Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Borelj&amp;">bezbjedonosnu politiku Žozep Borelj (Josep Borrell)</a> najavio je sastanak glavnih pregovarača Kosova i Srbije u Briselu u cilju iznalaženja rješenja krize oko registarskih tablica.&nbsp; Borelj je nakon današnjeg sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja EU izjavio da je ministre o svom angažovanju kao posredniku dijaloga Beograda i Prištine sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da se "smire nepotrebne i kontraproduktivne tenzije između Kosova i Srbije, kako bi se smirile te tenzije koje dostižu veoma, veoma opasan nivo", objavljeno je na sajtu Evropske službe za vanjske poslove (EEAS).

- Mogu da kažem da se suočavamo sa najozbiljnijom, najopasnijom krizom od 2013. godine, u posljednjih deset godina. Obje strane moraju hitno da pokažu spremnost da pronađu način da smanje ove tenzije. Nije prihvatljivo da bilo koja strana krši ili ignoriše svoje obaveze iz dijaloga - kazao je Borelj.

On je najavio da će glavni pregovarači u Briselu početi da rade na narednim koracima.
- Večeras će početi da rade. Kosovska strana već večeras stiže. Spreman sam da sazovem lidere, ako pregovarači uspiju da napreduju ka praktičnom rješenju pitanja (registarskih) tablica prije roka, 21. novembra. Ne možemo doći do ovog datuma bez dogovora ili ćemo biti na ivici opasne situacije - kazao je Borelj.
Ocijenio je da je povlačenjem Srba iz institucija, policije i pravosuđa, stvoren vakuum na sjeveru Kosova u kome se može desiti najgore.
- Obje strane treba da pokažu više fleksibilnosti - poručio je Borelj.
Dalje je rekao da je poruka Vijeća jasna da je potreban jasan napredak.
- Izneli smo prijedlog. Zahvaljujem Njemačkoj i Francuskoj što su snažno podržale ovaj prijedlog. Kosovski Srbi treba da se vrate u institucije, kosovske vlasti moraju pokazati fleksibilnost na registarskim tablicama i bez odlaganja raditi na implementaciji sporazuma o Zajednici/Asocijaciji opština sa srpskom većinom - kazao je Borelj.

Naglasio je da se od partnerima koji teže evropskoj budućnosti, očekuje evropsko ponašanje.

- Očekujemo spremnost za pronalaženje evropskih rješenja: to je osnovni preduslov. Sada su na raskrsnici. Oni moraju da odluče kojim putem žele da idu: ka Evropskoj uniji ili ka prošlosti - kazao je visoki predstavnik EU.
Srpski predstavnici su se povukli iz kosovske Skupštine i Vlade, kao iz svih institucija u četiri opštine na sjeveru Kosova, uključujući policiju i pravosuđe, nakon što je suspendovan direktor Regionalnog direktorata policije Sjeverne Mitrovice Nenada Đurića koji je odbio da sprovodi odluku Vlade o sankcionisanju građana sa nepreregistrovanim vozilima.
Iz Srpske liste je rečeno da njihova odluka ostaje na snazi sve dok Priština ne povuče odluke o preregistraciji tablica i dok ne formira Zajednicu opština sa srpskom većinom u skladu sa Prvim sporazumom iz Brisela.
Vlada Kosova je, uprkos zahtjevima SAD i EU da se na deset mjeseci odloži preregistracija, ostala pri stavu da se primijeni odluka o postepenom sankcionisanju vlasnika vozila koja nema ju RKS tablice. Prema toj odluci, nakon 20 dana izricanja opomena, 21. aprila bi trebalo da počne novčano kažnjavanje u vrijednosti od 150 eura.

Obje strane treba da pokažu više fleksibilnost, poručio je Borelj

Borelj: Kosovo i Srbija hitno da pronađu način da se smanje tenzije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Elizabet Holms (Elizabeth Holmes), osnivačica Theranosa</a>, ove će sedmice biti osuđena na do 20 godina zatvora zbog svoje uloge u kompaniji za testiranje krvi iz Silicijske doline koja je propala nakon što su razotkrivene njene lažne tvrdnje.

Izricanje presude trebalo bi se održati u sudnici u Kaliforniji u petak, nakon što je savezni sudac prošle sedmice odbio zahtjev Holms za ponavljanjem suđenja. Holms je zatražila novo suđenje, rekavši da se ključni svjedok tužilaštva ispričao za ulogu koju je odigrao u njezinoj optužbi, piše The Guardian.

<h2>Svjedok joj došao u kuću i izrazio kajanje</h2>

Taj svjedok, bivši direktor laboratorija Theranos Adam Rosendorf (Rosendorff), pojavio se u avgustu u kući koju Holms dijeli sa svojim partnerom, Vilijamom Evansom (William), kako bi izrazio svoje kajanje, naveli su njeni advokati u odbijenom zahtjevu. Rosendorf je kasnije ostao pri svom prvobitnom iskazu, rekavši da je samo žalio što se Holms, kao majka malog djeteta, suočava s godinama zatvora.

