U Generalnom konzulatu BiH u Minhenu, u subotu 7.10.2017. godine održan je prvi sastanak za osnivanje „Reprezentativnog tijela iseljeništva u Saveznoj Republici Njemačkoj“. Cilj je, kako su istakli organizatori i domaćini, predstavnici vlasti iz BiH – jačati kapacitete organizacija u iseljeništvu i uspostaviti mehanizam za predstavljanje iseljeništva u zemljama prijema i u Bosni i Hercegovini.
Sastanku u Minhenu prisustvovalo je više od 50 predstavnika bh. asocijacija iz Njemačke, pojedinaca, biznismena, predstavnika humanitarnih i vjerskih organizacija i pojedinaca, predstavnici vlasti iz BiH: Predrag Jović, zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Kemo Sarač, savjetnik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Isma Stanić, šefica Odsjeka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Tugomir Čuljak, savjetnik za dijasporu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Ruzmira Tihić-Kadić, generalna konzulica BiH u Minhenu i svi uposleni u ovom konzulatu, Zvonko Mišković, generalni konzul i Mirza Husić konzul BiH u Štutgartu, Mitar Pavić i Almir Hasanović konzuli BiH u Frankfurtu, Hajra Delić, savjetnik u Ambasadi BiH u Berlinu, Alma Šunje, IOM BiH, Anita Vasić i Jasmina Opardija-Šušnjar, i platforma Švicarska.
Predstavnici vlasti insistiraju na nacionalnom ključu i modelu organizacije u BiH budućeg tijela koje će predstavljati dijasporu BiH u SR Njemačkoj, o čemu su prisutni na sastanku imali različita mišljenja. 
U vođenim diskusijama jedni su bili protiv uvođenja sistema organizacije iz BiH u dijaspori i dirigovanja organizacijama (koje djeluju po pravilima i zakonima zemalja u kojima naši građani žive, ističući da se taj model organizacije ne koristi nigdje na svijetu i pitajući šta organizacije i pojedinci u dijaspori od novog tijela dobivaju u stvarnosti, u praksi, a drugi su, pak, podržavali taj metod).

Novi sastanak je zakazan u Štutgartu ili Frankfurtu za novembar ove godine.&nbsp;&nbsp;

Osniva se reprezentativno tijelo za predstavljanje iseljeništva u Njemačkoj

Fudbalski klub Bosna iz švicarskog grada Bazela organizirao je tradicionalno druženje uz dobru muziku i folklorne sekcije. I ovaj put došlo je na stotine Bosanaca iz Hercegovaca iz svih dijelova Švicarske koji su željeli da budu dio te noći. 
FK Bosna iz Bazela postoji od 2007.godine,a bio je osnovan pod imenom FK Riehen,a poslije pet godina preinačili su ga u FK Bosna.
- Klub trenutno ima tri ekipe,a broj članova se povećava iz godine u godinu. Naša !.ekipa takmiči se u Regionalnoj ligi, drugu ekipu sačinjavaju seniori 30 +, a treću ekipu sačinjavaju veterani 50 +. Ekipa „Veterana“ osnovana je ove godine i već broji 50 članova, zaljubljenika u fudbal -ispričao nam je Tehvid predsjednik kluba Bosna iz Basela.
Među mnogobrojnim posjetiocima bio je i Marko Topić nekadašnji nogometni reprezentativac BiH,kao i Enver Šljivar bokser,koji je samo sedam dana ranije imao boks meč u Sloveniji iz koje se u Švicarsku vratio kao pobjednik.
- Ja sam također dio FK Bosna Bazel i pomažem kako mlađim isto tako i veteranima svojim savjetima,a i meni dobro dođe druženje na zelenom terenu -rekao nam je Topić,koji se tu večer družio i sa menadžerom Hilmom Peljtom.
Posebnu pažnju publike privukao je nastup folklornih sekcija KUD Bosna iz Bazela, a koji su se predstavili igrama iz Srednje Bosne te Orijentalnim igrama. Predsjednica KUD Bosna Bazel Meliha Čengic rekla nam je da njihov klub 16. decembra u Bazelu organizira tradicionalnu folklorijadu,a u muzičkom dijelu programa nastupit će Osman Hadžić.
Nakon njih publici su se predstavili i članovi folklorne sekcije „Bosanski ljiljani“ iz grada Lucerna,a posebnu pažnju privukao je mladi petnaestogodišnji harmonikaš Sejfo Fazlagić iz Sanskog Mosta,a koji pohađa privatnu školu harmonike u Cirihu.
U muzičkom dijelu programa nastupili su bračni par Samira i Zijad Zijo Kasumović, Šemsa Suljaković, Jašar Ahmedovski i Semir Jahić.
Druženje je potrajalo do ranih jutarnjih sati,a tu večer prikupljena su u dobrovoljna novčana sredstva za pomoć ratnom vojnom invalidu iz BiH, kao i za tri bolesne osobe iz BiH,a kojima je pomoć bila potrebna za daljnje liječenje. Tako je mnogobrojna publika u Bazelu,kao i sami domaćini FK Bosna Bazel pokazala i svoju drugu stranu, stranu dobročinstva i merhametluka.
I bračni par Rendić bio je dio ovog spektakla, a Sabina Rendić predsjednica KUD „Sevdah“ iz švicarskog grada Oberentfeldena informisala nas je kako „Sevdah“ za 02. decembar priprema tradicionalnu Internacionalnu smotru folklora za koju se prijavilo više od 20 društava i folklornih sekcija,a u muzičkom dijelu programa nastupit će Ibro Bublin.

Fudbalski klub Bosna iz švicarskog grada Bazela organizirao tradicionalno druženje uz dobru muziku i folklorne sekcije

Krajem prošle sedmice Kulturno umjetničko društvo "Bosančica" iz Minhena, proslavilo je mali jubilej - pet godina postojanja.&nbsp; &nbsp; Najbolju nagradu za svoj rad bio je poziv ovom društvu da u nedjelju budu učesnici manifestacije otvaranje Oktober Festa, kao najveće manifestacije na svijetu koju posjeti i do deset miliona ljudi.

Među devet hiljada učesnika na otvorenju, vijorila se i zastava Bosne i Hercegovine. 

Članovi KUD-a "Bosančica" paradirali su u narodnim nošnjama Bosne i Hercegovine.

- Zaista smo presretni i ponosni da smo bili dio ove velike manifestacije, da smo prestavili Bosnu i Hercegovinu, njenu narodne nošnje - rekli su nam Husmira Tadžić, predsjednica KUD-a i potpredsjednik Ragib Mehić.

