<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Njemački kancelar Olaf Šolc Scholz i delegacija</a> poslovnih lidera sletjeli su u Peking jutros.&nbsp;U posljednje tri godine ovo je zvanična prva posjeta lidera zemalja G7 Kini.&nbsp;Ovoj delegaciji rađeni su testovi na koronavirus po slijetanju, dok je medicinsko osoblje Kine u&nbsp;zaštitnim odijelima ušlo u avion kako bi obavilo testove.Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) tek sada je nastavio sa inostranim putovanjima, s obzirom na stroga pravila.&nbsp;&nbsp;Rastuće tenzije sa Zapadom učinile su neizvodljivim da lideri velikih zapadnih sila posjete Kinu.

Posjeta Šolca je vjerovatno dobrodošao razvoj događaja za kinesko rukovodstvo, koje će nastojati da ojača odnose sa svijetom nakon završetka 20. kongresa Partije, gdje je Si (Xi) učvrstio svoj status jezgra vladajuće Komunističke partije.
Sa odlazećim premijerom Li Kekviangom (Keqiangom) i Sijem, Olaf će se sastati danas.Također, očekivano je da će&nbsp;će pokrenuti kontroverzna pitanja kao što su ljudska prava, Tajvan i poteškoće s kojima se njemačke kompanije suočavaju prilikom pristupa kineskom tržištu.

- Kina, u sadašnjem domaćem i međunarodnom okruženju, zahtijeva njegovu posjetu i šta god bi obje strane zajednički izjavile u Pekingu, posebno ubrzo nakon partijskog kongresa - rekao je Ši Jinghong (Shi Yinhong), profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.

Uprkos političkim sporovima unutar Njemačke oko ponude Cosco-a, ključna uloga Kine u ključnim industrijama, od brodogradnje do električnih vozila, zajedno s neviđenim ekonomskim vjetrovima s kojima se Njemačka suočava, znači da je Šolcu potrebna saradnja s Kinom više nego što je njegova prethodnica Angela Merkel ikada imala, smatra Vang Jivei (Wang Yiwei), Profesor na katedri Žan Monet (Jean Monnet) i direktor Centra za evropske studije na Univerzitetu Renmin.

<blockquote class="twitter-tweet">Scholz has landed in Beijing <a href="https://t.co/iJtveToBIQ">pic.twitter.com/iJtveToBIQ</a>— Richard Walker (@rbsw) <a href="https://twitter.com/rbsw/status/1588357404026359809?ref_src=twsrc%5Etfw">November 4, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Uprkos političkim sporovima unutar Njemačke oko ponude Cosco-a, ključna uloga Kine u ključnim industrijama, od brodogradnje do električnih vozila

Šolc stigao u Peking: Sastat će se s predsjednikom i odlazećim premijerom

<a href="https://avaz.ba/tag/1897/zemljotres">Snažan zemljotres jačine 4.9 stepeni po Rihteru</a> pogodio je zapadnu tursku provinciju Izmir. Prema podacima zvaničnika, dvije osobe su povrijeđene.Gradonačelnik Izmira saopćio je da nema izvještaja o većoj materijalnoj šteti osim srušenog minareta na jednoj džamiji, prenosi AP.

Turska služba za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD) saopćila je da je zemljotres jačine 4,9 po Rihteru, sa epicentrom u okrugu Buča u Izmiru, dogodio u 3:29 sati jutros po lokalnom vremenu i da je bio praćen sa nekoliko manjih potresa, kao i da se osjetio u okolnim oblastima.

Ministar unutrašnjih poslova Sulejman Šojlu na Twitteru je objavio da su dvije osobe povrijeđene nakon što su skočile sa visine dok su u panici pokušavale da napuste svoje domove.

<blockquote class="twitter-tweet">İzmir Buca'da, saat 3.29'da gerçekleşen 4.9 büyüklüğünde <a href="https://twitter.com/hashtag/deprem?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#deprem</a>'de şuana kadar herhangi bir can kaybı bilgisi ulaşmamıştır. 2 vatandaşımız panikle atlama sonucu yaralanmış, bir camii minaresinde de hasar meydana gelmiştir. Gelişmeler oldukça kamuoyuna bilgi verilecektir...+ <a href="https://t.co/uDFMOr1BRo">pic.twitter.com/uDFMOr1BRo</a>— Süleyman Soylu (@suleymansoylu) <a href="https://twitter.com/suleymansoylu/status/1588336542535553024?ref_src=twsrc%5Etfw">November 4, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Turska služba za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD) saopćila je da se zemljotres dogodio u 3:29 sati jutros po lokalnom vremenu

Snažan zemljotres pogodio Tursku: Srušen minaret na jednoj džamiji, ima i povrijeđenih

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> obavijestio je kako je oko 4.5 miliona ukrajinskih kućanstava sinoć ostalo bez struje.&nbsp;Kućanstva širom zemlje su privremeno isključena iz snabdijevanja energijom prema hitnom rasporedu s ciljem stabilizacije nacionalne električne energije. Podsjetimo, do problema je došlo usljed ruskih napada na kritičnu energetsku infrastrukturu Ukrajine.Najveći problemi s nestankom struje prijavljeni su u Kijevu, Zaporožju, Harkovu, Sumi, Žitomiru, Dnjepropetrovsku, Kirovohradu, Černihovu, Hmjelnickiju i Čerkasi.&nbsp;- Činjenica da je Rusija pribjegla teroru protiv energetskog sektora ukazuje na slabost neprijatelja. Oni ne mogu pobijediti Ukrajinu na bojnom polju i stoga na ovaj način pokušavaju slomiti naš narod - poručio je Zelenski.On je reagirao i na ruske tvrdnje da Rusija radi na izradi prljave bombe, navodeći da nakon obavljene inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nisu pronađene nikakve naznake neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala.

