<a href="https://avaz.ba/tag/54583/demokrati">Demokrati</a> će zadržati kontrolu nad <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">američkim Senatom</a> nakon što je senatorica Catherine Cortez Masto ponovno pobijedila na izborima u Nevadi, predvidio je jučer Edison Research, dajući veliku pobjedu predsjedniku Džo Bajdenu (Joe Biden).

Republikanci su i dalje blizu osvajanja kontrole nad Zastupničkim domom američkog Kongresa dok se nastavlja brojanje glasačkih listića s općih izbora održanih u utorak u SAD-u.Cortez Masto je pobijedila republikanskog protukandidata Adama Laxalta, bivšeg glavnog državnog odvjetnika kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Trump.

S njezinom pobjedom, nakon demokratskog senatora Marka Kellyja koji je obranio svoj senatski mandat u Arizoni, što je objavljeno u petak, demokrati će kontrolirati najmanje 50 mjesta u Senatu, a potpredsjednica Kamala Harris ima presudni glas u slučaju omjera snaga 50-50. - Amerika je pokazala da vjerujemo u našu demokratiju, da su korijeni demokracije duboki i jaki - rekao je na konferenciji za novinare čelnik većine u Senatu demokrat Chuck Schumer.
Senat je trenutno podijeljen 50-50 između demokrata i republikanaca. Novoizabrani Senat položit će zakletvu 3. januara. Zadržavanje kontrole nad Senatom znači da će demokrati i dalje moći odobravati Bajdenove kandidate poput saveznih sudaca.
Ako bi se upraznilo neko mjesto u sljedeće dvije godine, to bi značilo i imenovanja u Vrhovni sud u kojemu je sada konzervativna većina. Ako bi demokratski senator Raphael Warnock pobijedio u drugom krugu izbora u Georgiji 6. prosinca protiv republikanskog protukandidata Herschela Walkera, to bi povećalo većinu demokrata na 51-49.
To bi demokratima dalo dodatnu prednost u donošenju onih zakona koji mogu biti izglasani jednostavnom većinom glasova. Za većinu zakona u Senatu je potrebno 60 glasova.

To bi također oslabilo utjecaj demokratskih senatora Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone koji su blokirali ili odgodili neke od Bajdenovih glavnih inicijativa, uključujući proširenje nekih socijalnih programa.Moglo bi proći nekoliko dana ili više prije nego što bude poznat ishod dovoljnog broja utrka za Zastupnički dom kako bi se odredilo koja će stranka imati većinu u domu od 435 mjesta. Republikanci su i dalje u prednosti.
Republikanci u Zastupničkom domu, ako dobiju većinu, obećali su da će pokušati poništiti Bidenove inicijative u borbi protiv klimatskih promjena i žele učiniti trajnim smanjenje poreza iz 2017. koje će isteći.
Također planiraju istrage o aktivnostima Bajdenove administracije i istrage predsjednikovog sina, koji je imao poslovne odnose s Ukrajinom i Kinom. Senat pod kontrolom demokrata osigurat će Bajdenu potvrde njegovih kandidata za popunjavanje desetaka saveznih sudačkih mjesta.
To je presudno za demokrate ako bi se mjesto u Vrhovnom sudu, koji sada ima 6-3 konzervativnu većinu, otvorilo u posljednje dvije godine Bajdenova mandata.

Zadržavanje kontrole nad Senatom znači da će demokrati i dalje moći odobravati Bajdenove kandidate poput saveznih sudaca

Bajden: Demokrati će zadržati kontrolu nad američkim Senatom

Velika Bajdenova pobjeda: Demokrati ipak zadržali kontrolu u Senatu

Rusi su preko noći granatirali Nikopol u regiji Dnipropetrovsk. Valentin Rezničenko, načelnik Vojne uprave te regije na Telegramu je objavio da su dvije žene povrijeđene. 

- Rusi su rasporedili Grad - raketne sisteme i bacače - i teško topništvo da pucaju na Nikopol i okolicu - napisao je Rezničenko.
Nikopol je pretrpio najveću štetu. Gotovo 40 granata i raketa pogodilo je grad preko noći. Dvije žene u dobi od 46 i 82 godine zadobile su ozljede, navodi on. Obje su hospitalizirane i u srednje teškom stanju.
- Nakon ruskog granatiranja u Nikopolu je oštećeno više od 40 stambenih blokova i privatnih kuća, dvadesetak gospodarskih zgrada, nekoliko plinovoda i dalekovoda - piše ovaj ukrajinski dužnosnik.
- Ruske granate uništile su jednu stambenu zgradu i izazvale dva požara, u stanu i dvorištu privatne kuće - dodao je.

U posljednja 24 sata ukrajinski avioni izveli su nekoliko zračnih napada na ruske položaje kao odmazdu za ruske napade, objavilo je Operativno zapovjedništvo Pivden na Facebooku.&nbsp;Ruske snage izvršile su topničke napade na položaje ukrajinskih trupa i naselja u Berislavskom okrugu u hersonskoj regiji. 

Nije bilo žrtava ni poginulih. U znak odmazde, ukrajinski zrakoplovi izveli su dva zračna napada na ruske položaje. Ukrajinske raketne snage i topništvo gađale su ruske položaje i grupe vojnog osoblja, naoružanja i opreme na lijevoj obali rijeke Dnjepar tokom cijelog dana.&nbsp;Operativno zapovjedništvo je potvrdilo da su ruske snage izgubile 40 vojnika i tri oklopna vozila; druge gubitke tek treba potvrditi.

<blockquote class="twitter-tweet">The <a href="https://twitter.com/hashtag/ruZZians?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ruZZians</a> directed their &quot;Grads&quot; and heavy artillery to <a href="https://twitter.com/hashtag/Nikopol?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Nikopol</a> and <a href="https://twitter.com/hashtag/Marhanets?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Marhanets</a> communities. Two injured and dozens of damaged houses... In <a href="https://twitter.com/hashtag/Nikopol?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Nikopol</a>, more than 40 residential and private buildings, two dozen commercial structures, <a href="https://t.co/9Lg0KJWmWa">pic.twitter.com/9Lg0KJWmWa</a>&mdash; ꑭ Natalïa ꑭ (@NatalieSmal) <a href="https://twitter.com/NatalieSmal/status/1591666878333829124?ref_src=twsrc%5Etfw">November 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Gotovo 40 granata i raketa pogodilo je grad preko noći

Ruske granate uništile su jednu stambenu zgradu i izazvale dva požara

Rusi preko noći granatirali Nikopol, Ukrajinci uzvratili

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruski okupatori najavili su da se planiraju povući</a> iz grada Nove Kahovke gdje se nalazi ključna brana na rijeci Dnjipru, pošto su ove sedmice napustili Herson.&nbsp;Pavel Filipčuk, prvi čovjek proruske okupacijske vlade, rekao je da će se uprava grada i stanovnici povući na sigurnu lokaciju, javlja novinska agencija TASS.