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

I ove godine u Njemačkom gradu Ofenbahu organiziran je Kulturni festival nacija i naroda koji žive u tom gradu.&nbsp;Na gradskom trgu okupio se veliki broj građana Ofenbaha koji su došli da podrže ovu manifestaciju, a i ovaj put učesnici i jedni od domaćina ove kulturne manifestacije bili su članovi i predstavnici Bosanskog kulturnog centra iz Ofenbacha(BKC).
Na gradskom trgu i ovaj put vrijedni članovi BKC Offenbach, prezentirali su kulturne i gastronomske vrijednosti Bosne i Hercegovine, a na bini ove manifestacije predstavile su se i folklorne sekcije kulturno umjetničkih društava iz Frankfurta i Hanaua.
Po prvi put na ovoj manifestaciji predstavio se i bend „Nafaka“ iz Frankfurta.
Grad Ofenbah i ove godine omogućio je svim predstavnicima naroda i narodnosti da se na njima najbolji nacin predstave gradu i mnogobrojnim posjetiocima, a ovaj put na štandu BKC Offenbach bilo je najviše posjetilaca. Nisu to bili samo Bosanci i Hercegovci već i Nijemci koji nisu mogli da odole pravom bosanskom ćevapu, domaćim kolačima i bosanskoj kafi.
Vrijedni članovi BKC Offenbach na čelu sa Ismetom Velagićem i predsjednikom BKC-a Šerifom Bajraktarevićem, potpomognuti ostalim clanovima kako muskarcima tako i hanumama prezentirali su BiH na najbolji mogući način, te još jednom potvrdili činjenicu da su jedni od najboljih među društvima, udruženjima i džematima u Njemačkoj pokrajini Hessen. A, činjenica njihovog uspješnog rada leži u tome da su složni, spremni pomoći, izaći u susret drugima bez da traže nešto zauzvrat, a što se opet za neke klubove i udruženja ne bi moglo reći.
Posebno treba napomenuti da BKC Offenbach ima odličnu i uspješnu dugogodišnju saradnju sa predstavnicima vlasti i policije u Ofenbahu.

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

Bosanka koja se u njemačkom Bundestagu želi između ostalog zalagati i za bolju budućnost Bosne i Hercegovine je Jasmina Hostert.



Interesantna i djelomično tragična priča koja je dovela Jasminu u Njemačku i do toga da u BiH pasošu nosi prezime Pašić, a u njemačkom Hostert, postaje još zanimljivija kada saznate da je upravo ta, jedna te ista osoba, predsjednica SPD njemačke partije u gradu Boblingenu, nedaleko od Štutgarta. Upravo je u toku predizborna kampanja na državnom nivou i Jasmina Hostert je kandidat ispred SPD partije za njemački parlament. &nbsp; 
Njemačka politička partija SPD se između ostalih zalaže za ideje i status koji ne želi dozvoliti jake socijalne i društvene razlike između imućnih i siromašnih niti povećanje tog ekonomskog jaza među njima. 

Danas kao predsjednica SPD-a u njemačkom gradu Bublingenu svoj angažman u politici ne shvata nimalo kao slučajnu stvar, nego stvar okolnosti iz djetinjstva. 

Jasmina u emisiji "U tuđoj avliji s Osmanom Džihom" je pojasnila zbog čega borba za njeno jesto u njemačkom parlamentu neće biti jednostavna, ali je i navela neke značajne metode koje koristi kako bi pridobila birače.

Emisiju "U tuđoj avliji s Osmanom Džihom" o našim ljudima u svijetu gledajte putem Hayat plus-a subotom u 20:45.

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Priv.-Doz. Dr. med. Vahudin Zugor, glavni liječnik na urološkoj univerzitetskoj klinici u Kelnu (Köln) postao je redovni profesor na medicinskom fakultetu ovog renomiranog i uglednog univerziteta.

Profesor dr. Vahudin Zugor je rodom iz Banje Luke i u devedesetim godinama je došao u Njemačku.&nbsp;Završio je studij medicine u Erlangenu gdje je ujedno i stekao zvanje specijaliste urologije i privatnog docenta.

U Njemačku je došao kao izbjeglica u toku ratnih događanja u Bosni i Hercegovini 1993 godine. Iako bez znanja njemačkog jezika, bez regulisanih radnih papira i bez potrebnog novca za školovanje Vahudin Zugor je uz ogroman trud, napore i disciplinu uspio upisati i završiti medicinski studij u Erlangenu u Bajernu (Bayern).Nakon toga slijedi doktorat i titula specijaliste urologije. Vrijedno je spomenuti i boravak u kembridžu (Cambridg) u Engleskoj, kao i rad u sedam različitih uroloških klinika u Njemačkoj.&nbsp;Radio je na čuvenoj klinici za dječju urologiju u Erlangenu, kao i u Gronau, vodećoj klinici u razvoju uroloških robotskih sistema.

Vahudin Zugor je trostruki privatni docent, 2008. u Erlangenu, 2012. u Ahenu (Aachen) i 2017. u Kelnu.

Napisao je i objavio 87 naučnih radova, održao 150 predavanja i bio učesnik mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih kongresa.&nbsp; 
Dobitnik je i 22 naučne nagrade za radove u urološkoj onkologiji, uroginekologiji, dječjoj urologiji i robotskoj hiruškoj urologiji.

Osim toga obavio je preko 12.000 uroloških operacija od toga veliki dio putem robotskih sistema, tehnikom kojom vlada jedan manji dio hirurga u Njemačkoj.&nbsp; 
Pored toga bitno je napomenuti da se Zugor klinički bavi i liječenjem inkontinencije, dječijom urologijom i rekonstruktivnom hirurgijom uretera i uretre.

Nakon dugogodišnjeg rada i suradnje sa renomiranim profesorom Axel Heidenreichom Vahudin Zugor je od 1. decembra 2015. glavni liječnik na urološkoj univerzitetskoj bolnici u Kelnu. To je jedan od najvećih uro-onkoloških centara u Evropi, ujedno i referentni centar za liječenje inkontinecije i upotrebu proteza u urologiji pogotovo kod erektilne disfunkcije.&nbsp; 
Već 22. maja 2017. je postao redovni profesor na medicinskom fakultetu urološke univerzitetske klinike u Kelnu.