Holms je u januaru osuđena po četiri tačke optužnice za prijevaru nakon gotovo četveromjesečnog suđenja, tokom kojeg su tužioci pozvali 29 svjedoka kako bi opisali detalje njenog 15-godišnjeg mandata kao izvršne direktorice.
Vjerovatno će se suočiti sa značajnim periodom iza rešetaka, smatraju stručnjaci. Savezne smjernice za odmjeravanje kazne sugeriraju veće zatvorske kazne za veće dolarske prijevare, a dokazi uključuju njenu prijevaru u iznosu većem od 140 miliona dolara.
- Moja najbolja prognoza na temelju načina na koji funkcioniraju smjernice za odmjeravanje kazne je da će dobiti četiri do pet godina - rekao je Džejms Melendres (James), advokat i bivši savezni tužioc.- Ali ne bih se iznenadio da dobije i znatno veću kaznu, možda čak i više od 10 godina.Tokom suđenja Holms je optužila svoga suoptuženika i bivšeg partnera Sanija Balvania (Sunny Balwani) za zlostavljanje, što je on negirao. U odvojenom suđenju Balvani je proglašen krivim po svih 12 tačaka optužnice za prijevaru, podignute protiv njega zbog njegove uloge u kompaniji. U decembru će i on saznati kaznu.

<h2>Advokati željeli Holms prikazati kao žrtveno janje</h2>

Advokati su Holms pokušali predstaviti kao žrtveno janje koje je prevladalo toksičnu vezu kako bi postalo majka puna ljubavi, sve u nastojanju da izbjegne dugotrajnu zatvorsku kaznu.

U dokumentu na 82 stranice podnesenom sedam dana prije izricanja presude advokati su tvrdili da je zatvorska kazna za Holms nepotrebna, dijelom zato što je već stigmatizirana intenzivnim medijskim izvještavanjem koje ju je pretvorilo u "karikaturu kojoj se treba rugati i ocrnjivati". Advokati tvrde da ona ne bi trebala biti osuđena na više od 18 mjeseci.
Međutim, u petak su tužioci zatražili da Holms bude osuđena na 15 godina i 800 miliona dolara odštete, tvrdeći da bi to odražavalo ozbiljnost prijestupa, omogućilo pravedno kažnjavanje prijestupa i odvratilo Holms i druge od novih kršenja zakona.
Presuda će označiti kraj njenog putovanja s Theranosom, kompanijom zbog čijeg je osnivanja s 19 godina napustila Stanford. Obećala je revolucionarnu tehnologiju koja bi mogla omogućiti stotine zdravstvenih testova sa samo jednom kapi krvi, unatoč manjkavim znanstvenim dokazima da to djeluje, stvarajući partnerstva s velikim zdravstvenim kompanijama poput Walgreensa.

<h2>Zvijezda naslovnica koja je osvojila Silicijsku dolinu</h2>

Holms se pojavljivala na konferencijama i na naslovnicama časopisa dok je Theranos osvajao Silicijsku dolinu, prikupivši stotine miliona dolara od velikih ulagača poput medijskog mogula Ruperta Murdoha (Murdoch), bivšeg državnog sekretara Henrija Kisindžera (Henry Kissinger) i bivšeg ministra odbrane Džejmsa matisa (James Mattis), koji je kasnije svjedočio protiv nje.

No, pukotine su se počele pojavljivati 2015. godine, kada je izvještaj Wall Street Journala otkrilo da su interni testovi imali očigledne nepreciznosti te da je kompanija provodila testove koristeći tradicionalnu metodologiju vađenja krvi i vanjske laboratorije.
Holms (38) je zbog svoje uloge u kompaniji 2018. godine optužena za prijevaru po 12 tačaka. Suđenje je počelo 2021. nakon odgode zbog njene trudnoće. Postupak je izazvao medijsku pomamu ispred zgrade suda u San Hozeu, gdje je Holms posvjedočila kako nije svjesno počinila prijevaru i da je vjerovala u obećanje kompanije.
Holms je osuđena po četiri tačke optužnice, uključujući jednu tačku zavjere za prijevaru ulagača i tri tačke optužnice za prijevaru protiv ulagača, ali je oslobođena po tri optužbe koje se odnose na pacijente koji su dobili netačne rezultate testa. Porota je ostala podijeljena oko tri tačke optužnice.
Osuda i kazna mogle bi označiti novu eru za Silicijsku dolinu, industriju koja je godinama njegovala kulturu "lažirajte dok ne uspijete", pri čemu osnivači daju velika obećanja, često s malo dokaza, kako bi privukli interes i sredstva za svoje startupove.
Činjenica da se uspjelo u procesuiranju Holms i Balvanija je značajna, smatra Neama Rahmani, bivša savezna tužiteljica i suosnivačica West Coast Trial Lawyersa.- Direktori će biti puno oprezniji u tome šta govore tokom faze pokretanja, šta govore investitorima.

