<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Donald%20Tramp&amp;">Donald Tramp (Trump) je oštro kritikovao Twitter</a> kada mu je suspendovan nalog, navodno doživotno.

Poslije nereda na vašingtonskom Kapitolu početkom 2021, kompanija Twitter saopštila je da je trajno suspendovala Trampov nalog "zbog opasnosti od daljeg podstrekivanja na nasilje".&nbsp;Tramp je čak i tužio Twitter zbog, kako je naveo, "cenzure".Ipak, ta "trajna" suspenzija ne djeluje tako izvjesno u ovom trenutku.&nbsp;Ilon Mask (Elon Musk) je na Twitteru objavio poruku da će uvesti "vijeće" koje će donijeti odluku da li će Donaldu Trampu biti dozvoljen povratak.

<h2>Nizak rast kompanije Truth Social</h2>

Ali ako Tramp bude pozvan da se vrati na ovu platformu, vjerovatno će mnogima djelovati da će on odmah pohrliti nazad.

Uostalo, baš kao i Ilon Mask, i Donald Tramp voli Twitter.&nbsp;Tramp je tako direktno bio povezan sa biračima i zaobilazio je tradicionalne medije.Ironično, na taj način je i privlačio pažnju medija za koje je tvrdio da želi da ih ignoriše. "Tweetovao je", bila je česta rečenica koja se čula u redakcijama širom svijeta.Ali vremena su se promijenila. Sada ima nekoliko razloga zašto se Tramp možda neće trčećim korakom vratiti na Twitter.&nbsp;Tramp je osnovao sopstvenu društvenu mrežu Truth Social.Izgleda skoro isto kao Twitter i dozvoljava ljudima da objavljuju "istine".&nbsp;Tramp je vlasnik, tako da ima direktan finansijski interes da kompanija bude uspješna.&nbsp;Najveća vrijednost ove društvene mreže je sam Tramp.Tramp neće zaraditi ni cent od objavljivanja poruka na Twitteru.&nbsp;A može da ima veliku korist ako Truth Social postane najpopularnija društvena mreža.Prema podacima Senzor Tauera, kompanije za analizu aplikacija, samo prošlog mjeseca je 92.000 ljudi instaliralo Truth Social.
U istom vremenskom periodu, Twitter je instaliralo više od 14 miliona ljudi.&nbsp;To je anemičan, nizak rast za kompaniju koja je vlasnik društvene mreže.&nbsp;Ali ako Truth Social bude imao priliku da postane relevantan, Tramp mora da bude tamo - i samo na tom mjestu.

Otuda i ne čudi Trampova izjava u kojoj nije naveo da razmišlja o tome da se vrati na Twitter&nbsp;Međutim, novac nije jedini faktor za Trampa i njegove savjetnike.Postoji i škola mišljenja koja smatra da je za Trampovu popularnost bolje da bude van Twitter.&nbsp;Teorija kaže da je Twitter dobro služio Trampu kada je učvršćivao poziciju.Ali da li mu je sada zaista potreban Twitter?
A neki republikanci vjeruju da javnost može da se zasiti Trampa, kao i da njegove izjave i tvrdnje koje privlače pažnju mogu da okrnje podršku republikancima.&nbsp;Čak i da je Tramp poželio da se vrati, čini se da je sada moguće da mu vrata neće baš širom biti otvorena.U tvitu u petak, Mask je rekao da će vijeće odlučiti da li na mrežu mogu da se vrate ljudi čiji nalozi su zabranjeni.&nbsp;Ovo djeluje da će izgledati kao Nadzorni odbor Facebooka, koji je donio odluku da Trampu bude zabranjen pristup toj mreži na dvije godine.&nbsp;U januaru 2023., ovaj odbor treba da odluči hoće li produžiti zabranu.&nbsp;Moguće je da će zaključiti da Trampova zabrana treba da ostane.I Tramp i Mask su strastveni korisnici Twittera.&nbsp;Ali njihove poteze je teško predvidjeti.&nbsp;Moguće da će Tramp odmah da tvituje ako mu dozvole povratak.&nbsp;Ali postoje velike šanse da se Tramp ipak ne vrati uskoro kako bi koristio omiljeni megafon.

Ako Tramp bude pozvan da se vrati na platformu, vjerovatno će mnogima djelovati da će on odmah pohrliti nazad

Mask objavio da će formirati vijeće: Da li će se Tramp vratiti na Twitter?

U trenutku kada je britanska politika na rubu, ekonomija u haosu zbog rastuće inflacije, a nejednakost sve veća, javnost sve više u pitanje dovodi vjerodostojnost i porijeklo <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ri%C5%A1i%20Sunak&amp;">bogatstva novog premijera Rišija Sunaka (Rishi)</a>. On i njegova supruga, prema navodima Sunday Timesa, imaju neto vrijednost od 845 miliona dolara. Za razliku od Sjedinjenih Država, Britanija nema historiju ultrabogatih premijera.

Njegovi prihodi većinski proizlaze iz softverske kompanije koja pripada njegovu svekru. Infosys je indijski informatički div koji nije na dobrom glasu u Sjedinjenim Državama jer pomaže kompanijama u outsourcingu radnika, odnosno da svoje radnike zamijene hiljadama indijskih imigranata ili da presele svoja radna mjesta u prostrani kompleks kompanije u Bangaloreu, izvijestio je New York Times.