Početkom jula&nbsp;2017, je u svečanoj atmosferi u velikoj sali univerzitete klinike u Kelnu profesorodržao predavanje o temi „Robotska prostatektomija“ pred više od stotinu studenata i kolega, koji su mu na kraju uputili srdačne čestitke i dugotrajni aplauz uz najljepše želje za buduće kliničke i naučne projekte.

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Sarajka Dženita Abaza sa porodicom je početkom rata u Bosni i Hercegovini izbjegla na Korčulu. 

Nakog jednogodišnjeg boravka u kolektivnom smještaju, odlučila je da napusti Hrvatsku i zaputi se u Švedsku, u koju su te 1993. godine dolazile brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

"O Švedskoj sam znala onoliko koliko sam učila u školi, a to je da je to bila zemlja visokog standarda, zemlja grupe ABBA, koju smo svi obožavali u mladosti, zemlja filma, hladna sjeverna zemlja", prisjeća se Dženita za RSE.

Kako je znala samo engleski jezik, učenje švedskog, kako kaže, bilo je primarno po dolasku.

Švedska je organizovala i finansirala kurseve za učenje i zahvaljujući tome, pojašnjava ona, bila je osposbljena za život i rad.

"Po zanimanju sam ekonomista i to je uveliko olakšalo moje bitisanje u Švedskoj. Ko god je imao ambicije da nastavi studije, to je mogao. Ja sam po prirodi tvrdoglava i vidjela sam da Švedska jako puno sredstava izdvaja za projekte povratka u Bosnu i Hercegovinu, ali tada povratak nije bio moguć. To je bio začarani krug i trebao im je neko da im otvori oči i da im kaže da pokušaju da ulažu u ljude koji mogu biti resurs u daljnjoj budućnosti. Tako da sam počela sa projektom koji je brzo dobio sredstva za organizovanje putovanja u BiH. Tada sam povela tadašnje političare i grupu Bosanaca u četiri opštine: Prijedor, Banjaluku, Bosansku Gradišku i Sarajevo", kaže ona.

Nakon ovog putovanja, Dženita je ušla u politiku 1999.godine. Tada je dobila poziv tri političke partije da bude njihov član. Izabrala je socijaldemokratsku stranku.

Nakon razmišljanja, navodi ona, shvatila je da politika može biti njen budući život i ključ za integraciju u švedsko društvo. Tako je dobila mjesto u gradskom parlamentu, a nakon toga dobila ponudu da se kandiduje za gradonačelnicu Kalmara.

"Moje kolege iz partije su mislile da sam spremna i iskoristila sam tu priliku. Porodica je prevagnula i njihova podrška mi je značila puno, ali i povjerenje kolega. Tako sam i rekla – vrijedi pokušati", ističe.

U oktobru 2014. godine Dženita Abaza postala je gradonačelnica Kalmara. Grad se nalazi na Baltičkom moru, ima 70.000 stanovnika i već treću godinu zaredom je proglašen najboljom ljetnom turističkom destinacijom u Švedskoj.

Vođenje grada sa najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sjevernoj Evropi, Dženita dijeli sa jednim kolegom.

"Kalmar je grad srednje veličine u Švedskoj, vrlo lijep i turistički atraktivan. To je grad koji je sačuvao srednjovjekovnu gradsku jezgru i ponosna sam što vodim jedan grad koji ima bogatu i veliku istorijsku prošlost. Moj kolega i ja dijelimo poziciju, a ja imam odgvoornost za pitanje školstva, socijalna pitanja, integracije i djelimično zdravstva", kaže Dženita Abaza.

Na pitanje RSE koliko poznaje političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Dženita Abaza odgovara: "Ne mogu reći da sam uključena u politički život Bosne i Hercegovine. To je bio moj izbori i ja sam svoju državu izabrala. Nemam vremena da pratim dešavanja u obje zemlje. Jedino što znam je koliki je politički aparat u odnosu na broj stanovnika i veličinu zemlju, a to niti bogatije zemlje ne bi mogle da podnesu i to me jako iritira."

Kako je komunikativna, Dženita Abaza kaže da ima veliki krug prijatelja koji su svih nacionalnosti i narodnosti, a u gradu na čijem je čelu živi oko hiljadu ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.

"U Bosnu i Hercegovinu se ne planiram vratiti. Ovdje sam, jer su tu moja djeca i unučad. Zbog njih sam i izabrala odlazak iz Sarajeva. Taj grad posjećujem vrlo često, tamo su moji roditelji, rodbina i prijatelji. Sarajevo je uvijek u mom srcu i biće cilj svih mojih putovanja. Pretpostavljam da kada odem u penziju da ću se skrasiti neki ljetni period u Sarajevu", zaključuje gradonačelnica Kalmara Dženita Abaza.

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Ovo je priča o jednom sasvim običnom, ali ipak neobičnom životu jednog Bosanca, koji je kao i većina njegovih vr&scaron;njaka sunarodnjaka svojevremeno u Njemačku do&scaron;ao kao izbjeglica. Riječ je o Anesu Jarebici iz Livna koji bez obzira na njegove, kako poslovne tako i sportske uspjehe, ne zaboravlja i kad god ima vremena &ldquo;skokne&rdquo; iz Offenbacha do Livna, pa onda malo i do Sarajeva.

<img alt="jarebica-zastava" src="/media/old/58aecec5-cec8-4de6-9450-6eb50a0a0a64-jarebica-zastava.JPG" title="jarebica-zastava" />

Uvijek pod zastavom BiH

Anes je u Offenbachu postao vlasnik jednog od najposjećenijih caffe barova u tom gradu koji je postalo i mjesto okupljanja pripadnika svih naroda i narodnosti s&nbsp;područja nekada&scaron;nje Jugoslavije, a koji danas žive i rade u Frankfurtu, Offenbachu, Hanau..

Bez obzira koliko uspje&scaron;an bio u tom poslu, Anesa je uvijek pratila njegova druga velika ljubav, a to je sport. Anes se prvo &ldquo;bacio&rdquo; na loptu i fudbal, ali je vremenom shvatio da je samo boks taj koji ispunjava svaki dio njegovog bića.

<img alt="detalj-sa-treninga" src="/media/old/58aecee4-74dc-4f74-9a67-6f630a0a0a64-detalj-sa-treninga.JPG" title="detalj-sa-treninga" />

Naporni svakodnevni treninzi

I, bio je to pun pogotak. Mada je s&nbsp;ovim sportom počeo baviti u 37. godini, Anes iza sebe ima već dvije pobjede i to nokautom. Jednog je protivnika oborio u drugoj, a drugog u trećoj rundi i to u super te&scaron;koj kategoriji.