Stanovnici u području 15 kilometara oko grada trebaju se pripremiti za odlazak, rekao je. Rekao je da vlada zabrinutost za branu koja bi mogla biti oštećena projektilima što bi izazvalo poplave. Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju da bi mogle izazvati potapanje.&nbsp;Filipčuk je rekao da su ukrajinske snage označile gradsku upravu "prvom metom terorističkog napada".Stanovnici se trebaju pripremiti za odlazak u južnu rusku regiju Krasnodar, gdje će biti smješteni u grijane stanove, primati redovite obroke i financijsku pomoć od 100.000 rubalja, rekao je.
Ukrajina navodi da je to formula kojom ruska strana nastoji pridobiti ljude na odlazak. Postoje izvješća da ukrajinske snage napreduju prema općinama blizu hidroelektrane, koja je u južnoj regiji Hersonu. 
Rusija je okupirala Herson ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu krajem februara. U septembru je Kremlj anektirao Herson, kao i regije Zaporižja, Luhansk i Donjeck, kršeći međunarodno pravo. Pod pritiskom ukrajinske protuofenzive, Moskva je u srijedu navečer objavila da povlači svoje vojnike iz Hersona, što je najveći poraz ruske vojske.&nbsp;

Stanovnici se trebaju pripremiti za odlazak u južnu rusku regiju Krasnodar, gdje će biti smješteni u grijane stanove, primati redovite obroke i financijsku pomoć od 100.000 rubalja

Moskva je u srijedu navečer objavila da povlači svoje vojnike iz Hersona

Rusija najavila povlačenje iz Nove Kahovke

Zemljotres jačine 5,4 stepena <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nepal&amp;">pogodio je Bajhang, u Nepalu</a>.Indijski Nacionalni centar za seizmologiju (NCS) saopćio je kako je zemljotres pogodio područje Bajhang, udaljeno oko 440 kilometara sjeverno od Katmandua.Stradalih nije bilo, a hipocentar je bio na 10 kilometara.&nbsp;Podrhtavanje tla osjetilo se i u Indiji.Zemljotres jačine 5,6 stepeni u srijedu je pogodio sjever Nepala, a poginulo je najmanje šest osoba.

Nema podataka o stradalima

Zemljotres jačine 5,4 stepena pogodio Nepal

Neočekivana oluja&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0panija&amp;">pogodila je Španiju u subotu,</a> a poginula je jedna osoba.&nbsp;Najteže je pogođena Valensija, gdje je zatvoren aerodrom, a nekoliko gradova je podsjećalo na Veneciju usljed obilnih padavina.Meteorološka stanica na aerodromu u Valenciji izmjerila je 66,1 litara kiše po kvadratnom metru u samo sat, što je rekord za novembar, saopćila je španska agencija za meteorologiju AEMET.&nbsp;Obilne kiše praćene su jakim vjetrom i grmljavinom.Prvo su letovi na aerodromu u Valenciji bili odgođeni zbog obilnih količina vode, ali je kasnije saopćeno kako je pista neoperativna zbog udara groma.
U petak navečer poginuo je 17-godišnjak u provinciji Zaragoza, kada se na njega obrušilo drvo.&nbsp;U Taragoni, u Kataloniji, oko 6.000 ljudi je ostalo bez napaja električnom energijo.Poplave su zabilježene i u centralnim dijelovima Španije, među kojima je Avila.

Aerodrom u Valensiji je zatvoren, a nekoliko hiljada ljudi ostalo je bez napajanja električnom energijom

Poplave su zabilježene i u centralnim dijelovima Španije

Snažna oluja pogodila Španiju: Poginula jedna osoba

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Big%20Ben&amp;">Nakon petogodišnje prisilne šutnje, Big Ben</a> - svjetski poznato zvono sa satom na tornju u Londonu - od nedjelje će se ponovo oglašavati, prenose agencije.&nbsp;Veliki sat koji se uzdiže iznad britanskog parlamenta nastavit će sa svakodnevnim radom nakon mukotrpne petogodišnje obnove mehanizma koji ima više od 1.000 pokretnih dijelova.

<h2>Zadnji put se redovno oglasio 2017. godine</h2>

Big Ben je zadnji puta redovno zvonio 2017. godine, a sada bi, nakon sedam dana testiranja, trebao početi automatski obavljati svoj posao u nedjelju u 11 sati prijepodne. Taj trenutak podsjetit će na 11. novembar 1918. kada je oružje utihnulo u Prvom svjetskom ratu. Velika Britanija svake godine prve nedjelje nakon Dana primirja slavi Nedjelju sjećanja.

U posljednjih pet godina Big Ben se oglasio samo nekoliko puta: za Novu godinu, te povodom brexita i sahrane kraljice Elizabete. 
Toranj sa satom, 96-metarska građevina uz parlament u Vestminsteru, sagrađen je 1840-tih godina, a 2012. je nazvan Elizabetinim tornjem u čast dijamantnog jubileja pokojne kraljice.

Petogodišnja restauracija satnog mehanizma, koja je uključivala čišćenje, bojanje i podmazivanje svih pokretnih i nepokretnih dijelova, stajala je oko 90 miliona eura. Mehanizam koji datira iz 1859. godine težak je 11,5 tona.

U tornju se zapravo nalazi pet zvona, koja tokom restauracije nisu micana s mjesta. Najveće zvono, Big Ben, oglašava se svaki puni sat, dok preostala četiri manja zvona zvone svakih 15 minuta.

Big Ben je zadnji puta redovno zvonio 2017. godine, a sada bi, nakon sedam dana testiranja, trebao početi automatski obavljati svoj posao u nedjelju u 11 sati prijepodne

Big Ben će se od nedjelje ponovo redovno oglašavati

Postoji određen nivo zabrinutosti da bi Rusija mogla pojačati napade na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">Ukrajinu nakon povlačenja iz Hersona</a>. Rusija je nedavno izvršila osvetničke napade na gradove, uključujući glavni grad Kijev, nakon ukrajinskih uspješnih ofanziva na ratištu.&nbsp;Upravo je zbog toga, a kako bi se zaštitilo stanovništvo, uveden policijski sat u Hersonu.&nbsp;

Oleksij Kuleba, šef vojne uprave kijevske regije, rekao je za BBC da nivo prijetnje od napada za Kijevsku regiju ostaje visoka i da bi se mogla povećati nakon vijesti o Hersonu.