Činjenica da je Rusija pribjegla teroru protiv energetskog sektora ukazuje na slabost neprijatelja, poručio je Zelenski

Zelenski: Ukrajina ne radi na izradi prljave bombe

Zelenski: Oko 4.5 miliona kućanstava je bez struje, Rusi ovako pokušavaju slomiti naš narod

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Američki milijarder Ilon Mask (Elon Musk)</a> danas će započeti s masovnim otkazima na Twitteru, objavila je ova kompanija u mailu poslanom zaposlenicima.Uvid u mail koji su dobili zaposlenici ove društvene mreže imali su Reuters, New York Times i Washington Post.&nbsp;- U nastojanju da postavimo zdrav put za Twitter, u petak ćemo proći kroz težak proces smanjenja naše globalne radne snage - napisano je u mailu koji su dobili zaposlenici Twittera.Podsjetimo, nakon što je Mask i zvanično kupio Twitter, krenule su špekulacije da će otpustiti čak 50 posto radne snage. No, čini se da su ta nagađanja ipak tačna.&nbsp;Inače, prema podacima od kraja 2021. godine, Twitter je imao više od 7.000 zaposlenika.Mask je već podijelio otkaze nekima od direktora Twittera odmah nakon preuzimanja kontrole nad kompanijom. Otpustio je devet direktora, između kojih i izvršnog direktora Paraga Agravala (Agrawal), šefa finansija Neda Segala i šefa pravnih poslova i politike Vijaija Gadea (Vijay Gadde).

<blockquote class="twitter-tweet">For all those people who continue to worship business leaders as “job creators,” here’s another reminder that businesses don’t exist to create jobs; they exist to create profit. <a href="https://t.co/oNXLK5Ecyr">https://t.co/oNXLK5Ecyr</a>— Keith Boykin (@keithboykin) <a href="https://twitter.com/keithboykin/status/1588332915888455680?ref_src=twsrc%5Etfw">November 4, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U nastojanju da postavimo zdrav put za Twitter, u petak ćemo proći kroz težak proces smanjenja naše globalne radne snage, napisano je u mailu

Zaposlenici dobili obavještenje: Mask danas dijeli veliki broj otkaza na Twitteru

<a href="https://avaz.ba/tag/133319/wagner">Meduza, nezavisni ruski portal, donio je priču pod naslovom "Kao Wagnerovo meso",</a> referirajući se na zloglasnu grupu plaćenika koja za Moskvu već godinama ratuje u Africi, a sada drže liniju na jednom dijelu ratišta na istoku Ukrajine.Grupa Wagner je djelovala i u Libiji, gdje su ih Turci razbili, navodi Meduza te dodaje kako i ova grupa ima problema s ljudstvom zbog čega izvlači zatvorenike iz ruskih zatvora.&nbsp;

"Kao Wagnerovo meso" priča je o dubokom nezadovoljstvu vojnika koje mobilizira Rusija da bi na ratištu služili kao topovsko meso. Dio vojnika se pobunio, bili su svjesni odgovornosti, nisu bježali od suda i kazne. Ali, niko od njih nije očekivao da će ih poslati u kažnjeničku koloniju iz koje mnoge nasilno vrate na front. Advokati to tumače kao otmicu.

Ruska vojska takve kolonije naziva "centrima za oporavak borbene gotovosti". Meduzin tekst govori o takvom objektu, otkrivenom u blizini ukrajinskog grada Perevalska. Nanovo otkrivenom jer je početkom avgusta bio zatvoren, piše Meduza, a prenosi Jutarnji.
Na ruskom Dalekom istoku poziv za mobilizaciju stigao je i 37-godišnjem Fjodoru, koji je u jedinicu prebačen odmah, bez medicinskog pregleda. Njegova supruga tvrdi da nema tri prsta, a Fjodorova obuka trajala je dva-tri dana. Malo je pucao iz oružja, a onda je prebačen u Lugansk, gdje je rečeno da će mobilizirani Rusi čuvati osvojene teritorije.
Međutim, početkom oktobra jedinica je raspoređena oko grada Svatove koji se našao pod snažnim ukrajinskim pritiskom nakon munjevite operacije kojom su ruske snage izbačene iz Harkovske oblasti. Telefonom je ženi ispričao kako su bačeni na prvu liniju, pod stalnom su paljbom, niko im ne pruža podršku, pa je 16. oktobra njih deset odbilo sudjelovati u daljnjim borbenim djelovanjima.