- Za mene su godine samo broj i ni&scaron;ta vi&scaron;e. Ja se osjećam psihički i fizički jako mladim, istrajnim i borbenim. Moja želja je da postanem prvak Njemačke u super te&scaron;koj kategoriji i ni&scaron;ta mi vi&scaron;e dalje od toga ne treba. Ali, iskreno govoreći, ako ovako nastavim, i s&nbsp;intezivnim trenizima siguran sam da ću doći do cilja. Koliko sam uporan i istrajan pokazuje i to, da sam u posljednjem meču kada sam protivnika nokautirao u trećoj rundi, deset dana prije meča imao povredu ruke, pa dobio temperaturu, ali &ldquo;luda, tvrda i uporna bosanska glava&rdquo; nije se htjela predati, pa sam pored svega toga u&scaron;ao u ring i ubjedljivo pobjedio - ispričao nam je Jarebica.

<img alt="anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom" src="/media/old/58aeceda-1b50-4900-bd96-6f2f0a0a0a64-anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom.JPG" title="anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom" />

Sa sparing partnerom i trenerom

Tokom na&scaron;eg razgovora dru&scaron;tvo nam je pravio i uspje&scaron;ni njemački biznismen Klaus Pulz koji zamolio da napi&scaron;emo kako je Anes bh. nacionalni ponos u Njemačkoj, pravi predstavnik države iz koje dolazi, te da &nbsp;je bokser koji u ringu nema strah.

Idol Anesa Jarebice je Muhammed Ali, za kojeg kaže da je neprevaziđen, a za Adnana Ćatića i Muamera Hukića kaže da su vrhunski bokseri sa znanjem i umijećem.

Jarebica je prije svoje prve borbe za samo osam sedmica smr&scaron;ao 24 kilograma.

<img alt="anesovi-vjerni-fanovi" src="/media/old/58aecee0-1474-4357-bf1f-6f2f0a0a0a64-anesovi-vjerni-fanovi.JPG" title="anesovi-vjerni-fanovi" />

Vjerni fanovi

- Ja jednostavno želim sebi da dokažem da s&nbsp;37 godina mogu i hoću da budem u samom vrhu. A, ono &scaron;to je posebno interesantno, boks i svakodnevni &nbsp;treninzi su me izvukli iz neke moje psihičke krize. Treniram svakodnevno, a jedan trening traje 90 minuta u &nbsp;Challenge clubu u Offenbachu. &nbsp;Moj trener Gerhardt Jaworowki &nbsp;i sparing partner Valdet Ametaj zvani Vali su mi velika podr&scaron;ka i istinski kritičari, a imaju velike zasluge u svim mojim pobjedama - rekao nam je Anes Jarebica.

<img alt="veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine" src="/media/old/58aed03f-2cbc-4cc5-8ad9-6fcf0a0a0a64-veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine.JPG" title="veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine" />

Podr&scaron;ka Enada Ličine

Anes ima veliku podr&scaron;ku i od poznatog boksera Enada Ličine kao i tehničkog direktora &ldquo;Offenbach Kickers&rdquo; Seada Mehića.

<img alt="sead-mehic-i-anes-jarebica" src="/media/old/58aed09a-e6c8-4c20-9ad9-6fcf0a0a0a64-sead-mehic-i-anes-jarebica.JPG" title="sead-mehic-i-anes-jarebica" />

Sa Seadom Mehićem

Naredni meč Jarebica ima u Offenbachu 18.marta. Nada se pobjedi, a i ovaj put na ovom imat će veliku podr&scaron;ku Bosanaca i Hercegovaca, a prije svega članova navijačke grupe Bosna Fanaticos, čiji je i sam član.

Uspješni ugostitelj sada i šampion u ringu

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

Priče o tome da bi Bosna i Hercegovina mogla uskoro ostati bez novih paso&scaron;kih knjižica uznemirila je najvi&scaron;e one koji žive i rade u dijaspori, a ponajvi&scaron;e državljane BiH u Njemačkoj.

Tim povodom posjetili smo jedan od, po broju registrovanih državljana BiH u Njemačkoj, najveći ne samo u Evropi već&nbsp;i u svijetu, Generalni konzulat BiH u Frankfurtu, u kojem je generalni konzul Dževad &Scaron;aldić.

<img alt="dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic" src="/media/old/58a2e50e-97f4-49b2-a59b-32e40a0a0a64-dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic.JPG" title="dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic" />

Dragan Pejić, Sead Džaferbegović-Ata, Edin Paldum i Kenan Kovačević

Svakodnevne gužve ljudi koji dolaze i prelaze i po 500 kilometara, njihova strpljivost, a mnogi kažu i neizvjesnot da li će dobiti novi paso&scaron;, dovela je uposlenike GK BiH u Frankfurtu do vanrednog radnog stanja.

- Radno vrijeme konzulata započinje u 8 sati i već&nbsp;tada, odnosno prije no &scaron;to uposlenici dođu na posao, ispred zgrade konzulata već&nbsp;čeka masa na&scaron;ih ljudi zbog paso&scaron;a. Ja želim ovako da javno pohvalim sve uposlenike, jer zaista daju sve od sebe da zavr&scaron;e posao, da svima izađu u susret i da nikog od njih ne vrate bez obavljenih svih formalnosti za dobivanje i izdavanje paso&scaron;a&nbsp;- rekao nam je konzul &Scaron;aldić.

Posjetili smo i uposlenike, njih četvoricu koji rade i odrade najvi&scaron;i dio posla sa strankama, a to su konzuli i sekretari GK, Edin Paldum, Sead Džaferbegović-Ata, Dragan Pejić&nbsp;i Kenan Kovačević.

- Dnevno obradimo u prosjeku oko 70 do 100 paso&scaron;a. Neki dan se desilo da &nbsp;smo ih obradili čak 115, a to je prilično veliki broj, jer to od nas zahtjeva stopostotnu koncetraciju jer se nista, ama ba&scaron;&nbsp;ni&scaron;ta, ne smije pogre&scaron;no uraditi. Ali, ja moram da kažem da nije ovako dobra i uigrana ekipa uposlenika sve to se ne bi moglo ni postići&nbsp;- rekao nam je Edin Paldum.