Times piše da je kompanija, čija je tržišna vrijednost gotovo 80 milijardi dolara, također plaćala rekordne kazne i suočavala se s optužbama za kršenje zakona o imigraciji te je pomogla kompanijama da diskriminiraju američke radnike. U 2013. kompanija je platila rekordna 34 miliona dolara za nagodbu zbog tužbe Ministarstva pravosuđa koja se odnosi na "sistemske prijevare s vizom". U 2019. kompanija se nagodila zbog porezne i useljeničke istrage koja se vodila u Kaliforniji. Infosys je negirao bilo kakvu krivnju u tim slučajevima.

Iako članovi Sunakove porodice nisu više angažirani kao direktori Infosysa, oni su i dalje glavni dioničari. Udio njegove supruge Akshate Murti (Murty) u kompaniji vrijedi 800 miliona dolara. Sunak i njegova supruga su 2013. novcem od ulaganja u Infosys osnovali start-up investicijski fond Catamaran Ventures U.K. Sunak je prenio svoj udio u Catamaranu na suprugu neposredno prije nego što je izabran u parlament 2015. te se tako oslobodio dužnosti da otkrije pojedinosti o svojim finansijskim interesima u kompaniji.
U aprilu je The Independent otkrio da je Murti koristila takozvani porezni status bez prebivališta, koji ljudima omogućava izbjegavanje plaćanja britanskih poreza na novac zarađen u inostranstvu. Zahvaljujući tom statusu, uštedjela je 23 miliona dolara poreza. Murti je branila strategiju, ali je brzo obećala da će ubuduće plaćati porez na svoj svjetski prihod jer nije željela da to pitanje "smeta njenom suprugu".
Guardianov izvještaj pokazao je da Sunak nije javno otkrio niz finansijskih interesa svoje porodice dok je bio ministar finansija u vladi Borisa Džonsona (Johnson), uključujući Infosys i zajedničko ulaganje s Amazonom u Indiji vrijedno milijardu dolara. Nezavisna istraga zaključila je da Sunak nije prekršio pravila.

<h2>Ugovori vrijedni više od 120 miliona dolara</h2>

Prema analizi istraživačke kompanije Tussel, koja prati javnu potrošnju, Infosys je na listi britanskih poduzetnika koji je sklopio više od 120 miliona dolara vrijednih poslova u javnom sektoru otkako je Sunak ušao u vladu. Jedan od njih uključuje ugovor od 8,6 miliona dolara s Ministarstvom unutrašnjih poslova i vladinim Uredom za useljeništvo.

Ugovor je objavljen tek u maju ove godine, unatoč pravilima koja nalažu da se ugovori objave u roku od 30 dana. Sunak je bio član parlamenta kada je ugovor potpisan i poslije je postao ministar finansija te tada nije otkrio koliki udio njegova supruga ima u kompaniji. Britanska pravila ne zahtijevaju otkrivanje primanja supružnika, ali zakonodavci bi trebali otkriti finansijske interese za koje bi drugi mogli misliti da utječu na njihove postupke.
Infosys je povremeno bio i političko pitanje. Kritičari su optuživali konzervativnu vladu da je prekršila trgovinski sporazum s Indijom 2021. nakon Brexita, čime su pogodovali Infosysu. Boris Džonson pohvalio je kompaniju tokom dogovora zbog najave otvaranja novih radnih mjesta u Britaniji.
Ovi podaci dodatno narušavaju imidž Rišija Sunaka koji je već prije bio povezivan s poreznim kontroverzama, offshore računima i milionima dolara u potencijalnim sukobima interesa koji su ostali neprijavljeni.
Na slučaj je reagirala opozicija upozoravajući na nedostatak transparentnosti.&nbsp;- Nakon godina ljigavosti i skandala povjerenje javnosti u sistem Ujedinjenog Kraljevstva već je na dnu - izjavila je u četvrtak Angela Rajner (Rayner), zamjenica čelnika Laburističke stranke.

Ovi podaci dodatno narušavaju imidž Rišija Sunaka koji je već prije bio povezivan s poreznim kontroverzama

Tek je izabran, a njegov imidž već je srozan: Golemo bogatstvo novog britanskog premijera sve se više dovodi u pitanje

Više desetaka ljudi teško je povrijeđeno u stampedu u <a href="https://avaz.ba/tag/1805/juzna-koreja">Južnoj Koreji</a>, <a href="https://news.sky.com/story/dozens-injured-in-stampede-during-halloween-festivities-in-south-koreas-capital-seoul-12733277">javlja Sky News</a>.

Prema izvještaju tamošnje novinske agencije "Yonhap", povrijeđene je "pregazila" velika rulja ljudi koja je krenula niz usku ulicu za vrijeme proslave Noći vještica u Seoulu. Korejska agencija piše kako se oživljava oko 50 ljudi...
Iz hitnih službi kažu da su primili 81 poziv od osoba koje su im rekle kako imaju problema s disanjem. Stampedo se dogodio u predjelu Seula Itaevon.

<blockquote class="twitter-tweet">Breaking: At least 50 injured after stampede during a Halloween party in the Itaewon area of Seoul, South Korea. Warning- Graphic video: <a href="https://t.co/VqbR3fxZV6">pic.twitter.com/VqbR3fxZV6</a>&mdash; PM Breaking News (@PMBreakingNews) <a href="https://twitter.com/PMBreakingNews/status/1586385852288028672?ref_src=twsrc%5Etfw">October 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako&nbsp;<a href="https://www.bbc.com/news/world-asia-63440849">javlja BBC</a>, više od 100.000 ljudi na ulicama Seula slavilo je prvu noć vještica nakon prestanka korona mjera. BBC navodi i da je više ljudi na liječenju zbog srčanog zastoja. Predsjednik Južne Koreje Jun Suk-Jul (Yoon Suk-Yeol) naredio je hitnu istragu i na teren poslao sve odgovorne službe.Gradonačelnik Seoula Oh Se-hun (Oh Se-hoon), koji je u posjeti Evropi, odlučio se odmah vratiti u Koreju, javlja korejska agencija "Yonhap".

