<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">U SAD je došlo do pucnjave</a> u kojoj su ubijene četiri osobe, javljaju američki mediji. Vlasti tragaju za osumnjičenim koji je u kući u predgrađu Denvera ubio tri muškarca i jednu ženu.&nbsp;U kući su također bili dvoje male djece i žena, koja je partnerka osumnjičenog, a oni su prošli bez povreda.
Ranije ove sedmice je izdata zabrana osumnjičenom 21-godišnjem Džozefu Mariu Kastoreni, da dolazi u kuću ili kontaktira svoju partnerku, prenosi Index.hr.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/APDAlert?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#APDAlert</a>: Officers are on scene of a shooting w/ 4 victims in a house near 900 of N. Geneva St. The male suspect is believed to be in the area &amp; reverse 911 has been sent to those nearby. Multiple officers are in the area searching. Call 911 to report anything suspicious. <a href="https://t.co/GyndiejzQg">pic.twitter.com/GyndiejzQg</a>&mdash; Aurora Police Dept (@AuroraPD) <a href="https://twitter.com/AuroraPD/status/1586646081949024256?ref_src=twsrc%5Etfw">October 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Naoružan je i očigledno opasan - rekli su iz policije.

Policija je koristila dronove u potrazi, ali zasad nisu bili uspješni.

Naoružan je i očigledno opasan, rekli su iz policije

Horor u Denveru: 4 osobe ubijene u kući, napadač je u bjekstvu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brazil&amp;">U Brazilu se danas održava 2. krug</a> predsjedničkih izbora.&nbsp;Kandidati za predsjednika Brazila Jair Bolsonaro i Lula da Silva glasali su u svojim izbornim jedinicama.Bolsonaro je nakon izlaska s glasačkog mjesta poručio kako će, ako Bog da, on pobijediti i ponovno postati predsjednik Brazila.
- Imali smo dobar odgovor javnosti u posljednjih nekoliko dana. Ako Bog da, pobijedit ćemo danas. Tačnije, Brazil će biti pobjednik - rekao je Bolsonaro.
S druge strane, ljevičarski kandidat Lula da Silva izjavio je kako je danas njegov najvažniji dan u životu i da vjeruje kako će demokratija pobijediti.

- Mislim da je ovo veoma važan dan za brazilski narod, jer danas ljudi definišu model Brazila koji žele. Ljudi danas definišu i model života kakav žele - rekao je Lula.

Komentirajući stanje u zemlji, Lula da Silva je izjavio i kako je država nazadovala pod vodstvom Bolsonara.
- Ova zemlja je krenula unazad. Moramo je natjerati da ponovno krene naprijed, ali ne samo dio društva, već i cijelo društvo - poručio je Lula da Silva.
U drugom krugu izbora, također će se odlučivati o guvernerima 12 saveznih pokrajina.

Bolsonaro je nakon izlaska s glasačkog mjesta poručio kako će, ako Bog da, on pobijediti

Kandidati za predsjednika Brazila glasali u svojim izbornim jedinicama

<a href="https://avaz.ba/tag/6628/silvio-berlusconi">Silvio Berluskoni (Berlusconi)</a>, predsjednik stranke Forza Italia u&nbsp;razgovoru s novinarom Brunom Vespom govorio je o svojim odnosima sa Vladimiro Putinom i sa zvaničnicima Sjedinjenim Američkim Država.- U ovoj situaciji sukoba, možemo biti samo sa Zapadom u odbrani prava slobodne i demokratske zemlje poput Ukrajine - rekao je Berluskoni.

Također, komentirao je i mogućnost mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine te poručio kako su oni realni ukoliko se ispune određeni uvjeti.

- Možda, samo kada bi Ukrajina u jednom trenutku shvatila da više ne može računati na oružje i pomoć, ako bi s druge strane, Zapad obećao da će osigurati stotine milijardi dolara za obnovu ratom razorenih gradova. U ovom slučaju, Zelenski bi možda pristao da sjedne za pregovarački stol - naveo je italijanski političar.
On je istakao kako se slaže da bi Rusija trebala odustati od Zaporožja, Hersona i regije Donbas, ali isto tako je naglasio kako bi se u Donbasu trebali održati novi referendumi gdje bi stanovništvo glasalo o tome žele li biti dio Ruske Federacije.&nbsp;

U slučaju Krima, Berluskoni je pojasnio kako o tom dijelu ne treba pregovarati što znači da bi on ostao pod ruskom kontrolom.