<img alt="sead-dervisbegovic-ata" src="/media/old/58a2e507-6648-4a13-beb8-32610a0a0a64-sead-dervisbegovic-ata.JPG" title="sead-dervisbegovic-ata" />

Džaferbegović: Radno vrijeme se često i produži

- Na&scaron;e radno vrijeme sa strankama je od 9 do 14 sati, jer se mi onda moramo povući da obrađujemo zaprimljene zahtjeve za paso&scaron;e. Ali, često se i produži rad sa strankama jer kako da nekoga vratimo ko je pre&scaron;ao 500 kilometara. To ne možemo i to nam na&scaron;a savjest ne bi mogla dozvoliti&nbsp;- rekao nam je jedan od najduže&nbsp;zaposlenih&nbsp;u konzulatu Sead Džaferbegović-Ata.

Izdavanje novih, produzavanje već&nbsp;postojećih, svakodnevne gužve i&nbsp;strah da će nestati knjižica GK u Frankfurtu donosi mnogo posla, ali i&nbsp;novčanu dobit. Zamolili smo uposlenika Dragana Pejića da nam kaže kolika&nbsp;je mjesečna zarada&nbsp;u GK BiH u Frankfurtu?

- Pa, ako se računa da je u dnevnom prosjeku obrađeno 80 do 100 paso&scaron;a, a svaki od njih se mora na licu mjesta platiti i to bankovnom karticom, jer mi ne smijemo da uzimamo gotov novac,&nbsp;kada se sve to sabere i pomnoži, dolazi se do cifre koju smo u mjesecu januaru dobili a&nbsp;to je negdje oko 130.000 &nbsp;eura. Dnevni prosjek se nekad kreće i do 15.000 eura.

Kenan Kovacevic sekretar GK BiH u Frankfurtu direktno je podređen generalnom konzulu, ali i svakodnevnom telefonskom komuniciranju sa strankama. Svaki poziv je novo i ponovno informisanje kako sta i kakve dokumente trebaju za izdavanje novog paso&scaron;a.

<img alt="fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic" src="/media/old/58a2e501-4ce0-4abb-acd2-32de0a0a0a64-fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic.JPG" title="fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic" />

Junuzović i &Scaron;aldić: Predan i zlata vrijedan rad

- Najvi&scaron;e se za nove paso&scaron;e boje oni na&scaron;i ljudi kojiima ističu boravi&scaron;ne i radne vize, pa te neke slučajeve poku&scaron;avamo da rije&scaron;avamo po hitnom postupku&nbsp;- riječi su Kovačevica.

Da ipak nisu sami, da ipak ima ljudi koji od njih ni&scaron;ta ne trebaju, a žele da im koliko toliko olak&scaron;aju radni dan je i bh. biznismen iz Frankfurta Fadil Junuzović, koji često navrati u prostorije GK, te uposlenike kada je im je vrijeme pauze počasti ručkom iz jednog od frankfurtskih restorana.

- Oni su ponos i ogledalo na&scaron;e države u Frankfurtu i Njemačkoj, a to je samo mala sitnica za njihov predan i zlata vrijedan rad&nbsp;- rekao nam je Junuzović. 
&nbsp;

&nbsp;

Strah od nestašice knjižica prisutan i u Njemačkoj

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Čapljinci koji su ostali da žive u Bosni i Hercegovini, ali i oni koji su se rasuli &scaron;irom svijeta bez obzira na vjeru, ime i prezime, odlučni u su jednom, da nikada ne zaborave svoj grad, svoje sokake i ulice u kojima su odrasli.

Nakon &scaron;to su pro&scaron;log ljeta pokrenuli inicijativu či&scaron;ćenja čapljinskog harema, a u koju su se uključili svi oni koji su se u to vrijeme zatekli u Čapljini nai&scaron;la je na odličan odziv, a tokom te akcije rodila se ideja da se po prvi put u ovom gradu&nbsp;izgradi gasulhana.

Od prijedloga do ideje i početaka radova nije proteklo mnogo vremena.

- Na&scaron;&nbsp;grad nikada nije imao gasulhanu, pa su se tako meiti morali opremati u susjednim gradovima kao sto su Mostar, Blagaj ili Stolac. Mjesto smo imali odmah pored čapljinskog harema, pa smo inicijativu gradnje pokrenuli putem Facebook-a. I sami smo se iznenadili velikom reakcijom Čapljinaca, prije svega onih koji su rasuti &scaron;irom svijeta, a opet nas je mnogo iznenadio pozitivan odziv onih sugrađana koji nisu islamske vjerosipovjesti, ali su Čapljinci u srcu i du&scaron;i. Izgradnja projekta ko&scaron;ta 52.000 KM, a do sada smo i to za veoma kratko vrijeme sakupili 50.000, &scaron;to je za svaku pohvalu. Vi&scaron;e od 280 osoba se uključilo u ovu donatorsku akciju, a najvisu donaciju dobili smo od načelnika općine Čapljina Smiljana Vidića koji je na nas račun odobrio uplatu od 5000 KM. Objekat je u zavr&scaron;noj fazi, radi se jo&scaron;&nbsp;na elektro i vodo instalacijama&nbsp;- ispričao nam je jedan od inicijatora ove akcije i izgradnje gasulhane u Čapljini, Alen Jazvin.

Osim njega kao inicijatore i pokretače ovog za Čapljince važnog projekta treba pomenuti Samira &Scaron;ehovića i Ethema Saldu .

Novac se donirao od građana Capljine koji su rasuti od Srebrenice, Stoca, Ljubu&scaron;kog, Amerike, Australije, Austrije, Norve&scaron;ke, Njemačke, Danske, &Scaron;vicarske, &Scaron;vedske&hellip;

- Gradnja se privodi samom kraju, a ono sto je Čapljincima jo&scaron;&nbsp;potrebno je hladnjača (komora) u sklopu samog objekta. Siguran sam da ćemo i to brzo rije&scaron;iti zahvaljujući&nbsp;ljudima, na&scaron;im dragim Čapljincima koji bez obzira gdje žive i rade ne zaboravljaju njihov grad koji leži na četiri prelijepe rijeke&nbsp;- rekao nam je Samir &Scaron;ehović. 
&nbsp; 
&nbsp;

Odličan odziv građana

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Mada je 90-setih godina pro&scaron;log stoljeća, kada su Bosanci i Hercegovci tražili luku spasa pod evropskim nebom, &Scaron;vicarska bila gotovo nedosanjani san za sve njih, Tuzlak Avdo Zečević&nbsp;je ipak uspio da se nađe&nbsp;u Bazelu, zajedno sa svojom familijom i ubrzo postane omiljen i ugledni biznismen u ovom gradu.