Iz hitnih službi kažu da su primili 81 poziv od osoba koje su im rekle kako imaju problema s disanjem

Užas u Južnoj Koreji: Više desetaka ljudi teško povrijeđeno u stampedu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Erdoan&amp;">Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan)</a> obišao je kompleks Gemlik, u provinciji Bursa u Turskoj, gdje se održava svečana ceremonija otvaranja kompleksa za serijsku proizvodnju turskog električnog automobila TOGG. Erdoan i njegova supruga Emine fotografirali su se s inžinjerima i radnicima fabrike.&nbsp;Turski predsjednik i njegova supruga potom su testirali vozilo TOGG.U kompleksu Gemlik, u provinciji Bursa u Tuskoj, počela je svečana ceremonija otvaranja kompleksa za serijsku proizvodnju turskog električnog automobila TOGG.
Svečana ceremonija održava se na nacionalni praznik Dan republike koji Turske obilježava 29. oktobra. Ove godine Republika slavi 99. rođendan.

Svečana ceremonija održava se na nacionalni praznik Dan republike koji Turska obilježava 29. oktobra

Erdoan sa suprugom Emine testirao turski automobil TOGG

Erdoan testirao turski automobil TOGG

<a href="https://avaz.ba/tag/22738/armenija">Armenija je spremna</a> da potpiše trilateralni sporazum sa Rusijom i Azerbejdžanom o produženju mandata ruskim mirovnim snagama u Nagorno-Karabahu na 20 godina, rekao je u subotu armenski premijer Nikol Pašinjan (Pashinyan), prenosi Anadolu Agency (AA). - Želimo da ruske mirovne snage nastave svoju misiju. Spreman sam da potpišem u Sočiju dokument o produženju mandata ruskim mirovnim snagama za 10, 15 ili 20 godina - rekao je Papinjan na kongresu političke partije Građanski ugovor.
Kako je kazao, i sam će to predložiti, ali ruska ruska strana treba da ga u tome podrži.
U petak je pres-služba Kremlja objavila da će predsjednici Rusije i Azerbejdžana Vladimir Putin i Ilham Alijev (Aliyev) i premijer Armenije Nikol Pašinjan 31. oktobra održati trilateralni sastanak u ruskom gradu Sočiju.

Armenski premijer je napomenuo da ne može jednostrano odlučiti o produženju, jer su sporazum, prema kojem je organizovana mirovna misija, potpisale tri strane - Armenija, Azerbejdžan i Rusija.

Međutim, dodao je, ako Rusija i Armenija zajedno iznesu ideju, imat će većinu.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Armenije i Azerbejdžana su pod tenzijama od 1991. godine kad je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritoriju koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, kao i sedam susjednih regija.
Posljednji sukobi dogodili su se u septembru 2020., kad je Azerbejdžan oslobodio nekoliko gradova i oko 300 naseljenih mjesta i sela koji su bili okupirani od Armenije skoro tri decenije.
Dogovor uz posredovanje Rusije okončao je 44 dana intenzivnog sukoba u novembru 2020.

Predsjednici Rusije i Azerbejdžana i premijer Armenije 31. oktobra održati trilateralni sastanak u ruskom gradu Sočiju

Armenija spremna produžiti mandat ruskim mirovnim snagama u Nagorno-Karabahu na 20 godina

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Rusija će obustaviti</a> svoje učešće u sporazumu o izvozu žitarica s Ukrajinom uz posredovanje Ujedinjenih naroda nakon napada dronovima na krimski grad Sevastopolj, objavilo je u subotu ministarstvo odbrane Rusije. Moskva za napade krivi Kijev, prenosi CNN, koji nije uspio nezavisno provjeriti izvještaj Rusije, a Ukrajina tek treba da prizna incident. - Uzimajući u obzir teroristički akt koji je režim u Kijevu uz učešće britanskih stručnjaka počinio 29. oktobra ove godine protiv brodova Crnomorske flote i civilnih brodova uključenih u osiguranje "žitnog koridora", ruska strana suspenduje svoje učešće u implementaciji sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva odbrane.
Ujedinjeno Kraljevstvo je negiralo tvrdnje Moskve da je Britanija pomogla Ukrajini da planira napade dronovima na Krimu, rekavši da Rusija "pronosi lažne tvrdnje epskih razmjera".Podsjećamo, Turska, Ujedinjeni narodi, Rusija i Ukrajina potpisale su 22. jula u Istanbulu sporazum o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke, koji je prekinut nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru. U Istanbulu je uspostavljen Zajednički koordinacioni centar sa zvaničnicima triju zemalja i UN-a koji je nadgledao pošiljke.Strane su pregovarale o mogućem produženju i proširenju nakon krajnjeg roka 19. novembra kako bi se uključio ruski izvoz žitarica i gnojiva.

Moskva za napade krivi Kijev

Rusija, zbog napada na Krim, obustavlja sporazum o žitaricama: Ukrajina više neće moći izvoziti iz svojih luka?

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Vlasti Ukrajine</a> i Rusije razmijenili su ratne zarobljenika prilikom čega su oslobođena 52 Ukrajinca i 50 Rusa. Andrij Jermak (Andriy Yermak), šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, objavio je na Twitteru da su 52 Ukrajinca oslobođena u razmjeni zarobljenika.