Tokom razgovora s italijanskim novinarom, Berluskoni se osvrnuo i na izjavu da je na Putinovu gestu slanja "slatkog" pisma i 20 boca votke za rođendan odgovorio sa slanjem 20 boca vina "Lambrusco", te je rekao kako je bila riječ o šali.
- Neko od zastupnika me pitao: "Jesi li dobio poklone?". Ja sam odgovorio: "Da, naravno, dvadeset boca votke". Međutim, svi su u sali shvatili da se šalim - naveo je Berluskoni.

Neko od zastupnika me pitao: "Jesi li dobio poklone?". Ja sam odgovorio: "Da, naravno, dvadeset boca", pojasnio je on

Berluskoni o razmjeni poklona s Putinom: To je bila šala

Unatoč energetskoj i ekonomskoj krizi, njemački porezni procjenitelji predviđaju dodatne prihode za iduće godine. Sada vlada ima još veći manevarski prostor za svoje programe socijalne pomoći građanima, <a href="https://www.dw.com/hr/usred-krize-njema%C4%8Dka-pliva-u-novcu/a-63592535">piše Deutsche Welle</a>.&nbsp;Očekivanja njemačkih ekonomista od neposredne budućnosti su tmurna – a glavni je razlog tome trenutna energetska kriza. No nisu samo privrednici zabrinuti: u svom obraćanju naciji – što je ionako prilično rijetko od strane nekog njemačkog predsjednika – Frank Valter Stajnmer (Walter Steinmeier) je najavio "teška vremena" i "izazovne godine", rekao je da se zemlja nalazi "u najdubljoj krizi nakon ujedinjenja" te da "za Njemačku počinje epoha plovidbe suprotno od smjera vjetra".
I baš u takvo vrijeme, kada je inflacija u zemlji i zvanično prešla granicu od 10 posto, stižu dvije neobične vijesti – neobične jer, barem na prvi pogled, zvuče pozitivno.
Prvo je Njemački ured za statistiku objavio da je o drugom tromjesečju ukupan njemački društveni proizvod zabilježio rast od 0,3 posto – usprkos ratu u Ukrajini i energetskoj krizi. Ranije se predviđao pad, što bi značilo da se zemlja nalazi u recesiji.
A druga je vijest da država može očekivati veće prihode od poreza no što je to bilo ranije prognozirano. Porezni procjenitelji pretpostavljaju da će na svim državnim nivoima – savezna država, pokrajine i lokalne uprave – do 2026. iz poreza dobiti oko 126,4 milijarde eura više nego što se očekivalo u maju.

Prilikom predstavljanja brojki, savezni ministar finansija Kristijan Lindner (Christian) je rekao kako je to prije svega rezultat dobre situacije na tržištu rada, te rasta profita u privredi.

Lindner je doduše upozorio da postoje i velike nesigurnosti u vezi s ovim procjenama, jer su geopolitički rizici veliki. No ostvare li se predviđanja, one saveznom ministru finansija, jednako kao i njegovim pokrajinskim kolegama, otvaraju sasvim novi manevarski prostor. Prije svega kada je riječ o tome u kojoj mjeri se građani i privreda mogu rasteretiti zbog poskupljenja energije, primjerice u obliku ograničenja cijena plina.
Jedan važan faktor ovih optimističkih procjena je broj zaposlenih, jer to direktno utječe i na porezne prihode: kada je mnogo zaposlenih, više se prihoda od plaća i poreza na dohodak slijeva u državnu kasu. A unatoč krizi, tržište rada je u Njemačkoj u posljednje vrijeme stabilno.
Drugi važan faktor je, iz perspektive građana, manje ugodan: porast poreznih prihoda posljedica je, između ostalog, trenutačne visoke stope inflacije. Sve dok potrošači ne ograniče svoju potrošnju, inflacija pogoduje poreznim prihodima. Jer kada roba poskupljuje, povećavaju se i prihodi od poreza koji se na njih moraju platiti. Povrh svega, porez na dodanu vrijednost (PDV) ulijeva više novca u kasu – za većinu proizvoda se radi o PDV-u od 19 posto, za neke proizvode je to 7 posto.

