<a href="https://avaz.ba/tag/1394/eu">Lideri&nbsp;država članica Evropske unije danas i sutra će održati sastanak</a> u Briselu (Bruxellesu) na redovnom jesenskom samitu (summitu).&nbsp;Planirano je da glavna tema bude&nbsp;energija i rat u Ukrajini.- Centralna tačka našeg dnevnog reda je energetska kriza, na koju moramo djelovati s najvećom hitnošću. Konkretno, moramo imperativno intenzivirati naša tri pravca djelovanja: smanjenje potražnje, osiguranje sigurnosti opskrbe i obuzdavanje cijena - istaknuo je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) u pozivnom pismu šefovima država ili vlada.
Oni će također razgovarati o gospodarskim te o vanjskopolitičkim pitanjima.Podloga za raspravu o rješavanju energetske krize bit će prijedlog paketa mjera koji je u utorak predstavila Evropska komisija.

Paket mjera koje predviđaju zajedničku kupnja plina, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na berzi plina, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom predložila je Evropska komisija.
Jedno od najspornijih pitanja jest kako ograničiti cijene plina, oko čega postoje razne ideje i različiti pogledi među državama članicama. Hrvatska je u skupini od 15 zemalja koje se zauzimaju za uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina bez obzira na to od kuda se uvozi. Tom prijedlogu nije sklono nekoliko država, među kojima su Njemačka i Nizozemska, uz objašnjenje da bi to moglo dovesti do poremećaja na tržištu plina i potaknuti proizvođače plina da ga prodaju na drugim tržištima izvan Evrope.
Komisija se nije odlučila na uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina i umjesto toga je predložila stvaranje nove referentne vrijednosti za određivanje cijena ukapljenog prirodnog plina, okvir za predlaganje mehanizma korekcije cijena kako bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na berzi plina te privremen okvir kako bi se spriječio ekstreman porast cijena na tržištima izvedenica.
Komisija je predložila reformu indeksa na nizozemskoj berzi plina, TTF, koji služi kao referentna vrijednost za Evropu. Taj indeks uzima u obzir samo plin koji se dostavlja plinovodima, a njegova cijena je odletjela u nebo nakon prekida isporuke ruskog plina i ne uzima u obzir sve veći uvoz ukapljenog plina kojim se kompenzira ruski plin.
Komisija stoga želi stvoriti novi, komplementarni indeks do ožujka sljedeće godine, koji bi bolje održavao situaciju na tržištu plina, to jest sve veći udio ukapljenog plina, a kako bi se došlo do stabilnih i predvidljivih cijena za kupnju ukapljenog plina za punjenje skladišta plina za sljedeću sezonu 2023.

U međuvremenu, dok se ne uspostavi novi indeks, Komisija predlaže novi privremeni mehanizam koji bi uveo dinamično ograničenje cijena na berzi TTF, što znači da bi se pri određivanju gornje cijene vodilo računa o cijenama u drugim dijelovima svijeta, kako proizvođači ne bi preusmjerili svoj plin prema drugim tržištima i ostavili Evropu bez plina. Taj bi mehanizam smanjio nestabilnost cijena, određivanjem gornjeg plafona cijena iznad koje transakcije ne bi bile dopuštene. Iako Komisija nije predložila ograničenje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, što se već primjenjuje u Španjolskoj i Portugalu, Fon der Lejen (Von der Leyen) sada najavljuje da takav pristup treba razmotriti na razini EU.
I kod toga "iberijskog" postoje otvorena pitanja na koja treba naći zadovoljavajući odgovor. Jedno od tih pitanja je kako izbjeći da taj pristup ne izazove povećanje potražnje za plinom. Također je sporno što napraviti kada se struja proizvedena iz plina izvozi u treće zemlje, primjerice u Veliku Britaniju ili Švicarsku. Budući da države subvencioniraju dio cijene plina iznad postavljenog limita, ispada da bi na taj način osiguravale jeftiniju struju za treće zemlje.

Rusija je posljednjih dana počela napadati civilnu infrastrukturu u Ukrajini, lišavajući ljude struje i grijanja, što je predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lejen nazvala zločinom i čistim terorizmom.

Čelnici EU raspravljat će o daljnjoj pomoći Ukrajini kako bi se što bolje pripremila za zimu te o nastavku pomoći na srednji i duži rok.
U svjetlu nedavne sabotaže na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 čelnici će razgovarati o jačanju suradnje na zaštiti kritične infrastrukture.
Na području vanjske politike, čelnici će razgovarati o odnosima s Kinom te s Iranom, koji je posljednjih dana došao u središte pozornosti zbog dronova kojima Rusija napada ukrajinske gradove. U tijelima EU radi se na sankcijama protiv iranskih dužnosnika zbog prodaje dronova Rusiji.

Čelnici EU raspravljat će o daljnjoj pomoći Ukrajini kako bi se što bolje pripremila za zimu te o nastavku pomoći na srednji i duži rok

Lideri država članica Evropske unije sastaju se danas: Razgovarat će o plinu i ratu u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Mjere protiv zaraze koronavirusom, gradske vlasti</a> u Pekingu, drastično su pooštrene. To se dogodilo nakon što se broj zaraženih osoba učetverostručio.&nbsp;Pojačao se broj nasumičnog testiranja na ulicama, a neke četvrti su preventivno zatvorene na tri dana, javlja Reuters.Grad s 21 milionom stanovnika je u četvrtak prijavio 18 novih slučajeva zaraze što je ukupno 197 zaraženih u periodu od zadnjih deset dana. U prošlom 10-dnevnom periodu bilo je samo 49 zaraženih pa su gradske vlasti zabrinute da se virus ponovno ne proširi na veći broj ljudi.
Mjere su pooštrene za vrijeme trajanja velikoga kongresa vladajuće Komunističke partije koji se održava svakih pet godina. Očekuje se da će na ovom kongresu predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) dobiti treći uzastopni mandat.