- Zaista, tokom proteklog mjeseca, nakon uspjeha na frontu oružanih snaga Ukrajine, vidjeli smo masovno granatiranje mirnih naselja u Ukrajini. Sada želim reći da prijetnja od raketnih napada na regiju Kijeva ostaje velika - rekao je Kuleba, piše Index.
Ističe da Ukrajina ima posla s "podlim i nepredvidivim neprijateljem".
- Imamo posla s podlim i nepredvidivim neprijateljem. Stalno smo na oprezu i kao nadležni činimo sve što je moguće - zaključio je.

<h2>Ograničen ulazak i izlazak iz grada</h2>

S druge strane, vlasti su u Hersonu uvele policijski sat radi sigurnosti stanovnika, rekao je u videoporuci načelnik regionalne vojne uprave Jaroslav Januševič.

- Naš zadatak je osigurati sigurnost vašeg života. Stoga smo prisiljeni uvesti policijski sat od 17:00 do 8:00 sati. Odgovarajuću naredbu potpisao je načelnik vojne uprave grada Hersona - rekao je.
Januševič je također upozorio da će izlazak i ulazak u grad biti ograničeni zbog razminiranja.

Januševič je također upozorio da će izlazak i ulazak u grad biti ograničeni zbog razminiranja

U Hersonu uveden policijski sat: Vlast očekuje pojačane ruske napade

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Na aerodromu u Dalasu u SAD,</a> danas su se tokom aeromitinga u zraku sudarila dva stara ratna aviona.
Portparol lokalnih vatrogasaca rekao je da su se dva aviona sudarila oko 13:30 po lokalnom vremenu. Jedan od dva aviona je bio čuveni Boing B-17, američki teški bombarder iz Drugog svjetskog rata koji se smatra jednim od najpoznatijih bombardera svih vremena.

<blockquote class="twitter-tweet">New video shows mid-air collision at Dallas airshow <a href="https://t.co/cukNT99yAX">pic.twitter.com/cukNT99yAX</a>&mdash; BNO News Live (@BNODesk) <a href="https://twitter.com/BNODesk/status/1591522149512073217?ref_src=twsrc%5Etfw">November 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Još uvijek nije poznato u kakvom su stanju piloti niti da li među posmatračima ima povrijeđenih. Također se ne zna koliko je ljudi bilo u ova dva aviona.&nbsp;Međutim, ljudi su snimili sudar dva aviona, a na snimcima se vidi žestok prizor momenta sudara, a zatim i oblak crnog dima. Svjedoci kažu da su krhotine razbacane po autoputu u Teksasu.

Jedan od dva aviona je bio čuveni Boing B-17, američki teški bombarder iz Drugog svjetskog rata koji se smatra jednim od najpoznatijih bombardera svih vremena

Još uvijek nije poznato u kakvom su stanju piloti

Aerodrom u Dalasu: Dva aviona se sudarila u zraku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Slovenija&amp;">Slovenija će sutra dobiti petog predsjednika</a>, konzervativca Anžea Logara, ili prvu predsjednicu, nezavisnu advokaticu Natašu Pirc Musar koja u drugi krug predsjedničkih izbora ulazi s podrškom ljevice. 

Nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova, Logar (46), kandidat opozicionog SDS-a Janeza Janše, sučelit će se u drugom krugu s Pirc Musar (54), bivšom novinarkom i advokaticom specijaliziranom za zaštitu ličnih podataka koja je branila i Melaniju Tramp (Trump). 
Logar je u prvom krugu osvojio 33.96 posto glasova, a Pirc Musar 26.85 posto. U drugi krug, međutim, Pirc Logar po anketama ulazi s malom prednošću od nekoliko postotnih bodova.&nbsp;

Opozicioni kandidat u kampanji je nastupao sa sloganom "Za budućnost zajedno" i nastojao je osvojiti glasove pozivajući na jedinstvo. 

- Čak i ako razmišljamo različito, definitivno imamo nešto što nas povezuje i moramo kombinirati te pozitivne stvari da hrabro iskoračimo u sutrašnjicu - kazao je najavljujući da će biti predsjednik svih građana. 
Pirc Musar ušla je u predsjedničku utrku jer smatra da njeno iskustvo, znanje i aktivnosti u javnom životu, poput borbe za ljudska prava i protiv siromaštva, pokazuju da može najbolje služiti u državnom interesu i da neće šutjeti o nepravilnostima u društvu. 
-. Veselim se finalu - istaknula je nakon prvog kruga Pirc Musar, ocijenivši da je došlo vrijeme za prvu slovensku predsjednicu te da su birači pokazali da ne slušaju diktat stranaka. Za sebe kaže da stalno živi iste vrijednosti te da je desetljećima pobornica LGBTQ+ zajednice i prava na slobodno odlučivanje o rađanju uvijek se boreći za sva ljudska prava.

<h2>Oboje podržavaju ulazak Hrvatske u šengenski prostor</h2>

Mladinina anketa pokazala je da Natašu Pirc Musar uvelike podupiru simpatizeri sve tri stranke vladajuće koalicije (Pokret slobode, Socijalni demokrati - SD i Ljevica), ali i oni koji se ne mogu odlučiti koju stranku podržati.

Njen uspjeh, smatraju analitičari, ovisit će o tome koliko će birača ljevice motivirati da izađu na izbore s obzirom na tradicionalnoj discipliniranije biračko tijelo desnice. Logaru, kojeg podržavaju simpatizeri desnih stranaka, SDS-a i Nove Slovenije (NSi), u skladu s time odgovarala bi nešto manja izlaznost. U prvom krugu izbora odaziv birača bio je 51.06 posto. 
Oboje kandidata podržavaju ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ali i provedbu odluke arbitražnog suda o granici koju oni smatraju valjanom, a Hrvatska kontaminiranom zbog uplitanja slovenskog suca u proces. 
Ovi predsjednički izbori sedmi su u historiji samostalne države. Dva petogodišnja mandata predsjednik je bio Milan Kučan, nakon njega Slovenijom su predsjedali Janez Drnovšek i Danilo Tuerk, a potom u dva mandata Borut Pahor, kojem u novembru službeno završava drugi mandat. Glasanje će se održati od 7 do 19 sati na više od 3.000 biračkih mjesta širom zemlje.&nbsp;

Glasanje će se održati od 7 do 19 sati na više od 3.000 biračkih mjesta širom zemlje

Nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova, Logar (46), sučelit će se u drugom krugu s Pirc Musar (54)

U Sloveniji sutra predsjednički izbori, evo ko su kandidati

Mehran Karimi Naseri (Nasseri), koji je 18 godina živio na terminalu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Pariz&amp;">aerodroma Charles de Gaulle u Parizu</a> zbog problema sa ličnim dokumentima, preminuo je 12. novembra.