<blockquote class="twitter-tweet">Held another POWs swap. We got 52 our people out of the Russian captivity. Among them are 12 NGU soldiers, including two of "Azov", 18 Navy, 9 TRD and 3 AFU servicepersons, as well as 8 policemen, and 2 civilians. <a href="https://t.co/LnQtq0dO28">pic.twitter.com/LnQtq0dO28</a>— Andriy Yermak (@AndriyYermak) <a href="https://twitter.com/AndriyYermak/status/1586349220763643905?ref_src=twsrc%5Etfw">October 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Uspjeli smo da oslobodimo 52 naša čovjeka, uključujući i oficire, bolničare, narednike i vojnike - rekao je Jermak.
Dodao je da neće stati već će nastavljati ispunjavati zadatak predsjednika Zelenskog,a to je da dovedu sve Ukrajince kući.&nbsp;
U saopćenju Ministarstva odbrane Rusije navodi se također da je 50 ruskih vojnika oslobođeno u okviru razmjene zarobljenika s Ukrajinom.
Navodi se da je vojnicima pružena neophodna medicinska i psihološka podrška te da će avionima Ministarstva biti prevezeni u glavni grad Moskvu.

Uspjeli smo da oslobodimo 52 naša čovjeka, uključujući i oficire, bolničare, narednike i vojnike, naveo je na Twitteru Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog

Ukrajina i Rusija razmijenili zarobljenike: Oslobođena 52 Ukrajinca

Marokanski sud je osudio <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">74 migranta</a> na zatvorske kazne zbog ilegalnog ulaska u zemlju, saopćila je lokalna nevladina organizacija, prenosi Anadolu Agency (AA). Sud u gradu Nador na sjeveru zemlje osudio je 62 migranta na četiri mjeseca zatvora, a ostalih osam na tri mjeseca, navodi se u saopćenju Marokanskog udruženja za ljudska prava (AMDH).
Još četiri migranta dobili su uslovnu kaznu od po četiri mjeseca zatvora, dodala je nevladina organizacija.
Tužioci su optužili migrante da su ilegalno ušli na marokansku teritoriju.
U junu su se stotine migranata pokušale popeti na željeznu graničnu ogradu između Maroka i španske enklave Melila, ali su ih zaustavile marokanske i španske snage, pri čemu su smrtno stradala najmanje 23 migranta.
Godinama su sjevernoafričke zemlje kao što su Tunis, Alžir, Libija, Mauritanija i Maroko svjedoci pokušaja migranata, uglavnom iz podsaharske Afrike, da dođu do Evrope, nadajući se boljem životu. Dok neki od migranata uspiju doći do odredišta, drugi često umiru tokom putovanja.

U junu su se stotine migranata pokušale popeti na željeznu graničnu ogradu između Maroka i španske enklave Melilla

Migranti se pokušali popeti na željeznu graničnu ogradu između Maroka i španske enklave Melila u junu

Maroko osudio 74 migranta na zatvorske kazne

Zavisnost od zemalja drugačije geostrateške orijentacije kao što su Rusija i Kina je u središtu rasprava u evropskoj javnosti. Ali, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">koliko je Zapad zavisan i od Turske,</a> pita se u tekstu <a href="https://www.dw.com/hr/%C5%A1est-razloga-za%C5%A1to-je-zapadu-potrebna-turska/a-63576465">Deutsche Wellea.</a>&nbsp;Od napada Rusije na Ukrajinu, Evropljani su počeli raspravljati o svojoj zavisnosti od zemalja koje ne dijele njihove vrijednosti. Rasprava je prožeta kajanjem zbog bliske saradnje s ovim zemljama u prošlosti.
Ali, što je s Turskom? To je zemlja koja je proteklih godina često u zapadnim medijima ocjenjivana negativno, uglavnom jer brojne odluke i izjave Ankare nisu dočekane s odobravanjem u zapadnim državama i javnosti.
U najnovijem "Izvještaju o Turskoj" objavljenom prije dvije sedmice, Evropska komisija je kritizirala političko usmjerenje Turske.- Funkcioniranje turskih demokratskih institucija je i dalje ozbiljno narušeno. Nastavljeno je demokratsko nazadovanje i duboka politička polarizacija.Tursko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na izvještaj, optužujući EU za "nedostatak strateškog pristupa i vizije" i za "pristrasni stav" prema Turskoj.
Težnje Ankare za većom ulogom na globalnoj sceni prati njena sve agresivnija nacionalistička retorika prema zapadnim partnerima. Danas Turska, predvođena moćnim liderom Erdoanom, nije ono što Zapad od nje želi, ali je i dalje važan igrač u globalnoj politici. Evo nekoliko razloga zašto zapadne metropole zavise od Ankare.

<h2>1. Posrednik s kojim razgovaraju i Moskva i Kijev</h2>

Ruski agresorski rat u Ukrajini Turskoj je pružio diplomatsku priliku. Već u prvim danima invazije, Turska se pojavila kao nezamjenljivi posrednik između Rusije i Ukrajine, pošto zapadne zemlje nisu pokazale entuzijazam za razgovore s Rusijom. Ankara ima dobre odnose i s Moskvom i s Kijevom – što je rijedak slučaj u današnje vrijeme.

Tako je Turska počela djelovati kao kanal za rješavanje velikih problema kao što je izvoz žita iz ukrajinskih luka, od kojeg svijet u dobroj mjeri zavisi. Ukrajina je prije rata bila jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, kukuruza, ječma i suncokretovog ulja. Sporazum između Rusije i Ukrajine, koji je omogućio izvoz žitarica, potpisan je uz posredovanje Turske i Ujedinjenih naroda u julu u Istanbulu.
Osim toga, Turska sve do danas važi kao najverovatnije mjesto budućih mirovnih pregovora između dvije strane.

