Bez obzira na to nalaze li se među njegovim pristalicama ili kritičarima, gotovo svi promatrači politike u Sjedinjenim Državama slažu se da je Donald Tramp (Trump) promijenio tu veliku zemlju.

Čim je ušao u kabinet Bijele kuće uveo je korporativni porez, odnosno porez na dobit, što je utjecalo na ekonomski rast, a zašto se mnogi slažu da je dovelo do velikog ekonomskog rasta.  slažu da je bilo veli utjecaj na ekonomski rast.

U četiri godine njegovog mandata svjedočili su dobrom privrednom rastu do pandemije koronavirusa, političkim sukobima bez presedana koje je predsjednik podgrijavao, trgovinskim ratovima, promjenama vanjske politike..., piše "Večernji list".

U 2030., 2050. ili 2080. njegova će se mandata još uvijek dobro sjećati bez obzira na rezultat današnjeg glasanja, a mi smo pobrojili kojih je to deset ključnih stvari po kojima će posljednje četiri godine biti upamćene.

Privredni rast prije pandemije

U Trumpovom mandatu, do dolaska pandemije koronavirusa, američki BDP je rastao brže nego u Obaminu, ali i više nego u drugim bogatim zemljama. Nezaposlenost u zemlji bila je najniža (3,5%) u 50 godina, a za Afroamerikance i hispance najniža u historiji. Rasla su primanja najmanje plaćenima.

S druge strane, nastavio je s visokim proračunskim deficitima i povisio javni dug. Do koronavirusa, a tada se sve preokrenulo. U drugom kvartalu SAD je vidio najveće povećanje nezaposlenosti i najveći gospodarski pad u povijesti, ali i to se u međuvremenu većinom preokrenulo prema boljim brojkama. No, prije pravog oporavka stigli su današnji izbori.

Uspjesi na Bliskom istoku

Najveći je vanjskopolitičkih uspjeh Trampu osiguranje normalizacije odnosa triju arapskih država (UAE, Bahrein i Sudan) s Izraelom u samo dva mjeseca, dok je u 50 godina prije Trampa Izrael uspostavio odnose samo s dvije arapske države: Jordanom i Egiptom. Nastavio je ratovati protiv terorista iz Islamske države te je odobrio akciju likvidacije njezinog lidera Abu Bakra al-Baghdadija.

Likvidirao je i iranskog generala Kasema Solejmanija, a izašao je iz nuklearnog sporazuma s tom državom.

Nije započeo ni jedan rat

Tramp nije započeo nijedan rat, i Ameriku je pokušao izvući iz nekoliko njih. Za njegove pristalice to je možda i najsnažniji argument u njegovu korist.

Smanjio je broj vojnika koji služe izvan SAD, a povećao je izdvajanja za vojsku u odnosu na 2017. godinu. Bivši predsjednik Barak Obama znatno je smanjio vojna ulaganja u drugom mandatu, ali u prvom je imao veća izdvajanja nego što ih Tramp ima danas.

Sa Sjevernom Korejom pokušao je uspostaviti mir i susreo se s Kim Jong-unom, ali su odnosi između dvije strane u međuvremenu zahladnjeli. Dobre odnose ima i s ruskim liderom Vladimirom Putinom. Naglašava da je potpisom sporazuma Srbije i Kosova također pridonio miru na Balkanu, no u zemljama bivše Jugoslavije on će se vjerojatnije pamtiti po bizarnim izjavama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Trampovi pristalice rekli bi da je svijet s njime kao američkim liderom mirniji i sigurniji.

Slaba reakcija na pandemiju

Da Tramp nije shvatio prijetnju od koronavirusa dovoljno ozbiljno, misli čak 72 posto Amerikanaca, te gotovo svaki drugi republikanac. Dosad je oboljelo 9,5 miliona Amerikanaca od ove bolesti, a 236.000 ih je umrlo.

