<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden</a> (Joe Biden) traži od Kongresa SAD više od 37 milijardi dolara hitne pomoći Ukrajini.

Zahtjev administracije za finansiranje, baš kada poslanici Kongresa počinju zasjedanje poslije nedavnih izbora, također sadrži 9,25 milijardi dolara finansiranja za suzbijanje koronavirusa pred mogući zimski talas pandemije.
Finansiranje države ističe sredinom decembra, a pomoć Ukrajini i finansiranje protiv koronavirusa bit će dio paketa za finansiranje vlade do kraja septembra 2023. godine.
Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kongresa, Kevin Mekarti (Kevin McCarthy) koji bi mogao postati šef tog doma, upozorio je da republikanci, "ako oni budu većina, neće podržati davanje nepopunjenog čeka" Ukrajini.&nbsp;Šalanda Jang (Shalanda Young), direktorica Ureda za upravljanje i budžet Bijele kuće, rekla je da je više od tri četvrtine od 40 milijardi dolara koje je Kongres ranije ove godine odobrio za Ukrajinu već isplaćeno ili opredijeljeno.&nbsp;Bajdenova administracija tražila je ukupno 37,7 milijardi dolara podrške.&nbsp;Predložena pomoć Ukrajini uključuje 21,7 milijardi dolara za vojnu, obavještajnu i drugu odbrambenu podršku, 14,5 milijardi dolara za humanitarnu pomoć i za pomoć u funkcionisanju ukrajinske vlade, 900 miliona dolara za zdravstvenu zaštitu i usluge podrške za Ukrajince koji žive u SAD i 626 miliona dolara za nuklearnu bezbjednosnu podršku Ukrajini i modernizaciji strateških rezervi nafte, prenosi Slobodna Evropa.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kongresa, Kevin Mekarti (Kevin McCarthy) koji bi mogao postati šef tog doma, upozorio je da republikanci, "ako oni budu većina, neće podržati davanje nepopunjenog čeka" Ukrajini

Bajden traži skoro 38 milijardi dolara hitne pomoći za Ukrajinu

Nekadašnji zamjenik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) i <a href="https://avaz.ba/tag/2135/mike-pence">bivši potpredsjednik Majk Pens</a> (Mike Pence) komentarisao je najavu Trampove kandidature. Pens je rekao da će birači u SAD-u 2024. imati "bolji izbor za predsjedničkog kandidata od Trampa", javlja NBC.

U intervjuu koji je emitiran na ABC-jevom "World News Tonight" ranije ove sedmice, Pens je rekao da on i njegova porodica uz molitvu razmatraju bi li se on sam trebao kandidirati i misli da birači traže manje podjela u politici.- Mislim da ćemo u budućnosti imati bolji izbor. Ljudi ove zemlje zapravo se prilično dobro slažu nakon što izađu iz politike i mislim da žele vidjeti da njihovi nacionalni vođe počnu odražavati isto saosjećanje i velikodušnost duha - komentarisao je Pens.Pens je za Fox News izjavio da je čuo kako ljudi govore da žele da zemlja krene naprijed. Poručio je da je Tramp bio jedini kandidat 2016. koji je mogao poraziti Hilari Klinton (Hillary Clinton). "Ali mislim da različita vremena zahtijevaju različito vodstvo", rekao je.
Trampov bivši generalni sekretar, Majk Pompeo (Mike), još jedan potencijalni kandidat 2024., kao da je ponovio Pensove primjedbe u tvitu u srijedu ujutro, rekavši: "Trebamo više ozbiljnosti, manje buke i čelnike koji gledaju naprijed, a ne bulje u retrovizor tvrdeći da su žrtve".

U intervjuu koji je emitiran na ABC-jevom "World News Tonight" ranije ove sedmice, Pens je rekao da on i njegova porodica uz molitvu razmatraju bi li se on sam trebao kandidirati i misli da birači traže manje podjela u politici

Majk Pens: 2024. će biti boljih kandidata od Trampa

Bivši potpredsjednik SAD-a: Na predsjedničkim izborima 2024. bit će boljih kandidata od Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u Kijevu s direktorom američke Središnje obavještajne agencije Vilijamom Burnsom (William Burns). Burns je u Ukrajini kako bi razgovarao o ratu s Rusijom.
U ponedjeljak se Burns sastao sa šefom obavještajne službe ruskog predsjednika Vladimira Putina u Turskoj u prvom poznatom američko-ruskom kontaktu na visokoj razini licem u lice od početka invazije.
- Imali smo sastanak s njim... (razgovarali smo) o svim pitanjima koja su važna za Ukrajinu - rekao je Zelenski na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija. Rekao je da su njih dvojica razgovarala o onome što je nazvao ruskom nuklearnom prijetnjom.
Burns je posjetio Kijev dok je Rusija napala grad projektilima. Zelenski je rekao da je šef CIA-e proveo neko vrijeme u skloništu.

