Napad na supruga predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi (Nancy Pelosi) u San Franciscu nije bio slučajan akt, javila je policija.&nbsp;To nije bio slučajan akt. Bio je namjeran, rekao je šef policije San Francisca Vilijam Skot (William Scott) na konferenciji za novinare odbivši komentirati moguće motive napada. 

Paul Pelosi, suprug predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a "nasilno je napadnut" nakon provale u njihov zajednički dom u Kaliforniji. Prema nekim informacijama napadač je ušao u njihovu kuću s čekićem i vikao "Gdje je Nancy", što daje naslutiti da je čelnica Zastupničkog doma zapravo bila prava meta napada.

To nije bio slučajan akt, rekao je šef policije San Francisca Vilijam Skot

Ko je napao supruga predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa

Napad na Paula Pelosi: Napadač je ušao u kuću s čekićem i vikao "Gdje je Nensi"

<a href="https://avaz.ba/tag/1712/belgija">Mnogi vlasnici restorana u Belgiji protestovali su</a> zbog energetske krize gaseći svjetla u svojim objektima, javlja Anadolu Agency (AA).

Na poziv Horeca federacije, koja predstavlja vlasnike hotela, restorana i kafića u Valonskoj regiji u Belgiji, mnoga preduzeća su organizovala protest "Petak bez svjetla".&nbsp;Protest je organizovan radi podizanja svijesti o problemima koji se javljaju zbog energetske krize, a mnogi restorani su u 20:30 sati po lokalnom vremenu ugasili svjetla na pet minuta.Restoran "La Cuisine du Cote Vert", u gradu Vaterlo u blizini Brisela, bio je među ugostiteljskim objektima koji su učestvovali u protestu.&nbsp;Olivier Pinden rekao je da su isključili struju u restoranu u znak protesta jer cijene energije utiče na sve.Navodeći da se osjećaju sretnima što imaju kupce, Pinden je rekao: "Međutim, mnoge naše kolege su u teškoj situaciji. Zato pokazujemo solidarnost i zajedno se borimo protiv rasta cijena energenata."
Kako je kazao, postaje izuzetno teško ne odraziti troškove cijena energenata na jelovniku.&nbsp;Horeca federacija traži i smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje preduzeća, smanjenje PDV-a i pomoć sektoru.U Belgiji su cijene struje i plina porasle nekoliko puta, posebno s rusko-ukrajinskim ratom.&nbsp;U septembru je nekoliko restorana u Briselu služilo hladnu kafu i večere uz svijeće kako bi podigli svijest o energetskoj krizi.

U toj zemlji su cijene struje i plina porasle nekoliko puta, posebno s rusko-ukrajinskim ratom

Zbog energetske krize: "Petak bez svjetla" u restoranima u Belgiji

<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Uprkos tome što se javno razilaze u pitanjima energije i odbrane, njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz)</a> i predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) slažu se da Evropa treba uzvratiti udarac SAD zbog nelojalne konkurencije, piše "<a href="https://www.politico.eu/article/france-and-germany-find-ground-on-a-common-concern-u-s-protectionism/">Politico</a>".Šolc i Makron su razgovarali u srijedu u Parizu gotovo tri i pol sata uz ribu, vino i šampanjac. Tom prilikom složili su se da nedavna objava Vašingtona&nbsp;o isplati državnih subvencija kompanijama koje će prebaciti proizvodnju u SAD narušava princip slobodnog tržišta, navodi Politico pozivajući se na osobe upoznate s razgovorima.&nbsp;

Francuska i Njemačka žele da se tim problemom pozabavi Evropska unija. Oba su se lidera složila da EU ne može ostati po strani ako Vašington ne promijeni Zakon o smanjenju inflacije, koji nudi manji porez i energetske olakšice za kompanije koje ulažu na tlu SAD.Naime, nedavno potpisani američki zakon potiče potrošače da kupuju američko i kada biraju električno vozilo, što je posebno naljutilo velike automobilske industrije iz Francuske i Njemačke.Poruka s pariškog ručka glasi: ako se SAD ne suzdrži, EU će morati uzvratiti udarac. 

- EU će morati donijeti programe poticaja za kompanije kako bi se izbjegla nepoštena konkurencija ili gubitak ulaganja - složili su se Šolc i Makron. Tim bi se potezom riskirao trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Politico.
Makron je prvi s tim izašao u javnost. U srijedu navečer u intervjuu za TV kanal France 2 francuski je predsjednik oštro upozorio kako je potreban zakon "Kupujmo evropsko" po uzoru na Amerikance.
&nbsp;- Moramo rezervirati subvencije za evropske proizvođače. Imate Kinu koja štiti svoju industriju, SAD koji štiti svoju industriju i Evropu koja je otvorena kuća - kritikovao je Makron.

