Tokom trodnevnog druženja, kako navode Adbullah Novkinić i Denis Omerović, jedni od organizatora, zakupljena je ogromna planinska kuća u blizini Štutgarta, u mjestu Odenvaldu, a svojim prisustvom ga je uveličao i prof. Edin Tule, psiholog i trener liderstva i retorike.
- Ovom zanimljovom skupu odazvali su se mladići i djevojke između 12 i 25 godina. U ovom periodu mladi imaju školski raspust, te smo odlučili da u jednoj opuštenijoj atmosferi uz zajedničke šetnje, organizacione i edukativne radionice i pripremanje obroka jednostavno produbimo prijateljstva, a sve s ciljem očuvanja maternjeg, Bosanskog jezika. Ovakvim skupovima i druženjima pokazujemo da mi ne želimo da zaboravimo odakle smo i ko smo – kaže Novkinić.&nbsp;Navodi da su mladi se okupili iz cijele Njemačke, te pojašnjavaju da su ovu ideju prije desetak godina pokrenuli ljudi okupljeni oko humanitarne organizacije „Sadeke“ iz Minhena.
- Praktično tada djeca, a danas omladina nastavljaju sa ovom lijepom idejom. Cilj NBJ je spajanje bosanske omladine u smislu mreže koja će iz zajedničkog druženja da organizuje razne projekte vezane za našu domovinu - ističe Novkinić, te dodaje da je skup bio i više nego uspješan. 
Pripreme za Marš miraIstaknuo je i da je obilježvanje 11.jula , dana Srebrenice samo jadan od slijedećih projekata koji je u planu NBJ-a.&nbsp;&nbsp;- Već sada se uveliko priprema Marš mira u Štutgartu na kojem će, kako planiramo, prisustvovati Bosanci širom Njemačke – kaže Novkinić.

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović je lijepa i mlada Bosanka koja ima 22 godine. Rođena je u Švicarskoj, a vodi porijeklo iz Prijedora. Za vrijeme odmora često je u svom Prijedoru i Bihaću.
Mada je rođena u Švicarskoj, Amela odlično priča maternji jezik.
-Mislim da je jako tužno ako neko iz ovih ili onih razloga ne priča jezik države iz koje vuku korijene. U tuđini se je najlakše osamiti, odstraniti i zaboraviti na vlastito porijeklo. Mnogima se to i desilo, ali trudim se da ne budem te sudbine. Žalosno je da danas neko dijete i ne zna gdje je BiH, a da ne govorimo od toga u kojem gradu, selu, sokaku su odrasli njihovi roditelji. Shvatam da bilo gdje da si moraš se prilagoditi običajima i kulturi države u kojoj egzistiraš, ali roditelji igraju veliku ulogu u svemu tome. Imala sam tu sreću da su me roditelji od malih nogu učlanili u Kulturno umjetničko društvo „Kula“ u gradu Küssnachtu. Sa deset godina postala sma član društva. Tu su započela moja druženja sa našom djecom, našim običajima i kuturom. Ali, za sve to najviše je „kriv“ moj djed koji me odveo, prijavio, i u mene usadio tu dušu bosansku. Odgojena sam u muslimanskom duhu – priča nam Amela.
Na pitanje da li joj religija kojoj pripada na neki način smeta u gradnji karijere u Švicarskoj, Amela je rekla:

-Ne, a i zašto bi mi smetala?! Znam da je danas nad Bošnjacima to neko „zvono“. Moja religija je je nešto za što ja živim, ali isto tako i čuvam u sebi. Nikoga ne opterećujem sa tim. Ne pokazivam je nigdje, niti je javno obilježavam jer to je privatnost svake osobe. Od 100 radnika u firmi u kojoj radim, jedina sam muslimanka, a to već nešto znači. Ako me neko upita uvijek kažem koja je moja religija, to ne sakrivam i ne želim. Mada ima dosta ljudi koji to ne razumiju. Za mene je bitna ljubav i respekt, a sve ostalo je nebitno. Ako sam muslimanka ne moram se pokriti i ekstremno obilježavati. Inače, radim u jednoj farmaceutskoj firmi kao projekt menadžer za 39 veoma bitnih lijekova – priča Amela.
Ona pored svih njenih obaveza na poslu ima vremena i da vodi folklornu sekciju KUD „Kula“ iz Küsnnachta.