Grad s 21 milionom stanovnika je u četvrtak prijavio 18 novih slučajeva zaraze što je ukupno 197 zaraženih u periodu od zadnjih deset dana

U Pekingu se uvode stroge mjere: Broj zaraženih porastao četiri puta

<a href="https://avaz.ba/tag/11407/frank-walter-steinmeier">Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) otkazao</a> je svoju planiranu posjetu Kijevu u četvrtak iz sigurnosnih razloga.To je potvrđeno jučer iz njegovog ureda. Službenik iz njegovog ureda kazao je da su sigurnosne vlasti u Njemačkoj i ministarstvo vanjskih poslova savjetovali Štajnmajera da ne ide te da će posjeta ponovno biti organiziran.Predsjednik u Njemačkoj ima uglavnom počasnu ulogu.&nbsp;Planirao je posjetu ukrajinskom glavnom gradu u aprilu, ali Kijev ga je inicijalno odbio zbog bliskih odnosa s Rusijom u prošlosti. U međuvremenu, diplomatski spor je izglađen, ali je Štajnmajer svejedno odustao od puta u Ukrajinu.

Planirao je posjetu ukrajinskom glavnom gradu u aprilu, ali Kijev ga je inicijalno odbio zbog bliskih odnosa s Rusijom u prošlosti

Predsjednik Njemačke otkazao posjetu Kijevu

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin povećava stanje pripravnosti</a> u gotovo svim ruskim regijama nakon što je shvatio da se njegova kako je on i Rusi nazivaju "specijalna vojna operacija" u Ukrajini ne razvija po njegovim planovima, piše <a href="https://www.bbc.com/news/world-europe-63319100">BBC</a>.&nbsp;Putin uvodi sve strožije sigurnosne mjere u regijama na teritoriju Rusije, a proglasio je ratno stanje u četiri regije koje je anektirao Lugansku, Donjecku, Zaporožji i Hersonu.

- Putin je pod golemim pritiskom. Ukrajinci kontraofenzivom vraćaju teritorij koji je zauzeo, ruske regije uz granicu s Ukrajinom su pod stalnim napadima, a opća mobilizacija stanovništva unijela je dosta nemira u rusko društvo. Umjesto da prizna da je invazija na Ukrajinu bila pogreška, Putin želi još više kontrole - piše BBC.

Putin je u ruskim regijama na granici s Ukrajinom podignuo stanje pripravnosti na "srednje". To u prijevodu znači sve više policije na ulicama, ograničavanje kretanja te kontroliranje i ograničavanje ulaska i izlaska iz pojedinih regija. Sljedeći korak je podići stanje pripravnosti na "visoko" što bi uticalo i na južnu Rusiju, ali i na Moskvu čiji stanovnici strahuju da će im takav potez potpuno poremetiti svakodnevni život. U vezi toga se oglasio gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin koji je rekao da se ne moraju brinuti iako su građani skeptični.

Najslabiji stepen pripravnosti je na sjeveru Rusije, u Sibiru i na krajnjem istoku, ali svi regionalni lideri morali su oformiti operativne stožere. Njima je naloženo da u svakom trenutku budu potpuno na raspolaganju vojsci i njezinim potrebama što, tvrdi BBC, automatski daje vojsci puno veće ovlasti. - Kako će sve ovo funkcionirati tek ćemo vidjeti. Međutim, jasno je da će Putin ovim najnovijim potezima znatno ograničiti slobodu ruskim državljanima kako bi ih bolje kontrolirao. Ako se situacija u Rusiji pogorša, sljedeći korak je proglasiti ratno stanje u većem dijelu zemlje, a tek ćemo vidjeti kakve će to imati posljedice - zaključuje <a href="https://www.bbc.com/news/world-europe-63319100">BBC</a>.

Putin je pod golemim pritiskom

Vladimir Putin, uvodi strožije sigurnosne mjere

Putin diže stanje pripravnosti u čitavoj Rusiji: Želi apsolutnu kontrolu

<a href="https://avaz.ba/tag/6628/silvio-berlusconi">Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni (Berlusconi)</a> navodno je na zatvorenom sastanku s izabranim senatorima italijanske vlade i senatorima iz redova njegove stranke Forza Italia rekao da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin poklonio 20 boca votke za rođendan nakon što je "ponovno uspostavio odnose s njim".
Forza Italia je demantovala navode da je Berluskoni dao takve komentare, ali je procurio audiosnimak koji sugerira suprotno, a objavila ga je novinska agencija "La Presse". Sada se pojavio i ostatak snimka, na kojem Berluskoni navodno govori sljedeće:

- Znate li kako se dogodila stvar s Rusijom? I za ovo vas molim, međutim, za maksimalnu tajnost. Obećavate li? Bilo je ovako: 2014. godine u Minsku u Bjelorusiji potpisan je sporazum između Ukrajine i dvije novonastale republike Donbasa za mirovni sporazum da više niko ne napada drugoga. 