Kako su naveli zvaničnici, Naseri je imao 76 godina i umro je prirodnom smrću.
Živio je na aerodromu od avgusta 1988. do avgusta 2006. godine, kada je zbog bolesti prebačen u bolnicu.

Vratio se na aerodrom prije nekoliko sedmica i živio je na terminalu 2F do svoje smrti, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/aerodrom-terminal-iranac-zivio-/32128092.html">piše Radio Slobodna Evropa</a>.

Objavio je knjigu o svom životu koja je privukla pažnju holivudskog reditelja Stevena Spielberga i inspirisala film Terminal iz 2004. u kojem su glumili Tom Henks (Hanks) i Ketrin Zita-Džons (Catherine Zeta-Jones).
Naseri se 1988. nastanio na francuskom aerodromu nakon što je letjeo iz Irana za London, Berlin i Amsterdam u pokušaju da pronađe svoju majku.
Nije mu bilo dozvoljeno da uđe ni u jednu od zemalja u koje je sletjeo jer nije imao odgovarajuću papirologiju.
Bez mogućnosti da uđe u Francusku ili da ode negdje drugo, smjestio se u uglu aerodromskog salona. Razvijena je neformalna mreža podrške koja mu je pružala hranu i medicinsku pomoć, knjige i radio.
Francuski sud je 1992. presudio da on ne može biti izručen pošto je ušao u zemlju legalno. Međutim, presuda mu nije dozvolila da uđe u zemlju, zbog čega je ostao zaglavljen na aerodromu.

Na kraju je 1999. godine dobio status izbjeglice s pravom da ostane u Francuskoj.

- Nisam sasvim siguran šta želim da radim, da ostanem na aerodromu ili da odem. Imam papire. Mogu ostati ovdje. Mislim da bih trebao pažljivo proučiti sve opcije prije nego što donesem odluku - rekao je Naseri nakon što je dobio pravo da živi u Francuskoj.
Tada je odlučio da neće napustiti terminal.
Otišao je u julu 2006. godine kada je bio hospitalizovan. Kada je otpušten šest mjeseci kasnije, živio je u hotelu u blizini aerodroma prije nego što mu je francuski Crveni krst pomogao da se prebaci u dobrotvorno sklonište u Parizu.
Dobio je 2003. godine 250.000 dolara za prava na svoju priču od Spielbergove produkcijske kuće DreamWorks.
Nakon što je potrošio većinu novca koji je dobio za film, Naseri se prije nekoliko sedmica vratio na aerodrom, rekao je zvaničnik.

Živio je na aerodromu od avgusta 1988. do avgusta 2006. godine, kada je zbog bolesti prebačen u bolnicu.

Naseri je imao 76 godina i umro je prirodnom smrću

Preminuo Iranac koji je 18 godina živio na aerodromu u Parizu

Na posljednjoj listi osoba kojima su uvedene ruske sankcije, pored brojnih uglednih Amerikanca, je i američki analitičar <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bugajski&amp;">Januš Bugajski.</a>

Visoki saradnik "Fondacije Džejmstaun" je veliki poznavalac regiona zapadnog Balkana i u brojnim analizima je ukazivao na maligni uticaj Rusije, kako na zemlje ovog regiona, tako i na ruske susjede.

Visoki saradnik "Fondacije Džejmstaun" je veliki poznavalac regiona zapadnog Balkana i u brojnim analizima je ukazivao na maligni uticaj Rusije

Janušu Bugajskom zabranjen ulazak u Rusiju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Povlačenje ruske vojske iz Hersona</a> ogroman je poraz za Putina. No u Kijevu se ne bi trebali prerano veseliti jer će se Rusi pregrupirati i rat će još dugo trajati, smatra novinar <a href="https://www.dw.com/hr/herson-putin-je-nau%C4%8Dio-lekciju-to-ga-%C4%8Dini-opasnijim/a-63736503">Deutche Welle-a Roman Gončarenko</a>.Povlače li se Rusi zaista? Hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin prepustiti Herson ukrajinskoj vojsci iako je to jedino regionalno sjedište koje je zauzeto još od februara? U trenutku dok se tinta na dokumentima kojima je Hersonska regija anektirana još nije ni osušila?
Sve ukazuje na to da se upravo to i događa. Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je povlačenje okončano. Oprezne reakcije iz Kijeva pokazuju koliko je ukrajinskom vodstvu teško povjerovati u ovaj scenarij. Od jula je ukrajinska vojska američkim višecijevnim bacačima HIMARS rušila mostove na Dnjepru kako bi odsjekla linije opskrbe ruskim trupama na desnoj obali.&nbsp;Pa ipak, oklijevanje u Kijevu je opravdano. Naime, predaja Hersona je ogroman, historijski poraz za Rusiju, usporediv s propalim pokušajem zauzimanja Kijeva na početku invazije. To je udarac na "patriotske" osjećaje i borbeni moral ruske vojske, koji ionako nije visok.

<h2>Putin je naučio iz prijašnjih grešaka</h2>

Iz vojne perspektive poraz je posebno gorak. Potpunim gubitkom desne obale Dnjepra Rusija gubi kopneni most za stupanje ka Nikolajevu i Odesi. To su mjesta u kojima je, kako se mislilo, mogao biti odlučen rat. Ako Ukrajina bude mogla zadržati ove strateške regije, a ima dobre šanse, urušit će se čitava ruska ratna strategija i Putinov režim će biti gubitnik.

Ako je bio tačan jedan izvještaj New York Timesa, baš zato je Putin nedavno generalima naredio da ne odustaju od Hersona. To što je sada promijenio odluku pokazuje da je šef Kremlja naučio iz grešaka, a to je opasno u pogledu daljnjih planova.
Iz ruske perspektive je logično da se odustane od desne obale kad se već jedva može opskrbljivati i braniti. To su govorili i zapadni vojni stručnjaci. Ali do sada je traženje logike u ruskoj agresiji bilo traćenje vremena jer je od početka 2014. godine ovaj rat manifestacija ludila.
U mnogim člancima i knjigama opisuje se da Rusija tradicionalno u ratu ne mari mnogo za ljudske gubitke. Ni rat u Ukrajini nije izuzetak. No Rusija jednostavno nema dovoljno boraca za odbranu hiljadu kilometara fronta. Zato se nastavlja mobilizacija.
Putinov pristanak na za njega sramotno povlačenje iz Hersona znači da nakon brojnih poraza ni on više ne može ignorirati realnost. Pa ipak, Putin neće odustati od plana da zaposjedne što više ukrajinskog teritorija i svrgne vlasti u Kijevu.