Berlin je tradicionalno manje spreman na trgovinski spor sa SAD-, ali u ovom slučaju podupire francuski stav, piše Politico. Šolc se slaže da će EU morati pokrenuti protivmjere ako Vašington ne promijeni odluku. Ranije ovog mjeseca Šolc je izjavio da će Evropa morati "dublje" razgovarati sa SAD o američkom Zakonu o smanjenju inflacije.

Međutim, Šolc i Makron prvo žele pokušati pregovarati s Vašingtonom. Na sastanku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen (von der Leyen) i zamjenika američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Majka Pajla (Mike Pyle) u utorak formirana je radna grupa koja će se sastati na videokonferenciji krajem iduće sedmice.&nbsp;Ministri trgovine EU okupit će se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Pragu, kojem bi trebala prisustvovati i američka izaslanica za trgovinu Katherine Tai.
Evropska komisija sa zabrinutošću gleda na Makronov prijedlog koji evocira protekcionističke tendencije protiv kojih se Brisel već dugo nastoji boriti.
- Svaka mjera koju poduzmemo mora biti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije - rekao je zvaničnik Komisije. Evropa i SAD trebaju riješiti razlike razgovorima i ne ulaziti u trgovinski rat po principu milo za drago, što smo doživjeli pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump), upozorava izvor <a href="https://www.politico.eu/article/france-and-germany-find-ground-on-a-common-concern-u-s-protectionism/">Politica</a>.

Nedavno potpisani američki zakon potiče potrošače da kupuju američko i kada biraju električno vozilo, što je posebno naljutilo velike automobilske industrije iz Francuske i Njemačke

Makron i Šolc: Gotovo tri i pol sata razgovarali uz ribu, vino i šampanjac

Politico: Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

Osam dana nakon najvažnijeg političkog skupa u Kini na kojem je autokratskom <a href="https://avaz.ba/tag/405/xi-jinping">vođi Si Đinpingu (Xi Jinpin)</a> potvrđen treći mandat, a potvrđena je i ratoborna vanjska politika, jedno pitanje je bilo na svim usnama: šta se zapravo dogodilo bivšem kineskom predsjedniku Hu Jintaou i gdje je on sada?

Drama se dogodila u subotu ujutro. U trenutku prije početka zadnjeg skupa na 20. partijskom kongresu bivši kineski lider Hu je fizički uklonjen sa stolice pored svog nasljednika Sija i ispraćen iz Velike narodne sale.

To je bila šokantna scena iz ozloglašeno mutnog političkog okruženja unutar Komunističke partije Kine na skupu koji je u tolikoj mjeri kontroliran, da je čak i ponovno punjenje šoljica za čaj bilo unaprijed planirano. Ovaj događaj je odmah izazvao različita nagađanja, koja su potrajala kroz cijelu sedmicu.

Također, ovaj događaj je naslutio da je u toku jačanje Sijeve moći, čišćenje od potencijalnih suparnika i odustajanje od vizije Komunističke partije kakvu je imao njegov prethodnik.
- Neki ljudi su jako začuđeni Huovim naglim odlaskom na tako pažljivo isplaniranom događaju - kazao je Sung Wen-ti, politolog Centra za Kinu Australskog nacionalnog sveučilišta, dodajući da ovakav neobičan događaj stvara različite spekulacije.
Hu je na kongresu bio kao član predsjedništva, vijeća starijih članova partije koje nadgleda glavne procese i događaje.

Prema snimkama koje su objavljene, Hua su pripadnici osiguranja uveli u Veliku dvoranu u subotu ujutro, pa je zauzeo mjesto lijevo od Sija.&nbsp;

Nedugo nakon što su strani mediji dobili dozvolu da uđu u dvoranu, Hu je gledao u neke papire ispred sebe na stolu. Član politbiroa Li Zhansu, koji mu se nalazio s lijeve strane, pokušao ga je zaustaviti tako što je uzeo papire i vratio ih u crvenu fasciklu koju je pomakao dalje nego što ju je Hu mogao dohvatiti.