Izricanje presude trebalo bi se održati u sudnici u Kaliforniji u petak

Epilog jedne od najvećih prevara u historiji: Najmlađu milijarderku čeka zatvor

Hrvat u dobi od 35 godina je u subotu poslijepodne ugrozio vlastiti život kao i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">živote putnika u Njemačkoj</a> na željezničkoj stanici Henef. On je sišao na prugu i zaustavio nadolazeći S-Ban u Sjevernoj Rajni Vestfaliji pa sada savezna policija provodi istragu zbog opasne intervencije u željezničkom saobraćaju.

Kako piše Kolner Stadt-Anzeiger, 35-godišnjak je oko 17 sati zaustavio voz. Hrvat je naveo da je to učinio jer je zaboravio prtljagu u vozu i htio je da voz stane. Kada je ugledao muškarca na pruzi, vlakovođa je prvo dao znak upozorenja te je pokrenuo hitno kočenje, navela je policija.
Srećom, voz je na vrijeme stao i niko nije povrijeđen. Izgubljena prtljaga je pronađena kada je u isto vrijeme vozač voza S19 pronašao ruksak i kofer nakon što se zaustavio na sporednom kolosijeku Horem. Prtljagu je provjerila služba savezne policije te je utvrđeno da pripada 35-godišnjem Hrvatu.

Kada je ugledao muškarca na pruzi, vlakovođa je prvo dao znak upozorenja te je pokrenuo hitno kočenje, navela je policija

35-godišnjak je oko 17 sati zaustavio voz

Hrvat u Njemačkoj stao na prugu i htio zaustaviti voz zbog izgubljene prtljage

Herojska majka, nagrada iz sovjetske ere, ponovno je službena državna nagrada u Rusiji. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Putin&amp;">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> je dvije nagrade Herojske majke podijelio dvjema ženama, a jedna od njih odlazi supruzi čečenskog Lidera Ramzana Kadirova, piše nezavisni ruski portal Meduza.

Medni Kadirova i Ruskinja Jamalija Olga Degtjarenko dobile su nagradu i priznanje za "svoja dostignuća u jačanju institucije porodice i odgoju djece". Osim titule da su hrabre majke, svaka od njih dobiva i milion rubalja.

Putin je sredinom avgusta potpisao dekret kojim je ponovno oživljena nagrada Herojska majka. Prema dokumentu, žena postaje kvalificirana za titulu ako je ruska državljanka te ima desetero ili više djece koji su također ruski državljani. Bračni par Kadirov ima četrnaestero djece.

U SSSR-u titula Herojska majka postoji od 1944. godine. Dobitnice su dobivale medalju i razne subvencije. Prije raspada SSSR-a više od 400.000 žena dobilo je tu titulu, piše Meduza.

Žena postaje kvalificirana za titulu ako je ruska državljanka te ima desetero ili više djece koji su također ruski državljani

Supruga Ramzana Kadirova rodila 14 djece: Putin joj dao nagradu Herojska majka

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) i američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) sastali su se danas na Baliju uoči Samita skupine G20.

Odnosi između Kine i SAD-a pali su na najniži nivo unazad nekoliko desetljeća, opterećeni nizom problema, od Tajvana do trgovinskih sporova.Dvojica državnika prvi su put razgovarala u četiri oka od kada je Bajden postao predsjednik, a sastanak G20, koji počinje sutra, sigurno će pratiti napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Si i Bajden složili su se da se nuklearno oružje nikada ne smije koristiti, uključujući i Ukrajinu, navodi se u priopćenju Bijele kuće. Bajden je obećao da neće biti novog Hladnog rata s Kinom. Također je rekao da ne vjeruje da će Kina napasti Tajvan.
Si je naglasio da je Tajvan i dalje jezgra temeljnih interesa Kine i prva crvena linija u američko-kineskim odnosima koja se ne može prijeći, piše BBC.

Napetosti su porasle u avgustu kada je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan. Kina je odgovorila velikim vojnim vježbama oko Tajvana, što je izazvalo strah od mogućeg sukoba između SAD-a i Kine.Posljednjih sedmica američki dužnosnici upozorili su da bi Kina mogla pojačati planove za invaziju na Tajvan. Novinari su danas pitali Bajdena vjeruje li u to i misli li da se sprema novi Hladni rat.
- Apsolutno vjerujem da ne mora biti novog Hladnog rata. Susreo sam se mnogo puta sa Xi Jinpingom i bili smo iskreni i jasni po svim pitanjima. Ne mislim da postoji bilo kakav neposredni pokušaj invazije s kineske strane - rekao je Bajden te dodao:
- Jasno sam dao do znanja da želimo da se pitanja riješe na miran način i tako nikada ne mora doći do toga. I uvjeren sam da je on razumio što sam govorio, ja sam razumio što je on govorio.