Dodatni porezni prihodi bi Lindneru trebali pomoći ne samo u rješavanju tekućih problema oko ublažavanja socijalnih posljedica energetske krize, već i u narednoj godini. On je naime najavio da se tada svakako želi vratiti tzv. kočnici zaduživanja. To je ustavna odredba koja državi nalaže da u toku jedne godine ne smije izdavati više novca nego što zaradi.

Ona se u izuzetnim situacijama privremeno može staviti izvan snage, ali u Njemačkoj važi kao mjera kojom se garantira pažljivo i štedljivo raspolaganje poreznim novcem građana. Prošle je godine bila stavljena izvan snage zbog korone i mjera pomoći građanima i privredi.
Kako će se privredna situacija u Njemačkoj razvijati, nije moguće tačno predvidjeti, ali Vlada je oprezno optimistična. Za ovu 2022. godinu se sada očekuje mali ekonomski rast od 1,4 posto, a za sljedeću pad od 0,4 posto. No već 2024. se očekuje povećanje bruto domaćeg proizvoda od 2,3 posto – tada se očekuju i ukupni porezni prihodi od oko 993 milijarde eura.
Radna skupina za procjenu poreza sastaje se dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Povjerenstvo se sastoji od stručnjaka iz Savezne vlade, vodećih instituta za ekonomska istraživanja, Saveznog ureda za statistiku, Bundesbanke, Vijeća stručnjaka za ocjenu ekonomskog razvoja u Njemačkoj, te predstavnika pokrajinskih ministarstava finansija.

I baš u takvo vrijeme, kada je inflacija u zemlji i zvanično prešla granicu od 10 posto, stižu dvije neobične vijesti – neobične jer, barem na prvi pogled, zvuče pozitivno

Tržište rada je u Njemačkoj u posljednje vrijeme stabilno.

Usred krize Njemačka pliva u novcu

U svijetu posljednjih godina pozivaju vozače da požure <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Elektri%C4%8Dni%20automobili&amp;">s prelaskom na električne automobile</a>, ali prelazak generira brojne nedoumice i proces ide sporim tempom. Jedno od glavnih pitanja je jesmo li na energetskom nivou spremni opskrbljivati se električnom energijom? Iz Bloomberga su napravili analizu kako bi odgovorili na pitanje.&nbsp;Prema podacima, trenutno u svijetu postoji oko 27 miliona automobila s "utičnicom", hibrida i potpuno električnih. Njihova godišnja potrošnja energije iznosi oko 60 tWh, ali globalna potražnja za električnim energijom iznosi 28.000 tWh, što je samo 0,2 posto.

Logično je da je brojka niska jer postoje velike regije u svijetu bez elektrifikacije, pa su se također usmjerili na zemlju poput Norveške, gdje je 20 posto voznog parka te zemlje već električno. Koliki postotak potražnje za energijom je tamo? 1,4 posto, što je viša brojka, ali nije vrlo visoka. 

Iz Bloomberga očekuju prilično brzu evoluciju sektora tokom sljedeća dva desetljeća i razmatraju dvije glavne mogućnosti, jednu u kojoj je usvajanje progresivnije u kojoj će do 2040. električni činiti 75 posto automobila i drugu bržu u kojoj će EV-ovi gotovo potpuno pokriti tržište do ranih 2030-ih.

U prvom scenariju do 2040. bilo bi 730 miliona električnih automobila, što bi značilo povećanje potražnje za energijom za 7 posto. U drugom bi se brojka popela na milijardu, a potražnja do 9 posto. No, kako nisu sva vozila automobili, dodajući kamione, autobuse, motocikle itd., postoci bi bili (u oba slučaja) između 11 i 15 posto.

Glavno pitanje je jesmo li i koliko smo sposobni opskrbljivati se električnom energijom

Šta bi se moglo dogoditi na energetskom nivou kada bismo svi prešli na električne automobile?