Zapovjednici su ih prvo pokušali nagovoriti da se vrate na bojno polje, a kad su odbili, prešli su na prijetnje koje su uključivale plaćenike iz Wagnera, da bi im konačno rekli da idu u "centar za oporavak".

Mediazona, izvor koji je Meduza koristila za tekst, navodi riječi jednog od zatočenika: "Hranili su nas jednom dnevno. A bilo je dana kad hrane uopće nije bilo. Lična higijena nije bila moguća, nismo dobili baš nikakve potrepštine, spavali smo na metalnim krevetima bez posteljine, nismo mijenjali donje rublje. A ni metalnih kreveta nije bilo dovoljno pa su mnogi spavali na podu. Toalet je kanta. Koja se ne prazni često", prenosi Jutarnji.
Zatočenici su tokom dana utovarali streljivo, a wagnerovci su ih stalno tjerali da se vrate na bojno polje u njihovim redovima. Neke od njih su na silu odvozili, a neke zaključavali u podrume, jame.
Fjodr je supruzi 25. oktobra rekao da je u kažnjeničkoj koloniji. Kažu im otvoreno "Bit ćeš Wagnerovo meso", piše Meduza.

Na ruskom Dalekom istoku poziv za mobilizaciju stigao je i 37-godišnjem Fjodoru, koji je u jedinicu prebačen odmah, bez medicinskog pregleda. Njegova supruga tvrdi da nema tri prsta, a Fjodorova obuka trajala je dva-tri dana

Grupa Wagner: Drži liniju na jednom dijelu ratišta na istoku Ukrajine

"Kao Wagnerovo meso": Duboko nezadovoljstvo vojnika koje mobilizira Rusija i koristi ih kao topovsko meso

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Francuska&amp;">Francuski parlament prekinuo je zasjedanje</a> u četvrtak nakon što je član krajnje desne stranke povikao na crnog zastupnika Karlosa Martensa Bilongu (Carlos Martenso Bilongu), poručivši mu "da se vrati u Afriku".&nbsp; Bilongo, član ljevičarske stranke France Insoumise, obraćao se u dvorani kada je član krajnje desnice povikao: "Vratite se u Afriku!", objavila je stranka na Twitteru.
- Ekstremna desnica ostaje ono što je oduvijek bila, rasistička i mučna. Odgovarajuća sankcija mora biti izrečena odmah - dodali su iz ove stranke.

Bilongo, član ljevičarske stranke France Insoumise, obraćao se u dvorani kada je član krajnje desnice povikao: "Vratite se u Afriku!"

Francuski parlament prekinuo rad zbog rasne uvrede crnog zastupnika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Apple&amp;">Dionice kompanije Apple držale su</a> se daleko bolje od onih njegovih kolega Big Tech-a u posljednjih mjesec dana, a to je pomoglo kompaniji da postigne zapanjujući podvig: gigant pametnih telefona i ostale tehnološke opreme sada vrijedi više od Alphabeta (krovne kompanije Google-a), Amazona i Facebookove majke Mete, zajedno.

Apple je završio tržišnu sesiju u srijedu sa ukupnom kapitalizacijom od 2,307 biliona dolara, prema podacima Dow Jones Market Data.

Alphabet, Amazon i Meta, zajedno su istog momenta vrijedjeli 2,306 biliona dolara.

Ovo poređenje je na Twitteru prvi označio finansijski YouTuber Džoseph Karlson.
Ovakav odnos istovremeno ilustruje oštar pad tehnoloških dionica ove godine. Apple je na kraju prošle godine vrijedio 2,913 biliona, prema podacima Dow Jones Market Data. Grupacija Alphabet, Amazon i Meta vrijedjela je u to vrijeme ukupno 4,410 biliona dolara.
Akcije Apple-a porasle su 4,9 posto u oktobru, dok su dionice Alphabeta pale za 9,1 posto, Amazona 18,5 posto, a Mete 33,3 posto. Od početka godine do danas, dionice Applea su izgubile 18,3 posto, dok su dionice Alphabeta pale 40,5 posto, Amazonove 44,7 posto, a Mete 73,1 posto.
Appleove dionice također su imale bolji početak sedmice od bilo koje od ta tri Big Tech imena, iako su sva četiri u padu.

Svaka od četiri kompanije prijavila je kvartalu dobit prošle sedmice, a samo su Appleovi rezultati naišli na pozitivnu reakciju tržišta. Od tada, Meta je pala ispod procijenjene vrijednosti od 300 milijardi dolara po prvi put od februara 2016. Procijenjena je na 240 milijardi dolara zaključno sa srijedom.

U međuvremenu, dionice Amazona su opadale u svakom od posljednjih šest trgovačkih sesija, a kompanija je u utorak pala s teritorije od triliona dolara po prvi put od aprila 2020.
Bernsteinov analitičar Mark Šmulik nedavno je istakao izazove s kojima se suočavaju velike internet kompanije u, kako je nazvao, “autopsiji” njihovih najnovijih rezultata. Napomenuo je da Alphabet, Amazon i Meta sada moraju da pokažu "savršenstvo" jer svi imaju raznolike poslove, a investitori su skloniji da prigovaraju znakovima slabosti u bilo kojoj od tih oblasti, usred nove nestabilne tržišne klime.