Kazao je i da su se on i Si složili uspostaviti dijalog na ključnim razinama vlasti kako bi se riješila pitanja. Dodao je da je Xiju jasno dao do znanja da se američka politika prema Tajvanu nije nimalo promijenila. Biden je više puta rekao da će SAD braniti Tajvan ako ga Kina napadne.Osim o Tajvanu, Si i Biden razgovarali su i o Sjevernoj Koreji te o ratu u Ukrajini. Obojica su nastojala signalizirati jedan drugome, ali i ostatku svijeta, da su svjesni kako globalna stabilnost počiva na odnosima između Kine i SAD-a te da će se ponašati odgovorno.
Si je izjavio kako kinesko-američki odnosi "ne bi trebali biti igra nulte sume jer je svijet u potpunosti sposoban prihvatiti razvoj i zajednički prosperitet Kine i SAD-a". Ulozi su i dalje veliki za obje strane, kao i za ostatak svijeta.

Dvojica državnika prvi su put razgovarala u četiri oka od kada je Bajden postao predsjednik

SAD i Kina održali važan sastanak: Ovo su glavni zaključci

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ilon%20Mask&amp;">Obožavatelji Ilona Maska (Elon Musk)</a> napravili su 10 metara dugačak spomenik posvećen njihovom heroju a koštao ih je više od pola miliona funti (600.000 dolara).

Unikat prikazuje glavu najbogatijeg čovjeka na svijetu pričvršćenu za tijelo koze dok jaše raketu, piše indy100.
To je zamisao kompanije za kriptovalute Elon GOAT Token ($EGT), koja ga krajem mjeseca planira predstaviti milijarderu na njegovom radnom mjestu u Ostinu.

- Većina ljudi je mislila da to nikada nećemo napraviti, ali nakon jedne godine izgradnje došlo je vrijeme da to vratimo kući Ilonu.&nbsp;&nbsp;Zaista samo želimo upoznati tipa i dati mu to. Uostalom, on je najinovativniji čovjek na svijetu, stoga je GOAT – Greatest Of All Time - objasnili su.&nbsp;Aluminijsku glavu od izradili su kanadski kipari Kevin i Mišel Stoun (Michelle Stone). Kevin je lokalnim vijestima rekao da su potrošili više od 700 sati na glavu.

Unikat prikazuje glavu najbogatijeg čovjeka na svijetu pričvršćenu za tijelo koze dok jaše raketu

Aluminijsku glavu od izradili su kanadski kipari Kevin i Mišel Stoun

Obožavatelji Ilona Maska podigli mu spomenik vrijedan 600.000 dolara

U okviru <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sjeverna%20Makedonija&amp;">međuvladinog sastanka Sjeverne Makedonije</a> i Albanije, koji je danas održan u Skoplju, resorna ministarstva dvije vlade potpisala su 21 sporazum i memorandum koji se odnosi na nekoliko oblasti. Potpisivanju su prisustvovali premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijer Albanije Edi Rama.
Premijeri su istakli da ovakvi sporazumi i memorandumi još više jačaju saradnju dvije zemlje i pružaju priliku za zbližavanje, jačanje i pružanje sigurne budućnosti za građane obje države.

Sporazumi i memorandumi odnose se na saradnju u oblasti procesa evropskih integracija, odbrane, sigurnosti, infrastrukture, energetike, kulture, borbe protiv međunarodnog kriminala, željezničkog povezivanja dvije zemlje, standardizacije usluga u oblasti digitalne tehnologije, međunarodni vodni saobraćaj na Ohridskom jezeru, saradnja u oblasti javnih finansija, razvoj preduzetništva i još neke oblasti.

Ugovore i memorandume sa ministarstvima Vlade Albanije potpisali su Sekretarijat za evropske poslove, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo informisanja i uprave, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova.

Potpisivanju su prisustvovali premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijer Albanije Edi Rama

Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale 21 sporazum i memorandum iz nekoliko oblasti

Nakon vijesti da je ministar vanjskih poslova <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lavrov&amp;">Rusije Sergej Lavrov hitno primljen</a> u bolnicu na Baliju, oglasila se portparolka ministarstva Marija Zaharova i objavila snimak kojim demantuje te navode.&nbsp;Ono što je, međutim, privuklo pažnju brojnim korisnicima društvenih mreža jeste majica koju na snimku nosi ruski šef diplomatije.&nbsp;

<h2>Majica sa potpisom američkog umjetnika</h2>

Naime, Lavrov na snimku nosi majicu sa potpisom američkog umjetnika Žan Majkla Baskvita (Jean-Michel Basquiat), rodonačelnika ulične umjetnosti, underground scene i hip-hopa.

Baskvit je na vrhuncu slave bio sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, kada dobija velike narudžbine za slike, murale i grafite.
Bio je veliki prijatelj sa rodonačelnikom pop-arta Endijem Varholom (Andy Warhol), koji mu je bio i neka vrsta zaštitnika.
Preminuo je 1988. godine usljed prekomjerne doze heroina. Imao je samo 27 godina.

- Svoju umjetnost nije oblikovao zarad slave, u kojoj se kada je nenadano naišla nije snašao. Bivao je omalovažavan, a posljednjih godina svog života usiljeno veličan, upravo od onih koji u njega nisu vjerovali - pisao je o Baskvitu portal Vitrage.