Burns je posjetio Kijev dok je Rusija napala grad projektilima

Burns: Šef CIA-e proveo neko vrijeme u skloništu

Zelenski se sreo sa šefom CIA-e u Kijevu

Švedski parlament izglasao je promjenu ustava koja će omogućiti jačanje borbe protiv terorizma, što traži Turska kako bi podržala ulazak Švedske u NATO, a usvojeni su i amandmani koji se odnose na špijuniranje i prikupljanje informacija zbog čega su zabrinutost izrazili mediji.

Ustavni amandman omogućava ograničenje načela slobode udruživanja “kada se neka grupa smatra terorističkom ili podržava terorizam”.
Samo je opoziciona stranka Ljevica glasala protiv.
Amandman, koji će stupiti na snagu u januaru, trebao bi omogućiti lakši kazneni progon pripadnika Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju Švedska i EU smatraju terorističkom.

Turska koči primanje Švedske i Finske u NATO, optužujući ih da pružaju utočište militantima bliskim PKK-u i Jedinicama narodne zaštite (YPG) koje djeluju u Siriji, a koje Ankara smatra teroristima.
Švedska je dugo imala blage zakone kad je riječ o borbi protiv terorizma.
Švedski premijer Ulf Kristersson obećao je prošli vikend u Ankari da će uzeti u obzir turske zahtjeve, ocijenivši promjenu ustava “velikim korakom”.
Osim toga, švedski parlament usvojio je i ustavne amandmane koji su meta kritika zbog potencijalnog uticaja na novinarstvo, prenosi njemačka agencija dpa.

Strana špijunaža postaje tako kazneno djelo i ulazi u kazneni zakon.

Amandmanima se ograničava pravo na prikupljanje informacija o švedskoj međunarodnoj saradnji radi objava u medijima koji su zaštićeni ustavom.
Kažnjivo postaje i pružanje informacija koje bi mogle naštetiti švedskim odnosima s drugim državama ili organizacijama kao što su UN i NATO, po televiziji SVT.
Vlada ističe da je to nužno kako bi se zaštitila bezbjednost zemlje i zatvorile rupe u zakonima. Novinari strahuju da bi te mjere mogle pogoditi zaštitu izvora i zviždača.
Mediji upozoravaju da će to ugroziti demokratiju i slobodu izražavanja.

Samo je opoziciona stranka Ljevica glasala protiv

Švedski parlament izglasao je promjenu ustava

Švedska ispunila jedan od zahtjeva Turske, parlament izglasao promjene ustava

Pukovnik Vadim Bojko (44), bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, pronađen je mrtav u svom uredu u Rusiji.

Kako <a href="https://www.mirror.co.uk/news/world-news/mystery-vladimir-putins-crony-colonel-28504451">piše Mirror</a>, Bojko, koji je bio zamjenik šefa prestižne Pacifičke više pomorske škole Makarov u Vladivostoku, pronađen je s višestrukim ranama od metaka na tijelu.
Otac dvoje djece, koji je navodno bio zadužen za naoružanje i municiju na elitnoj akademiji, došao je na posao kao i obično, ali ubrzo nakon što je ušao u svoj ured, začulo se pet hitaca, navode izvještaji.Dežurni oficir koji je čuo pucnjavu potom je došao na lice mjesta i vidio Bojkovo tijelo.Dok su prvi izvještaji u Rusiji govorili da se sumnja na samoubistvo, medij BAZA, koji ima bliske veze s policijom, tvrdi da su kriminalistički istražioci pronašli pet čahura i četiri pištolja Makarov pored mrtvog pukovnika. Postavlja se pitanje kako je pukovnik mogao sam sebi pet puta pucati u prsa.

<blockquote class="twitter-tweet">Во Владивостоке застрелился заместитель начальника Тихоокеанского высшего военно-морского училища (ТОВВМУ) Вадим Бойко, сообщают СМИ. «Пришел на работу и пустил себе пулю в висок. Мозги вылетели по всей оружейке», — заявил журналист Владимир Ощенко.<a href="https://t.co/UoRmqv2iMt">https://t.co/UoRmqv2iMt</a>&mdash; Новая газета Европа (@novayagazeta_eu) <a href="https://twitter.com/novayagazeta_eu/status/1592884970242314240?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vladimir Osčenko, direktor lokalne televizije, također vjeruje da se Bojko ubio.- Kada se oficiri počnu ubijati, nešto nije u redu s državom i državnom službom - napisao je Osčenko na Facebooku, dodajući da su Bojkovo samoubistvo potvrdili odjel za medije Tihookeanske flote i admiralski savjetnici kapetana flote, javlja nezavisni ruski medij Meduza.Bojko je posljednji u nizu Rusa na visokim pozicijama koji su umrli u misterioznim okolnostima od početka rata u februaru.