Apple je završio tržišnu sesiju u srijedu sa ukupnom kapitalizacijom od 2,307 biliona dolara, prema podacima Dow Jones Market Data

Apple je završio tržišnu sesiju u srijedu sa ukupnom kapitalizacijom od 2,307 biliona dolara

Apple sada vrijedi više nego Amazon, Alphabet i Meta zajedno

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vladimir%20Putin&amp;">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> naredio je u četvrtak jednokratnu isplatu 195.000 rubalja (otprilike 6.000 KM) za regularne pripadnike vojske s ugovorom i one unovačene da se bore u Ukrajini, objavio je Kremlj.

Moskva je prošle sedmice rekla da je "djelomična mobilizacija" 300.000 rezervista završila, no priznala je da je bilo poteškoća.
Više od 2.000 ljudi uhapšeno na protestima uslijed negodovanja javnosti zbog slučajeva mobilizacije unatoč izuzećima zbog medicinskih razloga ili nedostatka vojnog iskustva.

Putin je u odredbi objavljenoj na internetskim stranicama Kremlja rekao da je svrha isplate "pružiti dodatne mjere socijalne podrške" pripadnicima redovnih oružanih snaga s ugovorom i regrutima. Nisu pružene dodatne pojedinosti.

Minimalna mjesečna plata za vojnike s ugovorom iznosi 160.000 rubalja, što je gotovo tri puta više od prosječne plate u Rusiji.

Moskva je prošle sedmice rekla da je "djelomična mobilizacija" 300.000 rezervista završila, no priznala je da je bilo poteškoća

Putin naredio jednokratnu isplatu za vojnike

Kada je vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai eruptirao u januaru, stvorio je oblak pepela i vode koji je probio treći sloj Zemljine atmosfere.&nbsp;Radi se o najvećem do sada zabilježenom vulkanskom oblaku koji je dosegnuo mezosferu, područje gdje obično izgaraju meteori i meteoriti.

Mezosfera se nalazi na 50 do 80 kilometara iznad Zemljine površine, nad troposferom i stratosferom. Vulkanski oblak dosegnuo je visinu od čak 57 kilometara i premašio prethodne rekorde, nakon erupcija planine Pinatubo na Filipinima 1991. s 40 kilometara i El Chichona iz 1982. u Meksiku, kada je oblak dosegnuo 31 kilometar visine.Naučnici su koristili satelitske snimke kako bi utvrdili visinu vulkanskog oblaka koji je u sebi sadržavao dovoljno vode da ispuni 58.000 olimpijskih bazena. Procjena te visine može pomoći stručnjacima pri proučavanju utjecaja koji bi erupcija mogla imati na globalnu klimu.
Erupcija na Tongi je jedna od najsnažnijih zabilježenih vulkanskih erupcija. Kada je eruptirao podvodni vulkan udaljen 65 kilometara od glavnog grada Tonge, izazvao je tsunami, kao i udarne valove koji su se proširili svijetom. Znanstvenici pokušavaju shvatiti zašto je ova erupcija bila tako snažna. Moguće je da je razlog tome bilo to što se zbila pod vodom, piše CNN.

Mezosfera se nalazi na 50 do 80 kilometara iznad Zemljine površine, nad troposferom i stratosferom

Radi se o najvećem do sada zabilježenom vulkanskom oblaku

Erupcija Tonge stvorila najveći vulkanski oblak

<a href="https://avaz.ba/tag/2784/papa-franjo">Vrhovni poglavar Katoličke crkve i predsjednik Vatikana papa Franjo</a>, koji boravi u posjeti <a href="https://avaz.ba/tag/6665/bahrein">Bahreinu</a>, izjavio je kako "treba odbaciti logiku oružja" i pozvao da "oružje utihne", prenosi Anadolija. Papa Franjo je dao izjavu nakon susreta s kraljem Hamedom bin Isa Al Khalifom u palači Sahir u glavnom gradu Manami, objavila je bahreinska državna televizija pozivajući se na Radio Vatikan.
- Došao sam ovdje (Bahrein) probuditi nadu za mir i učestvovati u Forumu dijaloga Istoka i Zapada, organiziranom kako bi ljudi živjeli u miru - rekao je papa Franjo, koji je bio u prvoj službenoj posjeti Bahreinu.
Navodeći da su ekološki problemi "hitni i tužni", papa Franjo je rekao kako se moraju poduzeti praktične i dugoročne mjere prije nego bude prekasno i bez prijetnje budućim generacijama.
Naglasio da jemenski narod "pati od zaboravljenog rata" zbog sukoba koji traju već sedam godina između vladinih snaga i milicija Huti u Jemenu.
Ističući da "logiku oružja treba odbaciti", papa Franjo je rekao:&nbsp;- Neka oružje šuti i iskreno se posvetimo miru svuda.Kralj Hamad bin Isa Al Khalifa je, s druge strane, istakao da je ukrajinsko-ruski rat, koji traje od februara, negativno utjecao na svijet u ekonomskom, političkom i sigurnosnom smislu i pozvao da se rat zaustavi. 
Papa Franjo će u Bahreinu boraviti do 6. novembra.