<h2>Herson može doživjeti sudbinu Mariupolja</h2>

Rusija sigurno neće dozvoliti ukrajinskoj vojsci da se mirno ugnijezdi i prezimi u Hersonu. Postoji rizik da Rusi miniraju branu kod Nove Kahovke i za to optuže Ukrajince. To bi bila katastrofa za ljude u regiji i usporilo bi napredak ukrajinske vojske.

Čak i bez toga, Rusi će s lijeve obale Dnjepra vjerovatno gađati ukrajinske položaje u Hersonu. Taj grad bi mogao doživjeti sudbinu Mariupolja i postati grad duhova.
Ove zime bi u Hersonskoj oblasti moglo doći do artiljerijskog rata bez pomicanja linije fronta. U Donbasu će, pak, biti intenzivnije. Moguće je da će Rusi ojačati svoje jedinice na istoku trupama koje se sada povlače iz Hersona
To smo već vidjeli nakon poraza kod Kijeva kada su trupe pomaknute istočno te su Rusi zauzeli Sjeverodonjeck i Lisičansk. To je pouka Kijevu da se ne veseli pretjerano zbog Hersona. Konačni poraz Rusije još je daleko.
Glavna pouka je da Ukrajina itekako može odoljeti ruskoj nadmoći. To je jasan signal i Zapadu, koji je pružao svesrdnu podršku jer bez te pomoći ne bi bilo ukrajinske pobjede u Hersonu.

Putinov pristanak na za njega sramotno povlačenje iz Hersona znači da nakon brojnih poraza ni on više ne može ignorirati realnost

Predaja Hersona je historijski poraz za Rusiju

Deutsche Welle: Herson bi mogao doživjeti sudbinu Mariupolja

Glavni cilj Kremlja je da ruska vojska dođe do granice Ukrajine s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom, rekao je ruski zastupnik Andrej Guruljov. U intervjuu za rusku državnu televiziju, koji je podijelio novinar BBC-ja Frencis Skar (Francis Scarr), Guruljov je rekao da je važno pratiti "kako se stvari razvijaju" nakon što su se ruske snage povukle iz Hersona.- Novembar je relativno topao i u Ukrajini. Uvjeravam vas da će za najviše dvije do sedmice posvuda biti temperature ispod ništice. Bit će prilično neugodno u svim velikim i malim gradovima! Praktično svugdje u Ukrajini - rekao je.
- Danas se nastavlja sustavno uništavanje njihovog elektroenergetskog sustava. To je jedan od ključnih čimbenika našeg budućeg uspjeha i priprema za ofenzivu", rekao je i dodao da ruska vojska mora doći do granice s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. "To je jednostavno neizbježno! Nema druge opcije! Samo je pitanje vremena! - rekao je.

U intervjuu za rusku državnu televiziju, koji je podijelio novinar BBC-ja Frencis Skar (Francis Scarr), Guruljov je rekao da je važno pratiti "kako se stvari razvijaju" nakon što su se ruske snage povukle iz Hersona

Ruski zastupnik: Cilj je doći do granice Ukrajine s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom...

Rusija danas oblikuje budući svjetski poredak, bori se sama protiv Zapada, štiti svoje građane i vraća teritorije svojih predaka, rekao je danas zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev.

- Želim vas podsjetiti da je Ruska Federacija ta koja štiti građane. Naša zemlja je ta koja je već vratila i vraća našu djedovinu, a ne obrnuto. I to će se nastaviti - napisao je Medvedev na Telegramu.

<h2>"Sami se borimo protiv zapadnog svijeta i NATO-a</h2>

Istaknuo je da je "Rusija danas ta koja tvori budući svjetski poredak, a ne SAD s Britanijom ili mračnim Kijevom". "Taj ravnopravni novi svjetski poredak će biti izgrađen", kaže Medvedev. Osim toga, nastavio je Medvedev, "Ruska Federacija sama se bori protiv zapadnog svijeta i NATO-a".
- Stoga su sve paralele s prošlošću uvjetne ili netočne. Osim jedne: možemo uništiti neprijateljske saveze ili moćnog neprijatelja sami - tvrdi Medvedev.

<h2>"Još nismo iskoristili cijeli arsenal oružja"</h2>

Tvrdi i da Rusija u borbama pokušava sačuvati živote svojih vojnika i civila koliko god je moguće. Kaže da se to ne može reći za akcije Ukrajine. "Naši neprijatelji ne broje živote svojih civila i vojnika. I to je razlika među nama", istaknuo je. Rusija "iz razloga koji su svima očiti još nije iskoristila cijeli arsenal oružja", tvrdi Medvedev i dodaje da Rusija nije gađala "moguće neprijateljske ciljeve koji se nalaze u naseljenim područjima".
- I ne samo zbog naše inherentne ljudske dobrote. Za sve postoji vrijeme - kaže Medvedev.
- Na kraju, ali ne i najmanje važno - samo najveće jedinstvo, najviši moral i svakodnevni naporan rad mogu osigurati pobjedu zemlje - zaključio je.

Naša zemlja je ta koja je već vratila i vraća našu djedovinu, a ne obrnuto. I to će se nastaviti - napisao je Medvedev na Telegramu

Medvedev: Neke ciljeve nismo gađali zbog naše urođene dobrote

Za razliku od većine utrka na izborima <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">na sredini mandata u SAD</a> koje su bile neizvjesne, guverner Floride Ron DeSantis (44) ostvario je najubjedljiviju pobjedu sa 19 posto glasova razlike.

Dok se iščekuje ko će kontrolisati oba doma Kongresa, jer još nisu prebrojani svi glasovi, očito je da je DeSantis ne samo najveća zvijezda ovih izbora, već da bi mogao da bude jedan od ključnih igrača predsjedničke utrke 2024.
Tim prije što je do skora najveći favorit za republikansku nominaciju, bivši predsjednik Donald Tramp (Trump), doživio fijasko na ovim izborima.
Doduše, njegovo ime nije bilo na glasačkom listiću, ali je od preko 300 kandidata koje je podržao, do sada izabrano 124, prenosi BBC. Istovremeno, on tvrdi da je ostvaren veliki uspjeh "sa 219 pobjeda i 16 poraza".
- Iako su izbori na određene načine bili razočaravajući, iz moje lične perspektive bili su veliki trijumf. Ko je ikada ostvario bolji rezultat? - naveo je u srijedu (9. novembra) Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Ipak, kako prenosi The Guardian, republikanci optužuju Trampa za izostanak "crvenog talasa" koji bi im omogućio komotnu većinu u Predstavničkom domu i kontrolu nad Senatom.