Podsjetimo, od početka ove godine, a pogotovo nakon agresije na Ukrajinu 24. februara, Rusiju je zapljusnuo val misterioznih&nbsp; samoubistava ili vrlo čudnih padova kroz prozor poznatih ruskih poduzetnika, oligarha i menadžera iz energetskog i vojnog sektora, uglavnom bliskih ili s dobrim vezama u Kremlju.

Kako piše Mirror, Bojko, koji je bio zamjenik šefa prestižne Pacifičke više pomorske škole Makarov u Vladivostoku, pronađen je s višestrukim ranama od metaka na tijelu

Još jedna misteriozna smrt u Rusiji: Pukovnik Bojko, blizak Putinu, pronađen mrtav u svom uredu

Student iz Zambije koji je u Rusiji služio devetogodišnju kaznu zatvora, <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">poginuo je na ukrajinskom ratištu</a>. Vijest je potvrdilo ministarstvo vanjskih poslova Zambije, koje je također obavijestilo da su njegovi posmrtni ostaci trenutno u ruskom gradu Rostovu te će uskoro biti poslani u Zambiju.

Lemekhanij Nathan Nyirenda bio je 23-godišnji student nuklearnog inženjerstva na Moskovskom institutu za inženjersku fiziku. Ministarstvo je navelo da je on u aprilu 2020. godine prekršio zakone Ruske Federacije, zbog čega je osuđen na devet godina i šest mjeseci zatvora. Kaznu je služio u zatvoru u blizini Moskve, no nije navedeno zbog čega je mladić kažnjen.
- Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje izražava žaljenje zbog prerane smrti gospodina Nyirende pod takvim okolnostima i suosjeća s porodicom zbog gubitka. S obzirom na ovaj vrlo tužan razvoj događaja, vlada Zambije zatražila je od ruskih vlasti da hitno dostave informacije o okolnostima pod kojima je građanin Zambije, koji je služio zatvorsku kaznu u Moskvi, mogao biti regrutiran za borbu u Ukrajini i potom izgubiti život - napisali su iz ministarstva.
Poznato je da su se neki vojnici koji se bore u Ukrajini regrutirali direktno iz ruskih zatvora. Osnivač plaćeničke paravojne organizacije Wagner, Jevgenij Prigožin, lično je skupljao zatvorenike, nudeći im slobodu u zamjenu za šest mjeseci borbe u Ukrajini. Za sada nije poznato na koji je način Nyirenda regrutiran i je li se borio upravo u redovima Wagnera.

<blockquote class="twitter-tweet">This is Nathan Nyirenda, a Zambian Nuclear Engineering student who was recruited by Russia to fight Ukraine. Now dead. We recognize the deep, complex history between Russia &amp; Ukraine but we mustn’t stand by &amp; be silent. We must choose the path of diplomacy &amp; press for answers !!! <a href="https://t.co/tUwKhaXc3D">pic.twitter.com/tUwKhaXc3D</a>&mdash; Joseph Kalimbwe (@joseph_kalimbwe) <a href="https://twitter.com/joseph_kalimbwe/status/1592407622304821248?ref_src=twsrc%5Etfw">November 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kaznu je služio u zatvoru u blizini Moskve, no nije navedeno zbog čega je mladić kažnjen

Student iz Zambije u Rusiji služio zatvorsku kaznu, a poginuo u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjene Američke Države (SAD</a>) su saopćile da nisu zabilježili ništa što bi bilo u suprotnosti s procjenom <a href="https://avaz.ba/tag/569/poljska">Poljske</a> o eksploziji projektila u istočnom dijelu te zemlje, javlja Anadolija. - Nismo vidjeli ništa što bi bilo u suprotnosti s preliminarnom procjenom predsjednika Andrzeja Dude da je ova eksplozija najvjerovatnije rezultat ukrajinskog projektila protuzračne odbrane koji je nažalost pao u Poljsku - rekla je glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrien Votson (Adrienne Watson).
- Imamo puno povjerenje u istragu poljske vlade o eksploziji u blizini njihove granice s Ukrajinom - rekla je Votson.
Projektil je u utorak pogodio područje u selu Przewodow, koje se nalazi u blizini granice sa Ukrajinom, a tom prilikom su poginule dvije osobe.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg je ranije tokom dana rekao da nema naznaka da je eksplozija od utorka rezultat namjernog napada na teritoriju alijanse.