Si je, po onom što se može vidjeti, pozvao partijskog službenika i dvojica članova osoblja koji su ga odveli tako da su ga na blag način podigli sa stolice. Jedan je podigao fasciklu s papirima, pa su papiri nakratko virili vani, a fotografija španskih medija navodno pokazuje da se radi o dokumentima povezanim s dnevnim redom, među kojima su i promjene u Politbirou.
Hu se u cijeloj situaciji činio zbunjen i nevoljan sarađivati, nakratko je nešto nejasno kazao Xiju i pri odlasku dodirnuo rame premijera na odlasku Li Keqianga.
Hua se otada nije moglo vidjeti u javnosti, iako se njegov sin Hu Haifeng, partijski funkcioner u usponu koji je bio na skupu među 2.300 delegata, pojavio na formalnim događajima ove sedmice, objavio je Jutarnji.

Neki ljudi su jako začuđeni Huovim naglim odlaskom

Prije sedmicu bivši kineski predsjednik izveden je s Kongresa KP Kine, od tada nije viđen

Novinara ruske državne medijske kuće "Rosija segodnja" Svetlana Babajeva poginula je danas u oružanom incidentu u vojnom centru za obuku na Krimu, saopćili su lokalni zvaničnici.

Agencija RIA Novosti, koja je dio "Rosije segodnje", javila je da je Babajevu pogodio zalutali metak tokom vježbe sa bojevim gađanjem. Nije objavljeno više detalja.
Ruski guverner Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je smrt Babajeve nenadoknadiv gubitak.
Porukom na servisu Telegram od novinarke se oprostila i portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.
Babajeva je bila šefica dopisništva u Simferopolju, drugom gradu po veličini na Krimu.&nbsp;Ranije je bila šefica dopisništva RIA Novosti u Britaniji i SAD, a prethodno i urednik na web stranici Gazeta.Ru.

Babajeva je bila šefica dopisništva u Simferopolju

Poznata ruska novinarka poginula u vojnom incidentu na Krimu

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjene Američke Države danas su uvele sankcije iranskoj fondaciji</a> koju je optužila za davanje višemilionske nagrade za ubistvo romanopisca Salmana Rušdija (Rushdie), koji je napadnut na događaju u avgustu.

Američko ministarstvo financija u saopćenju navodi da je iransku fondaciju 15 Khordad proglasilo posebno označenim globalnim teroristom, optužujući je da je 1989. obećala nagradu osobi koja ubije Rušdija i povećala je 2012. na 3,3 miliona dolara.
Rušdi, 75, izgubio je vid na jedno oko i funkciju jedne ruke nakon napada na pozornici na književnom događaju u zapadnom Njujorku u avgustu, rekao je njegov agent.
Agent je odbio reći da li je autor "Satanskih stihova" još uvijek u bolnici više od dva mjeseca nakon što je policija saopćila da je 24-godišnji muškarac iz Nju Džerzija izbo pisca u vrat i torzo neposredno prije nego što je Rušdi trebao održati predavanje u Chautauquau Institucija.
Pisac je imao i povrede na jetri, rekao je tada Endrju Vili (Andrew Wylie), koji predstavlja poznate književnike kao što su Sol Belou (Saul Bellow) i Roberto Bolano.

Čovjek optužen za napad na romanopisca izjasnio se da nije kriv za drugostepeni pokušaj ubistva i optužbe za napad. On je zadržan bez kaucije u zatvoru u zapadnom New Yorku.

- Ovaj čin nasilja, koji je hvalio iranski režim, je užasan. Svi se nadamo brzom oporavku Salmana Rušdija nakon napada na njegov život - rekao je u saopćenju zamjenik ministra finansija za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brajan Nelson (Brian).
Akcija od petka zamrzava svu američku imovinu koja pripada fondaciji i općenito zabranjuje Amerikancima da se bave time. Oni koji se bave određenim transakcijama s fondacijom takođe rizikuju sankcije.
Ajatolah Ruholah Homeini, tadašnji vrhovni vođa Irana, prije 33 godine izdao je fetvu, odnosno vjerski edikt, pozivajući muslimane da ubiju Rušdija nekoliko mjeseci nakon što je objavljen njegov roman "Satanski stihovi". Neki muslimani su odlomke u romanu o Poslaniku Muhamedu smatraju bogohulnim.

Rušdi, 75, izgubio je vid na jedno oko i funkciju jedne ruke nakon napada na pozornici na književnom događaju u zapadnom Njujorku u avgustu, rekao je njegov agent

SAD uvele sankcije iranskoj fondaciji zbog nagrada za ubistvo Salmana Rušdija

Policija u Pitsburgu potvrdila je da je šest osoba upucano ispred crkve tokom sahrane, <a href="https://edition.cnn.com/2022/10/28/us/pittsburgh-funeral-service-shooting/index.html">javlja CNN.</a>
Zvaničnici su rekli da je pet žrtava prebačeno u opštu bolnicu, a jedna žrtva u dječiju bolnicu.
Policija nije potvrdila da li to znači da je žrtva maloljetnik, ali su saopćili da je više nego vjerovatno da je u pucnjavi upotrebljen jedan pištolj.
Za sada nema informacija o osumnjičenima.
Iz policije navode da se vrši uviđaj te da trenutno nemaju više informacija.