<h2>2. Saveznik čije je zeleno svjetlo apsolutno nužno</h2>

Turska je članica NATO-a od 1952. godine. Činjenica da čini drugu po veličini vojsku alijanse, iza Sjedinjenih Država, Turskoj daje status glavnog činioca sigurnosti u transatlantskom Savezu. Smještena na jugoistočnom krilu alijanse, Turska je u osnovi granica NATO-a prema Siriji, Iraku, Armeniji, Azerbejdžanu, Gruziji i crnomorska granica prema Ukrajini i Rusiji.

Trenutno Švedska i Finska pokušavaju uvjeriti Tursku da pristane na njihov ulazak u NATO. Da bi neka nova država mogla postati članicom NATO-a, potrebno je odobrenje svakog pojedinačnog saveznika. Turska i Mađarska su trenutno jedine dvije zemlje koje nisu odobrile pristupanje dvije nordijske države alijansi.
Prošle sedmice je novi premijer Švedske Ulf Kristerson (Kristersson) napisao pismo turskom predsjedniku Erdoanu, tražeći sastanak na kojem bi razgovarali o tom pitanju. Sastanak će biti održan u Ankari. Turska optužuje Švedsku i Finsku da su sigurno utočište za članove Radničke partije Kurdistana (PKK) koju su Ankara, ali Vašington i Brisel stavili na listu terorističkih organizacija. Turska poziva Štokholm i Helsinki da turskim vlastima isporuče navodne članove PKK-a.

<h2>3. Faktor pristupačne sigurnosti</h2>

Sve veći uspjeh odbrambenih investicija Ankare čini Tursku dodatno važnom za Zapad. Uspon turske odbrambene industrije učinio ju je važnim igračem koji direktno utječe na zapadne interese. Naoružane bespilotne letjelice Bajraktar TB-2 turske proizvodnje, pokazale su se kao vrlo efikasne u više sukoba proteklih godina. Prema izvještaju Akademije Bundeswehra za sigurnosnu politiku (BAKS) iz 2021. godine, turski dronovi odigrali su odlučujuću ulogu u pobjedi Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu.

Danas oni igraju veliku ulogu i u ratu u Ukrajini, pošto su navodno pomagali ukrajinskoj vojsci u obrani teritorije od ruskih snaga. Ukrajinski predsjednik Zelenski prošlog mjeseca je odlikovao Haluka Bajraktara, glavnog direktora kompanije Bajkar, proizvođača drona Bajraktar, zahvalivši Turskoj na podršci Ukrajini u ratu.
Niska cijena Bajraktara čini Tursku jedinstvenim partnerom za zemlje koje sebi ne mogu priuštiti skupu vojnu opremu ili istraživanja, ali traže alternativu. Prema navodima Njemačkog instituta za međunarodnu politiku i sigurnost pri Fondaciji znanost i politika (SWP), prodaja oružja Africi "naglo raste i čini Tursku sve većim dostavljačem oružja na kontinentu".

<h2>4. Ključni igrač u ranjivosti Evrope</h2>

Činjenica da Turska graniči s mnogim zemljama na jugu i istoku ne samo da joj pruža kapacitete u pogledu njene odbrambene politike, već i u pogledu ranjivosti Evropske unije kada je riječ o migracijskoj politici. Erdoan je u prošlosti više puta prijetio Briselu, Berlinu i drugim evropskim metropolama "otvaranjem vrata", što bi tehnički značilo da bi izbjeglice tada imale otvoren pristup Evropi.

Prijetnje Ankare su objektivno donijele rezultate, jer je 2016. sklopljen sporazum o izbjeglicama između EU-a i Turske. On predviđa isplatu šest milijardi eura Turskoj, a zauzvrat bi Turska zbrinula izbjeglice na svojoj teritoriji.

"Više od 60 posto Turaka u Njemačkoj glasalo je za Erdoana". Ovako su brojni njemački mediji 2018. prokomentirali tadašnje izbore u Turskoj. Činjenica je da je značajan postotak turske zajednice u Njemačkoj privržen turskoj državi. Čak se i svjetski poznati nogometaš Mesut Ozil, koji je bio uspješan reprezentativac Njemačke i dobio nagradu za integraciju fotografirao s Erdoanom. To je bila prekretnica u njegovoj karijeri i izazvalo je raspravu o integraciji Turaka u Njemačkoj.

Druga komponenta pitanja je domaća sigurnost. Prema navodima njemačkog Saveznog ureda za zaštitu ustava, postoji više radikalnih ideologija koje prijete njemačkom ustavu, a potiču iz Turske. Pored vjerskih grupa, u Njemačkoj su organizirani i ultranacionalistički "Sivi vukovi", simpatizeri kurdskog PKK-a, kao i lijevo ekstremističke grupe koje su pod nadzorom državnih službi. Događaji u Turskoj utječu na dinamiku između ovih grupa, a u nekim slučajevima i turska država direktno utječe na te organizacije, posebno kada je riječ o Sivim vukovima.

<h2>6. Turska kao središte za distribuciju plina</h2>

Uz sve ove tačke, Turska bi možda mogla poslužiti kao rusko plinsko čvorište za evropske potrošače. Vladimir Putin je prije dvije sedmice predložio preusmjeravanje plina iz Sjevernog toka u Tursku. Moskva je spremna u saradnji s Turskom osnovati novo središte za distribuciju, odakle bi onda Evropa kupovala ruski plin.