Umjesto toga, mogu se nadati tijesnoj većini u donjem Domu Kongresa, dok je rezultat krajnje neizvjestan u gornjem.
Dok je na pobjedničkom mitingu DeSantisa, uz učešće nekoliko hiljada njegovih pristalica, bila euforična atmosfera, na Trampovom imanju Mar-a-Lag okupilo se 100 njegovih prijatelja i političkih konsultanata, koji su bili sumorno raspoloženi kada su uvidjeli da neće biti "crvenog talasa", navode izvori iz Republikanske partije na koji se poziva CBS News.
Oni ističu da je jasno koga birači žele.
- Ovo je brod koji tone - rekao je jedan izvor o nedostatku entuzijazma za Trampovu kampanju 2024.
CBS News je također razgovarao sa zvaničnicima Republikanske partije koji su direktno okrivili "kvalitet kandidata" – ili Trampa – za izostanak uvjerljive pobjede u utorak.
Kao pokazatelj promjene plime, New York Post, tradicionalno naklonjeni list Trampu, proglasio je guvernera Floride "DeFUTURE" (budućnost) na svojoj naslovnoj strani.Fox News, još jedan medij blizak Trampu, naveo je da je on "najveći gubitnik" ovih izbora.

<h2>Tramp da sačeka sa odlukom o kandidaturi</h2>

U međuvremenu, bivši pomoćnik u Trampovom timu dok je bio u Bijeloj kući, rekao je za ovu američku televiziju da bi "trebalo da sačeka sa odlukom dok se ne završe ovi izbori, što neće biti prije drugog kruga u Džordžiji".

S obzirom da do sada nijedan kandidat u ovoj saveznoj državi u nadmetanju za Senat nije osvojio 50 posto glasova, očekuje se drugi izborni krug 6. decembra. Od ishoda te utrke zavisit će ko će kontrolisati gornji dom Kongresa.
U slučaju da se Tramp izjasni 15. novembra, kao što je najavio, to bi se po ocjeni ovog izvora loše odrazilo na izborne šanse republikanaca.
- Ako Tramp objavi odluku prije drugog kruga izbora u Džordžiji, ti izbori bi mogli da postanu referendum o Trampu, slično kao u drugom krugu u ovoj državi 2020, kada su republikanci izgubili oba mjesta - navodi ovaj izvor za CBS News.
Do izbora u utorak, Tramp je slovio kao neupitni predsjednički kandidat republikanaca, kome se skoro niko iz ove stranke neće ni usuditi da "izađe na crtu".
Naime, Tramp je i nakon poraza na predsjedničkim izborima 2020. zadržao veliki uticaj u stranci jer oko dvije trećine njenih članova i simpatizera smatraju da je pokraden, pokazuju rezultati istraživanja AP iz jula 2021.
On je ponedjeljak nagovijestio "veliku objavu" 15. novembra, što je protumačeno da bi tada i zvanično mogao da objelodani svoju kandidaturu. Međutim, nagli uspon DeSantisa može da mu poremeti planove.

<h2>Tramp upozorava DeSantisa da se ne kandiduje</h2>

Popularnost DeSantisa neprestano raste, naročito od izbijanja pandemije koronavirusa, pa je Tramp osjetio prije njegovog trijumfa u utorak da bi mogao da ga ugrozi.

- Mislim da bi moglo prilično da mu šteti ako bude učestvovao (na predsjedničkim izborima). To se bazi ne bi dopalo i ne bi bilo dobro za stranku - rekao je Tramp u ponedjeljak za Fox News.
U protivnom, on je zaprijetio da će objaviti o DeSantisu "ne baš pohvalne stvari".
- Rekao bih vam stvari o njemu koje neće biti baš laskave, znam više o njemu od bilo koga, osim, možda, njegove žene - dodao je bivši američki predsjednik.
I Trampova pravna savjetnica Alina Haba (Habba) je poručila DeSantisu "da ostane na Floridi".
- Sviđa mi se ono što DeSantis radi na Floridi. Ali, on mora da ostane na Floridi. DeSantis je DeSantis zbog Trampa - rekla je Haba.Tramp je izjavio u utorak da je glasao za DeSantisa, a podržao ga je i prilikom prvog izbora za guvernera 2018. On je negirao da je u svađi sa njim, a na nedavnom skupu u Pensilvaniji dao mu je dvosmisleni nadimak "DeSanctimonious" (veći svetac od sveca, odnosno samopravedni, moralno superiorniji od drugih).
U pobjedničkom govoru u utorak, DeSantis se nije izjasnio o svojim političkim planovima i nije pomenuo Trampa.

DeSantis sebe opisuje kao "rođenog Floriđanina iz radničke porodice". Majka je radila kao medicinska sestra, a otac instalirao televizijske boksove Nielsen.

Diplomirao je historiju na Univerzitetu Jejl, zatim je studirao pravo na Harvardu.
Tokom studija na Harvardu, postao je oficir u američkoj mornarici i dodijeljen je njenom pravnom odjeljenju. Njegova služba kao oficira uključivala je rad sa zatvorenicima u zalivu Gvantanamo, te rad kao pravnog savjetnika za elitne američke mornaričke foke raspoređene u Iraku, prenosi BBC.
On je časno otpušten iz službe 2010. godine. Postao je savezni tužilac, prije nego što je 2012. izabran u Predstavnički dom. DeSantisova kampanja je uglavnom bila usredsrijeđena na pitanja poput "male vlade" i smanjenih poreza. Također je bio glasni protivnik politike bivšeg predsjednika Baraka (Barack) Obame.
Njegovu kandidaturu za guvernera 2018. podržalo je nekoliko istaknutih republikanskih lidera, uključujući tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, čiji je uticaj bio očigledan.
U jednoj od svojih reklama za kampanju, DeSantis govori svojoj djeci da "izgrade zid" (na granici prema Meksiku) dok se igraju kockama i pokazuje im kako da čitaju znak "Učinimo Ameriku velikom", prenosi Fox News.

<h2>Kritika Bajdenove "biomedicinske bezbjednosne države"</h2>

Prije četiri godine DeSantis je izabran sa samo pola posto prednosti u odnosu na demokratskog konkurenta. Od tada je njegova popularnost samo rasla, jer je vodio politiku koja ga je učinila omiljenim među tvrdom republikanskom desnicom.