Projektil je u utorak pogodio područje u selu Przevodov, koje se nalazi u blizini granice sa Ukrajinom, a tom prilikom su poginule dvije osobe

SAD: Imamo puno povjerenje u istragu poljske vlade o eksploziji

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je da je projektil koji je pao na Poljsku bio ruski.

- Nemam dvojbi da ovo nije bio naš projektil. Vjerujem da je bio ruski, temeljeno na izvještajima naše vojske - rekao je Zelenski.Projektil koji je pogodio Poljsku vjerojatno je bio zalutali projektil ukrajinske protuzračne obrane, a ne ruski napad, objavili su ranije danas Poljska i NATO, smanjujući globalnu zabrinutost od eskalacije rata u Ukrajini. 
- Istraga o tom incidentu je u toku i moramo sačekati rezultate, ali naša preliminarna analiza ukazuje na to da je incident vjerojatno izazvala raketa ukrajinske protuzračne obrane radi obrane svoga teritorija od ruskih krstarećih reketa - rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon hitnog sastanka Sjevernoatlantskog vijeća koje čine veleposlanici država članica NATO-a.

Podsjećamo, u selu u Przewodowu, na istoku Poljske blizu granice s Ukrajinom, u eksploziji rakete poginule su dvije osobe, što je izazvalo uzbunu u cijelom svijetu, budući da je projektil pao na članicu NATO-a koji napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez.
Šef NATO-a je rekao da je Moskva, a ne Kijev, u konačnici kriva za početak rata i napad koji je pokrenuo ukrajinsku obranu.
- Da budem jasan, za ovo nije kriva Ukrajina. Rusija snosi odgovornost za ono što se jučer dogodilo u Poljskoj, jer je to izravni rezultat rata i niza napada iz Rusije na Ukrajinu - rekao je glavni sekretar.

Vjerujem da je bio ruski, temeljeno na izvještajima naše vojske, rekao je Zelenski

Zelenski: Nemam dvojbi da ovo nije bio naš projektil

Zelenski tvrdi: Bio je to ruski projektil

Godine 2006. psiholog Dean Simonton krenuo je kvantificirati inteligenciju američkih predsjednika procjenjujući njihov IQ. Intelektualna briljantnost i otvorenost prema iskustvu bili su među fasktorima koje je Simonton koristio kako bi dobio predodžbu o tome koji su predsjednici zapravo geniji, piše <a href="https://ba.voanews.com/a/sad-najpametniji-najgluplji-predsjednici/6832198.html">Glas Amerike</a>.

Donald Tramp (Trump) često spominje superiorni intelekt, jednom se proglasivši "vrlo stabilnim genijem". Tramp je odbio objaviti svoje školske podatke, ali predsjednička povjesničarka Barbara Peri (Perry) ima neka razmišljanja o moći mozga bivšeg predsjednika.
- Mislim da je on naš najlukaviji predsjednik i mislim da je za to potrebna određena količina intelekta - kaže Perry, direktorica predsjedničkih studija na Miller Centeru Sveučilišta u Virginiji. “Dakle, možda neki predsjednici nedostatak urođene briljantnosti i inteligencije nadomještaju mudrošću. I očito zna raditi s publikom, pa mu to neću oduzeti.

Iako je Džon Adams (John), koji je diplomirao na Harvardu, imao najveći procijenjeni IQ (175) od svih američkih vođa, Simonton kaže da je treći američki vrhovni zapovjednik, Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) (IQ 160), bio pravi genij s brojnim postignućima na različitim područjima.
- On je sjajan pisac. Kao što znate, on je glavni autor Deklaracije o neovisnosti. On je izvrstan arhitekt, projektirao je ne samo svoju vilu nego i originalni kampus Sveučilišta u Virginiji. Bio je politički teoretičar. Napisao je puno političkih teorija koje čine osnovu za naš ustav - kaže Simonton, profesor emeritus na odjelu za psihologiju na Kalifornijskom sveučilištu Davis.&nbsp;- Bio je bibličar. Također je bio pionir u poljoprivredi, uključujući uzgoj grožđa za vino. I naravno, on je sjajan diplomat i sjajan predsjednik. Dakle, bio je vrlo intelektualno nevjerojatan tip, dodao je.
Simontonova analiza ne uključuje nijednog predsjednika nakon 2006. Međutim, Peri koristi niz faktora, uključujući urođenu inteligenciju, ocjene, ocjene sa univerziteta koja su pohađali, kako bi procijenio najnovije američke vođe.
- Jesu li to njihove vlastite riječi (u govorima)? Dakle, to pokazuje neovisnog mislioca. To pokazuje jesu li spretni s jezikom. Jesu li elegantni i elokventni u predstavljanju svoje politike? Imaju li pameti u vezi s njima? - kaže Perry.&nbsp;- Njihovo pisanje, njihov govor, njihova sposobnost da govore jasno. A tu je i neovisnost misli i djelovanja. Pišu li samostalno? Razmišljaju li neovisno? Temelje li se njihove politike na njihovim idejama?Koristeći te kriterije, Peri Baraka Obamu (Baracka) svrstava u "najvišu kategoriju intelekta", ističući da su čak i njegovi kolege studenti sa Sveučilišta Harvard smatrali da je budući 44. predsjednik "na drugom nivou od većine drugih briljantnih ljudi u razredu".
- Sigurno bih stavio Obamu i Bila Klintona (Billa Clintona) u prvih pet - kaže Peri.&nbsp;- Postoji samo sposobnost tih ljudi da shvate, analiziraju i sintetiziraju, što je za mene pravi znak bistrine.