Sve u svemu, uprkos kritika zapadne javnosti, Turska ostaje težak, ali nezaobilazan partner Zapada.

Danas Turska, predvođena moćnim liderom Erdoanom, nije ono što Zapad od nje želi, ali je i dalje važan igrač u globalnoj politici

Šest razloga zašto je Zapadu potrebna Turska

Saifulah Parača (Saifullah Paracha), pakistanski biznismen, koji je bio najstariji zatvorenik u zloglasnom američkom pritvorskom centru <a href="https://avaz.ba/tag/108182/gvantanamo">Gvantanamo Bej</a>, vratio se u subotu u Pakistan nakon skoro 20 godina, potvrdilo je Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Anadolu Agency (AA). Američki obavještajni operativci uhapsili su Paraču (73) na Tajlandu 2003. godine, pod optužbom da je povezan s terorističkom organizacijom Al-Kaida. Vlada SAD-a odobrila je njegovo oslobađanje u maju prošle godine.
- Gospodin Parača, pakistanski državljanin, koji je bio zatočen u Gvantanamu, pušten je i stigao je u svoju domovinu u subotu - saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći više detalja.
Parača nikada nije optužen za zločin, ali je optužen za pomaganje najmanje dvojici pripadnika terorističke grupe Al-Kaide umiješanih u terorističke napade 11. septembra u Njujorku i Vašingtonu.Pakistanac, koji ima dijabetes i srčano oboljenje, također je negirao bilo kakvu umiješanost u terorizam, tvrdeći da "nije imao pojma da su ljudi s kojima je imao posla članovi terorističke grupe."
Njega je federalni sud u Njujorku 2005. godine osudio na 30 godina zatvora, ali je te tvrdnje svjedoka sudija odbacio u martu 2020. godine.

Američki obavještajni operativci uhapsili su Parač na Tajlandu 2003. godine, pod optužbom da je povezan s terorističkom organizacijom Al-Kaida

Iz Gvatanama izašao najstariji zatvorenik nakon skoro 20 godina

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruska vojska</a> optužila je Ukrajinu za "masivni" napad bespilotnim letjelicama na njenu Crnomorsku flotu na Krimu u subotu, tvrdeći da je Ujedinjeno Kraljevstvo pomoglo u napadu koji je oštetio brod. Luka Sevastopolj na Krimu, koji je Moskva anektirala, nekoliko je puta bila meta napada u posljednjih nekoliko mjeseci, a taj grad služi kao sjedište flote i logističko je središte za operacije u Ukrajini.

Ruska vojska tvrdi da je "uništila" devet bespilotnih letjelica i sedam pomorskih objekata u napadu rano u subotu u toj luci.

Moskovske snage su tvrdile da su britanski "specijalci", za koje su rekli da su smješteni u gradu Očakiv na jugu Ukrajine, pomogli u pripremi i obuci Kijeva za izvođenje napada.
Veliku Britaniju Moskva vidi kao jednu od najneprijateljskijih zapadnih zemalja i tvrdi da je ista britanska jedinica bila uključena u eksplozije plinovoda Sjeverni tok prošlog mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️Several ships of the Black Sea Fleet of the Russian Federation, including the frigate "Admiral Makarov", were damaged after nighttime explosions, the Russians completely blocked the entrance to the Sevastopol Bay. According to available information, <a href="https://t.co/LdKg3BUuVl">pic.twitter.com/LdKg3BUuVl</a>— 🇺🇦War in Ukraine🇺🇦 (@Rinegati) <a href="https://twitter.com/Rinegati/status/1586290930973577216?ref_src=twsrc%5Etfw">October 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Moskovska vojska saopćila je da su brodovi koji su ciljali njihovu krimsku bazu bili uključeni u dogovor uz posredovanje Ujedinjenih nacija da se omogući izvoz ukrajinskog žita. Rusija je nedavno kritizirala taj dogovor, navodeći da je njezin vlastiti izvoz žitarica pretrpio štetu zbog zapadnih sankcija.

Mihail Razvožajev, guverner Sevastopolja postavljen u Moskvi, rekao je da je subotnji napad dronovima bio "najmasovniji" koji je poluotok vidio. Gradske službe bile su u "pripravnosti", ali je kaže da nije oštećena "civilna infrastruktura" te je pozvao stanovnike da ne stavljaju videa o napadima na društvene mreže.

Napadi na Krim, koji je Moskva anektirala 2014. godine, pojačani su posljednjih sedmica, dok Kijev vrši protuofanzivu na jugu kako bi povratio dio zemlje koje je Moskva držala mjesecima, javio je AFP.

Luka Sevastopolj na Krimu, koji je Moskva anektirala, nekoliko je puta bila meta napada u posljednjih nekoliko mjeseci

Ukrajinske bespilotne letjelice navodno napale krimsku flotu

Rusija tvrdi da je zaustavila napad ukrajinske bespilotne letjelice na krimsku flotu

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Šef britanske Kraljevske mornarice</a> Ben Kej (Key) naredio je istragu o navodnom maltretiranju i seksualnom uznemiravanju žena na podmornicama te je izjavio da je duboko uznemiren optužbama, prenosi Anadolu Agency (AA). Britanski list "Daily Mail" prenio je u subotu tvrdnje bivše mornaričke potporučnice Sofi Bruk (Sophie Brook, 30) da se suočavala s "konstantnom kampanjom seksualnog maltretiranja", kao i fizičkim napadima. Rekla je da su muški članovi posade na podmornicama "kao lešinari kad god bi nova žena došla".