Iz policije navode da se vrši uviđaj te da trenutno nemaju više informacija

Pucnjava ispred crkve u Pitsburgu, šest osoba prevezeno u bolnicu

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> je na debatnom klubu "Valdai", čija je tema "Svijet nakon hegemonije: Pravda i sigurnost za sve", ispričao vic kojim je želio opisati današnju političku situaciju u Evropi.
U vicu ismijava odluke evuropskih zemalja da Rusiji uvedu sankcije koje, tvrdi Putin, više štete samoj Europi nego Rusiji.
Vic ide ovako:
Pita sin oca: "Tata, zašto je tako hladno?"Otac mu odgovara: "Zato što je Rusija napala Ukrajinu."Sin opet pita: "Ali kakve to veze ima s nama?"

<blockquote class="twitter-tweet">Putin jokes on Europe: Son: Dad, why it‘s so cold. Dad: It‘s because Russia attacked Ukraine Son: What has it to do with us? Dad: Because we sanctioned Russians Son: Why? Dad: So that they feel bad Son: Are we Russians then? <a href="https://t.co/SKpEIJ7Sru">pic.twitter.com/SKpEIJ7Sru</a>— Russian Market (@runews) <a href="https://twitter.com/runews/status/1585690484676374529?ref_src=twsrc%5Etfw">October 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Otac kaže: "To je zato što smo mi Rusima uveli sankcije."

Sin: "Zašto?"
Otac: "Zato da bi se Rusi osjećali loše."
Sin: "Znači li to da smo mi onda Rusi?"
Dakako, vic je među okupljenima izazvao salve smijeha.

U vicu ismijava odluke evuropskih zemalja da Rusiji uvedu sankcije

Putin ispričao vic o Evropi i ratu u Ukrajini: "Tata, zašto je tako hladno?"

<a href="https://avaz.ba/tag/8911/oklahoma">Smrt osam osoba, uključujući šestoro djece, pronađenih u zapaljenoj kući u Oklahomi</a> istražuje se kao ubistvo i samoubistvo, a obje odrasle osobe se smatraju osumnjičenima, saopćile su vlasti danas, javlja Anadolu Agency (AA).

Žrtve su bila djeca, starosti od jedne do 13 godina, rekao je šef policije Broken Arov Brendon Berihil (Brandon Berryhill). Nije naveo njihove identitete.&nbsp;Uzroci smrti se još istražuju, ali šef vatrogasne službe Broken Arov Džeremi Mur (Jeremy Moore) rekao je da se ne čini da su stradali u požaru.&nbsp;U kući je pronađeno oružje, rekao je šef policije.- Jučer sam stigao na lice mjesta i vidio izraze lica naših hitnih službi i vatrogasaca, to mi je slomilo srce - rekao je Mur.
Požar je prijavljen oko 16 sati. Radi se o mirnoj stambenoj četvrti Broken Arrow u Oklahomi, 20 kilometara jugoistočno od Tulse.&nbsp;Mur je rekao da su ekipe koje su došle na mjesto događaja, nakon dojave, ispred kuće pronašle dvije odrasle osobe koje su bile mrtve s povredama koje su "izgledale kao posljedica krivičnog djela".&nbsp;Djeca su pronađena mrtva u drugom dijelu kuće, rekao je on.Tragedija se i ranije dogodila u Broken Arovu, najvećem predgrađu Tulse s skoro 115.000 stanovnika. Godine 2015., dva brata tinejdžera ubili su svoju majku, oca, dva mlađa brata i petogodišnju sestru u svojoj kući.
Kuća u kojoj su se dogodila ubistva 2015. kasnije je srušena, a lokacija je pretvorena u park.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Oklahoma police say eight people have been found dead in suspected homicides after a fire was extinguished at a Tulsa-area house. <a href="https://t.co/OA2rdkD9zT">https://t.co/OA2rdkD9zT</a>&mdash; The Associated Press (@AP) <a href="https://twitter.com/AP/status/1585809496181559297?ref_src=twsrc%5Etfw">October 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jučer sam stigao na lice mjesta i vidio izraze lica naših hitnih službi i vatrogasaca, to mi je slomilo srce, rekao je šef vatrogasne službe