Papa Franjo je govorio nakon susreta s kraljem Hamedom bin Isa Al Khalifom u palači Sahir u glavnom gradu Manami

Papa Franjo će u Bahreinu boraviti do 6. novembra

Papa Franjo u Bahreinu: Neka oružje utihne, iskreno se posvetimo miru

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Od četvrtka navečer, Donald Tramp (Trump)</a> sudjelovat će na četiri predizborna skupa u pet dana, uoči izbora za Kongres 8. novembra. Bivši američki predsjednik skupovima u Ajovi, Floridi, Pensilvaniji i Ohaju stavlja se na čelo borbe republikanaca za preuzimanje kontrole nad Kongresom, ali i učvršćuje temelj za sve vjerovatniji ulazak u predsjedničku kampanju 2024., javlja CNN.

Izbori u utorak značajni su za Republikansku stranku, koja treba osvojiti samo pet mjesta kako bi ponovno preuzela Zastupnički dom, a u ozbiljnoj je borbi za ravnomjerno podijeljen Senat, ali su bitni i za Trampa lično. U četvrtak će podržati senatora Čaka Greslija (Chuck Grassley) u Sajoks Sitiju u Ajovi, gdje je Tramp izgubio predsjedničke izbore 2016. Nije stvar o podršci Gresliju, nego o izborima 2024., kaže Sam Nunberg koji je prije radio za Trampovu kampanju. Tramp je iznenada, dva dana ranije, odlučio doći u Sajoks Siti. Jedan Trampov savjetnik rekao je da bivši predsjednik želi da njegovo pojavljivanje u Ajovi "bude demonstracija sile za 2024.". U nedjelju, dva dana prije izbora bit će u Majamiju. I taj skup treba promatrati na isti način, prenosi CNN.&nbsp;

<h2>Tramp ne odustaje od političke karijere</h2>

Ove sedmice, Trampov glavni fond za prikupljanje sredstava MAGA Inc., potrošio je još 2,7 miliona dolara na oglašavanje u korist republikanaca u Pensilvaniji, Džordžiji i Arizoni. Ukupno je na ovu kampanju potrošio 15 miliona dolara, javlja CNN. AP pak prenosi da Trampov fond Save America tvrdi da je prikupio gotovo 350 miliona dolara za republikanske kandidate. Analitičari kažu da očekuje pobjedu republikanaca, što želi predstaviti kao vlastitu pobjedu i objaviti ulazak u predsjedničku utrku.- U ovom trenutku cijela Republikanska stranka, od prikupljanja sredstava do glasanja, nalazi se na ramenima Donalda Trampa i zajedno će ostvariti golemu pobjedu 8. novembra - izjavio je Trampov glasnogovornik Tejlor Budovič (Taylor Budowich).

Saradnici bivšeg predsjednika tiho pripremaju njegov ulazak u predsjedničku kampanju 2024. koja bi mogla biti pokrenuta ubrzo nakon izbora za Kongres 8. novembra, prenosi Associated Press. Tramp će pokušati iskoristiti uspjehe republikanaca da postane glavni kandidat za republikansku nominaciju. Bivši Trampov šef kabineta Rajns Pribus (Reince Priebus) vjeruje 95 posto da će se kandidirati. Pravo je pitanje, kaže on za AP, hoće li se kandidirati drugi istaknuti republikanci.
U subotu će Tramp biti domaćin skupa u Pensilvaniji, gdje je republikanski kandidat za Senat Mehmet Oz u mrtvoj utrci protiv demokratskog viceguvernera Džona Fetermana (John Fetterman). Dan uoči izbora provest će u Dejtonu u Ohaju, radeći na povećanju izlaznosti pristaša kandidata za Senat J. D. Vancea, javlja CNN.
Iako posljednjih sedmica najviše ima posla po sudovima, Tramp ne odustaje od političke karijere. Kandidaturu je nagovijestio na skupu u Robstaunu u Teksasu, kad je govorio o svoje prve dvije predsjedničke utrke.- Kako bismo ponovno učinili našu zemlju uspješnom, sigurnom i slavnom, vjerovatno ću to morati ponoviti - najavio je Tramp.
Još jedna kampanja za 76-godišnjeg Trampa bila bi velika stvar, s obzirom da je riječ o bivšem predsjedniku koji je upleten u niz kaznenih istraga. Tramp je prvi američki predsjednik kojeg je Kongres dvaput opozvao, među ostalim zbog poticanja pobune kad su njegovi pristaše nasilno upali u Kongres, što je ocijenjeno napadom na demokratiju. Kaznene istrage protiv njega se intenziviraju, među ostalim ona o zapljeni tajnih državnih dokumenata na Trampovom raskošnom imanju Mar-a-Lago, ili o pritiscima na izborne komisije i suce da ponište rezultate izbora 2020.