Najmanje 68 ljudi je poginulo, a stotine je palo u rijeku kada se u nedjelju srušio viseći most u zapadnoj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Indija&amp;">indijskoj državi Gujarat,</a> potvrdio je lokalni zvaničnik. - Nažalost, broj mrtvih sada je 68 - potvrdio je za Anadoliju Briješ Merja (Brijesh), ministar u vladi Gujarata.
On je rekao da se u ovom trenutku ne može utvrditi broj nestalih i da akcija spašavanja još uvijek traje.&nbsp;Lokalna televizija NDTV javila je da je na mostu u trenutku nesreće bilo oko 500 osoba i da se u vodi još uvijek nalazi oko stotinu ljudi.

Ministar unutrašnjih poslova Amit Šah (Shah) izjavio da je lokalna uprava u punoj pripravnosti i da su na mjesto događaja upućeni pripadnici Nacionalnih snaga za odgovor na katastrofe.

Indijski premijer Narendra Modi tražio je hitnu mobilizaciju timova za spasilačke operacije i naredio da se situacija pomno i kontinuirano prati i pruži sva moguću pomoć povrijeđenima​​​​​​​.

Briješ Merja, ministar u vladi Gujarata, rekao je da se u ovom trenutku ne može utvrditi broj nestalih

Na mostu je u trenutku nesreće bilo oko 500 osoba

Najmanje 68 mrtvih u urušavanju visećeg mosta u Indiji

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;"></a><a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">U SAD u državi Nju Hemšir</a> u subotu je ubijen Džemal Čardaković, 45-godišnji Bosanac, <a href="https://www.usnews.com/news/best-states/new-hampshire/articles/2022-10-30/22-year-old-charged-in-manchester-shooting-death">javlja US News</a>.
Čardakovića je ubio 22-godišnji Tajris Heris (Tyrese Harris) koji je uhapšen nakon pucnjave te je optužen po dvije tačke optužnice za ubistvo iz vatrenog oružja.&nbsp;&nbsp;Hapšenje je uslijedilo nakon što je više svjedoka prijavilo da je muškarac upucan na putu u subotu rano ujutro. Čardaković je preminuo na licu mjesta.

- Heris je ubio Čardakovića tako što je pucao u njega, a okolnosti pokazuju krajnju ravnodušnost prema vrijednosti ljudskog života - naveli su iz policije.

Kako ističu mediji, do pucnjave je je došlo u trenutku kada je Heris, vozeći terenac, stao na semaforu ispred Čardakovića koji je vozio kamion. Vozač kamiona izašao je iz vozila kako bi razgovarao s Herisom koji je u tom trenutku upucao Čardakovića.
Prije rasprave na semaforu, a nakon toga i ubistva, Heris je navodno u vožnji određeni period nesavjesnom vožnjom ometao saobraćaj i druge učesnike u njemu.

- Osumnjičeni je pobjegao s mjesta pucnjave u plavoj Hondi. Osumnjičeni Heris je i ranije pružao otpor policiji prilikom hapšenja te se smatra izuzetno opasnom osobom - navode iz policije
Također, svjedoci koji su se nalazili na ovom mjestu u trenutku tragedije naglasili su kako se u kabini s Čardakovićem nalazilo i dvoje djece.
- Nakon pucnjave, vrlo brzo su se pojavile osobe koje su se identifikovale kao članovi porodice. Uz pomoć policije, udaljeni su s mjesta zločina - zaključili su u saopćenju.