Koronavirus bi jednog dana u budućnosti mogao biti najspominjanija riječ kad historičari budu ocjenjivali Trampov mandat, posebno ako ne osvoji drugi. U svojim razgovorima s novinarom Bobom Woodwardom američki je predsjednik priznao da je namjerno u javnosti težio smanjivanju ozbiljnosti virusa.

Protesti i nemiri

Zbog Afroamerikanca Džordža Flojda (George Floyd) koji je umro pod koljenom policajca Dereka Šovina (Chauvin) i koji je za neke postao simbol policijskog nasilja prema američkim crncima, tokom proteklog ljeta izbili su veliki protesti.

Tramp se tijekom najžešćih protesta uglavnom ponašao kao stranački čelnik ne pokušavajući podijeliti tugu s demonstrantima. Njegova rečenica “kad pljačkanje počinje, počinje i pucanje” te slikanje s Biblijom u ruci ispred crkve u Vašingtonu, zbog čega su rastjerani mirni demonstarnti, vjerojatno su dva najviše zapamćena Trampova trenutka tokom protesta.

Retorika bez presedana

Dovoljno je pogledati izjave na ovoj stranici da se uoči koliko je Trampov retorički stil kontroverzan. Utjecajni konzervativni komentator Ben Shapiro više je puta procijenio da bi Trampove šanse bile mnogo veće da Twitter ostavi po strani. Koliko će ovaj Trampov mandat ostati upamćen po kratkim i pamtljivim krilaticama, poput “izgradimo zid”, “učinimo Ameriku opet velikom” ili “Amerika na prvom mjestu”, toliko će mu se pamtiti i poruka američkim političarkama da se “vrate u zemlju odakle su došli”, navodi "Večernji list".

Kina, trgovina, carine...

U sredini mandata protekcionizam i trgovinski ratovi s Kinom bili su njegov najjači adut. Kako bi “vratio proizvodna radna mjesta u SAD” koja je, tvrdi, ukrala Kina, Tramp je uveo carine na kineske proizvode. Peking je uzvratio. Rezultat? U prvih devet mjeseci ove godine izvoz u Kinu pao je gotovo 50 posto (velik utjecaj na to ima i koronavirus).

Carine su, piše Washington Post, povećale zaposlenost u proizvodnji kojima je konkurencija uvoz iz Kine od 0,3 posto, a smanjile zaposlenost 1,1 posto u industrijama koje uvoze inpute iz Kine, točno kako bi ekonomska teorija predvidjela.

Ušao u pop-kulturu

Tramp je postao dio popularne kulture, posebno među svojim pristalicama. Njegov nedavni ples koji su svi kopirali, crvene kape ili poneki komični ubodi ostat će o upamćeni kao dio američke političke ikonografije, i dugo nakon što ode s vlasti, bilo to 2021. ili 2025. godine.

Entuzijazam koji Trampovi pristaše pokazuju za njegove skupove bez presedana su i pokazuju da njegov politički stil ima mnogo veću vrijednost nego što mu kritičari spočitavaju.

Nikad više kritičara

Tramp i većina medija nisu se međusobno štedjeli. I dok neke novine poput Washington Posta procjenjuju Trampa na skali fašizma, druge su prepune svakodnevnih komentara kako je Tramp nepopravljiva prijetnja demokraciji. Pojam “sindrom poremećenosti zbog Trampa” ušao je u svakodnevni govor u SAD-u: podrazumijeva izostanak svih kočnica u retorici o Trampu koju je usvojila ljevica. Neki su od tih komentara također na ovoj stranici.

Povlačenje iz međunarodnih organizacija

Duga je lista sporazuma i organizacija iz kojih se Tramp povukao i koje su značile ispunjenje obećanja danih u kampanji, ali i užas za njegove protivnike i one koji vjeruju u globalna rješenja.

Pariški sporazum o klimi napustio je u lipnju 2017., Iranski nuklearni sporazum napustio je godinu dana poslije. Povukao se iz nuklearnih sporazuma s Rusijom, redefinirao je trgovinski sporazum s Meksikom i Kanadom te je usred pandemije koronavirusa u srpnju istupio iz Svjetske zdravstvene organizacije.