Tramp se, prema navodima njemu bliskih ljudi, jedva čeka vratiti u političku igru, piše AP. U posljednjim sedmicama pred američke parlamentarne izbore, Tramp je pojačao svoje napore da pomogne kandidatima republikanaca, nadajući se da će iskoristiti zamah očekivane pobjede za vlastitu kampanju. Kako bi podržao svoje kandidate, Tramp je održao dosad 30 skupova u 17 država, zajedno s desecima virtualnih skupova i više od 50 posebnih prigoda na kojima je prikupljan novac za kandidate.

Kampanja za predsjedničke izbore 2024. zapravo će započeti kada se birališta zatvore 8. novembra, navodi AP. I drugi se spremaju za to: među njima guverner Floride Ron deSantis, koji je sad u utrci za reizbor, a mnogi ga smatraju najozbiljnijim Trampovim protukandidatom.
Tramp ostaje duboko polarizirajuća figura. I dalje je iznimno popularan među republikancima, ali po anketama 43 ispitanika ne želi da se on opet kandidira. On je htio i ranije objaviti svoju predsjedničku kandidaturu, ali su ga savjetnici pozvali da to ne učini dok ne prođu izbori, kako bi izbjegao da se izbori na sredini predsjedničkog mandata pretvore u referendum o njemu.
Neki izvori bliski Trampu i dalje su skeptični oko toga hoće li se kandidirati, tvrdeći da njegov ego ne može podnijeti još jedan gubitak, u strahu od moguće optužnice. Drugi se pitaju hoće li se, ako i krene u kampanju, uspjeti izboriti za to da postane kandidat republikanaca. Mnogi bivši saradnici ne žele se izlagati novim potencijalnim istragama i novim troškovima za advokate.Ministarstvo pravosuđa intenziviralo je istragu o tome kako su stotine dokumenata s oznakama tajnosti završile u njegovom klubu u Palm Biču na Floridi. Državni tužitelji u Džordžiji nastavljaju istraživati ​​njegove pokušaje da poništi rezultate izbora 2020., istražuje se njegova uloga u napadu na Kapitol 6. januara, dok ga je državna tužiteljica u Njujoru Letitia Džejms (James) optužila da je njegova kompanija godinama lažirala poslovne knjige kako bi izbjegao plaćanje poreza. Tramp je nedavno dao iskaz u procesu koji je pokrenula Džin Kerol (E. Jean Carroll), koja tvrdi da ju je Tramp silovao sredinom 1990-ih.
Republikanci diljem SAD podijeljeni su oko toga žele li da on uđe u još jednu predsjedničku utrku. Mislim da su mnogi republikanci jednostavno umorni od drame i borbi, ljudi govore ispod glasa kako bi bilo lijepo da nekoga podrži i povuče se, rekla je za AP republikanka iz Ajove Kerol Krejn (Carol Crain). Kako zaključuje CNN, mnogi republikanci žele novu krv, iscrpljeni Trampovim beskrajnim pravnim bitkama i medijskim spektaklom koji ga okružuje.

Izbori u utorak značajni su za Republikansku stranku, koja treba osvojiti samo pet mjesta kako bi ponovno preuzela Zastupnički dom

Na pomolu izborna berba za republikance: Dr. Ozu smiješi se mjesto u Senatu, Tramp kreće u veliku ofanzivu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">Ukrajinski obavještajci danas su objavili</a> kako su ruske snage prebacile proruske čelnike iz Hersona prema Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine. Kako prenosi Kyiv Independent pozivajući se na ukrajinske vojne obavještajce, u proteklim sedmicama proruski čelnici Hersona i njihovi kolaboracionisti prebačeni su u hotele smještene između Sijvaša i Azovskog mora. Vlasnici hotela i centara za rekreaciju prisiljeni su smjestiti proruske čelnike Hersona u svoje prostore, a ruska vojska i dalje traži lokacije za smještaj kolaboracionista i proruskih čelnika koji odlaze iz Hersona.
Danas je, podsjetimo, jedan od proruskih čelnika Hersona najavio i "vjeroVatno" povlačenje ruskih snaga iz okupiranog glavnog grada regije.&nbsp;&nbsp;

Novinar Džimi Raštaun (Jimmy Rushton) izvijestio je da se nešto vrlo zanimljivo događa u gradu Hersonu pitajući se gdje su nestale ruske zastave na kontrolnim punktovima i iznad zgrade gradske uprave.

- Kontrolne tačke na kojima su nekada bile ruske trupe sada su napuštene - dodao je Raštaun.

<blockquote class="twitter-tweet">The city administration building in Kherson, with no Russian flag flying on the flagpole and seemingly no Russian troops present. <a href="https://t.co/WjCPTXR5b3">pic.twitter.com/WjCPTXR5b3</a>&mdash; Jimmy Rushton (@JimmySecUK) <a href="https://twitter.com/JimmySecUK/status/1588104598320971776?ref_src=twsrc%5Etfw">November 3, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U sljedećem videu vide se civili u Hersonu koji dok se voze autobusom snimaju kontrolni punkt ruskih trupa i kliču kada shvate da je sada napušten.&nbsp;Prošlog mjeseca u Hersonu je došlo do masovne evakuacije nakon što je Kirill Stremoslov, zamjenik šefa ruske regionalne uprave, rekao da su ukrajinske trupe počele ofanzivu. Istog dana ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je varedno stanje u ukrajinskim regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje.