Bruk je tvrdila da su muškarci pravili "listu silovanja" na kojoj su rangirane koleginice koje bi po redoslijedu trebale biti silovane u slučaju katastrofalnog događaja.

Bruk je napustila Kraljevsku mornaricu ranije ove godine, a kasnije je osuđena na uslovnu zatvorsku kaznu, jer je putem elektronske pošte podijelila osjetljive informacije o kretanju svoje podmornice.
Novine su citirale drugog, anonimnog, mornaričkog zviždača koji je rekao da su žene stalno bile uzrujane zbog seksualnog uznemiravanja u podmornicama.
Žene čine oko 10 posto osoblja Kraljevske mornarice s punim radnim vremenom.

Šef mornarice, admiral Ben Kej, nazvao je navode o seksualnom uznemiravanju "gnusnim".

- Seksualni napad i uznemiravanje nemaju mjesta u Kraljevskoj mornarici i neće se tolerisati. Uputio sam svoj viši tim da detaljno ispita ove navode. Svako ko bude proglašen krivim odgovarat će za svoja djela bez obzira na njihov čin ili status - rekao je Kej.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije nije komentiralo pomenute navode, ali je saopćilo da je potrebno više raditi na nedoličnom ponašanju. Navelo je da poboljšava mehanizme prijavljivanja seksualnih delikata.

Šef britanske Kraljevske mornarice Ben Kej naredio je istragu o navodnom maltretiranju i seksualnom uznemiravanju žena na podmornicama te je izjavio da je duboko uznemiren optužbama

Britanska mornarica istražuje tvrdnje o maltretiranju i seksualnom uznemiravanju žena na podmornicama

<a href="https://avaz.ba/tag/6335/finska">Finska premijerka Sana Marin</a> (Sanna) izjavila je da je nemoguće predvidjeti kada će Turska i Mađarska odobriti članstvo njene zemlje u NATO, prenosi Anadolu Agency (AA). Kako navodi finski portal YLE, premijerka Marin je komentirala proces pridruživanja njene zemlje NATO-u.Istaknuvši da je nemoguće predvidjeti kada će Turska i Mađarska odobriti članstvo njene zemlje u NATO, Marin je rekla da se nada da će se to brzo odvijati.

- Naravno, nadamo se da će stvari brzo napredovati u tom pogledu - rekla je.

Marin je komentirala i opcije raspoređivanja NATO baza i nuklearnog oružja na teritoriji njene zemlje.
- Kada su u pitanju stalne baze ili nuklearno oružje, mislim da je veoma važno da ne postavljamo takve preduslove niti ograničavamo naš manevarski prostor - rekla je Marin.
Dodala je kako vjeruje da je ipak malo vjerovatno da će nuklearno oružje biti raspoređeno na finskom teritoriju.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u junu ove godine, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine. Međutim, Turska je kao članica NATO-a izrazila primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritizirajući Švedsku i Finsku zbog tolerisanja pa čak i podrške terorističkim grupama.

Tri države potpisale su trilateralni memorandum o razumijevanju na samitu NATO-a u junu u Madridu, koji predviđa da Finska i Švedska više neće pružiti podršku YPG/PYD-u, odnosno sirijskom ogranku terorističke organizacije PKK-a niti terorističkoj organizaciji FETO, koja je odgovorna za neuspjeli pokušaj vojnog udara u Turskoj.

Finska i Švedska su se također složile da se pozabave neriješenim zahtjevima Ankare za deportaciju ili ekstradiciju osumnjičenika za terorizam.
Turski parlament mora ratifikovati odobrenje da bi Švedska i Finska postale nove članice NATO-a.

Marin je komentirala i opcije raspoređivanja NATO baza i nuklearnog oružja na teritoriji njene zemlje

Finska premijerka Sana Marin: Nemoguće predvidjeti kada će nam Turska i Mađarska odobriti članstvo u NATO-u

Reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) je snimila <a href="Ukrajinske artiljerijske snage"><a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">ukrajinske artiljerijske snage</a></a> stacionirane u blizini grada Bakhmuta u oblasti Donjeck, gdje se intenzivno nastavlja rat protiv Rusije. Artiljerijske jedinice dežuraju 24 sata i pomažu ukrajinskoj vojsci, posebno oko Bakhmuta, gdje su zabilježeni najžešći sukobi, kao i na liniji fronta u Donjecku.

Ističući da je artiljerijska vatra najvažnija ratna sila, kapetan Vladislav napominje da je najvažniji nastaviti borbu.

- Izvodimo žestoku paljbu da potisnemo neprijatelja. Svaki dan smo na terenu i žestoko pucamo na neprijateljske ciljeve - rekao je te dodao:
- Koristimo višecjevne raketne bacače, razne haubice i druge artiljerijske sisteme. Dežuramo veoma intenzivno, svaki dan, 24 sata, po svim vremenskim uslovima.
Rusija je 24. februara pokrenula rat u Ukrajini koji Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Posljednjih sedmica ukrajinske snage su krenule u kontraofanzivu, dok je Rusija pozvala još rezervista i anektirala četiri ukrajinska regiona, uključujući Donjeck.

Ruske snage pokrenule su novu seriju zračnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove u protekle tri sedmice, nakon što je eksplozije na Kerčkom mostu koji spaja poluostrvo Krim i Rusiju.