Jo&scaron; prije rata Avdo je živio i radio u Dubrovniku kao ugostitelj, a to isto je nastavio raditi i u &Scaron;vicarskoj i vrlo brzo stvorio jedno poslovno carstvo.

- To je jedino &scaron;to znam da radim i mislim da&nbsp; to znam dobro da radim. U početku sam radio i sakupljao novac da krenem u samostalni biznis i od u&scaron;teđevine kupio sam hotel. Kao i&nbsp; svugdje u početku je to bilo te&scaron;ko. Danas je to druga priča. Uključena mi je čitava familija, supruga Safeta i troje odrasle djece, koji i pored obaveza u hotelu i studiraju. Ja sam prezadovoljan - kaže nam Avdo Zečević.

Hotel &quot;Wilden Mann&quot; u Bazelu, sa svim pratećim objektima-sobama, restoranom, salama za&nbsp; razne svečanosti,&nbsp; a posebno s poznatom kuhinjom gdje se nalaze i specijaliteti iz Bosne i Hercegovine, postao je okupljali&scaron;te svih u ovom dijelu &Scaron;vicarske, posebno osoba s prostora biv&scaron;e Jugoslavije.

- Najbrojniji i moji gosti su &Scaron;vicarci, koji obožavaju na&scaron;a, a i njihova jela. Ja pravim i svadbe, bosanska i druga sijela, zabave raznih sadržaja i nemam za to nikakvih neprilika. Čak su me ovde &Scaron;vicarci, koji znaju na&scaron;e prilike, upravo zbog raznolikosti gostiju prozvali &bdquo;mali Tito&quot;, a na&scaron;i su to prihvatili - pomalo u &scaron;ali priča nam Avdo.

Iako je Avdo jedna vrsta jugonostalgičara, to ga nije omelo da postane član džemata u Bazelu koji broji 450 članova i njihov je najaktvniji član.

Bilo kakva humanitarna akcija, pomoć&nbsp; ili bilo &scaron;ta, Avdo Zečević je među prvima. Zbog svega toga, prije nekoliko dan dobio je od džemata skupocjeni &scaron;vicarski sat na poklon.

<img alt="avdo-4" src="/media/old/589307c8-f600-42f9-b0c5-74d80a0a0a64-avdo-4.jpg" title="avdo-4" />

Od džemata dobio skupocjeni &scaron;vicarski sat na poklon

Avdo Zečević s uspio snaći u Bazelu

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Na malonogometnom tradicionalnom turniru koji se održava svake godine u jednoj od ljep&scaron;ih dvorana u okrugu grada Frankfurta, u gradiću Sulzbach am Taunus, učestvovalo je 16 ekipa. Organizator i domaćin turnira bila je ekipa &ldquo;Eichwald Sulzbach&rdquo; s kojom Bosna iz Frankfurta redovno igra prijateljske utakmice&nbsp; 
&nbsp;

<img alt="bosna4" src="/media/old/588f4067-ddf4-44f5-a0b5-28f80a0a0a64-bosna4.JPG" title="bosna4" /> 
S obzirom da se ekipa Bosne nalazi u intezivnim pripremama za drugu polusezonu i da su planirali dan kasnije, odigrati prijateljsku ili pripremnu utakmicu, trener Senad Mujakić odlučio je poslati drugu postavu &scaron;to ne znači da je turnir smatrao manje važnim. To potvrđuje i zalaganje ekipe kao i uspjeh, tako da će narednoj godini ekipa Bosne poku&scaron;ati da odbrani titulu. Do tada će se pokal čuvati na posebnom mjestu u prostorijama BKC-a.

Bosna je kao &scaron;to rezultati pokazuju, vrlo ubjedljivo osvojila prvo mjesto u grupi, gdje je jedino protiv ekipe Eschborna s minimalnom razlikom od jednog gola pobijedila.

U četvrfinale su momci u&scaron;li odlučno i &ldquo;razbili&rdquo; su ekipu Riedberga sa 6:1.

Zatim je &nbsp;uslijedila te&scaron;ka utakmica protiv ekipe Schwalbacha koja je pružila jak otpor. Ipak, Bosna je slavila zasluzeno s minimalnih 1:0

U finalu je golgeter Bosne, Emir Drino eksplodirao, te sa tri fantastična gola u četiri minuta &scaron;okirao protivničku ekipu. Drino je sa 8 golova bio i najbolji strijelac turnira koji je inače u pro&scaron;losti nastupao i u Premijer ligi BiH, zatim u 1. ligi FBiH i u Austriji, prije nego &scaron;to je na početku ove sezone do&scaron;ao da živi i radi u Offenbachu te se pridružio Bosni.

Ekipa Zeilsheima inače pro&scaron;logodi&scaron;nji pobjednik ovog turnira, brzo se vraća u formu i smanjuje na 3:1. Nakon toga slijedi velika borba na terenu gdje Bosna uspijeva da odbrani rezultat i zasluženo bez izgubljene utakmice sa &scaron;est pobjeda osvaja ovaj prestižan malonogometni turnir. 
&nbsp;

<img alt="bosna" src="/media/old/588f406f-906c-403c-8f40-29170a0a0a64-bosna.JPG" title="bosna" /> 
Napomenut ćemo da je Bosna iz Frankfurta u ovom pripremnom ciklusu nastupila na jos dva malonogometna turnira.

U Neu-Anspachu su u konkurenciji sa 20 ekipa osvojili visoko drugo mjesto, gdje su u finalu od viserangirane ekipe Oberrada izgubili tek u produžecima.

Zatim su na turniru ekipe Merzhausena gdje je nastupilo 15 ekipa osvojili 5. mjesto.

<img alt="bosna2" src="/media/old/588f4076-a0e8-48d3-994b-28f80a0a0a64-bosna2.JPG" title="bosna2" /> 
&nbsp; 
Sada se ekipa Bosne nalazi na pripremama za drugu polusezonu koja započinje 25. februara utakmicom protiv ekipe FC Fauerbacha na domaćem terenu. 
&nbsp; 
S obzirom da se ekipa Bosne nalazi na 12. mjestu tabele Gruppenlige predsjedni&scaron;tvo kluba je imalo mnogo posla oko pro&scaron;irenja kadra i podizanja kvaliteta. Ipak trud se isplatio te su se Bosni priključili igrači: Esmir Omerović, Edin Omanović, Teodor Cortinel, Alexandru Panainte, Kemal Pita, Michele Burgio i Admir Kapetan. 
&nbsp;

<img alt="bosna3" src="/media/old/588f407c-3b28-44a3-a706-28c80a0a0a64-bosna3.JPG" title="bosna3" /> 
Vrijedi jo&scaron; spomenuti da je ekipa Bosne iz Frankfurta najvi&scaron;e rangirana ekipa bosanske dijaspore i da ove godine slavi 25 godina postojana.