Vlasnici hotela i centara za rekreaciju prisiljeni su smjestiti proruske čelnike Hersona u svoje prostore, a ruska vojska i dalje traži lokacije za smještaj kolaboracionista i proruskih čelnika koji odlaze iz Hersona

Uklonjene ruske zastave znad zgrade gradske uprave

Ukrajinski obavještajci: Proruski čelnici iz Hersona otišli prema Krimu

Sjedinjene Američke Države "nemaju pravo" da se miješaju u kinesku saradnju s Njemačkom.To je saopštilo kinesko Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je Vašington upozorio da se Pekingu ne da kontrolni paket akcija u lučkom terminalu u Hamburgu.Američko miješanje je simptomatična praksa njihove diplomatije prisile, rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan (Zhao Lijian) na konferenciji za medije u Pekingu, prenosi Reuters.
- Pragmatična saradnja između Kine i Njemačke je stvar dvije suverene države, Sjedinjene Države ne treba da je napadaju bez razloga i nemaju pravo da se upliću i miješaju - dodao je Džao novinarima, dan uoči dolaska njemačkog kancelara Olafa Šolca (Olaf Scholz) u Peking u jednodnevnu posketu, gde će se, kako se očekuje, sastati s predsjednikom Si Ðinpingom.
Kineski brodski gigant Kosko je prošle godine dao ponudu da preuzme 35 posto udjela u jednom od tri terminala logističke kompanije HHLA u najvećoj njemačkoj luci Hamburg, ali se koaliciona vlada u Berlinu podijelila po tom pitanju.
Vlada je prošle nedjelje odobrila Koskou preuzimanje udjela od 24,9 posto terminala u hamburškoj luci, što je jedan izvor iz Ministarstva ekonomije opisao kao "vanredno rješenje" za odobrenje sporazuma, kojim se utjecaj kineske kompanije ublažava.
Odobrena investicija ne daje Koskou pravo glasa u upravljanju ili strateškim odlukama.

Američko miješanje je simptomatična praksa njihove diplomatije prisile, rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan na konferenciji za medije u Pekingu

Džao Liđijan: Kineski ministar vanjskih poslova

Sjedinjene Države razbjesnile Kinu

<a href="https://avaz.ba/tag/26/austrija">Austrijska kriminalistička policija</a> u Gracu prijavila je 71-godišnjeg penzionera iz BiH zbog sumnje da je počinio <a href="https://avaz.ba/tag/3043/prevara">tešku prevaru</a>.


Kako prenosi Heute, istraživači kriminalističke grupe "SOLBE", zaduženi za otkrivanje prevara kod socijalnih usluga, širom istragom kod kolega u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj utvrdili da je 71-godišnji državljanin BiH bio "lažno" prijavljen da stanuje u Gracu, a živio je u Bosni i Hercegovini.
To ne bi bio problem, da pritom nije tražio i primao socijalnu naknadu, odnosno razliku vrijednosti od njegove invalidske penzije do vrijednosti minimalne penzije u Austriji (za penzionisane samce 1.030 eura).
Na minimalnu penziju ili razliku isplate vrijednosti do minimalne penzije imaju pravo isključivo samo oni slabije finansijski stojeći austrijski građani, koji u Austriji imaju stalni boravak i u njoj stalno žive.
Živjeti izvan Austrije, a dobivati austrijsku državnu, odnosno socijalnu pomoć ili naknadu, protivpravno je i kažnjivo u Austriji.
Zato su nadležni pokrajinski organi vlasti u Gracu protiv navedenog penzionera podigli prijavu, osumnjičivši ga da je protivpravno, od januara 2019. godine do februara ove godine, austrijsku državu oštetio, preciznije rečeno prevario za preko 18.600 eura.
Kriminaliste je na istragu potakla sumnja štajerskog Zavoda za penziono osiguranje (PVA), da nešto nije u redu s adresom odnosno boravkom navedenog penzionera na toj adresi u Gracu.

