<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinac Dmitro Banenko je mjesecima</a> snimao kako izgleda život pod ruskom okupacijom. Nakon što su Rusi 1. martu okupirali Herson, novinar Banenko je počeo tajno bilježiti kako izgleda tok invazije na njegov rodni grad.- Danas sam vidjela robota. Letio je... htio me ubiti - čuje se kako na videosnimci govori njegova 5-godišnja kći Ksuša.&nbsp;

Banenko navodi da je prvih nekoliko dana nakon dolaska ruskih trupa Herson izgledao napušteno. Škole su bile prazne, kao i vladine zgrade te uredi i tvornice. Ljudi su se skrivali - piše BBC.On i njegova supruga Lidia smišljali su razne igre kako bi umirili Ksušu. Odvukli su madrace u hodnik, što dalje od prozora, i pokušavali zabaviti kćer. Banenko je kazao kako je postao stručnjak za pravljenje figura od sjena, da se specijalizirao za paukove. Lidia i on bi zviždali pjev ptica kako bi ublažili buku dok Ksuša pokušava zaspati.Nakon okupacije su krenuli mirni protesti. Na početku vojska nije reagovala, ali se ubrzo situacija promijenila. 21. marta je na demonostrante počela bacati suzavac, a kasnije su aktivisti i novinari počeli nestajati. Neke su priveli na protestima, a neke u njihovim domovima. Neki su pušteni, a neki se nikada nisu vratili.Banenko se počeo bojati za svoju sigurnost, plašio se da će doći po njega zbog poruka koje je slao nekima od uhapšenih. Šta ako mu pretraže kuću i pronađu videomaterijal koji je snimao?

Sredinom proljeća su ruske snage uklonile sve ukrajinske zastave i simbole, uništile spomenike ukrajinskih heroja. 6. maja je Herson posjetio ruski političar Andrej Turčak i poručio: "Rusija je ovdje zauvijek. U to nema sumnje. Neće biti povratka."Uskoro je porastao pritisak unutar njegove porodice. Banenkovog šurjaka Vitalija posjetila je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB). Jedan od muškaraca mu je dodao ručnu bombu, izvukao iglu i otišao. Kad se vratio, nasmijao se i rekao da se šalio.Drugi službenik FSB-a je Vitaliju kazao da dođe u ured s dokumentima kako bi njega i njegovu suprugu Marinu preselili na Krim. Oni, naravno, nisu htjeli ići tamo jer je Krim pod ruskom okupacijom.Marina i Vitalij su se spakovali i odlučili sljedećeg dana napustiti Herson te su Banenko i njegova supruga shvatili da je najbolje ići s njima. Mahnito su uzeli sve nužne stvari, zapisali podatke o Ksuši, uključujući i to ko će biti njezini skrbnici ako ne prežive, na komad papira koji su sakrili u njenu iskaznicu za knjižnicu. Iskaznicu su joj objesili oko vrata.Išli su u konvoju nervozno prolazeći jednu kontrolnu tačku za drugom, a onda su nakon 34 kontrolne tačke, ugledali ukrajinsku zastavu čije su ih boje podsjećale na slobodu.

Danas sam vidjela robota. Letio je... htio me ubiti - čuje se kako na videosnimci govori njegova 5-godišnja kći Ksuša

Video / Porodica u Hersonu tajno snimala život pod ruskom okupacijom

Ruža Ignjatova, poznata i kao "Kriptokraljica u bijegu", dobila je informacije da protiv nje vodi istraga zbog sumnje za prevaru kriptovalutama, vrijednu četiri milijarde dolara prije nego što je nestala.

<a href="https://avaz.ba/tag/34/bugarska">Ova 42-godišnjakinja rođena u Bugarskoj</a>traži se zbog njene navodne umiješanosti u organizovanje i vođenje prevare kriptovalutama poznate kao OneCoin.
Izvještaji sa sastanaka Europola u koje je BBC imao uvid ukazuju da je Ignjatova, koja je na listi 10 najtraženijih bjegunaca američkog Federalnog istražnog biroa, imala saznanja mjesecima prije nego što je nestala da će je policija tražiti.
Frenk Šnajder, bivši špijun i savjetnik Ignjatove, policijske dokumente je proslijedio podkastu Nestala kriptokraljica (The Missing Cryptoqueen).&nbsp;Šnajder poriče da je on lično pribavio dokumente, već da mu ih je Ignjatova predala na memorijskom stiku.