Simonton kaže da je teško procijeniti Trampa zbog ograničenih informacija i zato što je jedna od omiljenih metoda komunikacije 45. predsjednika bila tvitanje, što ne pokazuje kompleksnost razmišljanja.
Što se sadašnjeg predsjednika tiče, Peri kaže da Džo Bajden (Joe Biden) nije među najbistrijim američkim vođama.
- Jednostavno ga nikada nisam smatrala posebno intelektualno oštrim ili privlačnim. Mislim da se to vidi iz mjesta gdje je išao u školu, iz njegovih ocjena. Nije išao u vrhunske elitne škole za osnovne ili diplomske studije. Dakle, samo mislim da je on prosječnog intelekta, ali očito je to iskoristio (u predsjedničku funkciju)&nbsp; zahvaljujući, mislim, svojoj osobnosti- kaže ona.Američki predsjednici su "definitivno pametniji od opće populacije", prema Simontonu, koji dodaje da se vođe ne mogu činiti previše inteligentnijima od svojih sljedbenika jer ljudi ne slijede vođe koje ne razumiju.

I Peri i Simonton slažu se da su prvi američki predsjednici bili među najbriljantnijima.

- Jedan od razloga zašto smo mogli imati prilično pametne predsjednike na početku je taj što nisu bili izabrani narodnim glasanjem. Birali su ih birači koje su birali državni zakonodavci. … A ako imate nekoga ko je vođa — poput izvršnog direktora, koji je vođa menadžera ispod — onda su oni obično inteligentniji,” kaže Simonton. “Zapravo sam proveo istraživanje koje pokazuje da su premijeri općenito inteligentniji od predsjednika Sjedinjenih Država, jer ih biraju drugi čelnici. Moraš biti prilično pametan.
Najnepametniji američki predsjednici uključuju Warrena Hardinga, čije je vrijeme na dužnosti potresao skandal; Andrew Johnson, krojač koji nikada nije pohađao školu; i Calvin Coolidge, koji bi navodno zaspao na poslijepodnevnim sastancima ako je propustio drijemanje nakon ručka.
Simonton kaže da Amerika treba lidere koji su dovoljno bistri da razumiju složenost i razbiju je dovoljno da je američka javnost razumije.
- Nekada je biti pametan bila prednost - imati visok IQ, imati Ivy League obrazovanje i takve stvari. Predsjedništvo je, mislim, zaglupljeno, a dijelom je to zato što imamo puno više pristupa predsjedništvu - kaže Simonton. 
- Postoji korelacija između inteligencije i sposobnosti rješavanja problema. To znači da je većina problema složena i vjerovatnije je da će visoko inteligentni ljudi moći riješiti složene probleme - dodao je.

I Peri i Simonton slažu se da su prvi američki predsjednici bili među najbriljantnijima

Amerika treba lidere koji su dovoljno bistri da razumiju složenost

Najpametniji (i "najgluplji") američki predsjednici

Donald Tramp, 45. američki predsjednik, koji je tu dužnost obnašao od 2017. do 2021. godine, službeno je podnio kandidaturu za iduće predsjedničke izbore u SAD-u, koji će se održati 2024. godine.

Za 76-godišnjeg Trampa bit će to treći predsjednički izbori u političkoj karijeri. U premijernima je odnio pobjedu te postao predsjednikom, dok je 2020. izgubio od Džo Bajdena (Joe Biden), sadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Trampova kandidatura sasvim sigurno će američku političku scenu učiniti još zanimljivijom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i odnosa SAD-a prema NATO-u.Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, na Twitteru se pita je li vrijeme da se prestanu slati milijarde Ukrajini nakon što je ukrajinski projektil pao u Poljskoj.&nbsp;- Budući da je ukrajinski projektil pogodio NATO saveznicu Poljsku, možemo li sada barem prestati trošiti milijarde da ih naoružamo? - pita se Donald Trump Mlađi.