U trenutku pucnjave, sa ubijenim Džemalom Čardakovićem u kabini se nalazilo dvoje djece

Čardakovića je ubio 22-godišnji Tajris Heris

Tragedija u SAD: Ubijen 45-godišnji vozač kamiona iz BiH

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zapadna%20obala&amp;">U Jerihonu na okupiranoj Zapadnoj obali</a>&nbsp;ubijen je Palestinac koji je navodno pokušao vozilom pregaziti izraelske vojnike. U saopštenju izraelske vojske navodi se da je napadač u blizini grada Jerihona pokušao da pregazi izraelske vojnike prvo na autobuskoj stanici na lokaciji Nabi Musa, a zatim i na raskrsnici al-Mavj.
U saopštenju se navodi da su vojnici i izraelski civili otvorili vatru i ubili pomenutu osobu.&nbsp;Izraelska hitna služba je objavila da je u incidentu, kada je Palestinac navodno pokušao vozilom pregaziti izraelske vojnike, povrijeđeno pet osoba, od kojih dvije sa srednjim i tri s lakšim povredama.Kako prenose izraelski mediji, utvrđeno je da je osumnjičeni 49-godišnji palestinski stanovnik okruga Ajzerije u okupiranom istočnom Al-Kudsu/Jerusalemu.

U saopštenju izraelske vojske navodi se da je napadač u blizini grada Jerihona pokušao da pregazi izraelske vojnike prvo na autobuskoj stanici na lokaciji Nabi Musa, a zatim i na raskrsnici al-Mavj

U saopštenju se navodi da su vojnici i izraelski civili otvorili vatru i ubili pomenutu osobu

Ubijen Palestinac koji je navodno pokušao vozilom pregaziti izraelske vojnike

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nensi%20Pelosi&amp;">Nensi Pelosi (Nancy)&nbsp;je rekla da</a> je "slomljenog srca i traumatizovana" nasilnim napadom na njenog supruga.&nbsp;Predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa rekla je da je njena porodica "zahvalna na brzoj reakciji organa za provođenje zakona" i na njegovoj medicinskoj njezi, prenosi BBC.Paula Pelosija je u petak u njihovoj kući u San Francisku muškarac udario čekićem.&nbsp;Stanje 82-godišnjaka "nastavlja se popravljati" nakon napada, rekla je Nensi Pelosi.

On je zadobio frakturu lobanje i povrede desne ruke i šake, a ostaje u bolnici na liječenju, rekla je ona.

Navodi se da je osumnjičeni, David Depape, 42, zahtijevao da vidi Pelosi, što je podstaklo strah od političkog nasilja uoči izbora 8. novembra.

On je zadobio frakturu lobanje i povrede desne ruke i šake

Pelosi: Traumatizirani smo zbog napada čekićem

Stotine ljudi upalo je u rijeku <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Indija&amp;">kada se srušio most u Indiji</a>, a nekoliko njih zadobilo je teške povrede, prenosi Reuters. Poginule su najmanje 32 osobe.&nbsp;
Lokalni TV kanal Zi Njuz izvijestio je da je na mostu u trenutku rušenja bilo preko 400 ljudi, a da su pali u rijeku Makču u gradu Morbi.Most je otvoren prije svega pet dana i prethodno je rekonstruisan, tako da nije jasno kako je došlo do pucanja i izvrtanja konstrukcije.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Bridge with hundreds of people collapses into river in western India <a href="https://t.co/eRRIk0aMsS">pic.twitter.com/eRRIk0aMsS</a>&mdash; BNO News (@BNONews) <a href="https://twitter.com/BNONews/status/1586730752552701957?ref_src=twsrc%5Etfw">October 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na televizijskim snimcima vide se ljudi koji se drže za kablove srušenog mosta dok ekipe hitne pomoći pokušavaju da ih spase.Spasilačke ekipe su na licu mjesta i izvlače ljude iz vode. Do sada je, prema riječima zvaničnika, spašeno 70 ljudi i oni su prebačeni u bolnice.

Do sada je, prema riječima zvaničnika, spašeno 70 ljudi i oni su prebačeni u bolnice

Užas u Indiji: Srušio se most, ljudi vise sa kablova, veliki broj mrtvih

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brazil&amp;">U Brazilu su u nedjelju ujutro otvorena</a> birališta za glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora, u kojem se trenutni ekstremno desničarski predsjednik Jair Bolsonaro takmiči protiv bivšeg ljevičarskog predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve. Na izborima, po nekima najvažnijim u Brazilu od povratka demokratiji, oko 156 miliona birača ima pravo da glasa za sljedećeg predsjednika u zemlji gdje je glasanje obavezno.