On tvrdi da metapodaci u fajlovima ukazuju da je Ignjatova informacije dobila preko njenih kontakata u Bugarskoj.&nbsp;Šnajderu prijeti moguća ekstradicija u SAD zbog njegove navodne uloge u prevari OneCoin.&nbsp;Europol je saopštio da istražuje slučaj.Ignjatova je nestala 25. oktobra 2017. pošto je navodno saznala da policija vodi istragu o njenoj kriptovaluti.&nbsp;U junu 2022, našla se na FBI listi 10 najtraženijih bjegunaca.U policijskim dosijeima su prezentacije napravljene na sastanku Europola „Operacija Satelit" u Hagu 15. marta 2017.&nbsp;Prema dokumentima, sastanku su prisustvovali predstavnici FBI-ja, Ministarstva pravde SAD i okružni tužilac Njujorka.Prisutni su bili i bezbjednosni službenici iz Velike Britanije, Nemačke, Holandije, Dubaija i Bugarske.&nbsp;Među dokumentima su i detalji o američkim zvaničnicima koji imaju "povjerljivog doušnika na visokoj poziciji", bankovni računi OneCoin na koje su uplaćivana sredstva ulagača i podaci o neuspješnim pokušajima britanske policije da sasluša Ignjatovu.

FBI nije komentarisao dokumente Evropola, ali je specijalni agent Pol Roberts rekao u podkastu: „Vodile su se istrage o njoj širom svijeta, i kriptovaluti koju je prodavala, i za mnoge od njih je saznala zbog akcija bezbjednosnih i pravnih organa u drugim zemljama."Američki tužioci su 2019. godine naveli da je Šnajder bio taj koji joj je dao povjerljive policijske informacije, iako nije jasno da li se navodi odnose na procurjele fajlove u kojima je bilo riječi u podkastu.On je negirao da je dobio dokumente i rekao: „Kada su Bugari učestvovali na određenim sastancima Europola, njoj su bili potrebni samo sati da dobije kompletan pregled i dobije zapisnike o onome što je rečeno na tim sastancima.- Mogu samo da zaključim da je to došlo iz krugova u kojima je bila i veza koje je imala preko raznih uticajnih ljudi.U dokumentima se vidi da su predstavnici bugarskog Ministarstva unutrašnjih poslova učestvovali na sastanku Europola u martu 2017.&nbsp;Iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanja BBC-ja da li su njihovi predstavnici odgovorni za curenje informacije.&nbsp;Nijedna institucija, pravna ili bezbjednosna, nije potvrdio kako je su otkrivene informacije sa tog sastanka.- Ovaj složen scenario sa mnogim zainteresovanim stranama otežava procjenu gdje i kako je do takvog incidenta moglo da dođe - rekli su iz Europola uz potvrdu da istražuju ovaj slučaj.Ministarstvo pravde SAD, Okružno tužilaštvo Njujorka i policija Dubaija nisu komentarisali.

Ova 42-godišnjakinja rođena u Bugarskoj traži se zbog njene navodne umiješanosti u organizovanje i vođenje prevare kriptovalutama poznate kao OneCoin

Istraga ukazala da je nestala kriptokraljica Ruža Ignjatova unaprijed znala svaki korak policije

Još četiri broda natovarena žitaricama u skladu s Istanbulskim sporazumom o izvozu žitarica, isplovili su iz ukrajinskih luka, saopćilo je Ministarstvo odbrane Turske.

U saopćenju nije navedeno odredište brodova, ali je rečeno kako se isporuke iz ukrajinskih luka odvijaju planiranim tokom.
Turska, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina u julu su postigle sporazum o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka na Crnom moru, koji je bio obustavljen zbog rusko-ukrajinskog rata koji je počeo u februaru.

Strane pregovaraju o mogućem proširenju sporazuma koji ističe 19. novembra da obuhvati i ruske žitarice i gnojivo.

Od 1. augusta iz Ukrajine je isplovilo 365 brodova s više od osam miliona tona proizvoda.