-Da, vremena je malo, ali uvijek nađem vrijeme za moje folkoraše. Klub postoji od 1992. godine i jedan je od najstarijih u Švicarskoj. Klub ima više od 300 članova, a foklorna sekcija broji oko 50 članova. Najmlađa članica je četvorogodišnja djevojčica, a najstarija ima 18 godina. Odrasla sam u tom klubu i tu sam provela najljepše vrijeme mog djetinjstva. Prije četiri godine koreograf koji nas je vodio napustio nas je, a niko drugi nije imao vremena da dalje to vodi. Nisam htjela prihvatiti da se ta priča tek tako završi i prihvatila sam da ja dalje to vodim. Predsjednik kluba je doveo jednog koreografa iz BiH koji je nas desetak naučio i obučio da budemo koreografi, a na kraju je ostalo na meni da vodim foklornu sekciju, a što činim sa velikim zadovoljstvom. Imam veliku podršku od roditelja i sve radim bez ikakve novčane nadoknade. Ako jednog dana moram da napustim klub bit će mi zaista teško. Uvijek kažem, knjiga mi je momak, klub mi je beba. Jer se i dalje školujem, pa sa te strane imam dosta obaveza – nastavlja Amela.
Ponosno prokazuje i istotovirani ljiljan na nozi. Babo joj je hadžija, ali i ona planira da uskoro ode na hadž.

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Članovi Sabah Centra u Čikagu i jevrejske zajednice Jeremiah u Northfieldu proveli su večeru na Badnjak u Velikoj sali crkve Rogers Park zajednice.&nbsp;U posljednje četiri godine članovi muslimanske i židovske zajednice volontirali su svaki mjesec.&nbsp;Njihova je privilegija bila da su se ponovo udružili za Badnju večer. 
Više od 100 susjeda iz zajednice Rogers Park i okolnih čikaških kvartova bili su dobrodošli u salu Overdier na trećem spratu za ukusnu večeru i osvježenje.Članovi zajednice, mladi i stari, uživali su u služenju. Vrata su bila otvorena u 4.30 i jela su se služila do 6.30 sati.

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

BHeart, volonterska organizacija koja okuplja žene, sa sjedištem u Vašingtonu, 10. decembra organizirala prodajnu izložbu i aukciju slika za prikupljanje novčanih sredstava za projekt "Marš u školu!".Izložba je bila u rezidenciji zamjenika švedskog ambasadora u Americi, Gorana Litela (Lithell).&nbsp; Umjetnica Selma Selman&nbsp;je nedavno dobila specijalnu godišnju nagradu umjetničke komisije muzeja Trieste Contemporanea kao najbolja mlada evropska umjetnica zemalja u regionu centralnoistočne Evrope. Ovaj događaj je sponzorirala Sarajka Amina Jažić Bašić, koja vodi najveću agenciju za nekretnine Keller Williams u Virdžiniji.

"Zmajevi od Bosne" na motociklima kroz Ameriku

Zahvaljujući Hasanu Rovčaninu, njegova ekipa u Njemačkoj osvojila titulu najbolje mlađe generacije

Ambasador Makarević: Važno je da svi u dijaspori učestvuju u predstojećim izborima

U džematu diskutirali o prevenciji kriminala na internetu

Viki i Amir oduševili bh. dijasporu u Belgiji za Dan žena

Žene dijasapore BiH uz Mileta Kitića proslavile 8. mart

"Žene Frankfurta" za pomoć Arslanu i Aleksandru

Tarevačka ćetenija na Balkanskom bazaru u Minhenu

Dan nezavisnosti BiH obilježen i u njemačkom gradu Hanau

Holandija: Optužbe za pronevjeru novca u Srebrenici posvađale nevladin sektor

Priča o Adnani Hatkić ujedinila bh. dijasporu: Kada se u Sarajevo vratim na "nogama", bit će onda valjda i posla za mene

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

Održana prodajna izložba i aukcija slika u Americi

Dijaspora

"Zmajevi od Bosne" na motociklima kroz Ameriku

Zahvaljujući Hasanu Rovčaninu, njegova ekipa u Njemačkoj osvojila titulu najbolje mlađe generacije

Ambasador Makarević: Važno je da svi u dijaspori učestvuju u predstojećim izborima

U džematu diskutirali o prevenciji kriminala na internetu

Viki i Amir oduševili bh. dijasporu u Belgiji za Dan žena

Žene dijasapore BiH uz Mileta Kitića proslavile 8. mart

"Žene Frankfurta" za pomoć Arslanu i Aleksandru

Tarevačka ćetenija na Balkanskom bazaru u Minhenu

Dan nezavisnosti BiH obilježen i u njemačkom gradu Hanau

Holandija: Optužbe za pronevjeru novca u Srebrenici posvađale nevladin sektor

Priča o Adnani Hatkić ujedinila bh. dijasporu: Kada se u Sarajevo vratim na "nogama", bit će onda valjda i posla za mene

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

Održana prodajna izložba i aukcija slika u Americi