<h2>U prvog krugu nisu prešli cenzus</h2>

Više od 69.000 Brazilaca koji žive u inostranstvu također ima pravo glasa, navodi nacionalna novinska agencija Agency Brasil.

U prvom krugu izbora 2. oktobra da Silva je bio prvi po broju osvojenih glasova među 11 kandidata s 48 posto glasova, Bolsonaro je bio drugi s 43 posto.
To je značilo da oba kandidata nisu dostigla cenzus od 50 posto potrebnog za apsolutnu pobjedu, što je automatski značilo održavanje drugog kruga izbora.
Lula, bivši sindikalni vođa, kandidovao se na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. sve dok skandal o korupciji i pranju novca nije umanjiio njegove političke aspiracije. Nakon što je osuđen, poslan je u zatvor, a Bolsonaro, bivši vojni kapetan, osvojio je mjesto u predsjedništvu.
Lula je 2019. pušten iz zatvora nakon što je Vrhovni sud ukinuo presudu protiv njega. To mu je omogućilo da se ponovo kandiduje za funkciju predsjednika.

Nekoliko anketa pokazuje da je trka za predsjednika i dalje tijesna, dajući Luli neznatnu prednost.

Usred duboke političke polarizacije Brazila, oba predsjednička kandidata završila su kampanju u subotu.
U pokušaju da utječe na neodlučne glasače, Lula je u subotu objavio video od 30 sekundi, tvrdeći da su se životi brazilskih porodica poboljšali tokom njegovog vremena na funkciji predsjednika od 2003. do 2010. godine. Obećao je više novih radnih mjesta, povećanje minimalne plate, ponovno pregovaranje o porodičnom dugu, podršku poduzetnicima i pokretanje poslovanja.
Bolsonaro je u subotu uputio 22 obećanja s fokusom na zakon i red, te ekonomski prosperitet zemlje.
U drugom krugu izbora, također će se odlučivati o guvernerima 12 saveznih pokrajina.

Trenutni ekstremno desničarski predsjednik Jair Bolsonaro se takmiči protiv bivšeg ljevičarskog predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve

Oko 156 miliona birača ima pravo da glasa

Utrka između Bolsonara i Lule: Počeo drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Peskov&amp;">Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov</a> izjavio je kako je Rusija spremna pregovarati o mirovnom sporazumu s Ukrajinom, ali samo ako će u cijeli proces biti uključeni i Amerikanci.

Prema riječima Peskova, Rusija ima jedan uslov kada je riječ o pregovorima i on se odnosi na to da Sjedinjene Američke Države prihvate ruska razmišljanja o sigurnosnim uvjetima koji su postavljeni zapadnim državama u decembru 2021. godine.
- Želimo da Sjedinjene Američke Države saslušaju našu zabrinutost, odnosno želju da se vratimo u stanje tokom decembra i da kažu: "Ono što Rusi nude možda nam svima ne odgovara, ali možda se ipak isplati da sjednemo za pregovarački stol".&nbsp;U ovom slučaju, mislim na nacrte dokumenata koji su dostavljeni Briselu i Vašingtonu 2021. godine - rekao je Peskov.

Iako je prirodno očekivati kako o ratu trebaju pregovarati Ukrajina i Rusija, Peskov ističe kako je s Kijevom nemoguće pregovarati, te da se pregovori moraju organizovati na relaciji Vašington - Moskva.

- Očigledno, odluke pripadaju Vašingtonu. Nemoguće je razgovarati o nečemu s Kijevom. U Kijevu se nalazi legitimni predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Moguće je postići neke dogovore s njim ukoliko uzmemo iskustva iz marta, ali ti dogovori ništa ne vrijede, jer se po nalogu izvana mogu otkazati - poručio je Peskov.