Od 1. augusta iz Ukrajine je isplovilo 365 brodova s više od osam miliona tona proizvoda

Još četiri broda natovarena žitaricama isplovila iz ukrajinskih luka

<a href="https://avaz.ba/tag/41/njemacka">Nepoznati počinioci sprejom</a>&nbsp;su nacrtali 106 kukastih krstova na prozorima i zidovima Gimnazije Carl von Ossietzky i susjedne osnovne škole u ​​hamburškoj četvrti Popenbitel, navodi Bild.Pored toga, na fasadi su ispisane nacističke parole „Sieg Heil“ i „Heil Hitler“.

<blockquote class="twitter-tweet">Wir ergänzen zur Dokumentation an dieser Stelle zwei weitere Fotos der Schule <a href="https://twitter.com/hashtag/nonazishh?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#nonazishh</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/rechterterror?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#rechterterror</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/hamburg?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#hamburg</a> <a href="https://t.co/B5KRjBzURE">pic.twitter.com/B5KRjBzURE</a>— Antifa 309 (@Antifa309) <a href="https://twitter.com/Antifa309/status/1583748468518309888?ref_src=twsrc%5Etfw">October 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Domar škole je u subotu ujutro otkrio grafite i obavijestio policiju. Skoro svaki prozor u prizemlju bio je iscrtan kukastim krstom.

Zgroženi direktor je za Bild rekao da je to prvi put da se tako nešto dogodilo u školi. Poseban problem je što su nacističke simbole ispisane bojom koju nije tako lako ukloniti. U međuvremenu, istragu o slučaju preuzela je Državna bezbjednost.

<blockquote class="twitter-tweet">In <a href="https://twitter.com/hashtag/Hamburg?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Hamburg</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Poppenb%C3%BCttel?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Poppenbüttel</a> schmierten Nazis in der vergangenen Nacht dutzende Hakenkreuze auf dem Gelände der Grundschule Müssenredder. Zur Dokumentation der Ausmaße zeigen wir die uns zugeschickten Bilder unzensiert. <a href="https://twitter.com/hashtag/nonazishh?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#nonazishh</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/rechterTerror?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#rechterTerror</a> <a href="https://t.co/pNr7ihnXYd">pic.twitter.com/pNr7ihnXYd</a>— Antifa 309 (@Antifa309) <a href="https://twitter.com/Antifa309/status/1583717265706340354?ref_src=twsrc%5Etfw">October 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Karl fon Osjecki (48) je bio njemački novinar, pisac i pacifista, i žrtva nacionalsocijalističkog režima u koncentracionom logoru Estervegen. Umro je 4. maja 1938. u 48. godini od posljedica teškog zlostavljanja od strane SS-a i tuberkuloze koju je dobio u koncentracionim logorima.

Pored toga, na fasadi su ispisane nacističke parole „Sieg Heil“ i „Heil Hitler“

Domar škole je u subotu ujutro otkrio grafite i obavijestio policiju

Nacrtali 106 kukastih krstova na školi koja nosi ime žrtve Hitlerovog režima

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Šteta nastala u današnjim</a> ruskim raketnim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu mogla bi biti najveća u svim napadima ovog mjeseca. Ruske snage su, podsjetimo, u novembru počele dronovima i projektilima napadati ukrajinske elektrane, trafostanice i ostala energetska postrojenja.

Ukrajinska državna firma Ukrenergo je štetu od današnjih napada projektilima usporedila s posljedicama napada od 10. do 12. novembra, koji su smanjili ukrajinski kapacitet generiranja struje za oko 30 posto.

- Uvedene su restrikcije opskrbe strujom u Kijevu te širom regija Kijev, Černihiv, Čerkasi, Žitomir, Sumi, Harkiv, Poltava, Dnjepropetrovsk, Zaporižja i Kirovohrad - stoji u saopćenju Ukrenerga.
Restrikcije su nužno potrebne kako bi se smanjilo opterećenje mreže i kako bi se izbjegle nezgode nakon što je električna mreža oštećena u terorističkim raketnim napadima - stoji u saopćenju.

Ukrenergo navodi da se popravci mreže odvijaju širom zemlje. U Mikolajivu, gradu na jugu zemlje, opskrba strujom je vraćena, objavio je gradonačelnik Oleksandr Senkejevič.