Ukrajina baca taj ugovor k vragu godinu dana kasnije i počinje napadati granice dvije republike. Dvije republike trpe gubitke u vojsci koji, kažu mi, stižu na 5-6-7 hiljada mrtvih. Dolazi Zelenski, utrostručuje napade na dvije republike. Mrtvi postaju daleko brojniji. Očajne, dvije republike šalju izaslanstvo u Moskvu i konačno uspijevaju razgovarati s Putinom.

<blockquote class="twitter-tweet">A second audio from Berlusconi has leaked in which he is heard saying «Ukraine violated the Minsk deal, Zelenskiy tripled attacks on Donbas and pushed Putin to a special operation» that was supposed to last a week but escalated after the West sent money and weapons to Kyiv. 1/— Maria Tadeo (@mariatad) <a href="https://twitter.com/mariatad/status/1582788051624861698?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kažu "Vladimire, ne znamo što da radimo, ti nas brani". On je protivan svakoj inicijativi, opire se, trpi jak pritisak iz cijele Rusije. I onda odlučuje izmisliti specijalnu operaciju: trupe su morale ući u Ukrajinu, za sedam dana stići do Kijeva, svrgnuti vladu, Zelenskog itd., i postaviti vladu koju je već izabrala ukrajinska manjina dobrih i zdravorazumskih ljudi, još sedam dana za povratak.

Ušao je u Ukrajinu i našao se pred neočekivanom i nepredvidivom situacijom otpora Ukrajinaca, kojima je treći dan počeo pristizati novac i oružje sa Zapada. A rat je, umjesto operacije od dvije sedmice, postao rat od dvije stotine i kusur dana. Eto, to je situacija rata u Ukrajini - navodno je rekao Berluskoni.

<blockquote class="twitter-tweet">Silvio Berlusconi boasts of closeness to Vladimir Putin <a href="https://t.co/jVjvKBJu1P">https://t.co/jVjvKBJu1P</a>— BBC News (World) (@BBCWorld) <a href="https://twitter.com/BBCWorld/status/1582710564756901890?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nakon što su ga predstavnici dvije republike Donbasa molili za reakciju, Putin je bio protivan svakoj inicijativi, opirao se, trpio jak pritisak iz cijele Rusije. I onda odlučuje izmisliti specijalnu operaciju, ispričao je Berluskoni

Berluskoni izazvao potres: Objašnjavao situaciju rata u Ukrajini i podržao Putina kao niko do sada

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Liz%20Tras&amp;">Premijerka Velike Britanije Liz Tras (Truss)</a> imenovala je Granta Šapsa (Shapps) za novog ministra unutrašnjih poslova.
Iz premijerkinog ureda saopćeno je da je Šaps imenovan na funkciju na koju je danas ostavku podnijela dosadašnja ministrica Suela Brejverman (Suella Braverman).
U kabinetu bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona (Johnson), Šaps je obnašao dužnost ministra transporta.
Brejverman je ostavku podnijela u popodnevnim satima i to u jeku sve glasnijih kritika na račun rada britanske premijerke Tras zbog zaokreta u glavnim politikama koje je najavila prije nekoliko sedmica i smjene šefa trezora Kvasija Kvartenga (Kwasi Kwartenga).
Brejverman je navodno dala ostavku zbog specifičnog incidenta u vezi s greškom dijeljenja osjetljivih informacija preko njenog ličnog telefona, pa je od nje zatraženo da podnese ostavku zbog kršenja ministarskog kodeksa.

U kabinetu bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona (Johnson), Šaps je obnašao dužnost ministra transporta

Grant Šaps novi ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije

S obzirom da se EU obavezala da će električna vozila biti široko dostupna do 2035. godine, očekuje se da će potražnja za metalima potrebnim za proizvodnju&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Litijum&amp;">baterija, posebno litijumom, eksplodirati</a>. Tržištem trenutno dominira nekoliko zemalja, ali Evropa želi da se pridruži klubu iskorištavajući svoje rudnike.

Neposredno prije dolaska na Sajam automobila u Parizu u ponedjeljak, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je finansijskom dnevniku Les Echos da njegova administracija želi da električna vozila učini "dostupnima svima", piše France24.

S obzirom da EU želi zabraniti prodaju vozila s motorima s unutarašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, Francuska pokušava postepeno ukinuti automobile na fosilna goriva. Iako se ovaj potez smatra ključnim korakom na putu prema energetskoj tranziciji, on također predstavlja ozbiljan problem. Zahtijevat će ogromne količine metala potrebnih za proizvodnju baterija, posebno litijuma.

Brojke govore same za sebe. Od 2015. godine, obim proizvodnje litijuma, poznatog i kao "bijelo zlato", utrostručio se širom svijeta, dostigavši ​​100.000 tona godišnje do 2021., prema Međunarodnoj agenciji za energiju.
Količina bi se mogla povećati sedam puta do 2030. Na evropskom nivou, 2050. će biti potrebno oko 35 puta više litijuma nego danas, prema aprilskoj studiji KU Leuven, katoličkog istraživačkog univerziteta u Belgiji.
- Mi smo u fazi u kojoj sve zemlje počinju svoju energetsku tranziciju manje-više u isto vrijeme i to stvara veoma značajne potrebe za metalom - rekao je Olivier Vidal, geolog i direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS).
- To će sigurno stvoriti tenzije u narednim godinama, uz očekivana povećanja troškova i, moguće, teškoće u snabdijevanju. Dakle, postoji stvarno strateško pitanje i pitanje suvereniteta za države - dodao je.
Evropska komisija je svjesna ovih zabrinutosti i uključila je litijum na listu kritičnih sirovina sa rizikom od nestašice još 2020. 
Litijum će "uskoro biti još važniji od nafte i gasa", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) u septembru 2022.