Tragedija se dogodila u predrgrađu Broken Arov

Užas u SAD: U kući pronađeno osam tijela, uključujući šestoro djece

<a href="https://avaz.ba/tag/11407/frank-walter-steinmeier">Njemački predsjednik Frank Volter Štajnmajer (Walter Steinmeier)</a> upozorio je stanovnike svoje zemlje na teška vremena, koja dolaze kao rezultat rata u Ukrajini.- Pred nama su teške, izazovne godine - rekao je on u 45-minutnom obraćanju naciji.&nbsp;24. februar označio je "prelomnim trenutkom ove epohe". Prema riječima Steinmeiera, Njemačka je „u najdubljoj krizi", koju doživljava „kao ujedinjena zemlja". Vremena prije 24. februara bile su "godine u kojima je zemlja plovila sa vjetrom koji joj je udarao u leđa". Bile su to godine u kojima je Njemačka usred Evrope profitirala.- Dividenda mira je sada potrošena. Za Njemačku počinje epoha plovidbe suprotno od smjera vjetra - rekao je Štajnmajer, prenosi Deutsche Welle.

Štajnmajerovo obraćanje njemačkoj naciji pod nazivom "Jačati sve što nas spaja" bilo je u znaku rata u Ukrajini. Njemački predsjednik je odmah na početku jasno stavio do znanja kako je i sam doživio taj rat tokom posjete Kijevu.&nbsp;Između ostalog, boravio je i u skloništu od zračnih napada. Kao njemački predsjednik, on ljudima ne može odagnati njihovu zabrinutost – jer, kako je rekao, mnoge njihove brige su opravdane.

Štajnmajer je objasnio da se previše igralo na kartu mira, naglasivši kako je u svemu tome "Njemačka igrala po pravilima – ali Rusija nije". I: "Putin ne samo da nije igrao po pravilima, već je srušio šahovsku tablu".

Vladimir Putin je, naglasio je Štajnmajer, doveo u pitanje granice i pokušava da podijeli Evropu. Njemački predsjednik je naglasio da je demokratija također dio kritične infrastrukture - "možemo je zaštititi samo sami".&nbsp;Dodao je i kako su sada potrebni "građani otporni na krize da bi zaštitili demokratiju", prenosi DW.

Štajnmajer je najavio daljnju podršku Ukrajini "sve dok to bude potrebno" – kako finansijski tako i politički. Osim toga, Njemačka želi već sada pomoći u rekonstrukciji i obnovi ove zemlje. A kada se radi o Rusiji - nema načina da se zaobiđu sankcije. "Ne živimo u idealnom svijetu, živimo u sukobu - i zato su nam potrebni odgovarajući instrumenti", obrazložio je Steinmeier.

S pogledom u budućnost njemački predsjednik je rekao da u Ukrajini ne bi trebalo doći do uspostave „lažnog (prividnog) mira". Takav potez bi "samo pojačao Putinovu glad". Susjedne zemlje Rusije žive u strahu, objasnio je on. „Brz i nepravedan mir stoga nije rješenje".

<h2>"Krize traže međunarodnu saradnju"</h2>

Osim rata u Ukrajini, u Steinmeierovom obraćanju pomenute su i druge krize, pa i globalne - poput tenzija s Kinom, klimatskih promjena i krize izazvane glađu. Svijet je stoga, kako je istakao njemački predsjednik, upućen na međunarodnu saradnju.&nbsp;Što se tiče klimatskih promjena, Steinmeier je zabrinut što je ovaj izazov gurnut u drugi plan. U isto vrijeme, „briga o klimatskim promjenama ne znači pauzu (nebrigu) za Ukrajinu".

Štajnmajer poziva Nijemce da izoštre pogled na ono što je potrebno u ovoj situaciji i kaže kako se u ovim teškim vremenima Njemačka može osloniti na snagu i moć, koju je razvila proteklih godina.&nbsp;Država je ekonomski snažna, ima razvijenu nauku i tehniku, jake kompanije i efikasnu državu, kao i veliki i snažan srednji sloj društva. Ovim snažnim parametrima, koji su do sada pomogli Njemačkoj u njenom razvoju, mora biti pridodan još jedan.