- Svjetla se polako pale u različitim dijelovima grada. Zahvaljujem inženjerima na njihovom predanom radu - napisao je na Telegramu.
Ranije danas dužnosnik ureda ukrajinskog predsjednika Zelenskog rekao je da je više od 1.5 miliona kućanstava ostalo bez struje nakon ruskih raketnih napada.

Ukrenergo navodi da se popravci mreže odvijaju širom zemlje

Dronovima i projektilima napadaju ukrajinske elektrane

Današnji napad na Ukrajinu je vjerovatno najgori ovog mjeseca

<a href="https://avaz.ba/tag/1856/indonezija">Više od 13.600 Indonežana</a> učestvovalo je u pokušaju obaranja svjetskog rekorda u ispijanju kafe.
Događaj je organizovan na gradskom trgu u Ambaravi u Centralnoj Javi, u ispijanju svježe kafe sa palminim šećerom. Organizatori su saopćili da je ukupno 13.609 ljudi istovremeno pilo kafu na trgu.
Slični programi održani su u još nekoliko gradova regije, a ujedinjeni su direktnom vezom na velikim ekranima.&nbsp;Indonezijski muzej svjetskih rekorda dodijelilo je plaketu Vladi okruga Semarang za uspješnu organizaciju ovog nesvakidašnjeg događaja.

Indonezijski muzej svjetskih rekorda dodijelilo je plaketu Vladi okruga Semarang

Indonežani pokušali oboriti svjetski rekord

Indonežani organizovali obaranje svjetskog rekorda u masovnom ispijanju kafe

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Iran je danas oštro osudio</a> pozive Francuske, Njemačke i Velike Britanije, koje predlažu da UN istraži optužbe prema kojima Rusija koristi iranske dronove kamikaze za napade na civilne ciljeve u Ukrajini.

Ukrajina, podsjetimo, tvrdi da ruske snage u napadima na civilne ciljeve koristi iranske dronove kamikaze tipa Shahed-136. Ukoliko je to istina, radilo bi se o kršenju rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti UN-a.Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Nasserr Kanaani, rekao je kako poziv tri moćne evropske zemlje na istragu iranske prodaje dronova Rusiji baziran na "lažnim i neutemeljenim optužvama" te ga "strogo odbacuju i osuđuju.I Teheran i Moskva odbacuju sve optužbe o ruskom korištenju iranskih dronova.

Ukrajina, podsjetimo, tvrdi da ruske snage u napadima na civilne ciljeve koristi iranske dronove kamikaze

Dronove koristili za napade na civilne ciljeve u Ukrajini

Žestoke reakcije Irana: Bune se protiv UN-ove istrage prodaje dronova Rusima

<a href="https://avaz.ba/tag/10739/kostarika">Vlasti Kostarike objavile su</a>&nbsp;da su danas pronašle olupinu aviona te vjeruju kako je riječ o ostacima aviona s pet njemačkih putnika koji je izgubio kontakt s kontrolom letenja u području karipske obale.

Olupina je locirana rano jutros oko 28 kilometara od zračne luke Limon, rekao je zamjenik ministra sigurnosti Kostarike. Vlasti još nisu pronašle tijela ni preživjele.Sinoć su kostarikanske vlasti dobile dojavu o nestalom avionu, unajmljenom za privatni let koji je poletio iz Meksika prema kostarikanskoj zračnoj luci Limon, rekao je ranije ministar sigurnosti Jorge Torres.
On je pojasnio da je avion izgubio komunikaciju s kontrolnim tornjem nedaleko od mjesta Barra de Parismina, nekoliko minuta letenja od Limona.

Nisu pronađena tijela ni preživjeli

Kostarika: Olupina je locirana rano jutros

Vlasti Kostarike vjeruju da se radi o nestaloj letjelici s pet njemačkih putnika

Proruske vlasti okupirane ruske regije Herson, koje je postavila Moskva, naredile su civilima da odmah napuste grad. Čini se da je panika među Rusima u Hersonu. Ovakva uputa proruskih snaga u Hersonu pokazuje da vjerovatno očekuju snažne napade Ukrajinaca.
- Zbog napete situacije na ratištu te povećane opasnosti od masovnog granatiranja grada i prijetnje terorističkim napadima, svi civili moraju odmah napustiti grad. Moraju prijeći na lijevu stranu rijeke Dnjepar - objavile su proruske vlasti Hersona.Ukrajinske snage već neko vrijeme provode protuofanzivu u toj regiji. Po svemu sudeći, cilj im je oslobađanje glavnog grada regije, ujedno i najmnogoljudnijeg ukrajinskog grada koji su Rusi dosad zauzeli u ratu protiv Ukrajine.