<h2>Kina kontroliše 17 posto svjetske proizvodnje litijuma</h2>

Proizvodnjom litijuma danas dominira samo nekoliko zemalja, Australija, koja ima 20 posto svjetskih rezervi "bijelog zlata", te Argentina, Čile i Bolivija, koje imaju 60 posto. Kina je, s druge strane, bila prvi investitor u rafiniranju i kontroliše 17 posto svjetske proizvodnje litijuma. Sa samo pet zemalja koje kontrolišu 90 posto svjetske proizvodnje, Međunarodna agencija za energiju to naziva "kvazimonopolskom" situacijom.

Evropa se nada da će maksimalno iskoristiti novu groznicu "bijelog zlata" eksploatacijom vlastitih rudnika. Glavne rezerve kontinenta nalaze se u Portugalu, Njemačkoj, Austriji i Finskoj. U Francuskoj, Francuski biro za geološka i rudarska istraživanja (BRGM) je 2018. godine napravio inventar ističući rezerve u Alzasu, centralnom regionu masiva, kao i na području Armorikanskog masiva u Bretanji.
Evropske projekte vađenja i proizvodnje litijuma uglavnom su poduzele male i srednje kompanije širom kontinenta.
- Najuspješniji su u Finskoj. Proizvodnja litijuma mogla bi početi 2024. zahvaljujući eksploataciji malog rudnika koji se nalazi oko 600 km sjeverno od Helsinkija - objasnio je Kristijan Hokard (Christian Hocquard), geolog-ekonomista i koautor knjige o litiju energetska tranzicija.
- U Češkoj, australijska kompanija European Metals želi da eksploatiše stare rudnike kalaja koji se nalaze sjeverno od Praga. Slični projekti postoje u Njemačkoj i Austriji - napomenuo je on.
Dodao je da su ovo uglavnom manji projekti koje provode male kompanije, a velike radije ulažu u Australiju ili Latinsku Ameriku.
- Malo njih će ugledati svjetlo dana, blokirane teškoćama sa dobijanjem dozvola, ali prije svega otporom lokalnih zajednica - rekao je Hokard.

Rudarski projekti često su se suočavali sa nezadovoljstvom javnosti. U Portugalu, otvoreni rudnik, najveći u zapadnoj Evropi, trebalo je da bude izgrađen 2026. godine u selu Covas do Baroso. Radovi su, međutim, trenutno obustavljeni nakon brojnih protesta.

U Srbiji je otvaranje rudnika Jedar otkazano nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora u januaru 2022. U Francuskoj, Barbara Pompili, bivša ministrica ekološke tranzicije, iznijela je ideju o eksploataciji litijuma u malom selu Treguenec, u regiji Finistere u Bretanji, još u februaru 2021. Područje je, međutim, klasifikovano kao zaštićena zona i izazvalo je lokalno negodovanje.
Ekstrakcija litijuma "proizvodi značajne količine otpada koji se zatim mora skladištiti. Otpad također može dovesti do zagađenja vode ili zraka", objasnio je Vidal.
Iako Vidal smatra da je negodovanje "potpuno razumljivo", on ipak podržava ove projekte.
- Bilo bi mnogo etičnije. Mi svakodnevno konzumiramo litijum, bilo bi normalno da trpimo posljedice koji se odnose na našu upotrebu. Danas ovo zagađenje već postoji, ali u drugim zemljama, daleko od naših očiju. To bi podiglo svijest među korisnika, koji bi bili suočeni sa posljedicama svoje potrošnje - rekao je.

Francuska, sa svoje strane, proučava alternativu, nazvanu ekstrakcija "zelenog litijuma". Za razliku od vađenja iz kamenja ili slanih pustinja, koji funkcionišu kao tradicionalni rudnici, "zeleni litij" se proizvodi iz geotermalnih izvora, metodom vađenja sličnim onoj u bušotini.

U francuskom regionu Alzasa, evropski projekat EuGeLi (za evropski geotermalni litijum) je pionir u ovoj oblasti. Nedavno je uspio izvući prve kilograme litijuma ovom tehnikom.
- Međutim, za sada, tehnika ostaje preskupa da bi se razmatrala na industrijskom nivou - primijetio je Hokard.
Druga alternativa je fokusiranje na rafinaciju litijuma, a ne na njegovo rudarenje. Početkom juna najavljen je projekat u Njemačkoj, a kompanija Viridian Lithium sa sjedištem u Strazburu planira otvoriti prvu francusku fabriku litijuma za baterije do kraja 2025. godine. Dobavljat će rude iz Latinske Amerike i ima za cilj proizvodnju 100.000 tona litijum hidroksida do 2030.
- Ovo ne bi riješilo pitanje zavisnosti, ali bi stvorilo znanje i radna mjesta - rekao je Vidal.
Iz ekološke perspektive, ovo bi također imalo veliku prednost. Trenutno se litijum skoro sistematski transportuje kroz Kinu da bi se rafinisao. EU sada planira otvoriti tri "gigafabrike" za proizvodnju baterija.

Vidal upozorava da čak i ako se svi ovi projekti ostvare, oni i dalje ne bi mogli konkurirati slanim pustinjama Južne Amerike ili australijskoj proizvodnji.