Stoga i ne čudi što je korisnicima društvenih mreža zapalo za oko da je Lavrov, koga smo navikli da vidimo u prilično formalnom izdanju, ležerno odjeven u šorc i majicu sa Baskvitovom krunom.
Slučajan ili ne, odjevni izbor ruskog ministra još više "bode oči" imajući u vidu da se, od početka ruske invazije na Ukrajinu, iz Moskve često može čuti da su u "vrijednosnom sukobu" sa Zapadom.

Lavrov na snimku nosi majicu sa potpisom američkog umjetnika Žan Majkla Baskvita

Lavrov nosio majicu sa potpisom poznatog američkog umjetnika

Zašto je majica koju je nosio Lavrov privukla toliku pažnju

Riječi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) prije i tokom prošlogodišnje pobune na američkom Kapitolu ugrozile su Amerikance pa i njegovog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Majk%20Pens&amp;">zamjenika Majka Pensa (Mike Pence),</a> rekao je sam bivši potpredsjednik u televizijskom intervjuu koji će se danas emitirati.&nbsp;&nbsp;- Predsjednikove riječi tog dana na skupu (prije nereda) ugrozile su mene, moju porodicu i sve na Kapitolu - rekao je Pens za ABC News.

Pens navodno postavlja temelje za predsjedničku utrku 2024. godine u kojoj bi se mogao suočiti sa svojim bivšim šefom.

Naime, Tramp je pozvao medije da dođu u njegov raskošni dom na Floridi sutra navečer kako bi navodno najavio kandidaturu za Bijelu kuću.
Pensov intervju koji će se emitirati u ABC-jevoj emisiji "World News Tonight" poklapa se s objavljivanjem njegovih memoara "So Help Me God".
Republikanac je rekao ABC-ju da je Tramp, u obraćanju 6. januara 2021. u parku blizu Bijele kuće, nahuškao gomilu prije nego što je ista krenula marširati prema Kapitolu.
- Predsjednikove riječi bile su nepromišljene. Bilo je jasno da je odlučio biti dio problema - rekao je Pens.
Pens je rekao da je ga je "razbjesnio" Trampov tvit da potpredsjednik "nije imao hrabrosti učiniti ono što je trebalo učiniti", kojim se aludiralo da Pens nije blokirao Kongres da potvrdi pobjedu Džoa Bajdena (Joe Biden) na izborima 2020. kako bi zadržao Trampa na dužnosti.

- Okrenuo sam se prema svojoj kćeri, koja je stajala u blizini, i rekao: "Nije potrebna hrabrost za kršenje zakona. Potrebna je hrabrost za poštivanje zakona" - rekao je Pens televizijskoj mreži.

Potpredsjednik je u vrijeme nereda bio na Kapitol Hilu, a službenici američke tajne službe evakuirali su ga iz dvorane američkog Senata gdje je za dlaku izbjegao susret s izgrednicima koji su upali u kompleks.
Pens je uglavnom šutio o komunikaciji s Trampom uoči napada 6. januara, sve do ovog mjeseca.
U dijelu iz memoara, koji je prošle sedmice objavio Wall Street Journal, Pens je rekao da je telefonski razgovarao s Trampom na Novu godinu 2021. i obavijestio ga da neće sudjelovati u planu da Tramp ostane na vlasti.
- Previše ste časni - rekao je Tramp Pensu, tvrdi bivši američki potpredsjednik.
- Mrzit će vas stotine hiljada...Ljudi će misliti da ste glupi - dodao je.&nbsp;

Bilo je jasno da je odlučio biti dio problema, rekao je bivši potpredsjednik SAD

Pens: Trampove riječi prije napada na Kapitol "ugrozile" Amerikance

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Putin%20&amp;">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> potpisao je dekret kojim se ukida starosna granica za one koji žele sklopiti prvi ugovor o službi u oružanim snagama, prenosi TASS. 
Putin je već potpisao zakon koji dopušta muškarcima da se prijave u profesionalno služenje u oružanim snagama do dobi od 65 godina.&nbsp;Dosad su Rusi koji pristupaju vojsci morali biti mlađi od 40 godina, dok su stranci morali imati manje od 30 godina.Putin je u ponedjeljak potpisao dekret kojim se služenje vojnog roka dopušta i Rusima koji imaju dvojno državljanstvo, kao i onima koji žive u drugim državama.

Dekretom se precizira da se vojni ugovor ne može sklopiti sa strancem koji je ranije osuđivan ili je pod istragom.

Ruskoj vojsci se sada mogu pridružiti i osobe bez državljanstva.
Rusi koji imaju dvojno državljanstvo do sada nisu mogli služiti vojni rok u Ruskoj Federaciji, ali su stranci mogli ući u vojsku nakon potpisivanja ugovora.