Zbog napete situacije na ratištu te povećane opasnosti od masovnog granatiranja grada i prijetnje terorističkim napadima

Panika među Rusima u Hersonu, stigla naredba: Odmah napustite grad

<a href="https://avaz.ba/tag/4872/antalija">Antalija je jedna</a> od najpopularnijih <a href="https://avaz.ba/tag/31/turska">destinacija u Turskoj</a>, a ovog vikenda mnogi stanovnici i turisti su odlučili iskoristiti sunčano vrijeme i za kupanje u Sredozemnom moru.Temperatura zraka iznosila je 26,5 stepeni Celzijusa, a mora 25 stepeni, zbog čega su mnogi danas odlučili dan provesti na plažama i u parkovima.
Mnogi kupači su željeli maksimalno iskoristiti sunčani oktobarski vikend.&nbsp;Meteorolozi najavljuju da bi maksimalna temperatura zraka mogla doseći 26,9 stepeni, dok će tokom noći biti za stepen do tri hladnije.

Temperatura zraka iznosila je 26,5 stepeni Celzijusa, a mora 25 stepeni

Antalija: Stanovnici i turisti dan provode na plaži

Oktobarski vikend na plaži: Toplo vrijeme izmamilo kupače u Antaliji

<a href="https://avaz.ba/tag/143198/giorgia-meloni">Đorđa Meloni (Giorgia) položila je danas zakletvu</a> kao prva italijanska premijerka, skupa s timom svoje vlade, dajući zemlji najdesniju vladu od Drugog svjetskog rata.
Nakon toga novoj italijanskog premijerki počele su pristizati čestitke od predstavnika zemalja širom svijeta. Među onima koji su uputili čestitku je i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden).- Italija je vitalni saveznik NATO-a i blizak partner, naročito u periodu dok se naše nacije zajedno suočavaju sa zajedničkim izazovima. Radujem se nastavku saradnje i podrške Ukrajini - istakao je Bajden.Meloni je dobila i čestitku iz Kijeva, od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Zelensky).- Čestitam prvoj ženi u historiji Italije na poziciji premijera. Želim da nova vlada uspješno odgovori na sve izazove s kojima se suočavamo danas. Radujem se saradnji u osiguravanju mira i prosperiteta u Ukrajini, Italiji i cijelom svijetu - naveo je Zelenski.Čestitku je uputio i mađarski premijer Viktor Orban, koji je uz poruku postavio i zajedničku fotografiju sa svojom italijanskom kolegicom.- Čestitam na formiranju vaše vlade! Sjajan dan za evropsku desnicu - napisao je Orban.Meloni je dobila čestitke i od Marin Le Pen (Marine), predstavnice francuske desnice, a čestitao je i potpredsjednik partije Vox iz Španije Horhe Buksade (Jorge Buxade).

<blockquote class="twitter-tweet">Biden congratulates far-right Italian prime minister Giorgia Meloni after swearing in <a href="https://t.co/wu0yG6sb4L">https://t.co/wu0yG6sb4L</a> <a href="https://t.co/VzUmpcWAT9">pic.twitter.com/VzUmpcWAT9</a>— The Hill (@thehill) <a href="https://twitter.com/thehill/status/1583801877925617670?ref_src=twsrc%5Etfw">October 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Čestitka je stigla i iz Kijeva od Volodimira Zelenskog

Meloni: Najdesnija vlada u Italiji od Drugog svjetskog rata

Brojni svjetski zvaničnici čestitali Đorđi Meloni, poruku poslao i Džo Bajden

Nacionalni kongres Komunističke partije Kine, koji se održava svakih pet godina, izmijenio je partijski ustav da bi se u njemu još snažnije odrazila <a href="https://avaz.ba/tag/405/xi-jinping">ideologija aktuelnog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinpinga)</a> i istaknula njegova uloga vođe. Oko 2300 delegata partije, koja vlada zemljom od 1.4 milijarde ljudi, usvojilo je u subotu amandmane na kraju jednosedmičnog kongresa održanog u Pekingu.