Za Bosnu iz Frankfurta na ovom turniru su igrali: Semir Kurtović, Emir Drino, Matej Rugle, Adis Pita, Michele Burgio,Teodor Cortinel i Kemal Pita.

 
&nbsp;

Uspjeh bh. kluba

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

U prostorijama&nbsp;generalnog konzulata BiH&nbsp;u bavarskoj prijestolnici Minhenu sinoć je organizovan novogodi&scaron;nji&nbsp;prijem&nbsp;za uspje&scaron;ne Bosance i Hercegovce&nbsp;iz privrede, kulture, sporta i drugih oblasti&nbsp;za tri njemačke pokrajine - Bavarsku, Saksoniju i Tiringiju.

Ambasada Bosne i Hercegovine iz Berlina,&nbsp;zajedno sa generalnim konzulatom iz Minhena, bila je domaćin&nbsp;preko 70 uspje&scaron;nih bh. privrednika.

Prijemu su prisustvovali&nbsp;gotovo kompletan diplomatski hor&nbsp;BiH u Njemačkoj, na čelu sa ambasadorom&nbsp;Željkom Janjetovićem,&nbsp;generalnom konzulom u Minhenu Rusmirom Tihić-Kadrić, Dževadom &Scaron;aldićem, generalnim konzulom u&nbsp;Frankfurtu, te&nbsp;osobljem konzulata iz &Scaron;tutgarta.

<img alt="20170122-183030" src="/media/old/5885e84c-a64c-409a-94a7-53d20a0a0a64-20170122-183030.jpg" style="height: 820px; width: 659px;" title="" />

Skup je&nbsp;otvorila Rusmira Tihić-Kadrić pozdraviv&scaron;i sve goste, kazav&scaron;i kako se u Njemačkoj trenutno nalazi oko 250.000 bh. građana,&nbsp;od kojih jo&scaron; 170.000 ima bh. paso&scaron;.

Samo u Bavarskkoj ima&nbsp;64.000 bh. građana.&nbsp;Isto tako, kazala je kako bh. dijaspora godi&scaron;nje unese&nbsp;novaca u vrijednosti 10-15 posto ukupnog dru&scaron;tvenog proizvoda i da se te činjenice ne smiju zanemariti.

-&nbsp;Mi smo ovdje zbog vas&nbsp;i vi ste najbolji ambasadori BiH, jer na&scaron;i mandati su kratki a vi ostajete.&nbsp;Ne može niko potcjeniti značaj koji ima dijaspora za državu BiH -&nbsp;istakao je&nbsp; ambasador Janjetović, uputiv&scaron;i&nbsp;posebnu zahvalnost&nbsp;generalnom konzulu&nbsp;Dževadu &Scaron;aldiću, kojem uskoro ističe mandat, za sve ono &scaron;to je uradio posljednje četiri godine i za svih 45 godina otkako je u Njemačkoj za državu BiH.

I Tihić i Janjetović zahvalnost su posebno uputili i&nbsp;na&scaron;em proslavljenom&nbsp;reprezentativcu Zvjezdanu Misimoviću, koji je zajedno sa suprugom prisustvovao prijemu.

Nakon kratkog&nbsp;izlaganja,&nbsp;druženje je nastavljeno&nbsp;uz zakusku skoro do&nbsp;ponoći, gdje su se razmjenjivala mi&scaron;ljenja,&nbsp;uspostavljani novi kontakti i sl. Zaključak je da ovakvih druženja treba biti i vi&scaron;e i če&scaron;će.

<img alt="20170122-181151" src="/media/old/5885e83d-0ed8-490d-8496-53950a0a0a64-20170122-181151.jpg" style="height: 494px; width: 659px;" title="" />

- Ovo je&nbsp;jedna dobra ideja, samo je treba provoditi če&scaron;će u djelo,&nbsp;jer nama trebaju ovakva i slična okupljanja iz&nbsp;vi&scaron;e razloga - rekao nam je&nbsp;privrednik&nbsp;Jens Ceriba&scaron;ić.

Istog mi&scaron;ljenja su bili Munib Salkanović, dr. Omerović, dr. Ana Međugorac i drugi.

Jedan dio uglednih privrednika i biznismena&nbsp;poput Stjepana Čuljka, dr. Ninkovića,&nbsp;Muamera Jarovića, Elvisa Hodžića, Ahmeda Hamzića&nbsp;i drugih&nbsp;nije se odazvao zbog poslovnih obaveza.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Skup održan u prostorijama generalnog konzulata BiH

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

U glavnom bavarskom gradu Minhenu&nbsp;održana je manifestacija povodom četvrte godi&scaron;njice osnivanja KUD &quot;Bosančica&quot; koju su organizovali članovi tog Kulturnog dru&scaron;tva zajedno sa simpatizerima.

<img alt="img-6802" src="/media/old/58849561-18e4-4839-bb3a-5bc20a0a0a64-img-6802.JPG" title="img-6802" />

Učesnici manifestacije

Vi&scaron;e od 800 Bosanaca i Hercegovaca&nbsp;uživalo je punih sedam sati u raznim koreografijama Kulturno umjetničkih dru&scaron;tava &quot;Bosančice&quot;,&nbsp;&quot;Ljiljani&quot; iz Minhena, KUD Obrazovnokulturnog centra&nbsp;iz Gračanice koji su do&scaron;li kao&nbsp;specijalni gosti te Elvira Rahić estradna umjetnica.&nbsp;

U prvom dijelu programa&nbsp;smijenjivali su se&nbsp;folklorne grupe, a sve vrijeme publika je&nbsp;u Minhenu, željna ovakvih manihestacija &nbsp;stajala je na nogama i &nbsp;aplauzom nagrađivala svaki potez.

<img alt="img-6797" src="/media/old/5884955b-ffc4-42c0-8008-5bc20a0a0a64-img-6797.JPG" title="img-6797" />

Organizatori manifestacije za Elvirom Rahić

Manifestaciji su prisustvovali i članovi&nbsp;generalnog konzulata BiH iz Minhena na čelu sa konzulicom Rusmirom Tihić - Kadrić&nbsp; kojoj je uručena i zahvalnica za podr&scaron;ku ovakvim manifestacijama, Haris Halilović biv&scaron;i generalni konzul BiH u Stutgardu,&nbsp;a sada predsjednik&nbsp;Saveza Bosanskih dopunskih &scaron;kola u Dijaspori koji je u svom&nbsp; obraćanju pozvao sve&nbsp;roditelje djece da upisuju svoju djecu rekav&scaron;i da smo bez jezika, odnosno identiteta niko i ni&scaron;ta.