- S druge strane, gdje bi Evropska unija zaista mogla da ostavi svoj trag u narednim godinama je reciklaža baterija - primijetio je.
- Trenutno su količine metala za recikliranje još uvijek ograničene jer litijumske baterije nisu postojale prije deset godina. Ali do 2035. imat ćemo baterije za električna vozila na kraju njihovog vijeka trajanja, a time i zalihe koje se mogu reciklirati - objasnio je.
Prema Univerzitetu u Leuvenu, 40 do 75 posto potreba EU za metalom moglo bi se podmiriti recikliranjem do 2050. To bi garantovalo sigurnost snabdijevanja i smanjilo utjecaj na okoliš.
- Da bi se to dogodilo, moramo djelovati odmah. Moramo dizajnirati proizvode koji će se lako reciklirati, po nižoj cijeni, kako bismo uvjerili investitore - rekao je Vidal.

Tržištem trenutno dominira nekoliko zemalja, ali Evropa želi da se pridruži klubu iskorištavajući svoje rudnike

Od 2015. godine, obim proizvodnje litijuma, poznatog i kao "bijelo zlato", utrostručio se širom svijeta

Litijum će uskoro biti još važniji od nafte i gasa

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Indonezija&amp;">Šokantni prizori iz Indonezije su obišli svijet</a>, a na snimcima se vidi da je šteta na Islamskom centru Koja u Džakarti, izuzeto velika.

Prvi izvještaji o požaru u glavnom gradu Indonezije su stigli oko 15.22 sati po lokalnom vremenu, a svjedoci urušavanja kupole džamije su objavili slike i snimke na društvenim mrežama.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️Mosque dome in Jakarta collapses in fire According to local media reports, it was the <a href="https://twitter.com/hashtag/Jakarta?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Jakarta</a> Islamic Center in Koja. The exact circumstances and the cause are not yet known. It was also unclear whether there were any dead or injured. The emergency services are on site. <a href="https://t.co/P3ze3bWB3s">pic.twitter.com/P3ze3bWB3s</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1582740674000351232?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Islamska organizacija objavila je snimak na Tviteru uz natpis:&nbsp;- Kupola džamije Islamskog centra koja u Džakarti gori.
Kako pišu lokalni mediji, na lokaciji je šest vatrogasnih vozila. Još uvijek se ne zna uzrok požara koji je urušio džamiju.&nbsp;

Kako pišu lokalni mediji, na lokaciji je šest vatrogasnih vozila

Prvi izvještaji o požaru u glavnom gradu Indonezije su stigli oko 15.22 sati po lokalnom vremenu

Gori islamski centar u Džakarti: Plamen progutao džamiju

Prema izvještajima, Bijela kuća poduzima "sve moguće korake" kako bi izbjegla izravan susret između predsjednika <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajden&amp;">Džoa Bajdena (Joe Biden)</a> i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina na samit G20 u Indoneziji sljedećeg mjeseca, prenosi Guardian. 

Američki dužnosnici također navodno poduzimaju mjere da izbjegnu čak i susret u hodniku ili mogućnost da dvojica čelnika budu fotografirani zajedno.

Bajden je prošle sedmice za CNN rekao da se ne planira sastati s ruskim čelnikom na Baliju, ali da će napraviti iznimku ako Putin bude otvoren za razgovor o oslobađanju američke košarkašice Britni Grajner (Brittney Griner) koja je u ruskom zatvoru. 

Politico citira više američkih dužnosnika koji su rekli da između Bajdenove administracije i Kremlja nisu uspostavljeni pregovori o oslobađanju američkih zatvorenika u Rusiji, uključujući Grajner.

Dužnosnici su rekli da bi se putevi Bajdena i Putina mogli susresti u nekom trenutku tokom samita u novembru, ali su američki dužnosnici isključili formalni sastanak.

Vilijam Tejlor (William Taylor), bivši američki ambasador u Ukrajini, rekao je:-&nbsp; Znamo što predsjednik Bajden misli o predsjedniku Putinu, misli da je ubica, misli da je ratni zločinac. S ubicama i ratnim zločincima se ne susrećete.

Američki dužnosnici također navodno poduzimaju mjere da izbjegnu čak i susret u hodniku ili mogućnost da dvojica čelnika budu fotografirani zajedno

Bijela kuća poduzima svaki mogući korak da se izbjegne susret Putina i Bajdena

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0vicarska&amp;">Švicarski sud, osudio je u oktobru prošle godine Nijemca Marka Šalca</a> na 18 godina zatvora, zbog ubistva njegove djevojke Ane Rid u aprilu 2019. godine. On je u međuvremenu uložio žalbu i slučaj je ponovo dospio na sud.

Tokom suđenja, Nijemac je priznao da je koristio Aninu kreditnu karticu za šoping, a zatim je rekao da voli lijepe stvari. On je zatim poroti rekao da je Anu sreo na Tajlandu u februaru 2019. godine i da je ona potrošila 50.000 funti na njega plaćajući hotele, restorane i odjeću za vreme njihove veze.

Bila je na Dalekom istoku nakon što joj je otac Klajv poklonio kartu za obilazak svijeta kao poklon za 21. rođendan, a također je naslijedila 250.000 eura od svoje majke koja je umrla u nesreći 2016. godine.