Si (69) je generalni sekretar Komunističke partije Kine od 2012. Delegati su podržali uključivanje nekoliko koncepata u ustav. Vodeći principi su koncept koji potvrđuje Sijev položaj kao jezgru partije i "Si Đinpingove ideje o socijalizmu u kineskom stilu u novoj eri".

<h2>Izabrani članovi Centralnog komiteta</h2>

Dodane su i ostale smjernice koje od 96 miliona članova stranke zahtijevaju lojalnost, integritet, podršku vodstvu i partijskoj liniji.- Najznačajnija politička inovacija ovoga partijskog kongresa nije u dokumentima. Naime, umjesto da ustupi mjesto mlađem nasljedniku nakon dva mandata na funkciji generalnog sekretara, Si Đinping je samog sebe postavio za vlastitog nasljednika - rekla je Katja Drinhauzen iz berlinskoga Instituta Mercator za kineske studije (MERICS).Delegati su također izabrali članove novoga Centralnog komiteta, koji će zauzvrat odobriti novi Politbiro i njegov Stalni komitet, najmoćnije stranačko tijelo koje donosi odluke.Član novoga Centralnog komiteta neće biti kineski premijer Li Kećiang (Keqiang) s obzirom na to da u subotu, na kraju kongresa, njegovo ime nije uvršteno na popis novih članova, a to znači da neće moći sjediti u Stalnom odboru Politbiroa.

<h2>Li najavio da se neće kandidirati</h2>

Li je već u martu na godišnjem sastanku Narodnoga kongresa najavio da se neće ponovno kandidirati nakon dva mandata na vlasti. No ipak se nagađalo da bi mogao postati predsjednik parlamenta, što bi ga zapravo učinilo drugim najmoćnijim političkim akterom nakon Sija.Zamjenik premijera Hu Čunhua (Chunhua) mogao bi postati novi šef vlade. A jasan znak prekida s prošlošću moglo bi biti to što je Sijev prethodnik na mjestu predsjednika države i lidera partije Hu Jintao ispraćen s pozornice na 20. kongresu Komunističke partije, a dotad je sjedio pored Sija.Ovog su 79-godišnjeg političara, navodno protiv njegove volje, s podija odvela dvojica službenih čuvara nedugo nakon što je posljednjeg dana ovosedmičnog kongresa međunarodnim medijima dopušten pristup govornici u Velikoj dvorani. Bivši predsjednik Hu nije jedan od vatrenih pristalica aktuelnog kineskog predsjednika.

Član novoga Centralnog komiteta neće biti kineski premijer Li Kećiang (Keqiang) s obzirom na to da u subotu, na kraju kongresa, njegovo ime nije uvršteno na popis novih članova, a to znači da neće moći sjediti u Stalnom odboru Politbiroa

Novi partijski ustav u Kini: "Si samog sebe postavio za vlastitog nasljednika"

Američko ministartvo odbrane saopćilo je da je <a href="https://avaz.ba/tag/103217/lloyd-austin">ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd J. Austin)</a> telefonski razgovarao s ruskim kolegom <a href="https://avaz.ba/tag/6073/sergej-sojgu">Sergejom Šojguom u petak.</a>

Jučerašnji razgovor predstavlja prvi put da su dvojica ministara razgovarali od 13. maja. Američki vojni zvaničnici tvrde da već neko vrijeme Rusi ne odgovaraju na američke napore na uspostavi telefonske komunikacije.
- Austin je naglasio značaj održavanja linija komunikacije tokom aktuelnog ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je portparol Pentagona, brigadni general zrakoplovstva Pat Rajder (Ryder).

Austin je također razgovarao s ukrajinskim ministrom odbrane Aleksejom Reznikovom “kako bi ponovio nepoljuljanu američku predanost podršci Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji”, kao i podršku međunarodne zajednice budućoj ukrajinskoj odbrani, navodi se u saopćenju američkog ministarstva odbrane, prenosi AP.