U drugom dijelu programa nastupila je bh. pjevačica Elvira Rahić koja punih sedam godina nije nastupala u Minhenu.

Njenim izlaskom&nbsp;na scenu bio je znak da se Bosanci i Hercegovci uhvate u kolo koje nije prestajalo do dva sata iza ponoci. Elvira im se odužila na najbolji način, svojim hitovima.

Na kraju programa&nbsp;uručene su i zahvalnice pojedincima&nbsp; kao i sponzorima&nbsp; manifestacije.

- Prije svega drago nam je da se odazvao veliki broj na&scaron;ih građana. Da smo imali jo&scaron; ovoliku salu bila bi prepuna i ubuduće moramo o tome vi&scaron;e razmi&scaron;ljati.&nbsp;Vjerujemo da su svi nakon ovoga oti&scaron;li kućama&nbsp;sretni i veseli &scaron;to je i cilj&nbsp; ovakvih druženja -&nbsp;istakli su organizatori i nosioci aktivnosti KUD &quot;Bosančica&quot; Senad Mu&scaron;ić,&nbsp;Sanel Fazlić,&nbsp;Elvir Grozdanić, Aida Mehić,&nbsp; Senada Hadzić&nbsp;i Almir Hotić.

Bh. manifestacija u Minhenu

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

U znak sjećanja na rahmetli Muju Hodžića, jednog od osnivača bosanskohercegovačkog&nbsp;kulturnog centra Sloga Wiltz u Luksemburgu,&nbsp;proteklog vikenda održan je 6. Memorijalni turnir u malom fudbalu.

<img alt="sloga-iz-wiltza" src="/media/old/5874a191-d9f4-42bf-a53f-3ab50a0a0a64-sloga-iz-wiltza.jpg" title="" />

Ekipa&nbsp;Sloge&nbsp;Wiltz

Na ovom eminentnom takmičenju učestvovalo je 16 ekipa, prikazan je odličan futsal, a&nbsp;brojni gledaoci uživali su u majstorijama haklera iz vi&scaron;e zemalja koji žive i rade u Luksemburgu.

<img alt="pehari-za-najbolje" src="/media/old/5874a18e-87ec-43d1-81a9-3ab50a0a0a64-pehari-za-najbolje.jpg" title="" />

Pehari za najbolje

Najbolji fudbal prikazali su domaćini, tim Sloge iz Wiltza, koja je&nbsp;finalu savladala&nbsp;ekipu Je Suis Aleppo.

<img alt="najmladja-ekipa-chillenos" src="/media/old/5874a188-5074-4590-9e9e-3a950a0a0a64-najmladja-ekipa-chillenos.jpg" title="" />

Najmlađa ekipa Chillenos

Za najboljeg fudbalera progla&scaron;en je 17-godi&scaron;nji Ajdin Bijelić, inače reprenzentativac&nbsp;U17&nbsp;selekcije Luksemburga, dok je pehar za najboljeg&nbsp;golmana oti&scaron;ao u ruke nesavladivog Marija Pecirepa.

<img alt="mario-pericep-najbolji-golman" src="/media/old/5874a183-50d0-4c50-a530-3a950a0a0a64-mario-pericep-najbolji-golman.jpg" title="" />

Mario Pericep: Najbolji golman

Inače, turnir je imao i humanitarni karakter, jer je kompletan prihod oti&scaron;ao u Fond kulturnog centra Sloga Wiltz za stipendiranje sudenata u Bosni i Hercegovini.

<img alt="ajdin-bijelic-najbolji-igrac" src="/media/old/5874a181-019c-4a6d-b77a-3a950a0a0a64-ajdin-bijelic-najbolji-igrac.jpg" title="" />

Ajdin Bijelić: Najbolji igrač

Na takmičenju učestvovalo 16 ekipa

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

Džematlije iz Bo&scaron;njačkog kulturnog centra Frankfurt, ukupno njih 31, otputovali su za Mekku i Medinu zbog obreda umre. To je do sada najveći broj džematlija i osoba koji su krenuli da posjete to sveto mjesto, koji potječu iz jednog džemata, a u okviru Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj.

BKC Frankfurt je zbog same pripreme i dobre organizacije organizirao seminar na temu Umra.

Prisutnima je predstavljeno sve &scaron;to je vezano i bitno za ovaj jedan od najljep&scaron;ih i najdražih putovanja svakog vjernika. Na seminaru su prezentirane informacije, počev od pripreme za put, putovanja do svetih mjesta, boravka u Saudijskoj Arabiji pa do pravila i propisa vezanih za obrede umre.&nbsp;

BKC-grupu sačinjavaju većinom kompletne porodice koje su se odlučile za ovaj korak, pa je tako najmlađi član umra-tima Velid Musić sa samo pet godina, a najstariji sa 70. godina je Sakib Hodžić. Prije par godina bio je jedan slučaj da na umru iz jedne porodice putuju tri genaracije zajedno, &scaron;to je vjerovatno jako rijetko sresti na ovim, ako ne i na &scaron;irim prostorima.

Na aerodromu u Frankfurtu predstavnici BKC-Frankfurt ispratili su &nbsp;svoje džematlije. Lijepih želja i dova se čulo na sve strane, a nisu ni suze radosti izostajale, kako onima koji putuje, tako ni kod onih koji su ostali u Frankfurtu.&nbsp;

Direktan let iz Frankfurta vodi preko Kaira za Medinu. Nakon boravka u Medini putuje se za Meku radi obavljanje umre i po planu se BKC, džematlije se 4. januara vraćaju u Frankfurt.&nbsp;

&nbsp;

Osniva se reprezentativno tijelo za predstavljanje iseljeništva u Njemačkoj

Fudbalski klub Bosna iz švicarskog grada Bazela organizirao tradicionalno druženje uz dobru muziku i folklorne sekcije

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

FRANKFURT: Na umru otputovao 31 džematlija

Dijaspora

Osniva se reprezentativno tijelo za predstavljanje iseljeništva u Njemačkoj

Fudbalski klub Bosna iz švicarskog grada Bazela organizirao tradicionalno druženje uz dobru muziku i folklorne sekcije

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

FRANKFURT: Na umru otputovao 31 džematlija