<blockquote class="twitter-tweet">Since it was Ukraine&#39;s missile that hit our NATO ally Poland, can we at least stop spending billions to arm them now?&mdash; Donald Trump Jr. (@DonaldJTrumpJr) <a href="https://twitter.com/DonaldJTrumpJr/status/1592885159065702401?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Budući da je ukrajinski projektil pogodio NATO saveznicu Poljsku, možemo li sada barem prestati trošiti milijarde da ih naoružamo, pitao je na Twitteru

Donald Tramp Mlađi: Je li vrijeme da se prestanu slati milijarde Ukrajini

Trampov sin: Ukrajinska raketa je pala na Poljsku, možemo li ih prestati naoružavati?

Svečanim prijemom u Uredu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića započeo je dvodnevni službeni posjet španskog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0panija&amp;">kralja Filipa VI. i kraljice Leticije Republici Hrvatskoj.</a> Španski kralj Filip VI. i kraljica Leticija boravit će u službenom posjetu Republici Hrvatskoj u srijedu i četvrtak, 16. i 17. novembra 2022. godine, što će biti prvi službeni posjet španskih monarha Hrvatskoj.

<h2>30. godišnjica uspostave bilateralnih odnosa</h2>

Domaćini španskom kralju i kraljici bit će predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i supruga predsjednika Sanja Musić Milanović.

Nakon svečanog dočeka u Uredu predsjednika Hrvatske održat će se i bilateralni sastanak dvije delegacije.&nbsp;Španski kralj i kraljica dolaze u službenu posjetu Hrvatskoj u godini kada se obilježava 30. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Španije, a s ciljem potvrde izuzetno dobrih međudržavnih odnosa te davanja poticaja za njihov daljnji razvoj.
Drugog dana posjeta, održat će se Hrvatsko-španski IFMIF-DONES forum na kojem će sudjelovati predsjednik Milanović i kralj Filip VI, a na kojem je predviđeno i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva nauke i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstva nauke i inovacija Kraljevine Španije o saradnji na izradi Programa DONES.

<h2>Sastanci sa Jandrokovićem i Plenkovićem</h2>

Ovim projektom predviđa se partnerstvo Hrvatske i Španije u istraživanju fuzije, uz partnerstvo u razvoju i gradnji akceleratora DONES, te partnerstva hrvatskih i španskih kompanija na izgradnji opreme za velike naučne projekte.

U sklopu damskog programa, prva dama Musić Milanović i kraljica Leticija u četvrtak će posjetiti zagrebačku Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u kojoj će im biti prezentiran način rada poliklinike s djecom, uključujući medicinsku rehabilitaciju djece predškolske dobi.
Tokom službenog boravka u Zagrebu, španski kralj Filip VI sastat će se i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Nakon svečanog dočeka u Uredu predsjednika Hrvatske održat će se i bilateralni sastanak dvije delegacije

Španski kralj Filip VI stigao u prvu službenu posjetu Hrvatskoj

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo poručilo je</a> da će napraviti sve kako bi pomoglo pri istrazi pada projektila u Poljskoj kod granice s Ukrajinom, pri kojem je dvoje ljudi smrtno stradalo. 
- Ono što se dogodilo jest da je naša protivzračna odbrana odgovarala na zračni napad - rekao je danas Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, pa dodao: "Sve ono što se dogodilo nakon toga - je li to bio ruski projektil ili se radi o ostacima obje rakete koji su palo na tlo - to mora biti utvrđeno na licu mjesta."Kaže da je to ono što se upravo događa.- Sve što se dogodilo jučer je očito posljedica rata.Važno je doći do pravne procjene. Proces traje, stručnjaci istražuju. Važno je ustanoviti o kakvim se ostacima projektila radi na licu mjesta, to ne bi trebalo biti pretjerano teško - kazao je Ihnat.

Sve ono što se dogodilo nakon toga - je li to bio ruski projektil ili se radi o ostacima obje rakete koji su palo na tlo - to mora biti utvrđeno na licu mjesta, naveo je Ihnat

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo: Sve što se dogodilo u Poljskoj je posljedica rata

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Novi vlasnik Twittera Ilon Mask (Elon Musk) dao je</a> ultimatum radnicima u internoj poruci te kompanije da se ili jako posvete poslu ili da napuste firmu.- Da bismo izgradili revolucionarni Twitter 2.0 i uspjeli u sve konkurentnijem svijetu, morat ćemo biti jako posvećeni. To znači da ćete morati raditi prekovremeno i jako intenzivno. Samo oni najbolji moći će ostati - rekao je Mask.On je naveo da će Twitter biti puno više inžinjerski nastrojen. Zaposlenicima je navodno poručio da "ukoliko želite biti dio novog Twittera, da označe "da" u formularu na poveznici". Podsjetimo, Mask je od preuzimanja Twittera napravio veliki broj promjena. Otpustio je izvršne direktore i veliki broj radnika ove kompanije.