Dosad su Rusi koji pristupaju vojsci morali biti mlađi od 40 godina, dok su stranci morali imati manje od 30 godina

Putin dekretom pomjerio starosnu dob za profesionalne vojnike na 65 godina

<a href="https://avaz.ba/tag/172/evropska-unija">Evropska unija (EU)</a> uvela je dodatne sankcije Iranu, ciljajući na 29 pojedinaca i tri organizacije, zbog upotrebe sile Teherana protiv mirnih demonstranata.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj naveo je danas u saopštenju da EU stoji uz iranski narod i podržava njihovo pravo da mirno protestuju i slobodno iznesu svoje zahtjeve i stavove.
Među onima koji su kažnjeni zabranom putovanja i zamrzavanjem imovine su četiri člana tima koji su uhapsili Mahsu Amini, djevojku koja je nakon hapšenja preminula u pritvoru moralne policije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
EU je uvela sankcije i visokorangiranim pripadnicima Revolucionarne garde i iranskom ministru unutrašnjih poslova Ahmadu Vahidiju.
Smrt Amani je bila povod protesta koji traju već dva mjeseca širom države.

Smrt Amani je bila povod protesta koji traju već dva mjeseca širom države

Evropska unija (EU) uvela je dodatne sankcije Iranu

EU uvela dodatne sankcije Iranu

<a href="https://avaz.ba/tag/8634/generalna-skupstina-un">Generalna skupština Ujedinjenih naroda (GSUN</a>) usvojila je u ponedjeljak rezoluciju kojom se <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> poziva da plati odštetu <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajini</a> zbog rata koji je Moskva pokrenula u februaru, javlja Anadolu Agency (AA).
Rezolucijom o kojoj je glasalo ovo međunarodno tijelo sastavljeno od 193 člana također se traži da Rusija bude odgovorna za svako kršenje međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv te države.
Za rezoluciju su glasale 24 države, dok je 14 zemalja glasalo protiv, a 74 zemlje članice bile su suzdržane.
Rusija, Kina, Iran i Sirija bile su među državama članicama koje su se protivile rezoluciji.
Rezolucijom se također poziva na uspostavljanje "međunarodnog mehanizma" za nadoknadu štete, gubitka života ili povreda nastalih protivpravnim radnjama Rusije protiv Ukrajine.
Preporučuje se stvaranje međunarodnog registra štete koji bi služio kao evidencija, u dokumentarnoj formi, svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licima, kao i za promovisanje i koordinaciju prikupljanja dokaza.
Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, ali imaju političku težinu.

Za rezoluciju su glasale 24 države, dok je 14 zemalja glasalo protiv, a 74 zemlje članice bile su suzdržane

Rusija, Kina, Iran i Sirija bile su među državama članicama koje su se protivile rezoluciji

Generalna skupština UN-a poziva Rusiju da plati ratnu odštetu Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mask&amp;">Ilon Mask (Elon Musk) ukinuo je besplatne</a> obroke zaposlenicima Twittera kako bi uštedio 13 miliona dolara godišnje, nakon što je tvrdio da više ljudi donosi vlastite obroke nego što ih jede.

- Twitter troši 13 miliona dolara godišnje na uslugu prehrane za sjedište u San Francisku. Više ljudi si priprema jelo nego što ga jede u firmi. Čak se i ne trude poslužiti večeru jer nema nikoga u zgradi - tvitao je milijarder.

Mask je ranije tvrdio da je Twitter potrošio 400 dolara po posluženom doručku u posljednjih 12 mjeseci. Milijarder nastoji smanjiti troškove nakon kupnje Twittera u ugovoru vrijednom 44 milijarde dolara. Visoki troškovi zaduživanja i rastući bojkot oglašivača otkako je Musk preuzeo kompaniju izvršili su velik pritisak na poslovanje. Musk je prošli tjedan izjavio da bankrot nije isključen.

<h2>Ukidanje besplatnih obroka dovelo do sukoba s bivšom izvršnom direktoricom Twittera</h2>

Maskova odluka da ukine besplatne obroke dovela je do sukoba s bivšom izvršnom direktoricom Twittera zaduženom za nekretnine tvrtke Trejsi Hokings (Tracey Hawkins). Hokins je na Twitteru odgovorila na Maskove tvrdnje i rekla da je posjećenost u uredima bila između 20 do 50 posto.&nbsp;- Besplatni obroci su omogućili zaposlenicima da rade za vrijeme doručka i sastanke - rekla je.

<blockquote class="twitter-tweet">This is a lie. I ran this program up until a week ago when I resigned because I didn’t want to work for <a href="https://twitter.com/elonmusk?ref_src=twsrc%5Etfw">@elonmusk</a> For breakfast &amp; lunch we spent $20-$25 a day per person. This enabled employees to work thru lunchtime &amp; mtgs. Attendance was anything from 20-50% in the offices. <a href="https://t.co/0OjbeComka">https://t.co/0OjbeComka</a>&mdash; Tracy Hawkins  (@_hawko) <a href="https://twitter.com/_hawko/status/1591909771124539393?ref_src=twsrc%5Etfw">November 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Odluka o ukidanju besplatnih obroka za zaposlenike došla je nekoliko sati nakon što je Mask navodno otpustio 4.400 od 5.500 Twitterovih vanjskih radnika, uključujući i one koji nadziru sigurnost na internetu, piše Telegraph.