Mark je ranije na suđenju tvrdio da je Ana umrla kada joj je omotao peškir oko grla tokom njihovog seksualnog odnosa u kupatilu luksuznog hotela u aprilu 2019. godine. 
Međutim, sudija Mauro Ermani ga je osudio na 18 godina zatvora i ocijenio da je "lažljivac i opasan čovjek".
Njegov pravni tim je odmah najavio da će uložiti žalbu, a slučaj danas ponovo dospio na sud.
Sud je čuo da se Ana svađala sa Šaclom one noći kada je umrla jer je prijetila da će ga ostaviti nakon što su je drugi upozorili da je on iskorištava.
Rekao joj je da je on direktor jedne kompanije, ali je umjesto toga ostao bez posla i nije plaćao izdržavanje svojoj djeci, zbog čega duguje ogroman novac.
- Ubio je Anu jer je znao da mu je potreban novac, njen novac, ako želi da nastavi da živi visokim životom, da ide u šopinge i boravi u luskuznim hotelima. Kvalitet njegovog života se naglo poboljšao nakon što je upoznao Anu. Uvidom u stanje njenog računa vidjeli smo da je za jedan dan potrošila 10.000 eura samo na njegovu garderobu - rekla je tužiteljka.

Ona je zatim dodala da je Njemac hladnokrvno ubio Anu, uzeo njenu karticu, potrošio novac, a zatim se vratio i rekao da je to bila nesreća.

- Do danas nijednom od njega nismo čuli nijednu riječ izvinjenja - rekla je tužiteljka.
Pet mjeseci nakon Anine smrti, njena kreditna kartica pronađena je sakrivena u liftu hotela.
Istražitelji su sumnjali da je karticu ukrao Šalc, koji je tvrdio da ju je tamo sakrio iz šale, piše Daily Mail.
- Kreditna kartica je bila tako pažljivo sakrivena i očigledno je namjeravao da je kasnije uzme. Tvrdnja da je umrla tokom seks igre nikada nikog nije ubijedila. Vjerujemo da je umrla iz finansijske koristi - rekao je tužilac ranije.
Podsjetimo, Ana Rid (22) je u aprilu 2019. godine pronađena u kupatilu u svojoj sobi u hotelu La Palma au Lac u Lokarnu u Švicarskoj. Hitnu pomoć pozvao je njen dečko Mark Šalc. Obdukcija je utvrdila da je Rid umrla od gušenja i da je imala male posjekotine i prelome.

Švicarski sud ga je prošle godine osudio na 18 godina zatvora

Nijemac osuđen za smrt lijepe Ane žalio se na presudu: Ubistvu milionerke u luksuznom hotelu prethodila svađa zbog novca

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Dva ruska pilota čiji se vojni avion</a> srušio u blizini stambene zgrade u gradu Jejsku, u kojoj je nastradalo 13 osoba, trenutno su pod istragom, saopćile su ruske vlasti.

Motor vojnog aviona Su-34 zapalio se ubrzo nakon polijetanja tokom vježbe u ponedeljak navečer, a piloti su na sreću uspjeli da se na vrijeme katapultiraju, prije nego što se avion srušio u dvorištu stambenog kompleksa u kom je živjelo više od 600 ljudi.

Ruski istražni komitet saopštio je na Telegramu da se nesreća, u kojoj je poginulo 13 ljudi, istražuje kao krivični slučaj zbog mogućeg kršenja pravila leta ili pravila pripreme leta. Sumnjaju da je možda nemar pilota doveo do katastrofalnog ishoda.

Prema dokumentu kriminalističke agencije UN-a koji navodi taj dio ruskog krivičnog zakona, piloti ili posada na zemlji mogli bi da se suoče sa maksimalnom kaznom do sedam godina.
Ruski istražni komitet saopćio je da vojni istražitelji i forenzičari danima ispituju mjesto nesreće. 
- Tokom istrage su na polaznom aerodromu zaplijenjeni uzorci goriva, kao i neophodna dokumentacija. Ispituju se piloti koji su uspjeli da se katapultiraju, kao i osoblje aerodroma - saopćeno je.

U saopćenju se dodaje da se u ovom trenutku vjeruje da je do nesreće došlo zbog tehničkog kvara na letjelici, piše Business insider.

Čini se da video snimci sa sigurnosnih kamera objavljeni na društvenim mrežama pokazuju da je požar na avionu izbio, prije nego što je počeo da gubi visinu.Jejsk, u kojem živi oko 80.000 ljudi je i ruska vojna vazduhoplovna baza, nalazi se duž Azovskog mora i nalazi se na maloj udaljenosti od okupiranog ukrajinskog grada Mariupolja.
Podsjetimo, u požaru koji je izbio nakon pada aviona na jednoj stambenoj zgradi preminulo je 13 osoba, a veliki broj njih je povrijeđen.

Ruski istražni komitet saopćio je da vojni istražitelji i forenzičari danima ispituju mjesto nesreće

Dva pilota koja su se katapultirala iz ruskog aviona pod istragom: U požaru poginulo 13 osoba

<a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Sastanak francusko-njemačkog</a>&nbsp;ministarskog vijeća koji je planiran za iduću sedmicu odgođen je za januar naredne godine. Trebao je biti održan u Parizu, u Francuskoj.
Glasnogovornik Vlade Njemačke Štefen Hebeštrajt (Steffen Hebestreit) danas je novinarima u Berlinu kazao da je razlog otkazivanja zajedničke sjednice vlada dvije zemlje nemogućnost usklađivanja termina nekih ministara i potreba za dodatnom koordinacijom o bilateralnim pitanjima.
Hebeštrajt je rekao da je dogovoreno da se na samitu Evropske unije u Briselu u naredna dva dana održi sastanak njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholza) i francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuela Macrona).
Bez svojih ministara na sastanak s Makronom, Šolc bi mogao iduće srijede otputovati u Pariz.&nbsp;Najnovija dešavanja dolaze usred medijskih izvještaja o zategnutim odnosima između Pariza i Berlina kao rezultat neslaganja oko energetskih i odbrambenih pitanja.