<blockquote class="twitter-tweet">Elon Musk told Twitter employees they must decide by Thursday evening if they want to remain a part of the business. <a href="https://t.co/hdG4oXqJdd">https://t.co/hdG4oXqJdd</a>— CBS News (@CBSNews) <a href="https://twitter.com/CBSNews/status/1592891491164205056?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Da bismo uspjeli u sve konkurentnijem svijetu, morat ćemo biti jako posvećeni, istakao je Mask

Mask: Želi izgraditi revolucionarni Twitter 2.0

Nakon što je otpustio više od pola zaposlenika kompanije, Mask sada dao ultimatum radnicima Twittera

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEo%20Bajden&amp;">Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden)</a> pohvalio je stas operatera Prvog kanala Jurija Šolmova, koji je snimao izvještaj na marginama samita G20 na Baliju.

Tokom tradicionalne komunikacije sa novinarima, koja se potom munjevito proširila se na društvenim mrežama, američki lider je skrenuo pažnju na mišiće operatera.Divio se veličini Jurijevih bicepsa, a zatim ih dodirnuo.
- Veći su od mojih potkoljenica, pogledajte! Ovo je momak! Nadam se da smo na istoj strani - rekao je zadivljeno prisutnima.

<blockquote class="twitter-tweet">&quot;There&#39;s a man. I hope we&#39;re on the same side.&quot; &quot;Sir... he&#39;s Russian.&quot; &quot;I don&#39;t care who he is. He&#39;s got some real biceps. We call them guns.&quot; <a href="https://t.co/OKqRRi614b">pic.twitter.com/OKqRRi614b</a>&mdash; Timothy Burke (@bubbaprog) <a href="https://twitter.com/bubbaprog/status/1592724220999786496?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ljudi koji su okruživali Bajdena su mu potom otkrili da je novinar Rus. Iznenađujuće, ovo Bajdenu nimalo nije zasmetalo.

- Briga me odakle dolazi. Pa, on ima bicepse - dodao je Bajden.
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), koji je stajao pored njega, također je odobravao fizičku formu Rusa.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je stajao pored njega, također je odobravao fizičku formu Rusa

Bajden "ispipao" Rusu bicepse na Baliju: Ovako je reagovao kad su mu rekli odakle je

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ivanka%20Tramp&amp;">Ivanka Tramp (Trump) je odlučila</a> da se povuče iz američke politike i da se ne pridruži aktivno pokušajima svog oca da ponovo preuzme Bijelu kuću 2024. godine.

- Odlučila sam da dam prioritet mojoj maloj djeci i privatnom životu koji stvaramo kao porodica - rekla je Ivanka.
Donald Tramp je u utorak podnio kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.

U njegovoj vili Mar-a-Lago na Floridi bili su prisutni članovi njegove porodice, uključujući njegovu suprugu Melaniju i sina Erika. Čak je bio prisutan i Ivankin muž, Džared Kušner, ali Ivanka nije bila. 

- Volim svog oca mnogo. Ipak ovog puta biram porodicu. Ne planiram da se bavim politikom. Iako ću uvijek voljeti i podržavati svog oca, ubuduće ću to činiti van političke arene. Zahvalna sam što sam imala čast da služim američkom narodu i uvijek ću biti ponosna na mnoga dostignuća naše administracije - poručila je Ivanka. 
Podsjetimo, Ivanka Tramp i njen suprug igrali su ključne uloge u Trampovoj administraciji i nalazili se na udaru javnosti zbog mnogih njihovih ekscesa, dijelom zbog prethodnog života kao dio elitne društvene scene Menhetna, koja je u velikoj mjeri demokratska.

<h2>Jedna od svjedokinja napada na Kapitol Hil</h2>

Otkako je Donald Tramp izgubio od Džoa Bajdena 2020. godine, Ivanka Tramp i njena porodica preselili su se u skupu vilu na Floridi.

Nedavno je svjedočila pred komitetom koji sprovodi istragu o napadu na Kapitol 6. januara, u kojem su ekstremističke pristalice Trampa pokušale da preokrenu njegov izborni poraz.
Ivanka Tramp je tog dana bila sa ocem u Bijeloj kući i jedan je od više od 800 svjedoka koje je komisija intervjuisala. Kongresmen Beni Tompson, predsjednik komiteta, opisao je da njeno svjedočenje nije bilo "brbljavo", već korisno.