Želimo da Sjedinjene Američke Države saslušaju našu zabrinutost, odnosno želju da se vratimo u stanje tokom decembra, istakao je glasnogovornik Kremlja

Peskov: Rusija je spremna pregovarati o miru u Ukrajini, ali samo ako će biti uključeni Amerikanci

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Ruska vlada dodala je 11 britanskih</a> prekomorskih teritorija na listu neprijatelja, saopćeno je danas iz kabineta vlade u Moskvi.&nbsp;- Još 11 britanskih prekomorskih teritorija je dodano na listu teritorija koje su podržale sankcije Britanije prema Rusiji. U pitanju su Bermuda, Britanska antarktička teritorija, Folklandska ostrva, Monserat, Ostrva Pitkern, Britanska teritorija Indijskog okeana, zatim Sent Helen, Asension i Tristan da Kunja, potom Južna Džordžija i Južna Sendvička ostrva, Akrotiri i Dekelija, Turks i Kajoks, Kajmanska ostrva - navodi se u saopćenju, prenio je TASS.

U listu su još ranije uključene preostale tri teritorije koje kontroliše Britanija – Angvila, Britanska djevičanska ostrva i Gibraltar.

- Stoga, svih 14 britanskih prekomorskih teritorija su sada na neprijateljskoj listi - ističe ruska vlada.

Svih 14 britanskih prekomorskih teritorija su sada na neprijateljskoj listi

Rusija proširila spisak neprijateljskih zemalja

Muškarac je bacio benzinske bombe sa vatrometom na novi centar britanske imigracione granične <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">snage u Doveru, u Engleskoj</a>, a zatim se ubio, navodi Reutersov fotograf koji je tamo prisutan.

Napadač se dovezao do centra u bijelom sportskom terenskom vozilu. Izašao je i bacio tri benzinske bombe, od kojih jedna nije eksplodirala, rekao je fotograf.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨<a href="https://twitter.com/hashtag/BREAKING?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#BREAKING</a>: A man threw petrol bombs at an immigration centre in <a href="https://twitter.com/hashtag/Dover?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Dover</a>,<a href="https://twitter.com/hashtag/England?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#England</a> before taking his own life. <a href="https://t.co/HFTLNsPimm">pic.twitter.com/HFTLNsPimm</a>&mdash; Breaking News 24/7 (@Worldsource24) <a href="https://twitter.com/Worldsource24/status/1586709742679883778?ref_src=twsrc%5Etfw">October 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nakon napada, muškarac je zavezao improvizovanu omču oko vrata pričvršćenu za metalni stub i izvršio samoubistvo, prenosi Reuters.

Policija je stigla nekoliko minuta nakon toga i ogradila područje. Lokalna policija i britansko ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odmah bili dostupni za komentar.

Nakon napada, muškarac je zavezao improvizovanu omču oko vrata pričvršćenu za metalni stub i izvršio samoubistvo

Napadač se dovezao do centra u bijelom sportskom terenskom vozilu

Muškarac izvršio napad na centar graničnih snaga Velike Britanije

Ogroman kamen pao je sa brda i uništio dvije sobe u priobalnom hotelu na grčkom ostrvu Krit, usmrtivši Slovenku u snu i ranivši njenog malog sina, saopćila je policija. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima u nedjelju u studiju Markos, porodičnom kompleksu soba za iznajmljivanje na plaži, izgrađenom ispod kamenite padine u Ierapetri.
Porodica se trebala vratiti u kući u nedjelju.&nbsp;Policija je saopćila da je kamen uništio dvije sobe. Žrtvin 51-godišnji suprug bio je u drugoj prostoriji i nije povrijeđen, prenosi Reuters.Pod ruševinama su zatrpani 47-godišnja žena i njen osmogodišnji sin.
Oko 50 vatrogasaca izašlo je na teren i uspjelo spasiti dječaka nakon sat vremena kopanja po ruševinama. Dječakova majka je pronađena mrtva.

Pod ruševinama su zatrpani 47-godišnja žena i njen osmogodišnji sin

Oko 50 vatrogasaca izašlo je na teren i uspjelo spasiti dječaka

Slovenka poginula nakon pada kamena na hotel u Grčkoj

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Više od 300 iranskih</a> <a href="https://avaz.ba/tag/8287/novinari">novinara</a> danas je zatražilo puštanje dvije kolegice zatvorene zbog izvještavanja o Mahsi Amini, čija je smrt u pritvoru izazvala proteste koji predstavljaju jedan od najvećih izazova za vlasti u posljednjih nekoliko desetljeća.