71-godišnji državljanin BiH bio "lažno" prijavljen da stanuje u Gracu, a živio je u Bosni i Hercegovini

Živjeti izvan Austrije, a dobivati austrijsku državnu pomoć je kažnjivo

Penzioner iz BiH oštetio Austriju za više od 18.000 eura

<a href="https://avaz.ba/tag/31/turska">Podrška Turske</a> Ukrajini tokom sukoba smanjila je "neke učinke brutalnog rata", rekao je u <a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">četvrtak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a>, pohvalivši napore Ankare, javlja Anadolija. - Želim zahvaliti Turskoj na svoj podršci <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajini</a>. Vrhunske bespilotne letjelice i brodovi napravljeni u Turske pomažu u održavanju prava Ukrajine na samoodbranu, rekao je generalni sekretar Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlut Čavušolu (Cavusoglu) u Istanbulu.
- Turska je vrlo cijenjena saveznica NATO-a i daje važan doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti. Igrate glavnu ulogu u borbi protiv terorizma, uključujući našu misiju u Iraku - rekao je Stoltenberg. 
Pozdravio je napore Turske i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana "za pregovore o sigurnom prolazu za ukrajinsko žito kroz Crno more i ublažavanje globalne prehrambene krize", rekavši da provedba sporazuma o žitu pokazuje "važnu ulogu" koju Turska igra u sukobu u Ukrajini.
Do sada je 28 od 30 zemalja članica NATO, ratifikovalo prijem Švedske i Finske, koji mora biti odobren jednoglasno. Njihov prijem još nisu ratifikovale Mađarska i Turska.

Turska je vrlo cijenjena saveznica NATO-a i daje važan doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Stoltenberg: Želim zahvaliti Turskoj na svoj podršci Ukrajini

Stoltenberg: Vrijeme je da Finska i Švedska uđu u NATO

Izraelski premijer Jair Lapid je priznao poraz na ovosedmičnim izborima i čestitao svom rivalu, bivšem premijeru Benjaminu Netanjahuu na pobjedi.

- Država Izrael je ispred politike. Želim Netanijahuu uspjeh, za dobrobit naroda i države Izrael - naveo je Lapid u saopštenju.
Lapid je, kako se dodaje, dao instrukcije svom kabinetu da pripreme "organizovanu predaju vlasti", prenosi Guardian.
Na osnovu 97 posto prebrojanih glasova Netanjahuov desni blok je osvojio 65 mjesta u Knesetu. Ovakav rezultat donosi lideru partije Likud i Netanijahuu koji ima najduži premijerski staž u Izraelu treći mandat na čelu šefa vlade.Netanijahu je smijenjen 2021. godine, posijle 12 uzastopnih godina na vlasti.
Parlamentarni izbori održani su u utorak i to je peti put za manje od četiri godine da su Izraelci izašli na glasanje.

Šolc stigao u Peking: Sastat će se s predsjednikom i odlazećim premijerom

Snažan zemljotres pogodio Tursku: Srušen minaret na jednoj džamiji, ima i povrijeđenih

Zelenski: Oko 4.5 miliona kućanstava je bez struje, Rusi ovako pokušavaju slomiti naš narod

Zaposlenici dobili obavještenje: Mask danas dijeli veliki broj otkaza na Twitteru

"Kao Wagnerovo meso": Duboko nezadovoljstvo vojnika koje mobilizira Rusija i koristi ih kao topovsko meso

Francuski parlament prekinuo rad zbog rasne uvrede crnog zastupnika

Apple sada vrijedi više nego Amazon, Alphabet i Meta zajedno

Putin naredio jednokratnu isplatu za vojnike

Erupcija Tonge stvorila najveći vulkanski oblak

Papa Franjo u Bahreinu: Neka oružje utihne, iskreno se posvetimo miru

Na pomolu izborna berba za republikance: Dr. Ozu smiješi se mjesto u Senatu, Tramp kreće u veliku ofanzivu

Ukrajinski obavještajci: Proruski čelnici iz Hersona otišli prema Krimu

Sjedinjene Države razbjesnile Kinu

Penzioner iz BiH oštetio Austriju za više od 18.000 eura

Stoltenberg: Vrijeme je da Finska i Švedska uđu u NATO

Izraelski premijer Jair Lapid priznao poraz, čestitao pobjedu Netanijahuu

Globus

Šolc stigao u Peking: Sastat će se s predsjednikom i odlazećim premijerom

Snažan zemljotres pogodio Tursku: Srušen minaret na jednoj džamiji, ima i povrijeđenih

Zelenski: Oko 4.5 miliona kućanstava je bez struje, Rusi ovako pokušavaju slomiti naš narod

Zaposlenici dobili obavještenje: Mask danas dijeli veliki broj otkaza na Twitteru

"Kao Wagnerovo meso": Duboko nezadovoljstvo vojnika koje mobilizira Rusija i koristi ih kao topovsko meso

Francuski parlament prekinuo rad zbog rasne uvrede crnog zastupnika

Apple sada vrijedi više nego Amazon, Alphabet i Meta zajedno

Putin naredio jednokratnu isplatu za vojnike

Erupcija Tonge stvorila najveći vulkanski oblak

Papa Franjo u Bahreinu: Neka oružje utihne, iskreno se posvetimo miru

Na pomolu izborna berba za republikance: Dr. Ozu smiješi se mjesto u Senatu, Tramp kreće u veliku ofanzivu

Ukrajinski obavještajci: Proruski čelnici iz Hersona otišli prema Krimu

Sjedinjene Države razbjesnile Kinu

Penzioner iz BiH oštetio Austriju za više od 18.000 eura

Stoltenberg: Vrijeme je da Finska i Švedska uđu u NATO

Izraelski premijer Jair Lapid priznao poraz, čestitao pobjedu Netanijahuu