- Moramo imati sposobnost da riješimo sukobe, kako unutrašnje, tako i vanjske. Potrebna nam je volja za samopotvrđivanje ali i snaga za samokontrolu - rekao je Štajnmajer.
On je kao jedan aspekt otpornosti na krize naveo dobro opremljenu njemačku vojsku- Bundesvehr. Prema njegovim riječima, Njemačka ozbiljno shvata i svoju posvećenost NATO-u, što pokazuju i najnovije odluke savezne vlade.
U Štajnmajerovom govoru u palati Belevue, u publici su bili predsjednik Demokrišćanske unije (CDU) Fridrih Merc (Friedrich Merz) i ukrajinski ambasador Oleksej Makeiev.&nbsp;Međutim, članovi vlade nisu bili prisutni: ni kancelar Olaf Scholz, niti ministrice ili ministri. U palati Belevue nije se pojavila ni predsjednica Bundestaga Barbel Bas (SPD), piše <a href="https://www.dw.com/bs/steinmeier-pred-nama-su-te%C5%A1ke-godine/a-63587415?fbclid=IwAR2nd-jCSD78qasUdL_2iKIlI_0Uy_2CYvKuwD_c9BPtVN7dYHIqpP1Hz3o">Deutsche Welle</a>.

On je objasnio da se previše igralo na kartu mira, naglasivši kako je u svemu tome "Njemačka igrala po pravilima – ali Rusija nije"

Volter Štejnmajer: Dividenda mira je potrošena

Njemački predsjednik se obratio naciji: Pred nama su teške godine

<a href="https://avaz.ba/tag/6335/finska">Finska</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/440/svedska">Švedska predane</a> su istovremenom pridruženju <a href="https://avaz.ba/tag/123/nato">vojnom savezu NATO</a>, saopćili su premijeri nordijskih susjeda u petak.

Švedska i Finska pokrenule su svoju zajedničku inicijativu da se pridruže NATO-u u maju, u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na protivljenje Turske, koja optužuje dvije zemlje da kriju, kako ih naziva, militante iz zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) i ostalih grupa.
Sve NATO članice izuzev Turske i Mađarske ratificirale su molbe dvije zemlje, prenosi Reuters.
- Veoma je bitno za nas, naravno, da se Finska i Švedska pridruže NATO-u ruku pod ruku - izjavila je finska premijerka Sana (Sanna) Marin novinarima, dodajući da je nedavno u Pragu raspravljala o turskim brigama s njenim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan), prenosi Reuters.

Naišli  suna protivljenje Turske, koja optužuje dvije zemlje da kriju militante iz zabranjene Radničke partije Kurdistana

Švedska i Finska predane istovremenom pridruženju NATO-u

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Evropska%20unija&amp;">Komesar za unutrašnje tržište Evropske komisije Tieri Brenton (Thierry)</a> reagovao je danas na vijest da je milijarder Ilon Mask (Elon Musk) kupio društvenu mrežu Twitter, ukazavši da će ta društvena mreža u Evropi raditi po evropskim pravilima.&nbsp;Mask je nakon kupovine Twittera napisao da je sada "ptica slobodna" nakon što je preuzeo kontrolu nad platformom, kupljenom za 44 milijarde dolara.
Breton je odgovorio da će Twitter morati poštovati propise o velikim platformama koji važe u Evropskoj uniji.
Francuski komesar, koji je inicijator zakona o digitalnim platformama, na Twitteru je napisao da će "u Evropi ptica letjeti po evropskim pravilima".

<blockquote class="twitter-tweet">the bird is freed&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1585841080431321088?ref_src=twsrc%5Etfw">October 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

On je također na Twitteru objavio video njegovog susreta za Maskom u maju ove godine u Austinu u SAD, u fabrici koja proizvodi automobil Tesla.

U videu Mask uvjerava Bretona da će biti "na istoj talasnoj dužini" kao i EU o novim propisima o digitalnim platformama i obavezama koje se odnose na sadržaj.
Twitter, kao i druge društvene mreže, su odavno predmet debata i zabrinutosti korisnika i zaposlenih u firmi, a često stižu i pozivi da se preduzme nešto protiv uznemiravanja, govora mržnje i dezinformacija.

Zakon će funkcionisati na principu da je sve što je nelegalno u fizičkom životu, nelegalno je i na internetu.&nbsp;Evropski zakon o digitalnim uslugama je danas objavljen u Službenom listu Evropske unije.Zakon kaže da velike digitalne platforme, sa "više od 45 miliona aktivnih korisnika" u EU moraju poštovati evropska pravila o transparentnosti njihovih algoritama.
Zakon također predviđa godišnju nezavisnu reviziju rada platformi.&nbsp;Cilj je da se zaštiti digitalni prostor od nelegalnih sadržaja i garantuje zaštita osnovnih prava korisnika interneta.Namjera EU je da se bori protiv govora mržnje na internetu, protiv poziva na nasilje, pedofilije, dezinformacija ili falsifikovanih proizvoda.