Jučerašnji razgovor predstavlja prvi put da su dvojica ministara razgovarali od 13. maja

Telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Proruski vojni blogeri objavili</a> su danas da je devet bombardera Tu-160 učestvovalo u najnovijim napadima na ukrajinski teritorij.
Riječ je o supersoničnom bombarderu, najvećem, najtežem i najbržem na svijetu koji je trenutno operativan. U zapadnim vojnim krugovima poznat je kao "Blackjack", Rusi ga zovu „bijeli labud“.

To je ujedno i zadnji bombarder koji se proizvodio u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, a dio kojih je Rusija, navodno, modernizirala na standard Tu-160M2. Opremljen je novom avionikom, novim motorima, a izvedene su i određene izmjene na obliku letjelice.

Avion nosi konvencionalne projektile dalekog dometa i projektile s nuklearnim bojevim glavama s mogućnošću gađanja udaljenih meta. Konkretno, riječ je o Kh-555 projektilu dometa oko 2.000 kilometara, Kh-101 projektilu koji može udariti na mete udaljene i do 5.500 kilometara i podvarijanti istog projektila Kh-102 koja nosi nuklearne bojeve glave.

Iako su Rusi zadnjih godina svoju flotu "Bijelih labudova" osavremenili, shvatili su da ih nemaju dovoljno pa su ih naumili opet proizvoditi, barem još 10 primjeraka.

Razvijen kao odgovor na američki nadzvučni bombarder B-1, Tu-160 se proizvodio između 1984. i 1992 godine, ali je napravljeno samo 36 primjeraka, od kojih je nakon raspada SSSR-a 19 naslijedila Ukrajina. Od tih 19, 11 je završilo u rezalištu, dok je njih 8 predano Rusiji kako bi se namirio dio plinskog duga. Smatra se da Ruske zračne snage danas imaju flotu od 17 Tu-160.

Avion nosi konvencionalne projektile dalekog dometa i projektile s nuklearnim bojevim glavama

Riječ je o supersoničnom bombarderu, najvećem, najtežem i najbržem na svijetu

Ovim bombarderom su Rusi napali Ukrajinu: Proizvodio se u nekadašnjem Sovjetskom Savez

<a href="https://avaz.ba/tag/1258/vatikan">Iz Vatikana je danas saopćeno da je s</a> Kinom obnovio tajni i sporni sporazum o imenovanju rimokatoličkih biskupa u toj komunističkoj državi. Drugi je to put da se sporazum, koji je i dalje privremen, produžuje za još dvije godine otkako je prvi put sklopljen 2018.

Posljednje produljenje s nestrpljenjem se iščekivalo, a papa Franjo ga je spomenuo u ekskluzivnom intervjuu za Reuters 2. jula. Ovaj je dogovor pokušaj da se ublaži dugogodišnja podjela u cijeloj kontinentalnoj Kini između svećenstva lojalnog papi i Vatikanu i službene kineske Katoličke crkve koja je pod nadzorom države.

Prvi put od pedesetih godina prošlog vijeka obje su strane priznale papu kao vrhovnoga poglavara Katoličke crkve.Kritičari, među kojima je i kardinal Jozef Zen (Joseph) (90), bivši nadbiskup Hong Konga, osudili su sporazum nazivajući ga podilaženjem komunističkim vlastima. Zenu se trenutačno sudi jer je, kako je reklo tužiteljstvo, neispravno registrirao Fond za humanitarnu pomoć između 2019. i 2021.
Tužilaštvo tvrdi da je fond prikupio ukupno 34.4 milijuna dolara i dio prikupljenih sredstava iskoristio za finansiranje "političkih aktivnosti i nedobrotvornih događaja", poput donacija prosvjedničkim skupinama.

Kritičari optužuju Vatikan da ne čini dovoljno kako bi javno obranio biskupa Zena, koji je na sudu rekao da se ne osjeća krivim.Dogovor između Vatikana i Kine fokusiran je na saradnju u pogledu imenovanja biskupa, pri čemu papa ima zadnju riječ.
Od sklapanja sporazuma imenovano je samo šest novih biskupa, zbog čega njegovi protivnici smatraju kako je to dokaz da ne daje željeni učinak.
Protivnici istovremeno ukazuju na sve veća ograničenja vjerskih sloboda za kršćane i ostale vjerske manjine u Kini.