Njihov zahtjev objavljen je u iranskom dnevnom listu Etemad i drugim novinama.Niloofar Hamedi je fotografirala Aminine roditelje zagrljene ispred bolnice u Teheranu, gdje je njihova kći ležala u komi.
Fotografija, koju je Hamedi objavila na Twitteru, bila je prvi znak svijetu da nešto nije u redu s Amini, koju je tri dana ranije pritvorila iranska "ćudoredna" policija zbog onoga što su smatrali neprimjerenom odjećom.
Elaheh Mohammadi je izvještavala o Mahsinom sprovodu u njenom rodnom kurdskom gradu Saqqezu, gdje su prosvjedi započeli.
Iransko ministarstvo informiranja i obavještajne organizacije Revolucionarne garde su u petak u zajedničkoj izjavi optužili Hamedi i Mohammadi da su strane agentice američke Središnje obavještajne agencije (CIA). Uhićenja su u skladu sa službenim narativom da zakleti neprijatelji Irana, Sjedinjene Američke Države, Izrael i druge zapadne sile i njihovi lokalni agenti stoje iza nemira i da nastoje destabilizirati zemlju.
Najmanje 40 novinara je pritvoreno u proteklih šest tjedana, prema skupinama za zaštitu ljudskih prava, i ta brojka raste.

Njihov zahtjev objavljen je u iranskom dnevnom listu Etemad i drugim novinama

Fotografija, koju je Hamedi objavila na Twitteru, bila je prvi znak svijetu da nešto nije u redu s Amini

Horor u Denveru: 4 osobe ubijene u kući, napadač je u bjekstvu

Kandidati za predsjednika Brazila glasali u svojim izbornim jedinicama

Berluskoni o razmjeni poklona s Putinom: To je bila šala

Usred krize Njemačka pliva u novcu

Šta bi se moglo dogoditi na energetskom nivou kada bismo svi prešli na električne automobile?

Najmanje 68 mrtvih u urušavanju visećeg mosta u Indiji

Tragedija u SAD: Ubijen 45-godišnji vozač kamiona iz BiH

Ubijen Palestinac koji je navodno pokušao vozilom pregaziti izraelske vojnike

Pelosi: Traumatizirani smo zbog napada čekićem

Užas u Indiji: Srušio se most, ljudi vise sa kablova, veliki broj mrtvih

Utrka između Bolsonara i Lule: Počeo drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu

Peskov: Rusija je spremna pregovarati o miru u Ukrajini, ali samo ako će biti uključeni Amerikanci

Rusija proširila spisak neprijateljskih zemalja

Muškarac izvršio napad na centar graničnih snaga Velike Britanije

Slovenka poginula nakon pada kamena na hotel u Grčkoj

Iran zatvorio novinarke koje su pisale o smrti Amini: "One su strane agentice CIA-e"

Globus

Horor u Denveru: 4 osobe ubijene u kući, napadač je u bjekstvu

Kandidati za predsjednika Brazila glasali u svojim izbornim jedinicama

Berluskoni o razmjeni poklona s Putinom: To je bila šala

Usred krize Njemačka pliva u novcu

Šta bi se moglo dogoditi na energetskom nivou kada bismo svi prešli na električne automobile?

Najmanje 68 mrtvih u urušavanju visećeg mosta u Indiji

Tragedija u SAD: Ubijen 45-godišnji vozač kamiona iz BiH

Ubijen Palestinac koji je navodno pokušao vozilom pregaziti izraelske vojnike

Pelosi: Traumatizirani smo zbog napada čekićem

Užas u Indiji: Srušio se most, ljudi vise sa kablova, veliki broj mrtvih

Utrka između Bolsonara i Lule: Počeo drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu

Peskov: Rusija je spremna pregovarati o miru u Ukrajini, ali samo ako će biti uključeni Amerikanci

Rusija proširila spisak neprijateljskih zemalja

Muškarac izvršio napad na centar graničnih snaga Velike Britanije

Slovenka poginula nakon pada kamena na hotel u Grčkoj

Iran zatvorio novinarke koje su pisale o smrti Amini: "One su strane agentice CIA-e"