Francuski komesar, koji je inicijator zakona o digitalnim platformama, na Twitteru je napisao da će "u Evropi ptica letjeti po evropskim pravilima"

Poruka Ilonu Masku: U Evropi će "ptica letjeti" po našim pravilima

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ramzan%20Kadirov&amp;">Čečenski lider Ramzan Kadirov,</a> vjerni sluga ruskog predsjednika Vladimira Putina, objavio je da su u ukrajinskom artiljerijskom napadu ove sedmice poginula 23 njegova vojnika, a još 58 ih je ranjeno, javlja Reuters.Incident se dogodio u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, koja je pod ruskom okupacijom, potvrdio je Kadirov u objavi na Telegramu.- Sve operacije spašavanja su završene i postoji konačan popis: 23 vojnika su poginula, a 58 ih je ranjeno - rekao je Kadirov.

<blockquote class="twitter-tweet">Разгромленная ударом ВСУ база кадыровцев под Херсоном <a href="https://t.co/djnTGgL08H">pic.twitter.com/djnTGgL08H</a>&mdash; Kavkaz Center (@newkc14) <a href="https://twitter.com/newkc14/status/1585466647690809344?ref_src=twsrc%5Etfw">October 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Reuters ovu objavu Kadirova ocjenjuje kao neobičnu, s obzirom na to da su od početka rata u Ukrajini proruske snage rijetko priznavale velike gubitke na bojnom polju.

Sve operacije spašavanja su završene, rekao je Kadirov

Oglasio se Kadirov: Ubijena 23 čečenska vojnika, 58 ih je ranjeno

Hiljade Čeha prosvjedovalo je u petak u Pragu protiv vlade desnog centra i pozvali na prijevremene izbore te na direktne pregovore s Rusijom o opskrbi plinom uoči zime. Protest na državni praznik na glavnom trgu u Pragu bio je treći u organizaciji krajnje desnih političkih pokreta, marginalnih grupa i Komunističke partije. Policija procjenjuje da se okupilo par desetaka hiljada ljudi, manje nego na prethodna dva skupa.
Organizacijska grupa “Češka prva!” protivi se Europskoj uniji i NATO-u i želi da nacija od 10,7 miliona stanovnika bude vojno neutralna.
Prosvjednici su mahali češkim zastavama, uzvikivali “ostavka, ostavka” i nosili transparente koji pozivaju na izlazak iz NATO-a i EU-a.
“Ovo je novi nacionalni preporod i cilj mu je da Češka bude neovisna”, rekao je organizator skupa Ladislav Vrabel. “Kad vidim prepun trg – niko to ne može zaustaviti”, dodao je.
Visoke cijene energenata, potaknute ratom u Ukrajini, povećale su pritisak na vlade širom Evrope da ublaže udar sve većih troškova energije na potrošače i preduzeća, prenosi Hina. 
Češka vlada premijera Petra Fiale pridružila se sankcijama EU-a protiv Rusije i zauzela oštar stav prema invaziji na Ukrajinu. Donijela je niz mjera, od finansijske pomoći kompanijama do ograničenja cijena električne energije za kućanstva.

<blockquote class="twitter-tweet">Another mass protest against anti-Russian sanctions takes place in Prague. Residents accuse the political leadership of aggravating the energy crisis and demand the resignation of the country&#39;s prime minister. <a href="https://t.co/vvwpG2tFbV">pic.twitter.com/vvwpG2tFbV</a>&mdash; Dagny Taggart (@DagnyTaggart963) <a href="https://twitter.com/DagnyTaggart963/status/1585992033579470848?ref_src=twsrc%5Etfw">October 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prosvjednici su mahali češkim zastavama, uzvikivali “ostavka, ostavka” i nosili transparente koji pozivaju na izlazak iz NATO-a i EU-a

Hiljade ljudi na protestu u Pragu: Žele vojnu neutralnost

Zadatak djelimične mobilizacije 300.000 ljudi je završen, saopćio je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0ojgu&amp;">ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu</a>.

- Kancelarija za vojno obavještenje nastavit će samo akcije na regrutovanju dobrovoljaca - dodao je Šojgu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zahvalio je svima koji su se pridružili ruskim oružanim snagama tokom djelimične mobilizacije.
- Hvala vam za odanost dužnosti i patriotizmu - poručio je Putin.&nbsp;

Da podsjetimo, Putin je krajem septembra objavio djelimičnu mobilizaciju regruta, kako bi se borili u Ukrajini.