Bez svojih ministara na sastanak s Makronom, Šolc bi mogao iduće srijede otputovati u Pariz

Otkazan sastanak francusko-njemačkog ministarskog vijeća

<a href="https://avaz.ba/tag/14353/evropski-parlament">Zastupnici u Evropskom parlamentu</a> raspravljali su na plenarnoj sjednici o odnosima EU-a i zapadnog Balkana u svjetlu najnovijeg paketa proširenja, koji je prošle sedmice predstavio povjerenik Varhelji (Várhelyi). Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko pozdravila je zaključke izvještaja o zemljama zapadnog Balkana i preporuku Komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata. Navela je kako se u izvještaju Komisije također ističe i kao krajnji prioritet poziva na sklapanje sporazuma o potrebnoj izbornoj reformi koja bi omogućila provedbu odluka Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova te omogućila evropsku budućnost svim trima narodima, odnosno Hrvatima, Bošnjacima i Srbima te manjinama.
- Otkako je počela strašna agresija na Ukrajinu, EU je pokazala da svoje istočne granice neće ostaviti nezaštićenima te je Ukrajini i Moldaviji dodijelila status kandidata. Status kandidata za Bosnu i Hercegovinu značio bi da brinemo i o sigurnosti na našoj južnoj granici – naglasila je Zovko, dodavši kako je proširenje više od ičega bilo, jest i bit će projekt mira i sigurnosti.
Zovko je pozvala sve zemlje zapadnog Balkana da pažljivo shvate ova izvješća kao konstruktivnu kritiku i da naprave potrebnu domaću zadaću kako bi iskoristili ovaj zamah.
- U ovom trenutku su sve evropske prijestolnice fokusirane na proširenje, a oklijevanje je štetno za budućnost zemalja zapadnog Balkana. Naša su vam vrata otvorena, a vani je hladno za one koji nisu dio obitelji – zaključila je Zovko.

U ovom trenutku su sve evropske prijestolnice fokusirane na proširenje, zaključila je Zovko

Zovko: EU je pokazala da svoje istočne granice neće ostaviti nezaštićenima

Zovko: Oklijevanje je štetno za budućnost zemalja zapadnog Balkana

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Erdoan&amp;">Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan)</a> razgovarao je danas sa predsjednikom <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zelenski&amp;">Ukrajine Volodimirom Zelenskim.</a>Ovu informaciju je Zelenski potvrdio na Twitteru.&nbsp;Kazao je da je turskom predsjedniku zahvalio na "nepokolebljivoj podršci Turske teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine".

<blockquote class="twitter-tweet">Continued a friendly dialog with 🇹🇷 President <a href="https://twitter.com/RTErdogan?ref_src=twsrc%5Etfw">@RTErdogan</a>. Thanked for the unshakable support of the territorial integrity, sovereignty of 🇺🇦. Noted Türkiye&#39;s special role in the Grain Initiative and its continuation. 🇺🇦 - 🇹🇷 interaction in the security sphere highly appreciated.&mdash; Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1582760119774826496?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ovu informaciju je Zelenski potvrdio na Twitteru

Volodimir Zelenski i Redžep Tajip Erdoan

Razgovarali Zelenski i Erdoan: Nepokolebljiva podrška Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Na mjestu ministrice unutrašnjih poslova Velike Britanije danas je ostavku dala Suela Brevermen (Suella Braverman), kazavši&nbsp;da</a> mora otići nakon što je prekršila vladina pravila, ali i da se brine za smjer vlade premijerke Liz Tras (Truss).
U manje od tjedan dana vladu je napustio drugi ministar, a odlazak Suelle Braverman stavlja dodatan pritisak na Truss dok se bori s ostankom na vlasti samo šest tjedana nakon što je došla u Downing Street.
- Pogriješila sam, prihvaćam odgovornost, dajem ostavku - rekla je Brevermen u svome pismu Liz Tras koje je objavljeno na Twitteru.

Rekla je da je poslala službeni dokument sa svoje privatne elektroničke adrese parlamentarnom kolegi, dodavši da je to bio tehnički prekršaj i da je stoga ispravno da ode. Tras, koja je postala premijerka 6. septembra, najprije je sastavila vladu od viših članova koji su bili odani njezinom libertarijanskom krilu Konzervativne stranke.
Međutim, pokretanje sada odbačenog ekonomskog programa primoralo je premijerku da otpusti ministra finansija Kvasija Kvartenga (Kwasija Kwartenga) i imenuje Džeremija Hanta (Jeremyja Hunta) kao njegovu zamjenu. Hant je poduprio oponenta Liz Tras u borbi za mjesto premijera, Rišija Sunaka (Rishija).