Artiljerijske jedinice dežuraju 24 sata i pomažu ukrajinskoj vojsci, posebno oko Bakhmuta, gdje su zabilježeni najžešći sukobi, kao i na liniji fronta u Donjecku

Ukrajinska artiljerija neprekidno napada ruske snage

<a href="https://avaz.ba/tag/75369/didier-reynders">Evropska unija zamrznula</a> je više od 17 milijardi eura ruske imovine u sklopu paketa sankcija protiv Moskve, kazao je komesar Evropske komisije za pravosuđe Didije Rejnders (Didier Reynders).- Do sada je zamrznuta imovina 90 ljudi, više od 17 milijardi eura u sedam država članica, uključujući 2,2 milijarde eura u Njemačkoj - rekao je Belgijac za njemački medijski koncern Funke.

EU je usvojila osam paketa sankcija od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru.&nbsp;

EU je također zamrznula 300 milijardi eura deviznih rezervi Ruske centralne banke, istaknuo je Rejnders. 

- S moje tačke gledišta, barem je moguće zadržati ovih 300 milijardi eura kao garanciju dok Rusija dobrovoljno ne sudjeluje u obnovi Ukrajine - rekao je Rejnders.
Za novine "Hamburger Abendblatt" Rejnders je pak kazao da bi ove godine moglo doći do prvih suđenja za ratne zločine počinjene u Ukrajini. 
- Ako tužitelji žele početi na najvišem nivou, neka to učine - poručio je.
Rejnders je dodao kako je prilično siguran da će prva suđenja za ratne zločine ruskim osumnjičenicima započeti na Međunarodnom kaznenom sudu ove godine.

Do sada je zamrznuta imovina 90 ljudi, više od 17 milijardi eura u sedam država članica, uključujući 2,2 milijarde eura u Njemačkoj

EU zamrznula više od 17 milijardi eura ruske imovine

Rusija je optužila britansku mornaricu za “teroristički napad” na plinovode Sjevernog toka. 

Rusko ministarstvo obrane saopćilo je da je britanska mornarica digla u zrak plinovod Sjeverni tok prošlog mjeseca, direktno optuživši jednu od vodećih zemalja NATO-a za sabotiranje ključne ruske infrastrukture, javlja Reuters.Ministarstvo obrane nije dalo dokaze za svoju tvrdnju.
- Prema dostupnim informacijama, predstavnici ove postrojbe britanske mornarice sudjelovali su u planiranju, osiguranju i provedbi terorističkog napada u Baltičkom moru 26. rujna ove godine – dizanju u zrak plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 - poručili su iz ministarstva.Britansko ministarstvo obrane zasad je odbilo komentirati optužbe Rusije.&nbsp;

Ministarstvo obrane nije dalo dokaze za svoju tvrdnju

Rusko ministarstvo obrane saopćilo je da je britanska mornarica digla u zrak plinovod Sjeverni tok

Mask objavio da će formirati vijeće: Da li će se Tramp vratiti na Twitter?

Tek je izabran, a njegov imidž već je srozan: Golemo bogatstvo novog britanskog premijera sve se više dovodi u pitanje

Užas u Južnoj Koreji: Više desetaka ljudi teško povrijeđeno u stampedu

Erdoan testirao turski automobil TOGG

Armenija spremna produžiti mandat ruskim mirovnim snagama u Nagorno-Karabahu na 20 godina

Rusija, zbog napada na Krim, obustavlja sporazum o žitaricama: Ukrajina više neće moći izvoziti iz svojih luka?

Ukrajina i Rusija razmijenili zarobljenike: Oslobođena 52 Ukrajinca

Maroko osudio 74 migranta na zatvorske kazne

Šest razloga zašto je Zapadu potrebna Turska

Iz Gvatanama izašao najstariji zatvorenik nakon skoro 20 godina

Rusija tvrdi da je zaustavila napad ukrajinske bespilotne letjelice na krimsku flotu

Britanska mornarica istražuje tvrdnje o maltretiranju i seksualnom uznemiravanju žena na podmornicama

Finska premijerka Sana Marin: Nemoguće predvidjeti kada će nam Turska i Mađarska odobriti članstvo u NATO-u

Ukrajinska artiljerija neprekidno napada ruske snage

EU zamrznula više od 17 milijardi eura ruske imovine

Rusija tvrdi: Britanska mornarica je raznijela Sjeverni tok

Globus

Mask objavio da će formirati vijeće: Da li će se Tramp vratiti na Twitter?

Tek je izabran, a njegov imidž već je srozan: Golemo bogatstvo novog britanskog premijera sve se više dovodi u pitanje

Užas u Južnoj Koreji: Više desetaka ljudi teško povrijeđeno u stampedu

Erdoan testirao turski automobil TOGG

Armenija spremna produžiti mandat ruskim mirovnim snagama u Nagorno-Karabahu na 20 godina

Rusija, zbog napada na Krim, obustavlja sporazum o žitaricama: Ukrajina više neće moći izvoziti iz svojih luka?

Ukrajina i Rusija razmijenili zarobljenike: Oslobođena 52 Ukrajinca

Maroko osudio 74 migranta na zatvorske kazne

Šest razloga zašto je Zapadu potrebna Turska

Iz Gvatanama izašao najstariji zatvorenik nakon skoro 20 godina

Rusija tvrdi da je zaustavila napad ukrajinske bespilotne letjelice na krimsku flotu

Britanska mornarica istražuje tvrdnje o maltretiranju i seksualnom uznemiravanju žena na podmornicama

Finska premijerka Sana Marin: Nemoguće predvidjeti kada će nam Turska i Mađarska odobriti članstvo u NATO-u

Ukrajinska artiljerija neprekidno napada ruske snage

EU zamrznula više od 17 milijardi eura ruske imovine

Rusija tvrdi: Britanska mornarica je raznijela Sjeverni tok