Protivnici istovremeno ukazuju na sve veća ograničenja vjerskih sloboda za kršćane i ostale vjerske manjine u Kini

Vatikan obnovio tajni ugovor s Kinom: Kardinal poručio da je to podilaženje komunističkoj vladi

<a href="https://avaz.ba/tag/376/boris-johnson">Boris Džonson (Johnson) doputovao</a> je u Veliku Britaniju u subotu dok razmatra odvažni pokušaj osvajanja drugog mandata na premijerskoj poziciji samo nekoliko sedmica nakon što je bio prisiljen da odstupi, a neke stranačke kolege upozoravaju da bi njegov povratak mogao stvoriti i veći politički haos.

Potencijalni kandidati da naslijede premijerku Liz Tras (Truss), koja je u dramatičnom dešavaju podnijela ostavku u četvrtak nako samo šest sedmica provedenih na vlasti, započeli su grozničavi vikend lobiranja kako bi osigurali dovoljno nominacija da uđu u utrku za stranačko čelništvo prije roka koji ističe u ponedjeljak.
Džonson (Johnson), koji je bio na odmoru na Karibima kada je Tras podnijela ostavku, nije javno govorio o svom pokušaju da se takmiči za svoj stari posao. On je dobio podršku desetaka konzervativnih poslanika, ali mu treba da osigura stotinu nominacija kako bi se njegova kandidatura razmatrala.

Video / Porodica u Hersonu tajno snimala život pod ruskom okupacijom

Istraga ukazala da je nestala kriptokraljica Ruža Ignjatova unaprijed znala svaki korak policije

Još četiri broda natovarena žitaricama isplovila iz ukrajinskih luka

Nacrtali 106 kukastih krstova na školi koja nosi ime žrtve Hitlerovog režima

Današnji napad na Ukrajinu je vjerovatno najgori ovog mjeseca

Indonežani organizovali obaranje svjetskog rekorda u masovnom ispijanju kafe

Žestoke reakcije Irana: Bune se protiv UN-ove istrage prodaje dronova Rusima

Vlasti Kostarike vjeruju da se radi o nestaloj letjelici s pet njemačkih putnika

Panika među Rusima u Hersonu, stigla naredba: Odmah napustite grad

Oktobarski vikend na plaži: Toplo vrijeme izmamilo kupače u Antaliji

Brojni svjetski zvaničnici čestitali Đorđi Meloni, poruku poslao i Džo Bajden

Novi partijski ustav u Kini: "Si samog sebe postavio za vlastitog nasljednika"

Telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

Ovim bombarderom su Rusi napali Ukrajinu: Proizvodio se u nekadašnjem Sovjetskom Savez

Vatikan obnovio tajni ugovor s Kinom: Kardinal poručio da je to podilaženje komunističkoj vladi

Boris Džonson stigao u Britaniju: Krenuo u osvajanje drugog mandata na premijerskoj poziciji

Globus

Video / Porodica u Hersonu tajno snimala život pod ruskom okupacijom

Istraga ukazala da je nestala kriptokraljica Ruža Ignjatova unaprijed znala svaki korak policije

Još četiri broda natovarena žitaricama isplovila iz ukrajinskih luka

Nacrtali 106 kukastih krstova na školi koja nosi ime žrtve Hitlerovog režima

Današnji napad na Ukrajinu je vjerovatno najgori ovog mjeseca

Indonežani organizovali obaranje svjetskog rekorda u masovnom ispijanju kafe

Žestoke reakcije Irana: Bune se protiv UN-ove istrage prodaje dronova Rusima

Vlasti Kostarike vjeruju da se radi o nestaloj letjelici s pet njemačkih putnika

Panika među Rusima u Hersonu, stigla naredba: Odmah napustite grad

Oktobarski vikend na plaži: Toplo vrijeme izmamilo kupače u Antaliji

Brojni svjetski zvaničnici čestitali Đorđi Meloni, poruku poslao i Džo Bajden

Novi partijski ustav u Kini: "Si samog sebe postavio za vlastitog nasljednika"

Telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

Ovim bombarderom su Rusi napali Ukrajinu: Proizvodio se u nekadašnjem Sovjetskom Savez

Vatikan obnovio tajni ugovor s Kinom: Kardinal poručio da je to podilaženje komunističkoj vladi

Boris Džonson stigao u Britaniju: Krenuo u osvajanje drugog mandata na premijerskoj poziciji