Na početku pandemije COVID-19 naložio je potpuno zatvaranje (lockdown), postavio nekoliko stotina centara za testiranje i pozvao na nošenje maski za lice u javnosti. Ali počeo je ubrzo da ukida ograničenja i otvara škole, uprkos rastu broja zaraženih i smrtnih slučajeva.
Također se protivio obaveznom nošenju maski i vakcinaciji. Optužio je predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) za uspostavljanje "biomedicinske bezbjednosne države," prenosi Politico.
- Izabrali smo činjenice umjesto straha, obrazovanje umjesto indoktrinacije, zakon umjesto nereda - kazao je DeSantis i dodao:- Florida je bila utočište razuma kada je svijet poludio. Stajali smo kao citadela slobode za ljude širom ove zemlje i svijeta. Suočili smo se sa napadima, primali udarce, izdržali smo oluje, ali smo stajali na svom mjestu.Na Floridi je do sada umrlo oko 82 hiljade građana od COVID-19, čime je po broju preminulih treća savezna država u SAD. Zbog toga su ga prozvali "DeathSantis" (smrtonosni), navodi The New Yorker.

<h2>"Woke kultura će umrijeti na Floridi"</h2>

U posljednje dvije godine, DeSantis je pretvorio Floridu u središte kulturnih ratova. Potpisao je kontroverzni zakon "Ne govori gej" (Don’t Say Gay) kojim je zabranjeno nastavnicima da pominju seksualnu orijentaciju u osnovnim školama.

Potpisao je zakon kojim se zabranjuje abortus poslije 15 sedmica i protivi se hirurškim zahvatima za promjenu pola transrodne djece.
Kada je Disney, pod pritiskom svojih LGBT+ zaposlenih, lobirao protiv ovih zakona, DeSantis mu je ukinuo dugotrajne poreske olakšice. Inače, DeSantis se vjenčao na Disneyevom posjedu. Nedavno je suspendovao izabranog državnog tužioca koji je rekao da neće inkriminisati abortus, prenosi Vanity Fair.
S obzirom na veliko poštovanje konzervativnih Amerikanaca prema Vinstonu Čerčilu (Winston Churchill), možda nije bilo iznenađujuće da je njegov nastup u utorak, sa značajnim samopouzdanjem, bio na tragu čuvenog govora britanskog ratnog premijera.
- Borit ćemo se na plažama, borit ćemo se na poljima i na ulicama, borit ćemo se u brdima, nikada se nećemo predati - poručio je Čerčil 1940. godine.
U slučnom tonu, DeSantis je najavio borbu protiv "woke kulture" (osjetljivost na pitanja rasne, socijalne i rodne, kao i ravnopravnost različitih vrsta manjina).
- Borimo se protiv "woke" u zakonodavnom tijelu, u školama, u korporacijama. Nikada se nećemo predati "woke" rulji. Florida je mjesto gdje će "woke" umrijeti - poručio je guverner Floride pred masom koja je klicala, prenosi Guardian.

DeSantis ima nepokolebljiv stav prema demokratama.

- (Demokrate) nas smatraju podanicima kojima treba vladati. Ne smatraju nas građanima ravnopravnim sa njima. Oni misle da treba da se povinujemo njihovoj ideologiji - rekao je on u Pitsburgu.
U februaru ove godine, DeSantis se pojavio na Konferenciji konzervativne političke akcije u hotelu Rosen Shingle Creek, u blizini Orlanda.
U dvadesetominutnom govoru, naveo je da je Amerika na udaru ljevičarskih elita, koje "žele da delegitimišu naše osnivačke institucije".
Njegov posao kao guvernera, kako je rekao, bio je da se bori protiv stegonoša ljevice: kritičke teorije rase, "Faučijeve distopije", nekontrolisane imigracije, Big Tech-a, "ljevičarskih oligarha", "tužilaca koje finansira Soros", transrodnih sportista i "korporativnih medija", prenosi The New Yorker.

DeSantis dijeli Trampovu agendu. Kada je riječ o migracijama on želi da ogradi južnu granicu i deportuje imigrante bez dokumenata. Optužuje Bajdenovu administraciju da ne čini dovoljno da zaustavi protok migranata.

U septembru je organizovao let kojim je prebačeno 50 migranata iz Teksasa u Masačusets. Demokrate i grupe za prava imigranata osudile su taj potez kao politički trik u kome se ljudi koriste kao pijune.
Uprkos ovom slučaju, DeSantis je uspio da pridobije 60 posto latinoameričkih birača na Floridi, koji se posljednjih godina sve više okreću republikancima, navodi CBS.
U svakom slučaju, ovakvim potezima, dobija priznanje među konzervativnim republikancima, zbog čega je čest gost na Fox televiziji.
Govorio je o uvođenju strogih zakona o ličnim kartama koji bi uskratili pravo glasanja nedovoljno zastupljenim grupama. Kada je riječ o vanjskoj politici, zalaže se za čvrsti pristup prema Kini i Iranu, dok ima mekši stav prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, navodi Vanity fair.
Nekoliko sedmica uoči izbora, DeSantis je odustao od političkih napada pošto je uragan Ian razorio jugozapadnu Floridu. Opet je bio u udarnim vijestima zbog mjera koje su sprovodili državni organi i pomoći ugroženima.
DeSantisova pobjeda je još jedan znak da je Florida, koja se dugo smatrala politički neopredijeljenom državom (swing state), sada čvrsto pod kontrolom republikanaca, jer je prošlo 28 godina otkako je demokrata izabran za guvernera ove države.

<h2>Popularan u bazi i među donatorima</h2>

DeSantisova politička moć proizilazi iz činjenice da je podjednako popularan među donatorima i republikanskim biračima, koji inače pokazuju najveću odanost Trampu.

On je Tramp "bez ludila i tvitova u tri ujutru", rekao je za Vanity Fair jedan od glavnih republikanskih donatora.

Bivši zaposleni u DeSantisovom timu smatraju da njegov pretjerano borbeni temperament predstavlja ozbiljnu opasnost ako se nađe u žaru predsedničke kampanje.

Oni opisuju njegovu ličnost kao mješavinu ekstremne arogancije i nespretnosti, navodi Vanity Fair dodajući da jedino njegova supruga Kejsi, bivša novinarka, može da utiče na promjenu njegovog imidža, slično Nensi Regan.
- Ali, niko ne bi zamijenio Rona DeSantisa sa Ronaldom Reganom, bivšeg glumca sa urođenim osjećajem za odnose sa publikom. To znači da DeSantisova politička budućnost zavisi od sljedećeg pitanja: Može li on da slijedi Trampov kult ličnosti bez personaliteta - piše Vanity Fair.

DeSantis nije harizmatičan govornik, ali je uporan i precizan, što privlači publiku.

