Sljedeće nedjelje u Briselu se održava prvi NATO samit nakon neuspjelog prošlomjesečnog sastanka G7 u Kanadi i strah evropskih lidera od njegovog ishoda je sasvim opravdan, procjenjuju svjetski mediji, jer ne znaju s kakvim planom dolazi i šta će od njih tražiti američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump).​

Trampov drugačiji pogled na međunarodnu ulogu SAD

En Eplbom (Anne Applebaum) u kolumni za ''The Washington Post'' navodi da od trenutka kada je završen, stalno se pojavljuju novi detalji o katastrofalnom samitu G7 prošlog mjeseca.

- Prema svemu sudeći, predsjednik SAD se ponašao mnogo gore iza scene nego što je činio u javnosti. Dogodila se beskrajna nevolja, uključujući i trenutak kada je bacio dvije bombone Starbursta na sto i rekao njemačkoj kancelarki: “Evo, Angela. Nemoj reći da vam nisam ništa dao” - piše Eplbom, prenosi CdM.

Autorica dodaje da u ovom kontekstu treba razumjeti predstojeći samit NATO-a od 11. i 12. jula, kao i sastanak Trampa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. jula.

- Prvi put od 1945. godine Evropa se bori s američkim predsjednikom koji ima fundamentalno drugačiji pogled na međunarodnu ulogu Amerike… On može da koristi svoj sastanak s Putinom u istu svrhu: da zastraši Britance, Nijemce i druge zabrinute agresivnim ruskim ponašanjem, i da ih primora da rade ono što on želi, u svakoj sferi za koju se zabrine - piše kolumnistica WP.

Ona iznosi i pretpostavku da će, shodno tome, možda od Nijemaca biti zatraženo da unište svoju automobilsku industriju u zamjenu za držanje američkih trupa u Heidelbergu.

- Možda će Britancima biti rečeno da dovedu do bankrota svoje poljoprivrednike u zamjenu za obećanja o zajedničkim manevrima. Što se tiče manjih zemalja - Estonije, Litvanije - nemaju sreće: nemaju mnogo čipova za pogađanje u ovom novom pokeru, a mogu ih i prodati Putinu - ako ih želi - po niskoj cijeni.

''Da li Tramp uopće poznaje historiju?”, pita se ''Foreign Policy'', i odgovara da je odgovor izgleda “ne”, pa stoga ne iznenađuje to što i Evropljani i Amerikanci sada gledaju na samit NATO-a u julu s određenom zebnjom.

- Iako se može raditi na postepenom smanjenju uloge SAD u Evropi i prepuštanju Evropljanima da se bave svojom odbranom, kretanje u tom pravcu zapravo čini EU važnijom, a ujedno igra bitnu ulogu u održavanju mira i prosperiteta u Evropi. Ako Tramp želi manje da čini za NATO, ukratko, on bi trebalo da prihvati EU umjesto da je negira - ističe politički magazin.

 ''Foreign Policy' navodi i da danas u Evropi nema potencijalnog hegemona i da stoga ne postoji ozbiljna prijetnja regionalnoj ravnoteži moći.

Kada je riječ o sastanku s Putinom, u tekstu se tvrdi da, ako je Tramp pametan i zainteresiran za dobar sporazum s Putinom, on bi želio da se pojavi u Helsinkiju nakon uspješnog samita NATO-a i jedinstvenim savezom iza sebe.

- Ako bi se Tramp pojavio s neuspješnim samitom NATO-a, Putin bi već postigao osnovni strateški cilj i imao bi malo razloga da Trampu napravi bilo kakvu uslugu.

''Financial Times'' podsjeća da će za nekoliko sedmica Tramp održati svoj prvi samit s još jednim liderom kojima ima neprijateljski odnos prema EU - Vladimirom Putinom.

FT smatra da politički lideri EU imaju razloga da gledaju na taj sastanak sa realnim strahom:

- Ako Tramp istraje u svojim prijetnjama i ostavi visoke carine na evropske automobile, pritisak na lidere EU će se samo povećati. Čudno zvuči, ali ipak, Trampova administracija možda čini uslugu Uniji. Upravo u vrijeme kada jačaju unutrašnje tenzije među 28 država članica, SAD ih podsjećaju na važnost kolektivne odbrane evropskih interesa.

U tekstu se upozorava da bi populistička plima mogla da raste, s nacionalističkim partijama kao što su švedski demokrati i Alternativa za Njemačku koje, kako pokazuju ankete, i dalje jačaju.

- Izbori u Evropskom parlamentu 2019. idealan su teritorij za opozicione birače i mogli bi drastično promijeniti ton u Briselu. Tada bi tradicionalna federalistička strategija pozivanja na jačanje ovlaštenja parlamenta mogla da bude spektakularno spriječena. Varvari će biti unutar kapija.

U međuvremenu, kako piše ''New York Times'', američki predsjednik je napisao upozoravajuća pisma liderima nekoliko saveznika iz NATO-a, uključujući Njemačku, Belgiju, Norvešku i Kanadu - optužujući ih da ne troše dovoljno na svoju odbranu.

- Pisma upućena u junu su posljednji znak opreza između Trampa i američkih saveznika dok se ne sastanu na samitu NATO-a naredne nedjelje u Briselu, gdje će biti pažljivo testirana posvećenost predsjednika Alijansi - ocjenjuje list, koji otkriva sadržaje pojedinih pisama.

“Kao što smo razgovarali tokom vaše posjete u aprilu, u Sjedinjenim Državama postoji sve veća frustracija da neki saveznici nisu uradili ono što je obećano - rekao je Tramp njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, prenosi NYT tvrdnje anonimnog izvora koji je vidio sadržaj pisma.

List kaže i da je u pismu Tramp rekao Merkel da Njemačka, također, snosi krivicu zbog neuspjeha drugih zemalja NATO-a da izdvoje dovoljno sredstava za odbranu.

U tekstu se ujedno prenose i stavovi Džona Boltona (John R. Bolton), Trampovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

- Predsjednik želi snažan NATO - rekao je Bolton.

''Kada ljudi govore o potkopavanju NATO saveza, trebalo bi da pogledaju one koji dovode do toga da NATO bude manje efikasan u vojnom smislu.''

NYT zaključuje da su za diplomate, koji se nadaju da će izbjeći sastanak lidera za čiju propast će biti odgovoran Tramp, pisma zabrinjavajuća.