Twitter troši 13 miliona dolara godišnje na uslugu prehrane za sjedište u San Francisku, naveo je novi vlasnik

Mask radnicima Twittera ukinuo besplatne obroke

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> odbacio je zabrinutost zbog mogućnosti novog hladnog rata, javlja Anadolu Agency (AA). - Ne mora doći do novog hladnog rata - rekao je Bajden nakon trosatnog sastanka sa kineskim predsjednikom Ksi Đinpingom (Xi Jinping) na marginama samita G-20 na Baliju, u Indoneziji.
Bajden je kazao novinarima da je Jinpingu jasno prenio stav u vezi sa pitanjem Sjeverne Koreje.
- Jasno sam stavio do znanja predsjedniku Jinpingu da mislim da imaju obavezu pokušati da jasno stave do znanja Sjevernoj Koreji da ne bi trebali učestvovati u nuklearnim testiranjima dugog dometa - kazao je američki predsjednik.
Također je kazao da je siguran u sposobnost Kine da "kontroliše Sjevernu Koreju".
- Zaključat ću time što, posebno sa Xijem Jinpingom, da mislim ono što kažem i kažem ono što mislim, da ne bude nekog nesporazuma - dodao je Bajden.

Ne mora doći do novog hladnog rata, rekao je Bajden nakon trosatnog sastanka sa kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom na marginama samita G-20 na Baliju, u Indoneziji

Bajden: Odbacio zabrinutost zbog mogućnosti novog hladnog rata

Biden: Nema potrebe za novim hladnim ratom

<a href="https://avaz.ba/tag/5568/amazon">Kompanija Amazon</a> planira otpustiti oko 10.000 radnika zaposlenih u korporativnim i tehnološkim poslovima, počevši od ove sedmice, piše New York Times.&nbsp;Riječ je o najvećem otpuštanju u historiji Amazona. Ovakvi rezovi odrazit će se najviše na Amazonovu organizaciju uređaja, odjel maloprodaje i ljudske resurse.

No, ova bi otpuštanja predstavljala manje od jedan posto Amazonove globalne radne snage i tri posto korporativnih zaposlenika. Za Amazon je nadolazeća sezona praznika udarna pa kompanija tada povećava broj radnika. Zbog usporavanja prodaje i krize globalne ekonomije, najveća svjetska internetska trgovina krenula je s rezanjem troškova.
Amazon je krajem 2019. prijavio 798.000 zaposlenika, ali je kompanija od 31. decembra 2021. imala 1.6 miliona radnika s punim i skraćenim radnim vremenom, što je povećanje od 102 posto, piše New York Times.&nbsp;Dionice Amazona su ove godine pale za oko 41 posto te bilježe najgoru godinu od 2008, piše CNBC.
Predstavnik Amazona nije odgovorio na zahtjev CNBC-a za komentar.

Dionice Amazona su ove godine pale za oko 41 posto te bilježe najgoru godinu od 2008

Amazon je krajem 2019. prijavio 798.000 zaposlenika

Oko 10.000 zaposlenika Amazona dobit će otkaz uoči praznika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajden&amp;">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> rekao je novinarima da je s kineskim kolegom Ksi Đinping (Xi Jinping) razgovarao o Tajvanu, a unatoč napetostima zbog tog otoka, Bajden je ocijenio da vojna akcija Kine nije vjerovatna. Nakon prvog razgovora licem u lice sa Ksijem otkako je postao američki predsjednik, Bajden je na konferenciji za medije rekao da su imali otvorene razgovore o nizu otvorenih pitanja koja pridonose najgorim američko-kineskim odnosima u desetljećima.

Ksi je nakon sastanka Tajvan nazvao "prvom crvenom linijom" koja se ne smije prijeći u odnosima SAD i Kine, objavili su kineski državni mediji. 
Bajden je rekao da je nastojao uvjeriti Ksija da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i pokušao smanjiti napetosti oko samoupravnog otoka.&nbsp;- Ne mislim da postoji ikakav neposredni pokušaj Kine da izvrši invaziju na Tajvan - rekao je Bajden novinarima. 
Bajden je poručio i da će SAD morati jače štititi američke saveznike u regiji ako Peking ne bude mogao obuzdati sjevernokorejska testiranja oružja. Dvije svjetske sile uspostavile su mehanizam za češću komunikaciju i američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) otputovat će u Kinu na nastavak razgovora, rekao je Bajden.&nbsp;

Dvojica čelnika su se prije sastanka srdačno rukovali ispred nacionalnih zastava u hotelu na indonezijskom otoku Baliju, dan uoči samita G20 koji će biti prepun napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.&nbsp;- Odlično je vidjeti te - rekao je Bajden Ksiju prije sastanka koji je potrajao nešto više od tri sata.