Ipak ovog puta biram porodicu. Ne planiram da se bavim politikom, izjavila je Ivanka Tramp

Ivanka Tramp se povlači iz političkog života: Neće biti uz oca tokom kampanje

<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Premijer Velike Britanije Riši Sunak (Rishi)</a>&nbsp;mišljenja je da je Rusija kriva za raketni napad koji će sinoć desio u Poljskoj bez obzira na to ko je ispalio raketu.- Ukrajina mora braniti svoju domovinu od nezakonitog i barbarskog niza napada Rusije - poručio je britanski premijer na samitu G20 na Baliju.

On je izjavio da je "najvažnija stvar" koju treba prepoznati nakon napada, činjenica da je Ukrajina prisiljena koristiti projektile za "odbranu svoje domovine".


Podsjećamo, američki službenici su izjavili kako se čini da su projektil ispalile ukrajinske snage na nadolazeći ruski projektil prije nego što je pogodio Poljsku.&nbsp;

Između ostalog, Sunak je naglasio da je važno smireno&nbsp;utvrditi šta se tačno dogodilo.- Neophodno je&nbsp; fokusirati se na nastavak barbarskih aktivnosti Rusije u bombardovanju ukrajinskog naroda i njihove civilne infrastrukture - poručio je Sunak.&nbsp;

Ukrajina mora braniti svoju domovinu od nezakonitog i barbarskog niza napada Rusije, poručio je Sunak

Sunak: Smireno utvrditi šta se tačno dogodilo

Bajden traži skoro 38 milijardi dolara hitne pomoći za Ukrajinu

Bivši potpredsjednik SAD-a: Na predsjedničkim izborima 2024. bit će boljih kandidata od Trampa

Zelenski se sreo sa šefom CIA-e u Kijevu

Švedska ispunila jedan od zahtjeva Turske, parlament izglasao promjene ustava

Još jedna misteriozna smrt u Rusiji: Pukovnik Bojko, blizak Putinu, pronađen mrtav u svom uredu

Student iz Zambije u Rusiji služio zatvorsku kaznu, a poginuo u Ukrajini

SAD: Imamo puno povjerenje u istragu poljske vlade o eksploziji

Zelenski tvrdi: Bio je to ruski projektil

Najpametniji (i "najgluplji") američki predsjednici

Trampov sin: Ukrajinska raketa je pala na Poljsku, možemo li ih prestati naoružavati?

Španski kralj Filip VI stigao u prvu službenu posjetu Hrvatskoj

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo: Sve što se dogodilo u Poljskoj je posljedica rata

Nakon što je otpustio više od pola zaposlenika kompanije, Mask sada dao ultimatum radnicima Twittera

Bajden "ispipao" Rusu bicepse na Baliju: Ovako je reagovao kad su mu rekli odakle je

Ivanka Tramp se povlači iz političkog života: Neće biti uz oca tokom kampanje

Sunak: Rusija je odgovorna za napad u Poljskoj, bez obzira ko je ispalio raketu

Globus

Bajden traži skoro 38 milijardi dolara hitne pomoći za Ukrajinu

Bivši potpredsjednik SAD-a: Na predsjedničkim izborima 2024. bit će boljih kandidata od Trampa

Zelenski se sreo sa šefom CIA-e u Kijevu

Švedska ispunila jedan od zahtjeva Turske, parlament izglasao promjene ustava

Još jedna misteriozna smrt u Rusiji: Pukovnik Bojko, blizak Putinu, pronađen mrtav u svom uredu

Student iz Zambije u Rusiji služio zatvorsku kaznu, a poginuo u Ukrajini

SAD: Imamo puno povjerenje u istragu poljske vlade o eksploziji

Zelenski tvrdi: Bio je to ruski projektil

Najpametniji (i "najgluplji") američki predsjednici

Trampov sin: Ukrajinska raketa je pala na Poljsku, možemo li ih prestati naoružavati?

Španski kralj Filip VI stigao u prvu službenu posjetu Hrvatskoj

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo: Sve što se dogodilo u Poljskoj je posljedica rata

Nakon što je otpustio više od pola zaposlenika kompanije, Mask sada dao ultimatum radnicima Twittera

Bajden "ispipao" Rusu bicepse na Baliju: Ovako je reagovao kad su mu rekli odakle je

Ivanka Tramp se povlači iz političkog života: Neće biti uz oca tokom kampanje

Sunak: Rusija je odgovorna za napad u Poljskoj, bez obzira ko je ispalio raketu