Njegov potez doveo je do toga da je veliki broj Rusa pobjegao iz zemlje u strahu od mobilizacije, a na fotografijama su prikazane velike gužve na granicama Rusije sa susjednim zemljama.

Hvala vam za odanost dužnosti i patriotizmu, poručio je Putin

Šojgu objavio kraj djelimične mobilizacije, oglasio se i Putin

<a href="https://avaz.ba/tag/36/viktor-orban">Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da sankcije Brisela</a> usmjerene protiv Moskve nisu ispunile očekivanja i da je Evropa upala u jamu koju je iskopala za Rusiju, prenosi TASS.- Sankcije nisu funkcionisale onako kako je Brisel očekivao kada su ih uveli. Mi smo smislili plan da iskopamo jamu za Ruse, a onda smo mi upali u nju - rekao je Orban za mađarski radio "Košut".On je naveo kako su na posljednjem samitu EU porasle tenzije među državama članicama, ali i da su zahtjevi za mirnim rješenjem ukrajinske krize sve glasniji.- Zdrav razum će prije ili kasnije pobijediti - kazao je Orban i dodao da jedino kroz dogovor može doći do dugoročnog rješenja između Ukrajine i Rusije.&nbsp;-&nbsp;Završetak rata bez jasnog dogovora samo će ga odložiti za godine koje dolaze - istakao je Orban.On je kako će "zapadne zemlje koje su huškale na rat morati da plate račune za obnovu Ukrajine".

On je naveo kako su na posljednjem samitu EU porasle tenzije među državama članicama, ali i da su zahtjevi za mirnim rješenjem ukrajinske krize sve glasniji

Orban: Zapadne zemlje će morati platiti obnovu Ukrajine

Napad na Paula Pelosi: Napadač je ušao u kuću s čekićem i vikao "Gdje je Nensi"

Zbog energetske krize: "Petak bez svjetla" u restoranima u Belgiji

Politico: Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

Prije sedmicu bivši kineski predsjednik izveden je s Kongresa KP Kine, od tada nije viđen

Poznata ruska novinarka poginula u vojnom incidentu na Krimu

SAD uvele sankcije iranskoj fondaciji zbog nagrada za ubistvo Salmana Rušdija

Pucnjava ispred crkve u Pitsburgu, šest osoba prevezeno u bolnicu

Putin ispričao vic o Evropi i ratu u Ukrajini: "Tata, zašto je tako hladno?"

Užas u SAD: U kući pronađeno osam tijela, uključujući šestoro djece

Njemački predsjednik se obratio naciji: Pred nama su teške godine

Švedska i Finska predane istovremenom pridruženju NATO-u

Poruka Ilonu Masku: U Evropi će "ptica letjeti" po našim pravilima

Oglasio se Kadirov: Ubijena 23 čečenska vojnika, 58 ih je ranjeno

Hiljade ljudi na protestu u Pragu: Žele vojnu neutralnost

Šojgu objavio kraj djelimične mobilizacije, oglasio se i Putin

Orban: Evropa je upala u jamu koju je iskopala za Rusiju

Globus

Napad na Paula Pelosi: Napadač je ušao u kuću s čekićem i vikao "Gdje je Nensi"

Zbog energetske krize: "Petak bez svjetla" u restoranima u Belgiji

Politico: Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

Prije sedmicu bivši kineski predsjednik izveden je s Kongresa KP Kine, od tada nije viđen

Poznata ruska novinarka poginula u vojnom incidentu na Krimu

SAD uvele sankcije iranskoj fondaciji zbog nagrada za ubistvo Salmana Rušdija

Pucnjava ispred crkve u Pitsburgu, šest osoba prevezeno u bolnicu

Putin ispričao vic o Evropi i ratu u Ukrajini: "Tata, zašto je tako hladno?"

Užas u SAD: U kući pronađeno osam tijela, uključujući šestoro djece

Njemački predsjednik se obratio naciji: Pred nama su teške godine

Švedska i Finska predane istovremenom pridruženju NATO-u

Poruka Ilonu Masku: U Evropi će "ptica letjeti" po našim pravilima

Oglasio se Kadirov: Ubijena 23 čečenska vojnika, 58 ih je ranjeno

Hiljade ljudi na protestu u Pragu: Žele vojnu neutralnost

Šojgu objavio kraj djelimične mobilizacije, oglasio se i Putin

Orban: Evropa je upala u jamu koju je iskopala za Rusiju