No Bajden je na sastanku iznio primjedbe na "prisilne i sve agresivnije akcije Kine prema Tajvanu", "netržišne ekonomske prakse" Pekinga i kršenja ljudskih prava u "Ksinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire".
- Kao čelnici naše dvije nacije, smatram da dijelimo odgovornost da pokažemo da Kina i Sjedinjene Države mogu upravljati razlikama, spriječiti da se natjecanje pretvori u sukob i pronaći načine za zajednički rad na hitnim globalnim pitanjima koja zahtijevaju našu međusobnu saradnju - rekao je Bajden novinarima. 
Ksi je prije sastanka rekao da odnos Pekinga i Vašingtona ne ispunjava globalna očekivanja.&nbsp;- Rješavanje pitanja Tajvana pitanje je Kineza i unutarnje politike Kine - rekao je Ksi, prenose državni mediji.
Peking tvrdi da polaže pravo na Tajvan i dugo je prijetio da će staviti Tajvan pod svoju kontrolu, pri čemu nije isključio upotrebu sile. Demokratska vlada Tajvana tvrdi da samo 23 miliona ljudi na tom otoku ima pravo odlučivati o budućnosti otoka.&nbsp;

Odnosi SAD i Kine uzdrmani su nizom pitanja - od Hong Konga i Tajvana do Južnog kineskog mora, trgovinske prakse i američkih ograničenja na kinesku tehnologiju. 

No američki dužnosnici tvrde da su Peking i Vašington u posljednja dva mjeseca ulagali tihe napore da poprave odnose. Američka ministrica finansija Dženet Jelen (Janet Yellen) rekla je ranije novinarima na Baliju da je cilj sastanka bio stabilizirati njihov odnos i stvoriti "sigurniju atmosferu" za američke tvrtke.
Bajden i Ksi, koji su održali pet telefonskih ili video poziva otkako je Bajden postao američki predsjednik u januaru 2021., posljednji put lično su se susreli kad je Bajden bio potpredsjednik u administraciji Baraka Obame (Barack). 
Jedna od gorućih tema samita G20 bit će ruski rat u Ukrajini. 
Ksi i Putin su se posljednjih godina zbližili i povezuje ih nepovjerenje prema Zapadu, a ponovno su potvrdili svoje partnerstvo samo nekoliko dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. No Kina se suzdržala od izravne materijalne potpore Rusiji kako bi ne potaknula zapadne sankcije protiv nje.
Kineski premijer Li Kekiang (Keqiang) upozorio je na "neodgovornost" nuklearnih prijetnji na samitu u Kambodži, sugerirajući da Kini nije ugodno zbog ruske nuklearne retorike, rekao je dužnosnik Bajdenove administracije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se obratiti samitu G20 videovezom u utorak. Putina će na samitu G20 predstavljati ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Borelj: Kosovo i Srbija hitno da pronađu način da se smanje tenzije

Epilog jedne od najvećih prevara u historiji: Najmlađu milijarderku čeka zatvor

Hrvat u Njemačkoj stao na prugu i htio zaustaviti voz zbog izgubljene prtljage

Supruga Ramzana Kadirova rodila 14 djece: Putin joj dao nagradu Herojska majka

SAD i Kina održali važan sastanak: Ovo su glavni zaključci

Obožavatelji Ilona Maska podigli mu spomenik vrijedan 600.000 dolara

Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale 21 sporazum i memorandum iz nekoliko oblasti

Zašto je majica koju je nosio Lavrov privukla toliku pažnju

Pens: Trampove riječi prije napada na Kapitol "ugrozile" Amerikance

Putin dekretom pomjerio starosnu dob za profesionalne vojnike na 65 godina

EU uvela dodatne sankcije Iranu

Generalna skupština UN-a poziva Rusiju da plati ratnu odštetu Ukrajini

Mask radnicima Twittera ukinuo besplatne obroke

Biden: Nema potrebe za novim hladnim ratom

Oko 10.000 zaposlenika Amazona dobit će otkaz uoči praznika

Bajden i Đinping razgovarali o Tajvanu, američki predsjednik ne očekuje vojnu akciju Kine

Globus

Borelj: Kosovo i Srbija hitno da pronađu način da se smanje tenzije

Epilog jedne od najvećih prevara u historiji: Najmlađu milijarderku čeka zatvor

Hrvat u Njemačkoj stao na prugu i htio zaustaviti voz zbog izgubljene prtljage

Supruga Ramzana Kadirova rodila 14 djece: Putin joj dao nagradu Herojska majka

SAD i Kina održali važan sastanak: Ovo su glavni zaključci

Obožavatelji Ilona Maska podigli mu spomenik vrijedan 600.000 dolara

Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale 21 sporazum i memorandum iz nekoliko oblasti

Zašto je majica koju je nosio Lavrov privukla toliku pažnju

Pens: Trampove riječi prije napada na Kapitol "ugrozile" Amerikance

Putin dekretom pomjerio starosnu dob za profesionalne vojnike na 65 godina

EU uvela dodatne sankcije Iranu

Generalna skupština UN-a poziva Rusiju da plati ratnu odštetu Ukrajini

Mask radnicima Twittera ukinuo besplatne obroke

Biden: Nema potrebe za novim hladnim ratom

Oko 10.000 zaposlenika Amazona dobit će otkaz uoči praznika

Bajden i Đinping razgovarali o Tajvanu, američki predsjednik ne očekuje vojnu akciju Kine