On je samom sebi vjerovatno najveća prepreka. Teško je zamisliti kako bi se ponašao u državama u ranoj primarnoj sezoni poput Ajove i Nju Hempšira, gdje se veoma cijeni neposredna interakcija sa biračima.
- Može li momak koji nema vremena za rituale, tapšanje po ramenu, rukovanje, pitanja kako su djeca – uspjeti? - pita se dugogodišnji Trampov savjetnik, prenosi The New Yorker.

<h2>Hoće li se DeSantis kandidovati?</h2>

DeSantisova slava bi mogla da izblijedi. Rizici su značajni. Prema jednom izvoru, DeSantis je rekao saradnicima da je zabrinut da će "prerano dostići vrhunac".

Nedavni predsjednički ciklusi puni su primjera guvernera koji su stupili na nacionalnu scenu i prikupili milione dolara – Skot Voker iz Viskonsina, Majk Hakabi iz Arkanzasa, Džon Kejsik iz Ohaja – da bi ubrzo uvidjeli kako njihove zvijezde nestaju prije ili tokom predizbora.
- Nisam sigurna da li je DeSantis sposoban da se suoči sa Trampom jedan na jedan - rekla je za BBC Sara Longvel (Sarah Longwell), republikanski strateg i osnivač grupe Republikanski glasači protiv Trampa.
- Mnogo ljudi govori o njemu kao o budućnosti Republikanske partije. Ali prerano je to predviđati, nikada nismo vidjeli ovog momka da djeluje na nacionalnoj sceni - dodala je Longvel.
The Atlantic pak ističe da je sljedeće veliko pitanje u američkoj politici: "da li je ponovo izabrani guverner Floride, Ron DeSantis, vođa ili sljedbenik?"Američki mediji javljaju da je prije izbora u utorak DeSantis nagovijestio donatorima da bi mogao da pokuša da izbjegne suočavanje sa Trampom, te da sačeka sljedeću utrku 2028.
Ali, njegov uspjeh u utorak možda je promijenio tu jednačinu.

Američki mediji javljaju da je prije izbora u utorak DeSantis nagovijestio donatorima da bi mogao da pokuša da izbjegne suočavanje sa Trampom, te da sačeka sljedeću utrku 2028.

Da li je Ron DeSantis novi Tramp?

Reprezentacija Irana u sjedećoj odbojci savladala je domaćina, reprezentaciju Bosne i Hercegovine, u sinoćnoj završnici Svjetskog prvenstva rezultatom 3:0, a ceremoniju dodjele odličja obilježila je nesvakidašnja situacija.
Naime, kako pišu iranski mediji u dijaspori, reprezentacija ove zemlje u sjedećoj odbojci pridružila se drugim iranskim timovima koja je odbila pjevati nacionalnu himnu prije ili poslije utakmice, u znak otpora protiv režima protiv kojeg se sedmicama održavaju protesti širom zemlje.
Tako su pobjednici ovog turnira ostali nijemi kada je intonirana državna himna tokom ceremonije dodjele medalja u Sarajevu. Iranci su također nijemo saslušali himnu i pred početak finalne utakmice.Prethodno su isti stav zauzeli članovi nogometne i košarkaške reprezentacije Irana.
Kako pojašnjava Iranwire, iranska državna himna veliča Islamsku Republiku i njezine utemeljitelje. Mnogi Iranci smatraju “Ey Iran”, pjesmu koja veliča iransko tlo i njegovu historiju, pravom nacionalnom himnom.

Val protesta zahvatio je Iran nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. septembra u pritvoru moralne policije. Tokom demonstracija, žene su viđene kako mašu i pale marame, koje su obavezne prema iranskim konzervativnim pravilima odijevanja.

Iranska penjačica Elnaz Rekabi izazvala je kontroverze prošlog mjeseca nakon što se na međunarodnom takmičenju u Južnoj Koreji pojavila bez marame. Kasnije je rekla da je taj potez bio “nenamjeran”.
Sigurnosne službe pokrenule su žestoko gušenje uglavnom mirnih protesta u kojima je ubijeno najmanje 300 ljudi, uključujući 40 djece, prema jednoj organizaciji za ljudska prava. Hiljade ljudi je uhapšeno ili pritvoreno.

Velika Bajdenova pobjeda: Demokrati ipak zadržali kontrolu u Senatu

Rusi preko noći granatirali Nikopol, Ukrajinci uzvratili

Rusija najavila povlačenje iz Nove Kahovke

Zemljotres jačine 5,4 stepena pogodio Nepal

Snažna oluja pogodila Španiju: Poginula jedna osoba

Big Ben će se od nedjelje ponovo redovno oglašavati

U Hersonu uveden policijski sat: Vlast očekuje pojačane ruske napade

Aerodrom u Dalasu: Dva aviona se sudarila u zraku

U Sloveniji sutra predsjednički izbori, evo ko su kandidati

Preminuo Iranac koji je 18 godina živio na aerodromu u Parizu

Janušu Bugajskom zabranjen ulazak u Rusiju

Deutsche Welle: Herson bi mogao doživjeti sudbinu Mariupolja

Ruski zastupnik: Cilj je doći do granice Ukrajine s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom...

Medvedev: Neke ciljeve nismo gađali zbog naše urođene dobrote

Da li je Ron DeSantis novi Tramp?

Zašto je iranska reprezentacija ignorisala svoju himnu na ceremoniji u Sarajevu?

Globus

Velika Bajdenova pobjeda: Demokrati ipak zadržali kontrolu u Senatu

Rusi preko noći granatirali Nikopol, Ukrajinci uzvratili

Rusija najavila povlačenje iz Nove Kahovke

Zemljotres jačine 5,4 stepena pogodio Nepal

Snažna oluja pogodila Španiju: Poginula jedna osoba

Big Ben će se od nedjelje ponovo redovno oglašavati

U Hersonu uveden policijski sat: Vlast očekuje pojačane ruske napade

Aerodrom u Dalasu: Dva aviona se sudarila u zraku

U Sloveniji sutra predsjednički izbori, evo ko su kandidati

Preminuo Iranac koji je 18 godina živio na aerodromu u Parizu

Janušu Bugajskom zabranjen ulazak u Rusiju

Deutsche Welle: Herson bi mogao doživjeti sudbinu Mariupolja

Ruski zastupnik: Cilj je doći do granice Ukrajine s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom...

Medvedev: Neke ciljeve nismo gađali zbog naše urođene dobrote

Da li je Ron DeSantis novi Tramp?

Zašto je iranska reprezentacija ignorisala svoju himnu na ceremoniji u Sarajevu?