<blockquote class="twitter-tweet">My letter to the Prime Minister. <a href="https://t.co/TaWO1PMOF2">pic.twitter.com/TaWO1PMOF2</a>&mdash; Suella Braverman MP (@SuellaBraverman) <a href="https://twitter.com/SuellaBraverman/status/1582762282626736128?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Guardian je saopćio da je bivši ministar saobraćaja, Grent Šaps (Grant Shapps), koji je također poduprio Sunaka, izgledna zamjena za Brevermen. Brevermen, koja se također takmičila za čelno mjesto stranke prije nego što je poduprla Tras, bila je duboko polarizirajuća ličnost tokom svog kratkog mandata.
Na godišnjoj konferenciji stranke ranije ovaj mjesec rekla je da je njezin "san" vidjeti kako zrakoplov napušta Britaniju i sa sobom nosi tražitelje azila u Ruandu.
- Svima je očigledno da prolazimo kroz burno razdoblje - rekla je Brevermen u svome pismu Liz Tras.
- Zabrinuta sam zbog smjera ove vlade. Ne samo da smo prekršili ključna obećanja našim glasačima, nego imam i ozbiljne brige po pitanju predanosti ove vlade obvezama iz manifesta, poput smanjenja sveukupne migracije - napisala je Brevermen.

Pogriješila sam, prihvaćam odgovornost, dajem ostavku, rekla je Brevermen

Britanska ministrica dala ostavku: Službeni dokument poslala s privatnog maila

<a href="https://avaz.ba/tag/29561/nagrada">Godišnju nagradu za slobodu misli, narodu ratom</a> pogođene Ukrajine, "Saharov" dodijelio je Evropski parlament.&nbsp;- Ova nagrada je za one Ukrajince koji se bore na terenu. Za one koji su bili primorani da pobjegnu. Za one koji su izgubili rodbinu i prijatelje. Za sve one koji ustaju i bore se za ono u šta vjeruju. Znam da hrabri narod Ukrajine neće odustati, a nećemo ni mi - rekla je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) čestitala je narodu Ukrajine i dodala da su njihov duh i odlučnost da se bore za svoje vrijednosti inspiracija za sve.

Uporedo s tim, predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) rekao je da je nagrada "Saharov" još jedno priznanje ukrajinskom narodu za njegovu hrabrost i borbu za slobodu, demokratiju i neotuđive evropske vrijednosti.
- U Vijeću Evropske unije fokusirat ćemo se na nastavak naše pomoći, mi ćemo biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno - poručio je Mišel na Twitteru.

U Strazburgu, u Francuskoj ceremonija dodjele nagrade bit će održana 14. decembra.&nbsp;Nagradu je prošle godine dobio&nbsp;ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni.Nagrada "Saharov" nazvana je po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, a od 1988. dodjeljuje se svake godine braniocima ljudskih prava.

Lideri država članica Evropske unije sastaju se danas: Razgovarat će o plinu i ratu u Ukrajini

U Pekingu se uvode stroge mjere: Broj zaraženih porastao četiri puta

Predsjednik Njemačke otkazao posjetu Kijevu

Putin diže stanje pripravnosti u čitavoj Rusiji: Želi apsolutnu kontrolu

Berluskoni izazvao potres: Objašnjavao situaciju rata u Ukrajini i podržao Putina kao niko do sada

Grant Šaps novi ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije

Litijum će uskoro biti još važniji od nafte i gasa

Gori islamski centar u Džakarti: Plamen progutao džamiju

Bijela kuća poduzima svaki mogući korak da se izbjegne susret Putina i Bajdena

Nijemac osuđen za smrt lijepe Ane žalio se na presudu: Ubistvu milionerke u luksuznom hotelu prethodila svađa zbog novca

Dva pilota koja su se katapultirala iz ruskog aviona pod istragom: U požaru poginulo 13 osoba

Otkazan sastanak francusko-njemačkog ministarskog vijeća

Zovko: Oklijevanje je štetno za budućnost zemalja zapadnog Balkana

Razgovarali Zelenski i Erdoan: Nepokolebljiva podrška Ukrajini

Britanska ministrica dala ostavku: Službeni dokument poslala s privatnog maila

Dobitnik evropske nagrade "Saharov" je narod Ukrajine

Globus

Lideri država članica Evropske unije sastaju se danas: Razgovarat će o plinu i ratu u Ukrajini

U Pekingu se uvode stroge mjere: Broj zaraženih porastao četiri puta

Predsjednik Njemačke otkazao posjetu Kijevu

Putin diže stanje pripravnosti u čitavoj Rusiji: Želi apsolutnu kontrolu

Berluskoni izazvao potres: Objašnjavao situaciju rata u Ukrajini i podržao Putina kao niko do sada

Grant Šaps novi ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije

Litijum će uskoro biti još važniji od nafte i gasa

Gori islamski centar u Džakarti: Plamen progutao džamiju

Bijela kuća poduzima svaki mogući korak da se izbjegne susret Putina i Bajdena

Nijemac osuđen za smrt lijepe Ane žalio se na presudu: Ubistvu milionerke u luksuznom hotelu prethodila svađa zbog novca

Dva pilota koja su se katapultirala iz ruskog aviona pod istragom: U požaru poginulo 13 osoba

Otkazan sastanak francusko-njemačkog ministarskog vijeća

Zovko: Oklijevanje je štetno za budućnost zemalja zapadnog Balkana

Razgovarali Zelenski i Erdoan: Nepokolebljiva podrška Ukrajini

Britanska ministrica dala ostavku: Službeni dokument poslala s privatnog maila

Dobitnik evropske nagrade "Saharov" je narod Ukrajine